 Rečenice se prema sastavu dijele na

jednostavne i složene.

 Jednostavne: 1 predikat.
Ja pišem zadaću.
 Složene: 2 ili više predikata
Kad napišem zadaću, slušat ću
glazbu.
 Rečenični niz – rečenice
nanizane bez veznika.
Odvajaju se zarezom.
Danas je došao, sutra će otići.
Hodam, jedem, gledam.
 – nezavisno složena veznička rečenica
koja ima ravnopravne surečenice s
međusobno sastavljenim sadržajima, a
veznici
(i, pa, te, ni, niti) se ne odvajaju
zarezom.

 Gledam more i razmišljam.

 1. surečenica: Gledam more.
 2. surečenica: Razmišljam.
 Okrenuo se i otišao u suprotnom smjeru.

 Zatvorio sam prozor te se vratio u krevet.

 Naslonila sam se na zid pa sam zatvorila

oči.

 Marta pere zube pa češlja kosu.

 nezavisno složena rečenica koja ima
–
surečenice međusobno rastavljenih
sadržaja.
 Ima veznik ili.
 Surečenice se ne odvajaju zarezom.

 Ili će doći ovdje ili idemo vani.

 1. surečenica: Doći će ovdje.
 2. surečenica: Idemo vani.
 Ili grmi ili se zemlja trese.

 Ili pišeš ili čitaš.

 Ili si ozbiljan ili se zezaš.

 – nezavisno složena rečenica u kojoj
se sadržaj jedne surečenice
suprotstavlja sadržaju druge.
 Veznici (a, ali, nego, no, već) se
odvajaju zarezom.

 Spremio sam ti ručak, a ti operi suđe.

 Htio sam učiti, ali sam bio umoran.

 Nije dobila lutku, nego nove cipele.

 – nezavisno složena reč. iz čije se prva
surečenica isključuje iz sadržaja druge;
veznici: samo, samo što, jedino, jedino što,
tek, tek što; odvajaju se zarezom

 npr. Svi su spavali, jedino sam ja bio budan.

 – nezavisno složena reč. čija je druga
surečenica zaključak prve veznici: dakle,
zato, stoga; odvajaju se zarezom

 npr. Bila si dobra, zato ću te nagraditi.

 sastoji se od dvije ili više jednostavnih
rečenica koje ne mogu stajati zasebno.
Jedna od njih je glavna rečenica (može
stajati samostalno), dok su druge zavisne
(ne mogu stajati samostalno, proširuju
glavnu rečenicu).
 Subjektne – odnosi se prema glavnoj kao
subjekt prema predikatu npr.
Tko je sve naučio, dobit će dobru ocjenu.

 Predikatne – kao predikatni dio npr.

On ti je da boljeg nećeš nikad naći.

 Objektne – kao objekt npr.

Ispričat ću ti što mi se dogodilo.
 Atributne – kao atribut prema imenici
koju opisuje npr.
On je imao djevojku koja je bila lijepa.

 Apozicijske – odnose se na vlastitu

imenicu npr.
Posjetili smo jednu planinu, koja je
najhladnija planina u okolini.
 Mjesne npr. Otišao je otkud je i došao.
 Vremenske npr. Igrali smo se pred
školom sve dok nije zvonilo.
 Načinske npr. Što više učim, to više
znam.
 Namjerne npr. Došli su mnogi
ljudi samo da sudjeluju.
 Uzročne npr. Lijep je dan zato što je
vedro.
 Posljedične npr. Tako jako se
smijao da su mu suze potekle.
 Pogodbene npr. Ako stignem na
vrijeme, pogledat ću film.
 Dopusne npr. Umjesto da učiš, ti se
igraš!
SASTAVNE RASTAVNE SUPROTNE

ISKLJUČNE ZAKLJUČNE
SUBJEKTNE

PREDIKATNE

OBJEKTNE

ATRIBUTNE

APOZICIJSKE
 Odredi je li objekt izravni ili neizravni:

 Slušam te.

Vjeruj u ljubav.
 Tko ne uči, ništa ne zna.
 Petar je kakvi su i ostali u
klubu.
Izlet je da ne može biti bolji.
 Reci mi što se dogodilo!
 Imam psa koji je lijep.
 Najviše volim boraviti u
Varaždinu, koji je moj rodni grad.
 Podcrtajte predikate i odredite priložnu
oznaku:

Idite kud god želite.

Razmišljat ćemo o putovanje kad za to dođe
vrijeme.
Smislili smo iznenađenje da ga razveselimo.
Neću igrati nogomet jer me boli noga.
Pomoći ću ti ako mi kažeš što te muči.
 Sjedim i jedem.
 Ili sjedim ili jedem.
 Sjedim, ali ne jedem.
 Mislim, dakle jesam.