Tekstni konektori

Povezanost rečenica u vezanom tekstu izravno utječe na njegovu koherenciju. Sredstva veze
među rečenicama sastavnicama vezanog teksta najjače su koheziono sredstvo koje ih drži na
okupu. Ta sredstva zovemo konektorima.
Konektori su različite jezičke jedinice – riječi, sintagme, pa i cijele predikativne jedinice –
kojima se povezuju rečenice u vezanom tekstu. Njima se omogućava jača povezanost teksta te
njegov razvoj.
Konektori su signali kontekstualne uključenosti rečenica, a katkad i njihove sinsemantičnosti.
Prisustvo konektora, osobito onih deiktičko-supstitutivnog tipa, obično ukazuje na lančanu
vezu rečenica u vezanom tekstu.
S obzirom na to koje se kategorije riječi javljaju u njihovoj ulozi, konektore možemo
podijeliti na dvije skupine: gramatičke konektore i leksičke konektore.

Gramatički se konektori formalno i značenjski podudaraju s odgovarajućim nezavisnim

gramatičkim veznicima, ali se funkcionalno od njih jasno razlikuju. Gramatički su veznici
vezivna sredstva na rečeničnoj razini; njima se povezuju klauze – sastavnice rečenice. Za
razliku od njih, gramatički su konektori vezivna sredstva na tekstualnoj razini; njima se
povezuju rečenice sastavnice vezanog teksta.
Razumijem te. I meni su oni kvadrati svaki san natopili strahom.
Gramatički konektori uvijek stoje na početku rečenica kojima pripadaju.

Leksički konektori su znatno brojniji, i značenjski i funkcionalno mnogo raznovrsniji.

Leksički konektori vrlo često na sebe preuzimaju ulogu tzv. ekonomizatora vezanog teksta:
njima se zamjenjuju (supstituiraju) manje ili veće tekstualne cjeline na koje je dovoljno samo
uputiti (jer su već poznate), njihovo bi ponavljanje često nepotrebno opteretilo primaoca i
tako otežalo komunikaciju.
Ovakvi se leksički konektori nazivaju leksičkim supstitutivnim konektorima. Deiktički
supstitutivni konektori najčešće se upotrebljavaju anaforično, mada mogu biti i kataforično
usmjereni. U toj se ulozi javljaju lične i pokazne zamjenice:

Prvo ćeš popiti, a poslije ćeš umrijeti. To ti je moja sigurancija.

te zamjenički prilozi i priložni izrazi – mjesni (ovdje, tu, ondje, na ovom mjestu), vremenski
(tada, onda zatim, potom, nakon toga, poslije toga..), načinski (ovako, tako, time, na ovaj
način...), uzročni (zato, stoga, zbog toga, usljed toga, s obzirom na to...), namjerni (radi toga, s
tim ciljem, s tom namjerom, u tu svrhu...), pogodbeni (u ovom slučaju, u tom slučaju, u
takvom slučaju...), dopusni (uprkos tome, unatoč tome, uza sve to...) i dr.

Oko njih se kojasali ljudi, nepoznati, naoružani, sve spremno, čeka zapovijedi. U taj je čas
jedan miješao kroz vojsku pokuckujući i vičući.
Dok ne kažem, ja sam mu neprijatelj. Zato sam progovorio neupitan, istresavši u jednom
dahu Zajkovu i Osmanovu poruku.

Prisustvo deiktičkih supstitutivnih konektora ukazuje na sinsemantičnost rečenice čiji su

strukturni članovi. Stoga se oni mogu nazvati signalima sinsemantičnosti rečenice. Nije,
međutim, dovoljno da u jednoj rečenici bude upotrijebljena deiktička supstitutivna riječ, pa da
se odmah zaključi kako je ta rečenica sinsemantična. Treba uvijek gledati šta se tom riječju
zamjenjuje. Rečenica će biti sinsemantična samo ako se tom riječju zamjenjuje dio teksta koji
ne pripada toj rečenici.
Leksičkim nesupstitutivnim konektorima na različite se načine razvija „tema“ vezanog
teksta, ukazuje se na posebne značenjske odnose u kojima stoje rečenice sastavnice vezanog
teksta ili se primalac upućuje na sam tekst. Razlikuje se više vrsta ovih konektora.

Reprizni je konektor u užem smislu svaka ponovljena riječ, a u širem smislu i leksičko
ponavljanje utemeljeno na odnosu potpune ili djelomične sinonimije.
U rasuđivanju o cinizmu moći, o dijalektici privilegija moderne imamo na umu implikacije
Adornove negativne dijalektike. Moć nije samo zakon koji vlada činjenicama, po kojem se
onde odvijaju. Ako se ne varamo, nikada dosad nije na tako jasan i dubok način promišljana
moć.
Trgovina nije bila naročito živa, ali je trgovac znao da od deset kupljenih konja, spremnih za
put, napravi karavan kao da ih je trideset. Utisak velikog prometa bio mu je potreban da bi
bučnim danom prikrio bremenitu noć.

Asocijativnim konektorom smatra se svako leksičko ponavljanje utemeljeno na odnosu

metonimije, sinegdohe, hiponimije i derivacije.
Raspored dućana je skoro svuda isti. Imaju sokaci u kojima rade kujundžije, pa sarači,
jorgandžije, pa bazerdžani, sarafi, boltadžije, pa nalbante, bakali, pa salebdžije, halvadžije i
bozadžije.
Polažući svoju nadu u svog Gospodara, Musa se otisnu u bijeg. Bježao je sve dok nije stigao
u zemlju miđansku, u grad Haran.
Reprizni i asocijativni konektori najjači su vezivni elementi teksta i važna sredstva njegova
razvoja.

Intenzivnim se konektorima osigurava razvoj vezanog teksta tako što se intenzificira

(pojačava, naglašava, ističe) sadržaj rečenice kojoj pripadaju. Najčešći su intenzivni
konektori: štaviše/što više, čak, čak i, čak ni, upravo i dr.
Trebamo se potruditi da sve protekne u najboljem redu. Štaviše, moramo ispuniti zadate
ciljeve u dogovoreno vrijeme.

Amplifikativni konektori imaju izrazito razvijačku ulogu. Njima se upućuje na tekstualne

cjeline postavljene stepenasto. Najčešći su amplifikativni konektori: prvo, drugo, treće..;
prva stvar, druga stvar, treća stvar..; najprije, nadalje, najzad/naposljetku; na početku,
dalje, na koncu/kraju i dr.
Prvo što je moderna semantika revidiralaje samo poimanje sinonimije i antonimije kao
suprotnih pojmova, tj.antonima.(...) Drugo što su moderni semantičari ustanovili jeste da je
antonimija veoma složena pojava, sa više kategorija i potkateogrija.

Uloga spacijalnih konektora bliska je ulozi amplifikativnih, njima se također razvija vezani
tekst. Najčešći su spacijalni konektori: dalje, nadalje, onda i dr.
Ovo nije dobro mjesto za odmor. Ovdje nema vode, a nema ni dovoljno sunca. Nadalje, sve
izgleda nekako tužno.

Nominalni su konektori orečeničeni naslovi ili podnaslovi, uloga im je da ekspliciraju „temu“

o kojoj će se u vezanom tekstu govoriti.
Generička metoda. – Slična je metodi studije slučaja. Kao i ova posljednja, ona predstavlja
samo prvi korak u nauci.

Uloga je eksplikativnih konektora da sadržajem rečenice kojoj pripadaju objašnjavaju,

uopćavaju ili preciziraju sadržaj ostalih rečenica u vezanom tekstu. Najčešći su eksplikativni
konektori: znači, to jest, ispada, naime, zapravo, ustvari, drugim riječima, jednom
riječju, drukčije kazano, jednostavno rečeno, ukratko rečeno, i dr.
Ustvari, mi otkrivamo da je moć ono najstarije, ono najnovije, predvečerje bitke i njezin kraj,
ono što je svoja vlastita protivrječnost. Zapravo, moć istinski nagoni na moć, na ono više
moći same. Drugim riječima: mi suvremenici upravo započinjemo da uočavamo kako moć
svagda nalikuje na zloupotrebu moći, na prokletstvo nasilja, na stvarne nevolje.

Verifikativnim se konektorima izriče govornikov stav o sadržaju rečenica u kojima se nalaze

te sadržaju drugih rečenica u vezanom tekstu. Njima se taj sadržaj na neki način verificira –
prihvaća, odbija, korigira, označava kao (ne)jasan, (ne)logičan, (ne)očekivan, očigledan i sl.
Najčešći su verifikativni konektori: zacijelo, zaista, uistinu, zbilja, stvarno, naravno,
prirodno, jasno, očigledno, očito, dakako, svakako, sigurno, dosista, razumije se,
neusmnjivo, bez sumnje, bez dvojbe, donekle, nikako, nipošto i dr.
Ne žurite sa zaključcima. Očigledno niste upućeni u stanje stvari.

Konfrontativni konektori sadržaj rečenice kojoj pripadaju postavljaju u odnos suprotnosti

prema drugoj ili drugim rečenicama u vezanom tekstu. Najčešći konfrontativni konektori su:
međutim, naprotiv, nasuprot, pak, s jedne strane – s druge strane i dr.
Stigli ste na vrijeme. Međutim, to vam neće mnogo koristiti.

Priložnim se nesupstitutivnim konektorima sadržaj rečenica kojima oni pripadaju postavlja u

različite značenjske odnose prema sadržaju drugih rečenica u vezanom tekstu. Ovi konektori
mogu imati različita značenja: zaključno (dakle...), isključno (samo, jedino...), dopusno
(ipak, pa ipak, pa opet...) i dr., te se tako dijele u različite vrste (konkluzivni, ekskluzivnim
koncesivni i dr.)
Sve je u njega prazno i nekorisno, i mirna narav, i ljudsko raspoloženje, i bistar um, prazno i
površno. Ali on je bio jedini čovjek u kasabi koji mi je rekao riječ saučešća, nekorisnu ali
sigurno iskrenu. Pa opet, stidim se da kažem, ličila je na milostinju siromaha, i nije me ni
zagrijala ni ganula.

Propozicionalni su konektori klišeizirane rečenice u kojima poziciju predikata popunjavaju

glagoli govorenja, pokazivanja, upozoravanja i sl. Propozicionalni konektori imaju istaknutu
pragmatičnu ulogu – da svrate pozornost primaoca na tekst. Stoga oni u principu ne nose
nikakvu novu obavijest. Ovisno o tome na koji dio tekst upućuju, razlikuju se antecedentni
(upućuju na prethodni kontekst) - rekli smo, kazali smo, objasnili smo, vidjeli smo,
upoznali smo se..., postcedentni (upućuju na naredni kontekst) – da kažemo (nešto/riječ-
dvije), da vidimo, da objasnimo, da podsjetimo, da zaključimo, da navedemo primjer,
recimo, pogledajmo..., i antecedentno-postcedentni (upućuju i na prethodni i na naredni
kontekst) – vidjeli smo...pogledajmo sada, ranije smo kazali...sada ćemo reći i dr.
Vidjeli smo, dakle, zašto i na koji se način mijenja oblik jedne riječi u okvirima derivacione
morfologije.
Kao propozicionalni konektori funkcioniraju i upitne rečenice s istaknutom pragmatičkom
ulogom.
Šta je, zapravo, ova knjiga? Ovo je priča o ljudskom jeziku.
 Konektori (podjela)

I Gramatički konektori (nezavisni veznici, uvijek na početku rečenice) GK

II Leksički konektori

1. Leksički supstitutivni konektori ( lične i pokazne zamjenice, zamjenički prilozi i

priložni izrazi) LSK

- mjesni – ovdje, tu, ondje, na ovom mjestu...LSKM

- vremenski – tada, onda, zatim, potom, nakon toga, poslije toga...LSKV
- načinski – ovako, tako, time, na ovaj način...LSKNač.
- uzročni – zato, stoga, zbog toga, usljed toga, s obzirom na to...LSKU
- namjerni – radi toga, s tim ciljem, s tom namjerom, u tu svrhu...LSKNam.
- pogodbeni – u ovom slučaju, u tom slučaju, u takvom slučaju...LSKP
- dopusni – uprokos tome, uza sve to...LSKD i dr.

2. Leksički nesupstitutivni konektori LNK

- reprizni LNKR
- asocijativni (derivacijski, hiponimijski, metonimijski, sinegdoški) LNKA (D,H,M,S)
- intenzivni – štaviše, čak, čak i, čak ni, upravo... LNKInt.
- amplifikativni – prvo, drugo, treće; prva stvar, druga stvar... LNKAmpl.
- spacijalni – dalje, nadalje, onda... LNKS
- nominalni – naslovi ili podnaslovi LNKN
- eksplikativni – znači, to jest, ispada, zapravo, ustvari...LNKEkspl.
- verifikativni – zaista, uistinu, očigledno, svakako, sigurno, bez sumnje...LNKVer.
- konfrontativni – međutim, naprotiv, nasuprot, pak...LNKKonf.
- priložni – dakle, samo, jedino, ipak, pa ipak...LNKPril.
- propozicionalni – objasnili smo, naveli smo, da zaključimo...LNKProp.