Talijanski glasovi po mjestu i

načinu tvorbe
Hana Car i Matea Labrtić
Oblikovanje ili artikulacija glasova
• U oblikovanju se glasovi najviše razlikuju po
izgovornome mjestu i načinu
• Tvore se tijekom govornog čina prolaskom zračne
struje kroz govorne šupljine
• Zvuk se tvori na dva načina
 (Iz)govorni organi
Pomični: Nepomični: Govorne šupljine:
- grkljan (larinks) - gornja čeljust s - Morgagnijeva
- glasnice tvrdim nepcem - ždrijelna
- meko nepce (velum) s (palatum - nosna
resicom (uvula) durum) i - usna
- jezik zubima - usnena
- donja čeljust
- usne
- ždrijelo (farinks)
Temeljno izgovorno mjesto
• dio prolaza od grkljana do usana koji se pri izgovoru najviše sužava
• Označava se imenovanjem gornje i donje stijenke na mjestu sužavanja

Dionice gornje stijenke: gornja Dionice donje stijenke: donja

usna, gornji sjekutići, prednji i
stražnji dio nadzubnog
grebena, prednje, srednje i
stražnje tvrdo nepce, sredina
nepca, prednje i stražnje meko
nepce, resica te stražnja
ždrijelna stijenka
usna, donji sjekutići, vrh
jezika, prednji, srednji i
stražnji dio leđa jezika, korijen
jezika (stražnji dio jezika koji
stoji uspravno) te grkljan
Glasovi po izgovornom mjestu
• dvousneni (bilabijalni)
• zubnousneni (labiodentalni)
• vrhjezično-zubni (apikodentalni)
• leđno-zubni (dorsodentalni)
• leđno-stražnjomekonepčani (dorsopostvelarni)
• vrhjezično-tvrdonepčani (apikopalatalni)
• vrhjezično-stražnjonadzubni (apikopostalveolarni) itd.
• Prema temeljnom izgovornom mjestu glasovi su talijanskog
standardnoga izgovora:
• Dvousneni: p, b, m
• Zubnousneni: f, v
• Zubni: t, d, s, z, c, dz
• Nadzubni: n, r, l
• Tvrdonepčani: tʃ, ʤ, ʃ, ʎ, ɲ, j
• Mekonepčani: k, g, w
Načini izgovora glasova
• Skup osobina izgovornih načina sastoji se od različitih
stupnjeva sonornosti i od različitih načina izgovornih pokreta
• O čemu ovisi sonornost?

Napetost grkljana:
- velika (samoglasnici)
- znatna (sonanti)
- mala (zvučni suglasnici)
- nikakva (bezvučni suglasnici).
Napetost artikulatora:
- labava (samoglasnici)
- polulabava (sonanti)
- polunapeta (zvučni
suglasnici)
- napeta (bezvučni
suglasnici).
 Pokret:
- pokretni:
Otvor/obujam:
- klizni (diftonzi,
- širok/velik (samoglasnici);
polusamoglasnici);
- uzak/malen:
- prekidni:
- tjesnac,
- djelomičnog prekida
- poluzatvor,
(bočni, nosni)
- zatvor;
- potpunog prekida:
- sužen/smanjen:
jedan duži prekid
- zvonki sonanti,
(zatvorni), kraći prekid
- polusamoglasnici,
(poluzatvorni), više
- nosni
prekida (treptajni ili
vibranti)
Occlusive [p] – palla
[b] – bello
[t] – topo
[d] – dove
[k] – carro
[g] – gatto
Fricative [f] – foglia
[v] – viola
[s] – sole
[z] – viso
[ʃ] – sciarpa
[ʒ] – Tuscan
fagiolo
Affricate [ʦ] – pezzo
[ʣ] – zona
Nasali [m] – miele
[n] – notte
Vibranti [r] – rospo
Laterali [l] – lino
Approssimanti [j] – piano
[w] – uomo
 Vocali toniche: Anteriori Centrali Posteriori

Chiuse o Alte i u

Semichiuse o Medioalte e o

Semiaperte o Mediobasse ε ɔ

Aperte o Basse a

Vocali atone: Anteriori Centrali Posteriori

Chiuse o Alte i u

Semichiuse o Medioalte e o

Semiaperte o Mediobasse

Aperte o Basse a