BAROCH DE

SPINOZA

MARIJA VALEC, 4.J

 SADRŽAJ

1. Život
2. Ekskomunikacija
3. Utjecaj na filozofski razvoj
4. Filozofsko stajalište
5. Djela
ŽIVOT
• Nizozemski filozof portugalsko-židovskog podrijetla

• Njegovi sinagoški svećenici nazvali ga „Baruh Spinoza”

• Amsterdam, 24. XI. 1632 – Hag, 21. II. 1677

• S Renéom Descartesom i Gottfriedom Wilhelmom Leibnizom, bio je jedan od najvećih

filozofa racionalista 17. stoljeća

• Rođen u obitelji trgovaca

• Dobio filologijsko i teologijsko obrazovanje u školama portugalske židovske zajednice u

Amsterdamu
EKSKOMUNIKACIJA
• sukob sa starješinama po pitanju vjere

• 1656. dramatičnim ritualom (herem) isključen iz židovske zajednice zbog njegovih shvaćanja

prirode Boga i tumačenja biblijskih knjiga

• Ekskomunikacija (isključenje) popraćena prokletstvom

• Vjernicima je naređeno neka nitko s njim ne progovori ni pismeno ni usmeno, neka ne borave
s njim pod istim krovom i neka se drže četiri lakta dalje od njega

• napustio Amsterdam i posao u obiteljskoj trgovini te živio u različitim gradovima Nizozemske

uzdržavajući se brušenjem leća i od potpore prijatelja
ŽIVOT- BORBA:

*skromno i samozatajno

*suzdržavao se od otvorenih sukoba s vladajućim strukturama

*odbijao bogatstva i časti

*u strahu za gubitkom mira, slobode mišljenja i izražavanja (znamenito je njegovo otklanjanje

ponude za profesuru filozofije u Heidelbergu 1673. godine)

* Nakon ovog događaja, Spinoza je prihvatio ime "Benedikt"

UTJECAJ NA FILOZOFIJSKI RAZVOJ

• židovski filozof Maimonides Majmonid

• srednjovjekovni racionalistički biblijski egzegeti Salomon Ben Isaak, Ibn Ezra

• renesansna filozofija B. Telesio, T. Campanella

• Descartesov racionalizam --- od njega prihvatio shvaćanje o inferiornosti osjetilne spoznaje i

geometriju kao metodu izlaganja filozofije
MONISTIČKO STAJALIŠTE
•  Postavio samo jednu beskonačnu supstanciju koju je nazvao Bog ili priroda i definirao kao uzrok sama sebe
i ono čija bit uključuje opstanak

• Supstanciju smatra apsolutom, ali ne i onostranom, nego uključuje u sebi sve što jest i što može biti te se
uposebljuje u svoje atribute, kojih ima bezbroj, ali su čovjeku poznata samo dva (mišljenje i protezanje) te
na kraju u moduse ili pojedinačna bića

• Supstanciju shvaća i kao prirodu koja stvara (natura naturans), a moduse kao stvorenu prirodu (natura
naturata)

• Spinozino shvaćanje supstancije niječe slobodu volje i smatra da je uvjerenje o slobodnom izboru samo
nepoznavanje stvarnih uzroka akcije

• njegov determinizam sastoji se u stajalištu da je svako biće uvjetovano ponajprije svojom biti, koju
ostvaruje kroz akcije
• Tri su vrste spoznaje:
-iskustvena
- razumska
- intuitivna
• Najviši oblik spoznaja Boga kao uzroka, koju naziva umska ljubav spram Bogu i u kojoj se
spajaju znanje, radost i ljubav
• Smatrao je da ne postoje dobro i zlo po sebi, nego samo ono što netko vidi kao korisno ili
štetno za sebe; sukladno tomu, nema dobrih ili zlih radnji, nego je dobro sve što ljudi i druga
bića čine sukladno svojoj biti
 ETIKA
• Posljednih šest godina svoga života, Spinoza je proveo u Hagu, radeći na Etici,
svome glavnome djelu

• Djelo objavili njegovi prijatelji nakon njegove smrti

• Spinoza Etiku započinje određenjem i definiranjem causa sui (uzrok samog sebe)

• Naglasak na neodvojivosti teorijske spoznaje od njene praktične realizacije

Djelo „Etika”
 OSTALA DJELA

• Principi Descartesove filozofije

• Kratka rasprava
• Teološko – politička rasprava
• Teološko – politička rasprava
Što se više borite za život, manje živite. Odustanite od ideje da
morate biti sigurni u ono što radite. Umjesto toga, prepustite se
onome što je stvarno u vama, jer samo to je sigurno ... ti si iznad
svega nevolja.

Benedikt de Spinoza
HVALA NA PAŽNJI!