NASLJEDNE I NENASLJEDNE

PROMJENE
BIOLOŠKA PROMJENJIVOST

 Sastoji se u promjeni genotipa i fenotipa

 Uzrokuje postojanje genotipski i fenotipski
različitih jedinki (varijanti)
 Prostorna i vremenska akumulacija biološke
promjenjivosti čini organsku revoluciju
 BIOLOŠKA PROMJENJIVOST
 Svaki fenotip predstavlja rezultat interakcije genotipa i
spoljne sredine
 Znači razlike između jedinki u populaciji su uslovljene
genetskom osnovom i spoljašnjim uslovima života
 VARIJABILNOST(alohronična promjenjivost/varijacija)
– sposobnost živog sistema da se mijenja pod
djelovanjemspoljašnih uslova
 VARIJACIJA (sinhronična promjenjivost) – različitost
jedinki ili grupa jedinki unutar iste organske vrste
PROCJENA HERITABILNOSTI
ODABRANIH KVALITATIVNIH
SVOJSTAVA

Kvalitativno naslijeđivanje –
naslijeđivanje osobina koje
variraju diskontinuirano i koje su
pod kontrolom manjeg broja
gena
FENOTIPSKA RAZNOLIKOST

 Fenotipska reznolikost individua (Vf) je određena genetskim

(Vg-nasljednim), negenetskim (faktorima unutrašnje i
spoljne okoline: Ve) i interakcijom navedih faktora
 Vf= Vg + Ve + Vi
 HERITABILNOST
 Predstavlja relativni udio nasljednih faktora u
determinaciji ukupnih unutargrupnih – individualnih
razlika po jednom ili više fenotipskih svojstava
 Kvantitativni pokazatelj (procenat, proporcija,
koeficijent) heritabilnosti izvjesne osobine nije mjera
nasljedivosti na individualnom nivou već relativnog
doprinosa genetičkih faktora u determinaciji njene
ukupne heterogenosti
 h = 85 % (npr.) nekog svojstva znači da će se pod
istim uvjetima života pripadnici posmatrane grupe u
tom pogledu i dalje razlikovati međusobno 15 %
 METODE ISTRAŽIVANJA
 Gemelološki (blizanački) metod –
najznačajniji način procjene
heritabilnosti fenotipskih svojstava
 Jednojajni (monozigotni, identični)
blizanci, nastaju spontanom
diobom zigota i u suštini
predstavljaju klonove
 Dvojajni (dizigotni, neidentični)
blizanci, rezultat dva ili više
istovremeno nastala normalna
zigota (zasebni spermatozoidi), te
je njihova vjerovatnoća genetičke
podudarnosti jednaka onoj kod
braće i sestara koji nisu blizanci
 HERITABILNOST KVALITATIVNIH
SVOJSTAVA
HERITABILNOST KVALITATIVNIH FENOTIPSKIH OZNAKA PROCJENJUJE SE
UPOREDOM ANALIZOM KONKORDNOSTI I DISKORDANTNOSTI U
PAROVIMA JEDNO- I DVOJAJNIH BLIZANACA
 KONKORDANTNI  DISKORDANTNI
BLIZANCI BLIZANCI
 HERITABILNOST
KVANTITATIVNIH FENOTIPSKIH
OSOBINA

KVANTITATIVNO NASLJEĐIVANJE –
nasljeđivanje osobina koje variraju kontinuirano i
koje su pod uticajem većeg broja gena (poligena).
 OSOBINE KOJE SE KVANTITATIVNO
NASLIJEĐUJU
 Ukupna visina
 Sjedeća visina
 Tjelesna masa
 Indeks glave
 IQ po Bineu
 Sklonost ka jezicima
 Sklonost ka aritmetici
 Sklonost ka prirodnim naukama
 Motorička brzina
 ANALIZA KVANTITATIVNIH
FENOTIPSKIH SVOJSTAVA
 Kompleksna kontrola ispoljavanja ovih
osobina ih čini jako teškim za praćenje
 Najčešći metoda za proučavanje je
gamelološki
 Temelji se na posmatranju:
 Apsolutnih intraparskih razlika
 Intraparske varijacije
 Koeficijenta intraparske korelacije