You are on page 1of 7

 Monitoring CO2 danas je dio standardnog

monitoringa bolesnika u anasteziji, hitnoj i


intezivnoj medicini.
 Kapnometrija je metoda brojčanog izražavanja
izmjerene vrijednosti parcijalnog tlaka CO2 u
udahnutom i izdahnutom zraku, a kapnografija
je grafički prikaz istog parametra tijekom
respiracijskog ciklusa.
 Kapnografija daje informaciju o ventilaciji
(eliminacija CO2), perfuziji (transport CO2 kroz
krvožilni sistem) i metabolizmu (proizvodnja
CO2).
 Prisutnost normalne krivulje kapnograma
potvrda je da je tubus u traheji.
 Ravna linija prisutna je u stanjima kao što su:
ezofagealno smješten tubus, produženi srčani
arest sa difuznom staničnom smrću, za vrijeme
neadekvatne masaže srca nema plućne
cirkulacije), opstrukcije tubusa stranim tijelom.

 Postojanje EtCO2 za vrijeme reanimacije dokaz


je dobro provođenog postupka (vanjske
masaže srca) i koristi se kao neinvazivni
pokazatelj uspostave minutnog volumena srca.
 Primjenom kapnografije u monitoringu KPR,
smanjena je potreba za prekidanjem postupka
i provjerom pulsa.
 Vrijednost EtCO2 je korisna u procjeni ishoda
srčanog zastoja.
 Nije primjenjiva metoda za vrijeme KPR.
 U praćenju reanimacijskog postupka uz
kapnografiju koristi se neinvazivno
mjerenje krvnog tlaka
 Međutim taj je monitoring često
nedostupan u osnovnom
reanimacijskom postupku.
 Dio je rutinskog monitoringa u anesteziji,
intezivnom liječenju i hitnoj medicini.
 Pruža nam korisne informacije o frekvenciji
rada srca, pojavi poremećaja ritma,
provođenja, radu elektrostimulatora.
 Preživljavanje nakon srčanog zastoja ovisi o
dva čimbenika: ranoj reanimaciji i ranoj
defibrilaciji.
 KPR se mora prekidati zbog analize ritma jer
za vrijeme vanjske masaže srca nastaju
artefakti u EKG-u.
 Pulsna oksimetrija osigurava brzo, neinvazivno i
kontinuirano mjerenje zasićenja arterijske krvi
kisikom i dio je standardnog monitoringa u
medicini.
 Kombiniranjem principa spektrofotometrije i
pletizmografije mjeri frekvenciju pulsa i
zasićenost hemoglobina kisikom na razini
aretriola.
 Primjena pulsne oksimetrije ima određene
nedostatke: uz povišene vrijednosti
methemoglobina i karboksihemoglobina
pogrešno je očitanje SaO2. Zbog toga nije
pozdana metoda monitoringa za vrijeme KPR.
 Ultrazvuk je postao neophodno potreban
liječnicima hitne i intenzivne medicine.
Omogućuje praćenje trenutnih
hemodinamskih parametara i procjenu
uspješnosti terapijskih postupaka.
 Primjena ultrazvuka za vrijeme srčanog zastoja
u budućnosti će postati rutina. Koristan je u
brzoj dijagnozi hitnih stanja.
 Za brzu ultrazvučnu dijagnostiku srca , pluća,
krvnih žila i abdomena koristi se sonda od 5
MHz. Omogućuje brzo prepoznavanje
reverzibilnih uzroka srčanog zastoja.
 Ultrazvukom sa sigurnošću možemo potvrditi
asistoliju.

You might also like