Aristotel

Izradio : Božidar Turić, 2.g

Životopis
Aristotel je najveći grčki filozof i znanstvenik. Rođen je u
mjestu Stagira u Traciji 384. pr. Kr. Njegove teorije u filozofiji,
logici, biologiji i fizici uvelike su utjecale na razvoj tih
znanstvenih područja. Stvorio je svoju teoriju o gibanju tijela,
za koju se činilo da je u skladu s tadašnjim iskustvom. Ta je
teorija vladala znanošću gotovo dva tisućljeća, sve do Galileja.
Umro je 322. pr. Kr. u Halkidi.
Aristotelovi zakoni fizike:
• I zakon - Aristotelov zakon inercije 
Svako tijelo na koje ne djeluje nikakva sila nalazi se u stanju
apsolutnog mirovanja.

• II zakon – Aristotelov zakon kretanja 

Sila je proporcionalna brzini (F = m*v).

• III zakon – Aristotelov zakon gravitacije 

Teža tijela padaju brže nego lakša tijela.
Aristotel i četiri elementa
svaka je stvar načinjena o jednog od četiriju elemenata: zemlje,
vode, zraka ili vatre
svaki od četiriju elemenata teži povratku na svoje prirodno
mjesto ( npr. Zemljin se element, budući da je gušći i teži,
prirodno nastoji gibati prema dolje, u smjeru središta planeta)
vodeni elementi preplavljuju površinu, zrak se penje iznad
zemlje i vode, a vatra se nastoji uzdići iznda svih njih, što
objašnjava plamene jezike koji teže u visinu
Peti element
Svim objektima koji su dalje od Mjeseca upravlja eter, što
objašnjava i njihovo savršeno gibanje i stabilnost, a sve ispod
toga podvrgnuto je zakonima četiriju elemenata.
Osnova Aristotelove fizike sadržana je u:
,, Sve što se giba, giba se ili zbog djelovanja vanjske sile ili
zbog svoje slobodne volje.”
npr. kamen slobodno pada sam od sebe zbog svoje prirode jer
mu je prirodni položaj dolje
prema toj teoriji teže tijelo brže pada
Zemlja je u središtu Svemira, a Mjesec, Sunce, planeti i
zvijezde se oko nje gibaju po pravilnim kružnicama
U srednjem vijeku Aristotelova teorija bila je prihvaćena u
znanosti i učila se na svim tadašnjim sveučilištima. Ta
teorija, iako pogrešna, znatno je utjecala na razvoj znanosti
jer su neki znanstvenici, u nastojanjima da je ospore,
postigli brojna važna prirodoznanstvena otkrića.
Literatura
Jon Balchin : 100 znanstvenika koji su promijenili svijet,
školska knjiga, Zagreb 2005.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Aristotel
Dragan Roša : Opća astronomija (I. dio), II. Izdanje, Zagreb,
1997.
KRAJ

Hvala na pažnji!