Pisanje pripreme za nastavni sat

povijesti
 0. Osnovni podaci
• 0.1. Nastavnik
• 0.2. Škola
• 0.3. Razredni odjel
• 0.4. Redni broj sata
• 0.5. Školska godina
• 0.6. Datum
• 0.7. Nastavna cjelina
• 0.8. Nastavna jedinica
• 0.9. Tip sata
– Obrada novih sadržaja, ponavljanje, provjera znanja
 1. Ciljevi nastavne jedinice
• Cilj poučavanja je izražena namjera, iskaz
očekivanja i djelotvornosti odgojno-obrazovnog
procesa
• Nastavnik sebi postavlja pitanja:
– Što želim da učenici nauče?
– Kako će se promjene manifestirati u
ponašanju?
• Primjer: „Podučiti učenike o važnosti
promjena u revolucijama u Europi
1848./1849. godine.”
 2. Očekivani ishodi učenja
• Ishodi opisuju kompetencije koje učenik može pokazati
nakon završetka procesa učenja
• Ishod se sastoji od:
– Vještine opisane aktivnim glagolom (glagol uz kognitivnu treba
imati i psihomotoričku komponentu)
– Uvjeta
– Minimalnog kriterija prolaznosti
• Pišu se za 3 područja: znanje, vještine i zauzimanje stajališta
• Primjer: „Učenik će nabrojati uz pomoć teksta udžbenika tri
posljedice atentata na kralja Aleksandra Karađorđevića”;
„Učenik će radom na tekstu razvijati sposobnost izdvajanja
bitnog”; „Učenik će se zauzeti za poštovanje svake vjere i
promicati vjersku toleranciju”
 3. Korelacija
• Povezanost s drugim nastavnim predmetima
• Geografija, Politika i gospodarstvo, Hrvatski
jezik, Glazbena kultura, Likovna kultura,
Filozofija...
• Valja navesti predmet/e i konkretno područje,
sadržaj ili temu (izvor: nastavni planovi i
programi tih predmeta).
 4. Literatura
• 4.1. Izvori znanja za učitelja
– Stručno-znanstveni
– Pedagoški, psihološki, metodički
• 4.2. Izvori znanja za učenike
 5. Pregled i struktura sadržaja (1)
• Navode se:
– a) osnovni sadržaji koji će se poučavati
– b) redoslijed i struktura njihova poučavanja
(ne treba opisivati aktivnosti za učenike jer se
one opisuju u scenariju).
• Iz opisa treba biti jasno vidljivo kako će se
razvijati odabrane kategorije znanja koje čine
sadržaj nastavne jedinice:
 5. Pregled i struktura sadržaja (2)
• Činjenično znanje: osnovna znanja koja učenici moraju steći da bi se upoznali s
temom. Treba navesti koji se povijesni sadržaji obrađuju (događaji, osobe, procesi,
datumi, pojmovi itd.) i kako su strukturirani. Treba biti vidljivo kako je nastavnik
podijelio gradivo na sastavne elemente, kojim elementima je dao važnost i zašto te
kojim će redoslijedom obrađivati te dijelove tako da čine intelektualno smislenu
cjelinu i olakšavaju učenje.
• Konceptualno znanje: kako će se objasniti načela, principi, teorije, modeli itd.
Osobitu pozornost valja posvetiti konceptima pomoću kojih razumijemo kako
povjesničari rade i konstruiraju svoja objašnjenja (kronologija, kauzalnost,
kontinuitet-promjena, značenje prošlih događaja, uporaba povijesnih izvora,
interpretacija).
• Proceduralno znanje: znanje o vještinama, tehnikama i metodama prikupljanja
podataka, sređivanja i obrade podataka, interpretacije podataka te znanje o
metodama pisanja rada.
• Metakognitivno znanje: znanje o spoznaji općenito, kao i svijest i znanje o vlastitoj
spoznaji (znanje kako učiti). Uključuje poznavanje općih strategija za učenje,
mišljenje i rješavanje problema, znanje o kognitivnim zadacima te znanje o
vlastitim prednostima i nedostacima pri obavljanju određenih zadataka.)
• VAŽNO: Na svakom satu neće se razvijati sve kategorije znanja, pa treba naznačiti
sadržaje onih koje se na satu razvijaju. No, važno je da se tijekom duljeg poučavaju
različite kategorije znanja, na različitim razinama kognitivnih procesa (od nižih do
viših).
 5. Pregled i struktura sadržaja(3) -
Činjenično znanje:
primjer
– poznavati i pravilno koristiti pojmove: hrvatsko pitanje, ustaški pokret,

– vremenski odrediti događaje: ubojstvo kralja Aleksandra, sporazum Cvetković-Maček,

– imenovati povijesne osobe: Vladko Maček, Ante Pavelić.

Konceptualno znanje: - prepoznati uzroke i posljedice atentata na kralja Aleksandra,

- usporediti stanje i položaje Hrvatske i hrvatskog naroda prije i poslije sporazuma Cvetković-Maček i stvaranja Banovine
Hrvatske,
- razlikovati stavove HSS-a i ustaša oko rješavanja hrvatskog pitanja,
- uočiti promjene koje su uvedene u Kraljevinu Jugoslaviji stvaranjem Banovine Hrvatske u teritorijalnom ustrojstvu te
političke promjene,
- poznavati kronologiju događaja od ubojstva kralja Aleksandra do nastanka Banovine Hrvatske.

Proceduralno znanje: - interpretirati podatke predočene slikovnim izvorom.

Metakognitivno znanje: - primijeniti strategije razumijevanja teksta i izdvajanje ključnih podataka.

 6. Razrada nastavnog sata (scenarij)
ETAPE NASTAVNA
METODE UČENJA I
NASTAVNOG UČITELJ UČENIK OBLICI RADA SREDSTVA I
POUČAVANJA
SATA POMAGALA

Uvodni dio Učitelj (student) se na početku sata predstavi i objasni učenicima - prate učiteljevo izlaganje frontalni
da će im on danas održati sat.
10 min skupni rad pisanje radni listić
Učitelj dijeli učenicima radni listić –povezivanje pojmova (Prilog - učenici rade u skupinama
1.) pomoću kojega će učenici ponoviti prethodno gradivo.

Učitelj proziva učenike da zajedno analiziraju radni listić. individualni razgovor radni listić
- učenici povezuju pojmove na
Učitelj za svaki povezani pojam postavlja učenicima dodatna postavljenom hamer papiru skupni rad izlaganje hamer papir,
pitanja o napisanim pojmovima. - odgovaraju na usmeno flomaster
frontalni
postavljena pitanja
Učitelj najavljuje nastavnu jedinicu – na početku 3. stoljeća
frontalni
zavladala je kriza, izbio je građanski rat, a vojska je odabrala cara
iz dinastije Sever. Za njihove vladavine Carstvo je oslabilo, te - prate učiteljevo izlaganje
dolazi do sve većeg nezadovoljstva. Dva velika cara pokušala su
to promijeniti, a to su Dioklecijan i Konstantin o kojima ćemo mi
danas govoriti.
frontalni izlaganje
Učitelj zapisuje na ploču naslov: „Posljednji veliki carevi“.
individualni pisanje
- učenici zapisuju naslov u svoje ploča
bilježnice
 6.1. Etape nastavne jedinice
• Navesti etape i trajanje
• Uvod, glavni dio, završni dio
 6.2. Oblici rada
• Izravno poučavanje
– Frontalni
• Samostalni rad učenika
– Individualni, skupni, rad u paru
 6.3. Metode učenja i poučavanja
• Verbalne
– metoda usmenog izlaganja
– metoda razgovora
– metoda čitanja i rada na tekstu/rada s povijesnim
tekstom
– metoda pisanja/pisanih radova
• Vizualne
– metoda demonstracije
– Metoda crtanja/ilustrativnih radova/grafičkih uradaka
– metoda rada s ilustrativnim materijalima/vizuanim
izvorima
• Praktične
– metoda praktičnih radova
 6.4. Mediji (nastavna sredstva i
pomagala)
• Nastavna sredstva: udžbenik, povijesni
zemljovid, PPT prezentacija, zadaci na radnim
listovima, tekst na radnim listovima

• Nastavna pomagala: ploča, hamer papir,

flomaster, projektor, računalo, grafoskop
 7. Plan ploče i prilozi (1)
• Sve što se piše na ploču, prozirnicu ili prezentaciju valja unaprijed
osmisliti.
• Plan ploče/prozirnice/prezentacije treba biti sažet, jasan i
sistematičan.
• Osim natuknica, ploču/prozirnicu/prezentaciju koristimo i da bismo
izrađivali ili prezentirali tablice, sheme, crteže, dijagrame, lente
vremena, mentalne mape itd. P
• PowerPoint prezentacije možemo koristiti i za prikazivanje pisanih i
vizualnih izvora, pri čemu treba paziti na duljinu teksta, veličinu
slova i kvalitetu slika.
• Sve što se piše na ploču ili prozirnicu treba precizno navesti u ovom
dijelu pripreme. Ako su navedeni materijali sastavni dio PowerPoint
ili neke druge prezentacije, valja priložiti slajdove.
 7. Plan ploče - primjer
Rimska vojska i osvajanje Apeninskog poluotoka
• Legija – temeljna jedinica rimske vojske
• organizirana i opremljena (vojni logori, orao)
• obvezna vojna služba (od 17. do 45. godine života)
• željezna disciplina
• decimiranje – najstroža kazna
• Trijumf – najveća nagrada
• 4. st. pr. Kr. – osvojili Etruriju
• 387. god. pr. Kr. – Gali zauzeli Rim (guske spasile Rim)
• ratovi protiv Grka (Pirova pobjeda)
• kraj 3. st. pr. Kr. – osvojen Apeninski poluotok
 7. Prilog - primjer
Prilog 3. Radni listić s tekstom za ponavljanje
• Zajedno sa svojim parom ispravi pogreške u sljedećem
tekstu. Iznad netočne riječi napiši ispravnu riječ i podatke.
• Temeljna jedinica rimske vojske bila je domus. Zaštitni znak
svake legije bio je slon. U rimskoj vojsci je vladala stroga
disciplina. Postrojba ili cijela legija koja bi uzmaknula na
bojnom polju bila je podvrgnuta najstrožoj kazni
pentagonu. Najveća čast za vojskovođu bilo je dopuštenje
da proslavi rođendan. Rimljani su na Apeninskom
poluotoku ratovali protiv Krećana, Gala i Pezijanaca. Godine
390. pr. Kr. Gali su zazeli Rim, opljačkali ga i spalili.
Rimljanima su protiv Gala pomogle mačke. Grčkim je
kolonijama u borbi protiv Rimljana pomogao trojanski junak
Eneja.