intezivnoj medicini. Kapnometrija je metoda brojčanog izražavanja izmjerene vrijednosti parcijalnog tlaka CO2 u udahnutom i izdahnutom zraku, a kapnografija je grafički prikaz istog parametra tijekom respiracijskog ciklusa. Kapnografija daje informaciju o ventilaciji (eliminacija CO2), perfuziji (transport CO2 kroz krvožilni sistem) i metabolizmu (proizvodnja CO2). Prisutnost normalne krivulje kapnograma potvrda je da je tubus u traheji. Ravna linija prisutna je u stanjima kao što su: ezofagealno smješten tubus, produženi srčani arest sa difuznom staničnom smrću, za vrijeme neadekvatne masaže srca nema plućne cirkulacije), opstrukcije tubusa stranim tijelom.
Postojanje EtCO2 za vrijeme reanimacije dokaz
je dobro provođenog postupka (vanjske masaže srca) i koristi se kao neinvazivni pokazatelj uspostave minutnog volumena srca. Primjenom kapnografije u monitoringu KPR, smanjena je potreba za prekidanjem postupka i provjerom pulsa. Vrijednost EtCO2 je korisna u procjeni ishoda srčanog zastoja. Nije primjenjiva metoda za vrijeme KPR. U praćenju reanimacijskog postupka uz kapnografiju koristi se neinvazivno mjerenje krvnog tlaka Međutim taj je monitoring često nedostupan u osnovnom reanimacijskom postupku. Dio je rutinskog monitoringa u anesteziji, intezivnom liječenju i hitnoj medicini. Pruža nam korisne informacije o frekvenciji rada srca, pojavi poremećaja ritma, provođenja, radu elektrostimulatora. Preživljavanje nakon srčanog zastoja ovisi o dva čimbenika: ranoj reanimaciji i ranoj defibrilaciji. KPR se mora prekidati zbog analize ritma jer za vrijeme vanjske masaže srca nastaju artefakti u EKG-u. Pulsna oksimetrija osigurava brzo, neinvazivno i kontinuirano mjerenje zasićenja arterijske krvi kisikom i dio je standardnog monitoringa u medicini. Kombiniranjem principa spektrofotometrije i pletizmografije mjeri frekvenciju pulsa i zasićenost hemoglobina kisikom na razini aretriola. Primjena pulsne oksimetrije ima određene nedostatke: uz povišene vrijednosti methemoglobina i karboksihemoglobina pogrešno je očitanje SaO2. Zbog toga nije pozdana metoda monitoringa za vrijeme KPR. Ultrazvuk je postao neophodno potreban liječnicima hitne i intenzivne medicine. Omogućuje praćenje trenutnih hemodinamskih parametara i procjenu uspješnosti terapijskih postupaka. Primjena ultrazvuka za vrijeme srčanog zastoja u budućnosti će postati rutina. Koristan je u brzoj dijagnozi hitnih stanja. Za brzu ultrazvučnu dijagnostiku srca , pluća, krvnih žila i abdomena koristi se sonda od 5 MHz. Omogućuje brzo prepoznavanje reverzibilnih uzroka srčanog zastoja. Ultrazvukom sa sigurnošću možemo potvrditi asistoliju.