SAVREMENA FILOZOFIJA

Glavne odlike savremene filozofije

• Počinje od druge polovine 19. stoljeća
• Okreće se problemima egzistencije.
• Egzistencija – specifičan način čovjekovog
postojanja.
• Javlja se i pozitivizam – zahtijeva apsolut
znanosti.
• I filozofija se pokušava sistematizirati kao
znanost.
 Soren Kierkegard
• Ne prihvata Hegelovo određenje istine kao
cjeline, već tvrdi da je “Istina samo ono što je
istina za mene”.
• Egzistencija (čovjek) je biće slobode,
mogućnosti ali i odgovornosti za vlastitu
sudbinu.
• Još jedna bitna karakteristika čovjeka jeste
tjeskoba (unutrašnji nemir) koji potiče upravo
iz slobode (mogućnosti izbora).
• Stepeni egzistenije:

• 1. Estetski stil – ogleda se u hedonizmu

(tjelesnom uživanju), najniži je stepen
egzistencije,
• 2. Etički stil – ogleda se u samostalnosti izbora,
slobodi – uzor je Sokrat
• 3. Religiozni stil – potiskivanje svjetovnog i
prolaznog u cilju stupanja u odnos sa Bogom,
vjera.
• Vjera je, po Kierkegardu, jedini izlaz i spas za
čovjeka od tjeskobe koja proističe iz njegove
slobode.
• Vjerom čovjek postiže utočište u beskonačnom.
• Prelazak iz jednog stepena egzistencije u drugi
moguć je “slobodnim skokom egzistencije”.
• Kritikuje religiju (kršćansku crkvu), jer ona
nameće “opću shemu” približavanja Bogu.
 Fridrih Niče
• Druga polovina 19. stoljeća.
• Njegova sestra, Elizabet, uzela Ničeovo spise i
preko svog muža predala iste nacistima.
• Niče kaže da se ljudski rod razvijao između dva
suprotna principa: a. dionizijskog (element
snage, hedonizma, “prava jačeg”) i
• b. apolonskog (mir,
strpljenje, savjest...)
• Sokrat je prvi koji je pokrenuo proces u korist
apolonskog elementa.
• Sokrat je svojom etikom (moralom) oslabio
ljudski rod.
• Tu dekadenciju (propast) nastavilo je
kršćnastvo svojim učenjem o jednakosti svih
ljudi, obećanjem spasa na budućem svijetu.
• To je dovelo do nihilizma (uništavanjem svih
vrijednosti)
• “Povijest borbe morala protiv osnovnih
instikata života života najveći je nemoral za
koji je ikad znao svijet.”
• Svijetom ne vlada nikakav logos (zakon i red),
već haos.
• Život je borba, njegova je osnova volja za moć.
• “Gdje god sam našao ono što živi, našao sam i
volju za moći; i još u volji sluge našao sam
volju da bude gospodar.”
• Sve što jača dobro je, sve što slabi loše je.
• “Ono što pada valja još i gurnuti. I onoga koga ne
možete naučiti da leti, toga naučite da brzo
pada.”
• Zbog toga treba prevrednovati sve vrijednosti,
obezvrijedniti dosadašnje a postaviti nove
vrijednosti.
• “Bog je mrtav” – učim vas nadčovjeku.” Znači da
je svijet metafizike uništen.
• Moral kakav je čovjek proklamirao je pun laži,
nadčovjek (kao ideal) treba da prevrednuje sve
vrijednosti i usmjeri čovječanstvo ka napredku.
• Vječno vraćanje istog - U životu ne nastaje
ništa novo, samo se ponavlja ono što je već
bilo.
• Umjetnost – (kao estetska kategorija) je
sinteza dionizijskog i apolonskog je jedini način
prevladavanja pesimizma koji vječno vraćanje
istog sa sobom nosi.
• Sizif se shvata kao sretan.