KNJIŽEVNOST

KNJIŽEVNOST
• - umjetnost riječi, iskaz u Po postanku:
različitim oblicima
Po obliku: • usmena / narodna,
književnih djela
• pisana.
• stih,
• proza.
KNJIŽEVNI RODOVI
 KNJIŽEVNI RODOVI
LIRIKA
DRAMA
EPIKA
DRAMA
• KNJIŽEVNI ROD / ŽANR U KNJIŽEVNOSTI /
KNJIŽEVNO DJELO,

* UTEMELJENA NA DRAMSKOME SUKOBU,

* NAPISANA U OBLIKU DIJALOGA

(MONOLOGA), U STIHU ILI PROZI,

• NAMIJENJENA SCENSKOJ IZVEDBI,

• NASTALA ZA VRIJEME ANTIČKE GRČKE,
• OPERA JE NASTALA TOKOM 18. I 19. VIJEKA
KAO KOMBINACIJA DRAME, POEZIJE I
MUZIKE.
VRSTE DRAMSKOG
TEKSTA
 VRSTE DRAMSKOG TEKSTA
 komedija – dramsko djelo šaljivoga sadržaja i sretnoga završetka,
 tragedija – dramsko djelo ozbiljnoga sadržaja i tragičnoga završetka,
 igrokaz – kraći dramski tekst namijenjen djeci,
 drama u užem smislu – dramsko djelo ozbiljnoga sadržaja.
 OBILJEŽJA
DRAMSKOG TEKSTA
 OBILJEŽJA DRAMSKOGA
TEKSTA
Dramska radnja: Dijalog:

 uvod, zaplet,  razgovor dvaju ili više

vrhunac, rasplet, likova,
kraj, Dramski lik Monolog:
 dramski sukob,  govor jednoga lika.
 dramska situacija.
ZBOG SVOJE JE SCENSKE NAMJENE, KNJIŽEVNI
DRAMSKI TEKST PODIJELJEN NA:

• REPLIKE (ULOGE) – dijelovi teksta koje na sceni izgovaraju

glumci;
• DIDASKALIJE (UPUTE) – dijelovi teksta koji upućuju
redatelja i glumce kako izvoditi predstavu i čitateljima,
omogućuju da bolje razumiju zbivanja i likove u tekstu
(najčešće pisane kosim slovima u zagradi).
 DIJELOVI DRAMSKE PREDSTAVE

• ČIN – veći zaokruženi dio dramske radnje koji se sastoji od više prizora, u
pozorišnoj predstavi, označava se dizanjem i spuštanjem zastora;
• SLIKA – dio dramskoga djela prepoznatljiv po promjeni izgleda
pozornice;
• PRIZOR – dio čina koji se prepoznaje po ulasku novoga lika na pozornicu.
• DRAMSKA RADNJA – radnja koja se zasniva na sukobu među likovima;
• DRAMSKA SITUACIJA – trenutak u pozorišnoj predstavi koji je
dramatski važan ili istaknut, prikazuje odnos među likovima u određenom
prostoru i vremenu.
 LIKOVI
• PROTAGONIST – glavni lik, nositelj radnje i pokretač zbivanja;
• ANTAGONIST – lik koji je svojim idejama i postupcima
suprotstavljen glavnom liku.
POZORIŠTE
POZORIŠTE - MJESTO U KOJEM SE IZVODE
/ PRIKAZUJU NA SCENI RAZLIČITA
DRAMSKA DJELA (DRAME, KOMEDIJE,
TRAGEDIJE) TE OPERE, OPERETE I
MJUZIKLI KOJI PRIPADAJU MUZIČKO-
SCENSKIM DJELIMA.

Gledalište – prostor za gledatelje

Pozornica – mjesto za izvođenje
predstave
HASANAGINICA
ALIJA ISAKOVIĆ
(1932-1997)
ROMANSIJER, PRIPOVJEDAČ,
RADIOTELEVIZIJSKI I DRAMSKI
PISAC,

LEKSIKOGRAF, HISTORIČAR
JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI.
HASANAGINICA, DRAMA, SARAJEVO, 1982.
DRAMSKE OBRADE BALADE
HASANAGINICA
OGRIZOVIĆ, MILAN (1909), HASANAGINICA,
DRAMA U TRI ČINA.
ŠANTIĆ, ALEKSA (1911), HASANAGINICA.
VESELINOVIĆ TMUŠA, VLADISLAV (1920),
HASANAGINICA (ŠEFKA HASANOVA), DRAMA
U ČETIRI ČINA.
SIMOVIĆ, LJUBOMIR (1976), HASANAGINICA.
ISAKOVIĆ, ALIJA (1982), HASANAGINICA.
ALISPAHIĆ, NIJAZ (1999), HASANAGINICA.
ŠEREMET, VAHIDA (2010), HASANAGINICA.
FILMSKA OSTVARENJA HASANAGINICE
HASANAGINICA (KAMENI DESPOT
ILI JEDNA MOGUĆNOST NARODNE
PJESME HASANAGINICA), 1967.
REŽISER: MIODRAG MIĆA
POPOVIĆ
 GLUMCI

Milena Dravić Rade Marković

Relja Bašić
Ratislav Jović
HASANAGINICA, 1983.
REŽISER: ALEKSANDAR
JEVĐEVIĆ
SCENARIJ: ALIJA ISAKOVIĆ
 GLUMCI

• Nada Đurevska Josip Pejaković Miralem Zupčević

 HASANAGINICA, 1983.
REŽIJA: SLAVOLJUB STEFANOVIĆ
RAVASI
ULOGE: ALEKSANDRA NIKOLIĆ, ŽARKO
LAUŠEVIĆ, DANICA MAKSIMOVIĆ, I DR.
 SCENA

• Jedinstvena scena sa segmentima tako da je mogućno naizmjenično,

zapravo paralelno odvijanje radnje:
• Lijevo: Odaja u kuli bega Pintorovića na Klisu, a desno Odaja u kuli
Hasan-age Arapovića u Zagvozdu, za nijansu skromnije namještena i
drukčije obojena. Minimalan inventar i samo najnužnija scenografska
obilježja. Da bi se potcrtala razlika, može odaja bega Pintorovića, tj.
lijeva polovica scene, biti višeg nivoa za jedan stepenik.
 HASAN-AGA
HASAN-AGA: ¨Od stida!¨ Koliki je taj stid, kad je neko od bega Pintorovića? Kazuj, majko!
MAJKA: Golem, sine, kolik njihov begluk, kolik njihov nam, i njihov pasiji inad.
HASAN-AGA: Zar smo mi, Arapovići, tanka soja i tankog nama? Aja, majko?
HASAN-AGA: Sve je beg sevep. Sve je on zamrsio.
MAJKA: Što beg? O čemu to zboriš i što nagađaš? Je i more bit njegova hitnja preduhitrila tvoju
koljebljivost?
HASAN-AGA: Dvoumim se, dvoumim se. Moglo se dručije, morebit.
MAJKA: Ništa se sa njom nije moglo.
HASAN-AGA: Moglo se sve naprav natjerati.
 SVEKRVA (MAJKA HASAN-AGINA)
MAJKA: Nevjesta, uzmi se u pamet. Tvoje je da slušaš. Ako si i begovica, nisi se za
nebo svezala. Tobe jarabi! Ovo je moj hal i moje ognjišće, dok je mene, beli. I nemoj
mi kalem i jaziju prid oči. Sina sam izgubila, ha se tvojom jazijom obanđijao i sablju
odviko! Ne zbori! Ti si sevep! Ja ili ti ovdi! Ne zbori! Sikter!
MAJKA: E, huda muška glavo. Lašnje je konju rep iščupati nego njojzi nahuditi.
Svakda šuti, svakog sluša, ali ostaje svoja, studena i uznosita, ko i brat što joj je...
Nije ona za vaku kuću.
 BEG PINTOROVIĆ (BRAT)
BEG PINTOROVIĆ (Prekida): Šta zboriš, pjevaču?
GUSLAR (Ne da se zbuniti):
Dočeka ga Vranić Ali-beže..
Isprid njega na noge skočio…
BEG PINTOROVIĆ (Ljut): Stani, ne valja ti pjesma. Kako može beg skakati na noge prid agom? Gdi to
ima? Evo kliškog kadije nek reče.
***

BEG PINTOROVIĆ: Sestro; dosta zbora! Svati dolaze! Otri suze! Pokaži se čija si!
 MAJKA (BEGA PINTOROVIĆA I HASANAGINICE)

HASANAGINICA: Majko!
MAJKA: Ne plači, ćerce! Grihota je plakati. Na nami je da sve podnesemo. Poslušaj brata, kako bi babu
svog poslušala. Izduraj, dijete moje, na name je da sve izduramo. Izdrži, ćerce, ne okaljaj nam obraz! Nek
babina hair dova vazda uza te bude.
HASANAGINICA: Ne mogu, majko!
MAJKA: Možeš, ćerce.
HASANAGINICA: Ne mogu, majko!
MAJKA: Moraš, ćerce moja! Živ stvor sve može.
DJECA: STARIJA KĆERKA, STARIJI SIN, MLAĐA KĆERKA
I MLAĐI SIN, BLIZANCI

HASANAGINICA: Stani da podojim! Moje je, moj je evlad. Moje je da ga dojim.

Samo moje, i po Božijim i po zemaljskim zakonima.
***
HASAN-AGA: Hod’te amo djeco! Hod’te amo, moje sirotice. Vaša majka neće se
smilovati na vas. Neće se na vas smilovati vaša majka. Pogledajte je! Pogledajte
njeno oholo lice i pusto srce! Djeco moja!
POJAM ’’STIDA’’
 POJAM ’’STIDA’’
BEG PINTOROVIĆ: Jesu to djeca i majčino je da bude uz djecu, a ne da se lomata po
goriza čoekom. Ženino je da prvo bude majka pa žena. Njezino je da čuva djecu i
odnjišće, a ne čojeka, nije li? Hasan-aga vida rane na Biokovi, pa šta? Nema mu ko
hizmet činiti? Junak je, pa nek prezdravi ili umre.
HASAN-AGINA MAJKA: Čoek si joj. Bila je dužna za tobom i na kraj dunjaluka!
Mora! Mora, prije nas. (misli se na majku i sestru) Kad si ti na deredži nije njeno da
razmišlja, kad tebe obliva krv u gori, nije njeno da je obliva rumen u domu. Nego, peču
na lice pa u goru, u vodu za tobom!
 1

1. Glavna junakinja Isakovićeve drame Hasanaginica

2. Ime muža glavne junakinje Isakovićeve drame
3
Hasanaginica
5 3. Ime brata glavne junakinje Isakovićeve drame
Hasanaginica
4. Osoba koja je rodila bega Pintorovića i Hasanaginicu
5. Šta je Hasan-agina majka Hasanaginici?