UVOD

• Željeznica u suštini predstavlja jedan složeni sistem, kako

po pitanju saobraćajne infrastrukture tako i po pitanju
mobilnih sredstava prijevoza.

• Ona ima izrazite prednosti i da bi se te prednosti mogle

optimalno iskoristiti moramo napraviti odgovarajuće i
pouzdane karakteristike proračuna saobraćaja vozova. Jedna
od tih karakteristika su i grafikoni saobraćaja vozova.

• Grafikoni predstavljaju plan budućeg rada saobraćajnih i

drugih službi željezničkog saobraćaja. Tako u njima svaka
služba nalazi zadatke koje mora izvršavati kao i vrijeme u
kojemu se ti zadaci moraju izvršiti.
POJAM GRAFIKONA SAOBRAĆAJA VOZOVA

• Grafikon saobraćaja vozova predstavlja grafičku sliku

kretanja vozova između dvije ili više stanica jedne dionice ili
željezničke pruge.
• To je grafički izraz analitički izrađenog reda vožnje jedne
pruge.

• Grafikonom se utvrđuju vremena prispijeća, otpravljanja i

prolaska vozova kroz svaku razdjelnu točku pruge.

• Kretanje vozova određeno je dvijema dimenzijama:

- vremenom
- prostorom
• Grafikon saobraćaja vozova iskazuje zavisnost:

t = f(s)
 • Princip formiranja trase voza na način kako je
predstavljeno navedenim obrascem dat je na
slijedećoj slici:

t = f(s)

• Veličina kuta koji zatvara trasa voza sa apscisom

odražava brzinu kretanja voza. Što je kut veći, veća je i
brzina voza i obrnuto.

•Sastavljanje grafikona saobraćaja vozova na principu

vremenske i prostorne podjele može se razumijeti na
jednostavnom primjeru:
•
• Vremenska podjela apscisa, predstavlja vrijeme koje iznosi od
0-24 sata i ona je podijeljena na 24 vremenske jedinice, od kojih
je opet svaka vremenska jedinica podijeljena na po šest dijelova.

Vremenska podjela na sate i minute je vertikalna, s tim što su

puni sati naznačeni debljim lijinama, polovine sata tanjim
isprekidanim linijama i minutna podjela sata na vremena od po
deset minuta tanjim linijama. Uobičajena razmjera iznosi za
jedan sat 30 mm.
Prostorna podjela ordinata, predstavlja dužina pruge na kojoj se
prema stvarnoj udaljenosti u razmjeri nanose: stanice, stajališta,
rasputnice i dr., pri čemu je uobičajeni razmjer za jedan
kilometar pruge 1,8 mm.
 Kretanje vozova između razdjelnih točaka pruge
predstavlja se pravim punim linijama koje odgovaraju
ravnomjernom kretanju vozova.
Vrijeme dolaska, odlaska ili prolaska kroz razdjelnu točku
označava se arapskim brojem, na način kako je to prikazano na
slici.

Trajanje vremena vožnje između razdjelnih točaka predstavlja

projekcija linija voza na liniju vremena.

• Vrijeme putovanja je:

t - vrijeme putovanja voza, u minutama

tv - vrijeme čiste vožnje voza, u minutama
tp - vrijeme potrebno za pokretanje voza, u minutama
tz - vrijeme potrebno za zaustavljanje voza, u minutama
Vrijeme vožnje bit će jednako čistom vremenu vožnje
između razdjelnih točaka, u slučaju da se voz ne zadržava
u razdjelnim točkama. Ako voz staje u jednoj od točaka onda
je vrijeme vožnje veće od čistoga vremena vožnje za dio
vremena koji je potreban za zaustavljanje.

Pored grafičkog predstavljanja vozova u grafikonu se

unosi i više drugih podataka, čija je namjera da jasnije
naznači i druge okolnosti pod kojim se odvija saobraćaj
vozova na određenoj pruzi. Ti podaci su:

- nadmorska visina
- način slijeđenja vozova
- oznaka broja kolosjeka pruge
- oznaka elektrificirane pruge
- shema staničnih kolosjeka, obično u stanicama
- zadržavanje vozova u službenim mjestima
 VRSTE I TIPOVI GRAFIKONA

Najčešća podjela grafikona je u odnosu na:

- brzinu kretanja vozova za prevoz putnika i robe

- broj kolosjeka i način njihovog korištenja, tovarnom i
netovarnom smjeru i načinu slijeđenja uzastopnih vozova.
Podjela grafikona prema brzini kretanja vozova

- paralelne grafikone
- neparalelne ili tzv. komercijalne grafikone

• Paralelni grafikoni saobraćaja vozova predstavljaju grafički

prikaz kretanja vozova jednakih brzina i jednakih brojeva trasa u
odnosu na oba smjera kretanja vozova.
• Neparalelni grafikoni predstavlja grafički prikaz saobraćaja
vozova kod kojih su brzine i broj vozova različiti.
 pralelni grafikon

nepralelni grafikon

• Oba tipa grafikona, paralelni ineparalelni, mogu se

podijeliti na slijedeće načine:

- prema broju kolosijeka na pruzi

- prema broju ucrtanih vozova u jednom i drugom smjeru
kretanja vozova
- prema načinu slijeđenja uzastopnih vozova
Vrste grafikona prema broju kolosijeka na pruzi

1. Grafikone za jednokolosječni saobraćaj vozova

- pri tome imamo paralelne grafikone ako su vozovi istih brzina i

neparalelene ukoliko su vozovi različitih brzina.

paraleleni grafikon neparaleleni grafikon

2. Grafikone za dvokolosječni saobraćaj vozova

- kod ovih grafikona nema potrebe za ukrštavanjem vozova.

Također i ovi grafikoni mogu biti paralelni i neparaleleni.
 paralelni grafikon

neparalelni grafikon

Vrste grafikona prema načinu slijeđenja uzastopnih vozova

- slijeđenje vozova u staničnom razmaku

- slijeđenje vozova u odjavnom i blokovnom razmaku
- slijeđenje vozova uz upotrebu automatskog pružnog bloka
Vrste grafikona prema broju vozova u jednom i drugom smjeru
•Parni-u oba smjera položen isti broj trasa vozova
•Neparni-različit broj trasa u tovarenom i praznom smjeru
 OSNOVNI ELEMENTI GRAFIKONA

• Za izradu grafikona potrebno raspolagati sa slijedećim

elementima:
- čisto vrijeme vožnje,
- Vrijeme za razvijanje i smanjivanje brzine,
- stanični intervali,
- intervali slijeđenja uzastopnih vozova i
- službena mjesta zadržavanja vozova i lokomotiva sa
naznakama vremena bavljenja u njima

• Stanični intervali i intervali slijeđenja uzastopnih vozova osnovni

elementi u izradi grafikona saobraćaja vozova, te ih je potrebno
detaljnije ramotriti.
 Stanični intervali

- Stanični interval podrazumijeva vrijeme koje protekne od

trenutka dolaska i odlaska, odnosno prolaska jednog voza, pa
do trenutka dolaska i odlaska odnosno prolaska drugog voza
preko određenog mjesta u stanici
- utvrđuju se za svaku željezničku stanicu, i to posebno za
vozove za prevoz putnika, a posebno za vozove teretnog
saobraćaja
- mijenjaju se pri promjeni reda vožnje a u općem slučaju se
mijenjaju kada dođe do promjene vrste vučnog vozila, mase ili
brzine vozova, načina osiguranja u pojedinim stanicama,
tehnologije rada stanice kao i promjene drugih elemenata.

• Stanični intervali za svaku stanicu utvrđuju se na osnovu

elemenata:
 - vrste, tipa i položaja stanice
- načina osiguranja stanice
- organizacije rada u stanici
-načina formiranja puta vožnje vozova - sredstava za sporazumijevanje
u stanici
- vremena vožnje za ulazak, izlazak i prolazak vozova

• Može se razlikovati deset staničnih intervala koji se kao

vremenske razlike između dva voza ugrađuju u grafikone
saobraćaja vozova i koji su kao takvi mjerodavni za stanice ili
druga službena mjesta na pruzi. To su:

1. Stanični intervali nejednovremenog dolaska vozova u stanicu, tnd

- vrijeme koje protekne između dolaska dva voza suprotnih
smjerova u stanicu jednokolosječne pruge radi ukrštavanja,
kada se putevi vožnje tih vozova sijeku. Ovaj interval se računa:
tnd= tip + tul [minuta]
 2. Stanični interval ukrštavanja, tu

- vrijeme koje protekne od trenutka zaustavljanja ili prolaska

suprotnog voza do trenutka polaska ukrsnog voza iz iste stanice na
istu prugu, kada se putevi vožnje tih vozova sijeku.
- S obzirom da se radi o ukrštavanju vozova, to postoje četiri
kombinacije ukrštavanja vozova za koje se mogu utvrditi stanični
intervali ukrštavanja:

- suprotni voz parnog pravca staje u stanici, (Slika a)

- suprotni voz neparnog pravca staje u stanici (Slika b)
- suprotni voz parnog pravca prolazi stanicu bez zadržavanja
- suprotni voz neparnog pravca prolazi stanicu bez zadržavanja

Slika a) Slika b)
 3. Stanični interval slijeđenja uzastopnih vozova, ts

- vrijeme koje protekne od dolaska i li prolaska jednog voza

kroz narednu stanicu do trenutka polaska ili prolaska
uzastopnog voza kroz stanicu za koju se računa taj interval.
- Kako se vozovi mogu zdržavati u stanici i kroz nju prolaziti, to
stanični intervali uzastopnog slijeđen vozova mogu imati osam
kombinacija od kojih navodimo samo 3:
- slučaj kada oba voza imaju prolazak kroz stanice a i B (Slika a)
- slučaj kada jedan voz ima zdržavanje u stanici A i prolaz u stanici B, a drugi voz
ima prolaz kroz obje stanice A i B (Slika B)
- slučaj kada prvi voz ima prolaz kroz stanice A i B, u drugi voz ima polazak prvoj
i prolaz u drugoj stanici

Slika a) Slika b)
4. Stanični interval nejednovremenog odlaska i dolaska, tod

- vrijeme koje protekne između odlaska jednog voza iz

stanice do dolaska uzastopnog voza u istu stanicu, u kojoj se
putevi vožnje tih vozova sijeku

5. Stanični interval nejednovremenog odlaska, to

- vrijeme između odlaska vozova iz stanice na glavnu i odvojnu

prugu kada im se putevi vožnje sijeku ili dodiruju.
- postoje četiri kombinacije nejednovremenog odlaska vozova
iz odvojne stanice:
- odlazak jednog voza neparnog pravca na glavnu prugu, a
drugog na odvojnu prugu (Slika a)
- odlazak jednog voza na odvojnu prugu, a drugog na glavnu
u neparnom pravcu (Slika b)
- odlazak jednog voza parnog pravca na glavnu, a drugog na
odvojnu prugu
- odlazak jednog voza na odvojnu, a drugog na glavnu prugu
u parnom pravcu

Slika a) Slika b)
6. Stanični interval nejednovremenog ulaska, td

- vrijeme između dolaska vozova u priključnu stanicu sa glavne

i odvojne pruge, kada se putevi vožnje tih vozova sijeku ili
dodiruju.
- Stanični intervali nejednovremenog dolaska vozova utvrđuje
se u svim priključnim stanicama radi obezbjedenja ulaska
vozova sa glavne i odvojne pruge, kada je jednovremeni ulazak
vozova zabranjen. Postoji 10 kombinacija a navodima samo neke
od njih:
-dolazak voza parnog pravca sa glavne pruge i dolazak voza sa
odvojne pruge (Slika a)
-dolazak voza neparnog pravca sa glavne pruge i dolazak voza sa
odvojne pruge (Slika b)
- dolazak voza sa odvojne pruge i dolazak voza parnog pravca sa
glavne pruge
 Slika a) Slika b)

7. Stanični intervali nejednovremenog dolaska i odlaska, tdo

- vrijeme između dolaska voza sa glavne odnosno odvojne pruge i

odlaska voza na odvojnu, odnosno na glavnu prugu.

• moguće je primjeniti četiri kombinacije:

-dolazak voza neparnog pravca sa glavne pruge i odlazak voza iz
stanice na odvojnu prugu (Slika a)
- dolazak voza sa odvojne pruge E u priključnu stanicu i odlazak
voza parnog pravca iz iste stanice na glavnu prugu (Slika b)
-dolazak voza parnog pravca sa glavne pruge u priključnu
stanicu i odlazak voza iz iste stanice na odvojnu prugu D
- dolazak voza sa odvojne pruge D u priključnu stanicuu i
odlazak voza neparnog pravca iz iste stanice na glavn
prugu

Slika a) Slika b)
8. Stanični interval nejednovremenog prelaska, tprel
- vrijeme koje protekne od momenta odlaska, odnosno prolaska voza
kroz stanicu prelaza sa jednokolosječne na dvokolosječnu prugu do
momenta dolaska, odnosno prolaska voza kroz istu stanicu prelazi sa
dvokolosječne na jednokolosječnu prugu, ako se putevi vožnje tih
vozova sijeku.
• Moguće je utvrđivati intervale u uvjetima:
- prelaska vozova sa dvokolosječne na jednokolosječnu prugu
(Slika a)
- prelaska vozova sa jednokolosječne na dvokolosječnu prugu
(Slika b)

Slika a)

Slika b)
9. Interval nejednovremenog prolaska na rasputnicama, tr
- vrijeme koje protekne od trenutka prolaska voza glavnom
prugom ili prelaska na odvojnu prugu do momenta prolaska
voza suprotnog smjera sa odvojne ili glavne pruge.

U zavisnosti od načina organizacije saobraćaja moguće su dvije

kombinacije a to su:
- poslije prolaska voza na odvojnu prugu, prolazi voz sa glavne
pruge
- poslije prolska voza na glavnu prugu, prolazi voz na odvojnu
prugu
10. Interval nejednovremenog prolaska na raskrsnicama, trs

- vrijeme koje protekne od trenutka prolaska voza sa jedne

pruge do momenta prolaska voza sa druge pruge preko
raskrsnice
Raskrsnica na željezničkoj pruzi ima izgled:

• Moguće je izvršiti osam kombinacija, navdimo njih dvije npr.

- poslije prolaska voza sa pruge C-D iz smjera D prolazi voz sa

pruge A-B iz smjera A (Slika a)
- poslije prolaska voza sa pruge C-D iz smjera D prolazi
voz sa pruge A-B iz smjeraB (Slika b)

Slika a) Slika b)
UTVRĐIVANJE INTERVAL A SLIJEĐENJA UZASTPNIH
VOZOVA

- predstavlja najkraći vremenski razmak od trenutka

polaska, odnosno prolaska prethodnog voza kroz određenu
razdjelnu točku do momenta polaska, odnosno prolaska
uzastopnog voza kroz istu razdjelnu točku, da ne stane pred
ulaznim, odnosno prostornim signalom narednog medustaničnc
rastojanja.

- Zavisno od načina osiguranja stanica i drugih radnih

okruženja na pruzi, slijeđenje uzastopnih vozova može da se
organizira u:
- staničnom razmaku
- odjavnoni razmaku
- blokovnom razmaku
- APB razmaku
Intervali slijeđenja uzastopnih vozova mogu se iskazivati za:
- vozove jednakih brzina
- vozove različitih brzina

Intervali slijeđenja uzastopnih vozova jednakih brzina

-Vozovi jednakih brzina su oni vozovi čija je maksimalna

brzina i vrijeme vožnje između dvije razdjelne točke, jedne
pruge, jednako.
- Intervali slijeđenja kod ovih vozova zavise od vrste osiguranja
i organizacije saobraćaju uzastopnih vozova

- Ako su vozovi jednakih brzina potrebno je iznaći najduži

vremenski period u odjavnom razmaku i prema tom najdužem
vremenskom interval otpremiti uzastopne vozove iz stanice
kako bi se izbjeglo zaustavljanje i čekanje uzastopnih vozova
kod prostornih signala
 Intervali slijeđenja uzastopnih vozova različitih brzina

• Kod intervala slijeđenja uzastopnih vozova različitih brzina

podrazumijeva se to da se slijeđenje uzastopnih vozova može
organizirati u istim razmacima kao i za intervale slijeđenja
uzastopnih vozova jednakih brzina. Kod ovih intervala postoji
slučaj:
- kada je uzastopni voz veće brzine
- kada je uzastopni voz manje brzine

• Ako su vozovi različitih brzina onda vremenski interval

slijeđenja uzastopnih vozova u odjavnom odnosno blokovnom
razmaku mora biti određen ili prema prispijeću ili prema
otpravljanju.
ZAKLJUČAK

• Grafikoni saobraćaja vozova kao osnovni elementi u teoriji

kretanja vozova predstavljaju ne samo plan reda vožnje
saobraćajne službe, nego su oni pokazatelji rada svih službi u
željezničkom sektoru.

• Grafikoni saobraćaja vozova predstavljaju grafičku sliku i

finalnu radnju u okviru reda vožnje i organizacije saobraćaja
vozova na datoj pruzi, i oni u osnovi predstavljaju glavni
element teorije kretanja vozova bez kojih bi efikasno
funkcioniranje željezničkog saobraćaja bilo nemoguće.
Ovako je to nekad izgledalo (1966)
a sada:
HVALA ZA PAŽNJU