Citiranje Baze

Značaj, uloga, vrste i zadaci bibliografskih i citatnih
baza podataka u biomedicinskim znanostima

Bibliometrijska analiza
Dr. sc. Senada Dizdar

senadadizdar@ff.unsa.ba
26.10.2014 Bibliometrija 1
Proces istraživanja
Pronalaženje
osnovnih informacija
Pronalaženje
Definiranje zadataka i literature i pristup
upoznavanje s temom informacijama
Pretraživanje
Citiranje literature Interneta
Korištenje i
Sinteza
vrednovanje
informacija
izvora
Pretraživanje informacija
 Pretraživanje informacija je proces ili metoda pri kojoj je budući

korisnik informacija u stanju pretvoriti svoju informacijsku
potrebu u popis bibliografskih jedinica o pohranjenim
dokumentima koji sadrže za njega korisne informacije. Stoga
obuhvaća intelektualna stajališta opisivanja informacija i njihove
specifikacije za pretraživanje, kao i sisteme, tehnike ili mašine koji
se koriste da bi izvršili zadane operacije.
 Pronalaženje informacija ostvaruje se pomoću sistema za
pronalaženje informacija ( information retrieval - IR).
 IR se provodi pomoću jezika za pronalaženje informacija i
određenog kriterija podudarnosti u određenoj zbirci informacija.
Historijski razvoj IR
• Na «krizu» znanstvenih
informacija upozorio je
Vannever Bush 1945. godine
svojim člankom As We Mey
Think (Kako bismo trebali
misliti)
• Pojam pretraživanja informacija
Vannevar Bush
nastao je 1952. (Calvin Mooers)
1890-1974
• Salton i automatsko
indeksiranje
IR i ključni pojmovi
• Evaluacija:
• Relevantnost
• Pertinentnost - odnos postojećeg znanja korisnika
prema raspoloživom znanju u fondovima
• Odziv
• Preciznost
• Relevantnost u najširem kontekstu možemo definirati kao sličnost
između postavljenog upita i dobivenog rezultata pretraživanja.
• Sistemi ne mogu odgovarati na informacijske potrebe, već na
izražene potrebe
• Problemi - susret dviju memorija
Vrste znanja potrebnih za
pretraživanje
• Poznavanje meta-jezika koji je specifičan za svaki sistem
• Poznavanje predmetnog područja
• Poznavanje sadržaja baze podataka
• Poznavanje strukture b.p.
• Poznavanje jezika za indeksiranje
• poznavanje postupaka za formuliranje upita
Problemi u pretraživanju sa aspekta korisnika
• Od korisnika se sve češće traži:

da posjeduje znanja o sistemima koje pretražuje i
jezicima koji se koriste za pretraživanje.
• U online okruženju korisnici su zapravo prepušteni sami
sebi
• Potrebna pomoć u obliku uputa i trening
• IR i krajnji korisnik
• razvijaju se i novi oblici i metode pretraživanja
• usavršavaju se alati za pretraživanje
Problemi definiranja upita
• Veliki problem pri pretraživanju predstavlja formuliranje

zahtjeva, odnosno definiranje strategije pretraživanja.
• Strategija: skup odluka koje se koriste za pretraživanja
• Najteži dio posla je izbor riječi za formuliranje upita.
• Istraživanja o načinu preoblikovanja upita, preklapanju
riječi iz upita i termina u kontroliranom rječniku i
pogreškama u pisanju.
• Da bi se poboljšalo pretaraživanje razvijaju se strategije
za pretraživanje
Provedba pretraživanja
• uobičajeni operatori • Logički produkt – AND

• Logička suma – OR
AND, OR, NOT • Logička razlika – NOT
• Kraćenje
• Opertaor blizine NEAR, ADJ, SAME
• Zamjenski znakovi • NEAR(n) Pronalaženje reči koje se
• Operatori blizine nalaze blizu jeda drugoj, gde je
jednak broju razdvojenih reči. Ako se
ne navede broj, podrazumijevana
razdaljina je 8 reči.
• Primjer: Prednja NEAR(5) vrata
pronalazi Prednja i zadnja vrata i
Prednja vrata i Prednja, zadnja i
pomoćna vrata.
Pretraživanje informacija na internetu
• Metapretraživači
• Opći pretraživači (metatražilice)
• Yahoo http://www.yahoo.com
• Popularni metapretraživači:
• Google http://www.google.com
• Dogpile http://
• Specijalizirani pretraživači i portali
www.dogpile.com
• Google Scholar • Search.com http://
http://scholar.google.hr www.search.com
• Health on the Net • Kartoo http://www.kartoo.com
http://www.hon.ch/home.html • Mamma
• PlivaMedNet
http://www.mamma.com
http://www.plivamed.net/
• WebCrawler
http://www.webbcrawler.com
Najčešći problemi istraživačkih pitanja
• Pitanje je preširoko • Pitanje je previše usko
postavljeno postavljeno
– Šta je historija kršćanstava? – Imaju li Šveđani nacionalnu
– Umjesto toga bilo bi opravdanije zdravstvenu zaštitu? (Odgovor je
postaviti pitanje: Kako da. To nije dovoljno za vaš rad).
preobraćenje cara Konstantina – Umjesto toga bilo bi opravdanije
djeluje na povijest kršćanstva? postaviti pitanje: Ko je to
– Kako se borimo sa ekološkim politički omogućio Švedskoj
katastrofama? uspostavu nacionalne
zdravstvene zaštite
– Umjesto toga bilo bi opravdanije
postaviti pitanje: Koje su • Pitanje ne može imati odgovor
trenutne prakse čišćenja naftnih – Koje su prednosti i mane
mrlja? evolucije?
Oblikovanje upita
1. Napisati rečenicu koja predstavlja naš upit - pokušati biti što
precizniji (Kakav je utjecaj mobilnih telefona na zdravlje
mladih?)
2. Rasčlanite svoje pitanje na odvojene koncepte (mobilni telefon,
zdravlje, mladi)
3. Svaki koncept “pokriti” što boljom terminologijom, sinonima i
gramatičkim oblicima – povezati međusobno operatorom OR
4. Koncepte međusobno “spojiti” korištenjem operatora AND
5. Pregledati rezultate i korigirati izraze po kojima smo pretraživali
6. Ograničiti pretraživanje
Ortega i Cole hipoteza
• Ortega hipoteza
• „Svaki znanstveni rad je vrijedna opeka u zgradi znanosti“
• Sve baštinske institucije i INDOk centri bazično su uređeni kao
repozitoriji određenog materijala
• Cole hipoteza
• Relativno mali broj radova stvarno doprinosi zrazvoju znanosti
• Hipoteza je nastala analizom komunikacijske strukture
znanosti
• Promatra znanost na nivou njene realizacije
Bradfordov zakon
S. C. Bradford je istraživao odnos relevantnih članaka o određenoj
temi prema vrsti i broju časopisa u kojima se ti članci pojavljuju.
• Zakon o distribuciji članaka (1948):
• “... ako su znanstveni časopisi svrstani u niz prema opadajućoj
produktivnosti članaka o određenom predmetu, oni se mogu
podijeliti na nukleus periodike prvenstveno posvećen tom
predmetu i na nekoliko grupa ili zona što sadržavaju isti broj
članaka kao i nukleus, a pritom će broj časopisa u nukleusu i u
zonama što slijede biti u omjeru 1:n:n²
• Prvi je počeo koristiti termin relevantan na način na koji se taj
termin danas koristi u informacijskoj znanosti ( članci "relevantni
za temu„).
Lotkin i Zipfof zakon
• Lotka je istraživao produktivnost autora u određenom

znanstvenom području.
• Utvrdio je da se, kad se zna broj autora koji su napisali
samo jedan članak, može predvidjeti i broj autora koji su
napisali dva, tri, četiri itd. članaka.
• G. K. Zipf je istraživao distribuciju riječi u tekstu. On je
ustanovio pojavu da se mali broj riječi pojavljuje vrlo
često. Ako se riječi poredaju po frekvenciji pojavljivanja
onda je umnožak redoslijeda pojavljivanja s
frekvencijom pojavljivanja konstantan: fr = c
Bibliometrijski indikatori
Bibliometrijski indikatori su:

– produkt naučnog istraživanja je dosljedno prikazan
u publikacijama
– broj citata koji se odnosi na ove publikacije je
legitimni indikator njihovog kvaliteta
– postoje tačni i potpuni podaci o ovim aktivnostima
Garfield hipoteza
• Garfield hipoteza uvodi egzaktnu mjeru procjene dijela

relevantnog znanja
• Citat kao mjesto dodira paradigmi
Ideja Ideja
TEKST....----...TEKST...---...TEKST...---...
• Znanost je globalan dinamički (informcijski sistem) i

hermeneutički sistem koji se može analizirati
• Posebna karakteristika znanstvenog priloga je u činjenici
referiranja, odnosno referentnosti na srodan niz
sadržajne tradicije iz koje polazi.
Citatni indeksi
• Citatni indeksi bazirani su na jednostavnom principu da će

autorska referenca na prethodni rad, odnosno zabilježenu
informaciju, ujedno identificirati i sadržaj sadašnjeg dokumenta.
• Eugen Garfield (1961.)
bilježenje citata može se iskoristi i za znanstvenu produkciju.
• Baza podataka za prvi SCIENCIE CITATION INDEX
• Njime je bilo citirano 613 članka naslova časopisa tekuće
znanstvene produkcije, sa korpusom od 1,5 miliona citata.
• Eksperiment je pokazao da bibliografsko povezivanje
dokumenata na bazi citiranih podataka omogućava ispravno i
puno priznavanje stvarnih odnosa između radova.
Pravilnost zastarjevanja naučnih publikacija
• Proučavanje bibliografskih citata je relativno davno

omogućilo utvrđivanje pravilnosti zastarjevanja naučnih
publikacija
• Zakon – Što je brža stopa porasta neke discipline - brže
zastarjeva i literatura o njoj
• Slika je ista i za referense na članke iz časopisa
• VIJEK TRAJANJA naučne literatura definira se kao vrijeme u
toku kojeg je izdana polovica sve tekuće korištene literature
o nekom području. On je jednak vremenu za koje će
polovica sve objavljene literature na nekom području do
danas izaći iz upotrebe.
Faktor uticaja IF
• IF – impakt faktor časopisa

• Izračunava se godišnje na osnovu citiranosti radova u
bazi Web of Science (WoS)
• Objavljuje se u bazi podataka Journal Citation
Reports, koju izdaje Thomson Reuters (do 1992. – ISI,
zatim ISI Thomson do 2008).
• Pošto IF veoma varira od oblasti do oblasti, časopisi se
prema IF rangiraju u okviru užih naučnih oblasti i
njihova vrijednost se procjenjuje na osnovu mjesta
koje zauzimaju na rang listi za tu godinu.
Faktor odjeka (Impact Factor (IF) ISI)
• Primjer IF za neki časopis u 2012. godini računa se :
C=A/B = Faktor odjeka (IF) časopisa u 2012. godini
• A= broj citata dobiven u 2012. na članke objavljene u
2010. i 2011. godini
• B= broj radova objavljen u 2010. i 2011. godini
• C= 2012. godini
• Za neka područja puno je primjereniji IF za petogodišnje
razdoblje nego IF za dvogodišnje razdoblje ili tzv. standardni IF.
– A=broj citata u 2012. na članke iz 2007-20011
– B= broj članaka objavljenih u razdoblju 2007-20011
– C=A/B = petogodišnji IF
O čemu ovisi IF?
• O predmetnom području i kategoriji

• O vremenskom rasponu računanja IF
• O vrsti članaka
• P kvaliteti članka
• Često se zanemaruje vrlo važna činjenica da je Faktor
odjeka određen individualnim člancima, a ne obrnuto!
• O samocitatima
• O statusu zemlje kao znanstvene zajednice
• O problematici, jeziku članka …
Osnovna obilježja IF (Faktora odjeka)
• Faktor odjeka je pomagalo u određivanju relativne “kvalitete”

časopisa unutar određene discipline (u nedostatku boljeg
indikatora !)
• Faktor odjeka za pojedinog znanstvenika ili ustanovu znači
zadovoljavanje kriterija tog časopisa
• Faktor odjeka časopisa nije pomagalo u određivanju kvalitete
pojedinog članka
• Faktor odjeka časopisa nije pomagalo u procjeni kvalitete
pojedinog znanstvenika ili ustanove
h-indeks
• Hiršov indeks (Hirsch J.E., 2005) ili h-indeks, čiji je autor
fizičar Jorge Hirš (Jorge Hirsch)
• Sistem vrednovanja ne treba da polazi od činjenice gdje
se članci objavljuju već da se bavi radom jednog naučnika
• Zasniva se na nizu najcitiranijih radova posmatranog
naučnika ili institucije i na broju citata koje su ti radovi
ukupno dobili.
• h-indeks se izračunava na osnovu broja objavljenih
radova i citiranosti tih radova u radovima drugih
istraživača.
Izračunavanje h-indeksa
• Spisak svih objavljenih radova koji se rangiraju u

zavisnosti od toga koliko puta su citirani.
• Prvi rad na listi citiran 10.000 puta, a drugi 8.000. Rad
pod brojem 32 ima 33 citata, dok onaj pod brojem 33
ima, međutim, samo 28.
Naučnik je objavio 32 rada sa više od 32 citata dakle,
njegov h-indeks je 32.
• Da se tehnički izrazimo, h-indeks je broj n radova jednog
istraživača citiran u drugim radovima bar n puta. Veliki
broj = značajna nauka = značajan naučnik.
Karakteristike h-Indeks-a
• Moguće je poređenje naučnika ili institucija samo iz iste
naučne oblasti, jer vrijednosti ovog indeksa znatno variraju po
disciplinama.
• Moguće je i izvršiti normalizaciju u odnosu na prosjek
discipline i normalizacijom indeksa prema broju aktivnih
godina istraživača
• Ovaj indeks se može lako izračunati iz baze Google Scholar, a
citatne baze WoS i Scopus ga izračunavaju automatski.
• Međutim, dobijena vrijednost Hiršovog indeksa za istog
naučnika se razlikuje od baze do baze, jer one ne pokrivaju
iste publikacije i ne sadrže iste citate.
Drugi citatni indeksi
• Eigenfaktor – procijenjeni procenat vremena koji istraživači provedu
čitajući taj časopis. Za izračunavanje ovog faktora je korišćena teorija
mreža, a rangiranje časopisa slično je algoritmu po kojem Google
rangira sajtove. Na sajtu www.eigenfactor.org moguće je dobiti
podatke o vrijednosti ovog faktora za pojedine časopise.
• M indeks se izračunava kao h/n, gdje je h-indeks za datog autora, a
n broj godina koji je protekao od objavljivanja prvog rada tog autora.
• G indeks (Leo Egghe 2006) daje jasniju razliku između visokocitiranih
i ostalih radova jednog autora. G indeks odražava „vidljivost”
naučnika u svjetskim razmjerama bolje nego Hiršov indeks.
• SJR je indikator naučne prestižnosti časopisa koji

omogućava rangiranje časopisa po citiranosti tako što se
svakom citatu određuje i„specifična težina” u zavisnosti od
ranga časopisa u kojem je posmatrani časopis citiran. SJR je
besplatno dostupan svima preko portala SCImago Journal &
Country Rankna adresi http://www.scimagojr.com
• RIP– Raw Impact Potential per Paper je indikator citatnog
potencijala određene baze podataka i označava prosječan
broj citiranih referenci za definirani period u izvorima
pokrivenim datom bazom podataka, koji su sadržani u
radovima koji citiraju posmatrani časopis
• SNIP – Source Normalized Impact per Paper(Moed H., 2009) je
indikator koji definira odnos broja citiranih radova u svakom
članku posmatranog časopisa i „citatnog potencijala” oblasti
kojoj pripada. Koristi ga Scopus
• PI-BETA (Papers Ignored by Even The Authors) je indikator koji
pokazuje koliko, uslovno rečeno, grešaka pravi uredništvo
nekog časopisa objavljujući radove koje ne citira niko, čak ni
njihovi autori.
• Izračunava se tako što se broj radova koji nikada nisu citirani
podijeli sa ukupnim brojem objavljenih radova u posmatranom
časopisu. Indikator je koristan za procjenu kvaliteta časopisa.
Kritika bibliometrijske analize
• „Igru sa utjecajnošću zasigurno igraju svi glavni akteri i

izgleda da glavni fokus više nije efikasna diseminacija
znanja nego dobitak u sistemu nagrađivanja” (Steele C.,
2006).
• „Istina je naravno da brojanje citata neće identificirati
značaj koji nije prepoznat u znanstvenoj zajednici. Oni su
uostalom ništa više i ništa manje od odraza rada i interesa
ove zajednice. Ići preko toga znači započeti ispitivanje
vrijednosti percepcije ove zajednice, što je sasvim druga
oblast, koja traži procenu recenzenata” (Garfield E., 1979).
Kako pronaći relevantni časopis?
Pretraživanjem relevantnih izvora i baza podataka – sekundarnih izvora:
Predmetno organizirane bibliografske baze:
• LISTA, Chemical Abstracts, Medline, Biological Abstracts, Sociological Abstracst, Language &
Linguistics Bibliography Abstracts, Political Science WorldWide Abstract, …
Multidisciplinarne bibliografske i citatne baze :

• WoS, Scopus, Google Scholar,
Full-text baze časopisa:
• komercijalne : ScienceDirect, Springer, Blackwell, Willey, Oxford Press….
• Open access – Hrčak, Oester….
Katalog serijskih publikacija cijelog svijeta– Ulrichsweb – International Directory of

Periodicals
Pretraživanjem statističkih baze za vrednovanje časopisa: JCR – Journal Citation Reports,

SCImago Journal ranking
Šta je WoS (Web of Science) ?
• 1958. osnovan Institute for Scientific Information (ISI)

• 1961. Obuhvatao citatni indeks iz oblasti prirodnih
nauka, medicine i tehnike
• WoS
• Zajednički naziv za aglomerirane bibliografske, citatne i dijelom
full-text baze podataka - čije sadržaje tvore:
• radovi iz časopisa:
– SCI – Science Citation Index
– SSCI – Social Science Citation Index
– A&HCI – Arts & Humanities Citation Index
WoS pretraživanje
• Odskora su u Web of Science uključeni i ISI Proceedings
(od 2001. godine), a u pripremi je i citatni indeks za
knjige.
• General Search – pretraživanje po zapisima
• Cited Reference Search – pretraživanje po citatima
• Pruža uvid u literaturu koja je prethodila objavljivanju
rada i uvid u utjecaj toga rada na daljnja istraživanja
• Časopisima koji su indeksirani u WoS-u, na temelju
citiranosti objavljenih članaka, izračunava se svake godine
faktor utjecaja (impact factor) u bazi
Journal Citation Reports
Journal Citation Report (JCR)
• Journal Citation Report (JCR) je posebna baza podataka koja se
pravi na osnovu Web of Science.
• Preko JCR-a je moguće dobiti podatke o IF – faktoru utjecaja:
određenog časopisa
podatak u kojoj stručnoj kategoriji se on nalazi, kao i o njegovom rangu u toj
kategoriji.
• Za svaki časopis prati se citiranost radova i određuje se impakt
faktor (IF) tog časopisa, na osnovu čega nastaje baza podataka
Journal Citation
• Impakt faktor se izračunava za časopise iz oblasti prirodnih i
društvenih nauka, a ne izračunava se za većinu časopisa iz
oblasti humanističkih nauka.
Scopus
• Bibliografska baza nizozemskog izdavača Elseviera
• Obuhvata područja prirodnih, tehničkih, medicinskih i društvenih
znanosti
• Obuhvata oko 17.000 indeksiranih časopisa, preko 40 miliona
dokumenata, 23 miliona patenata i 435 miliona dokumenata na
svjetskoj mreži
• Bibliografski zapisi imaju sažetke (od 1966. god.)
• Svaki bibliografski zapis ima pretraživ popis literature (od 1996. god.)
• Prati citiranost radova unutar baze 100 % MEDLINE, 100 % EMBASE
• http://www.scopus.com
Scopus pretraživanje
• Citation tracker je opcija koja omogućava korisnicima da pronađu sve članke
u bazi podataka koji su citirali radove u selektiranoj bibliografskoj listi.
• Postoji mogućnost isključivanja samocitata i koautorskih citata pomoću opcije
• „Exclude“.
• Author search, pruža mogućnost pretraživanja svih publikacija jednog autora
• Moguće je isključiti publikacije autora koji imaju isto ime i prezime koristeći
limitatore za definiranje određene naučne discipline, naslova časopisa ili tipa
publikacije.
• Dobijena bibliografska lista se može sačuvati korištenjem opcije „My profiles”.
• Veoma dobra mogućnost je sortiranje bibliografije po rastućem ili opadajućem
nizu u zavisnosti od datuma objavljivanja članka.
• Broj autora koji se registriraju kao autori članka ograničen je na 100, dok u WoS-u
nema ograničenja.
EMERALD
• EMERALD baza je izdavačka baza osnovana 1967. godine.

• Obuhvata oblast menadžmenta, inženjerstva, tehnologije, informatike i
bibliotekarstva i dostupna je u punom tekstu
• Pristup ovoj bazi reguliran rasponom IP adresa
• Različiti ugovori o korištenju, različite i mogućnosti korištenja
• EMERALD pruža mogućnost pretraživanja:

• Brze pretrage u svim sadržajima baze (osnovno pretraživanje)
• Napredne pretrage (Advanced Search) uz precizno definiranje zahtjeva pretraživanja
• Sadržaja posljednjih brojeva časopisa sa abecedne liste časopisa
• Sadržaja novoobjavljenih knjiga u okviru pojedinih serija, što pruža informacije o
novim izdanjima i omogućava uvid u razvoj pojedinih naučnih oblasti
• http://www.emeraldinsight.com
ScienceDirect

• ScienceDirect je najvećim dijelom izdavačka baza svjetski poznate izdavačke kuće
Elsevier
• Objavljuje oko 2000 časopisa, knjiga i drugih publikacija iz područja prirodnih i
društvenih nauka, tehnike i medicine.
• Predstavlja full-tekst bazu podataka naučnih časopisa, članaka iz časopisa i poglavlja iz
knjiga iz više od 2500 recenziranih naučnih časopisa i više od 11000 knjiga.
• Dostupno više od 9,5 miliona zapisa, a baza za godinu dana naraste za oko pola
miliona novih zapisa.
• Elsevier je digitalizirao najveći broj svojih časopisa objavljenih prije 1995. godine, a
najstariji od njih je The Lancet iz 1823. godine.
• ScienceDirect na svojoj početnoj stranici omogućava prebiranje: zapisa i to abecedno
po naslovu i po predmetima.
• Ima osnovno, napredno i ekspertno pretraživanje.
• http://www.sciencedirect.com/science
EBSCO

• Ovo je agregatna baza koja sadrži mnoštvo baza u sebi.
• EBSCOhost Web sadrži promjenjljiv broj specifičnih baza, od kojih je
najznačajnija Academic Serach Complete, jer je najvrjednija sveobuhvatna
naučna multidisciplinarna baza punog teksta za više od 8500 periodičnih
publikacija, uključujući i više od 7300 recenziranih časopisa.
• Pored punog teksta, ova baza sadrži i apstrakte i indeksira više od 12500
časopisa i više od 13200 drugih publikacija, kao što su monografije, razni
izvještaji, zbornici i sl.
• U hronološkom smislu, baza ide unazad do 1887. godine sa sadržajima
većinom u punom tekstu i u PDF formatu, a omogućava i pretraživanje citata
i referenci za više od 1400 časopisa, pa ima karakteristike i citatne baze.
• http://search.ebscohost.com
Current Contents Connect
• Jednostavan web pristup i pregled sadržaja, apstrakta i bibliografskih podataka iz

najnovijih brojeva preko 16000 vodećih svjetskih naučnih časopisa i više od 7000
relevantnih web stranica, omogućava:
• sticanje uvida u razvoj naučnih istraživanja na globalnom nivou,
• multidisciplinarna pretraživanja u velikom vremenskom rasponu,
• pronalaženje članaka sa velikim impact faktorom (IF) iz recenziranih i uticajnih
časopisa,
• otkrivanje najrelevantnijih rezultata iz različitih naučnih oblasti,
• pružanje potpore uspješnom istraživanju, te pisanje i kreiranje bibliografije u
jedinstvenom pojednostavljenom procesu.
• Ova baza, također, omogućava otkrivanje trendova upotrebom alata Analiziraj (Analyze
Tool),
• kao i laku autorsku identifikaciju, jer razlikuje autore s istim imenom, kao i imena
autora, koja se pojavljuju u nekoliko različitih oblika.
Google Scholar(Google akademik)

Obuhvata podatke o sadržaju časopisa i ostalih publikacija
koje izdavači postavljaju na svoje sajtove, kao i podatke iz
digitalnih repozitorijuma, ličnih veb stranica, blogova
istaknutih stručnjaka, preprinte itd.
Citati se automatski izvlače iz tekstova koji su u otvorenom
pristupu.
Najveća prednost : što je besplatno dostupna.
Nedostatak: opseg nepoznat.
Google ne objavljuje odakle sve prikuplja podatke o citatima.
Tako je produktivan „autor” sa preko 300 radova „Introduction”,

odnosno„Uvodnik”.
Ukoliko neki rad postoji na mreži u punom tekstu, na više mesta i u više
verzija, on se u tom obliku pojavljuje i u ovoj bazi, pa nije jasno na koju od
verzija se odnose navedeni citati.
Kao citat se pojavljuju i podaci iz elektronski dostupnih kataloga biblioteka.
Bulovi operatori i posebno limitatori za godinu izdanja ne rade kako treba,
često se kao godina izdanja tretira bilo koji broj u tekstu, (600 radova sa
godinom objavljivanja 3000).
Publish or Perish (PoP) software je besplatno dostupan softver, koji
omogućava da na osnovu podataka prisutnih u bazi Google Scholar izračunate
bibliometrijske indikatore za pojedine autore, djela ili časopise
DOAJ (Directory of Open Acess Journals)
• Direktorij časopisa otvorenog pristupa je besplatna baza naučnih časopisa (ideja
2000.)
• Časopis mora biti recenziran ili imati uredničku kontrolu kvaliteta da bi bio
uvršten u Direktorij, a članci treba da sadrže originalne ili pregledne rezultate
istraživanja, jer su ciljna skupina Direktorija prvenstveno istraživači.
• Direktorij pokriva sve nauke i naučnu tematiku iz izvora kao što su akademski,
vladini, komercijalni, neprofitni privatni izvori i na svim jezicima..
• Pretraživanje DOAJ-a se može početi pretraživanjem po naslovu časopisa
unošenjem bilo koje riječi iz naslova časopisa u polje za pretraživanje, nakon čega
se dobije lista časopisa koji u naslovu imaju traženi pojam.
• Na listi se nalaze osnovni podaci o časopisu, a uz svaki naslov postoji oznaka.
• Dalje informacije (Further information) koje omogućavaju otvaranje detaljnijih
informacija o naučnom karakteru časopisa i mogućnostima objavljivanja radova.
• http://www.doaj.org
MEDLINE/PubMed
• Najveća svjetska baza biomedicinskih podataka
• Osnovali su je i održavaju je National Library of Medicine i
National Institutes of Health (SAD)
• MEDLINE obuhvata:
– medicinu
– stomatologiju
– veterinarske znanosti
– sestrinstvo
– biološke znanosti
• Dostupna nam je preko četiri različita sučelja:
– OvidSP
– Web of Knowledge
– EBSCOhost
– PubMed
MEDLINE/PubMed
• Pokriva međunarodnu akademsku zajednicu,

ali je naglasak na američkoj literaturi
• Baza je ekvivalent nekoliko štampanih
prethodnika:
– Index Medicus
– Index to Dental Literature
– International Nursing Index
PubMed Central
• U zadnjih nekoliko godina javila se potreba stvaranja
besplatne baze podataka sa cjelovitim tekstovima
• PubMed Central (PMC) je besplatna digitalna arhiva
časopisa iz područja biomedicinskih i prirodnih
znanosti
• Web adresa: http://www.pubmedcentral.nih.gov/
Br Naziv međunarodne Web adresa baze Opis ili napomena o bazi
oj relevantne baze
BIOSIS Previews sadrži kombinaciju
1. Biosis Previews http://thomsonreuters.com/ sadržaja znanstvenih časopisa (Biological
biosis-previews/ Abstracts) te izvješća, recenzija i
konferencija (Biological Abstracts/RRM).
Current Contents Connect
Current Contents http://thomsonreuters.com/ omogućava jednostavan pristup
2. current-contents-connect/ bibliografskim podacima najnovijih izdanja
Connect
vodećih svjetskih časopisa te više od 7,000
relevantnih Web siteova.
IC sadrži bazu podataka od preko
Index Copernicus http://en.indexcopernicus.c
3. (IC Journal Master List) om/ 7000 izuzetno kvalitetnih znanstvenih
časopisa iz cijelog svijeta.
EBSCOhost(Academic
Search Premier, Business
Source Premier, ERIC, Health
Source – Consumer Edition,
Health Source: Nursing/ EBSCOhost omogućava pristup
4. Academic Edition, Library, http://www.ebscohost.com/ većem broju multidisciplinarnih baza
Information Science & podataka.
Technology Abstracts,
MasterFILE Premier, MEDLINE,
Regional Business News,
GreenFILE)
Br Naziv međunarodne Web adresa baze Opis ili napomena o bazi
oj relevantne baze
Embase je biomedicinska baza
http://www.elsevier.com/on podataka s više od 28 miliona indeksiranih
5. Embase line-tools/embase dokumenata iz hiljade stručnih časopisa i
zbornika od kojih se preko 6 miliona može
naći u MEDLINE-u.
PubMed, javno dostupni MEDLINE,
http://www.ncbi.nlm.nih.go je najpoznatija biomedicinska baza
6. MEDLINE/PubMed v/pubmed podataka sa preko 23 miliona zapisa koju
stvara National Library of Medicine.
ScienceDirect je vodeća svjetska
http://www.sciencedirect.co
7. ScienceDirect m/ baza podataka sa preko 2,500 časopisa i
20,000 knjiga.
Scopus je citatna baza podataka.
http://www.scopus.com/ho
8. Scopus me.url Scopus donosi pregled svjetskog
izdavaštva iz svih područja znanosti.
Science Citation Index Expanded
Science Citation Index http://thomsonreuters.com/
9. Expanded science-citation-index-expan sadrži preko 8,500 vodećih znanstvenih
ded/ časopisa iz svih područja znanosti.
Literatura
• Literatura
• Dizdar, S. Od podataka do metapodataka. Sarajevo: Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, 2011.
• Dizdar, S. Izvori znanstvenih informacija. // Dizdar, S.; Turčilo, L.; Rašidović, B. E.; Hajdarpašić, L. Informacijska pismenost:
smjernice za razvoj inovativnih mrežnih modula. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu, 2012. Str. 41-42.
• Hebrang Grgić I. Citatna prednost znanstvenih radova objavljenih u otvorenom pristupu. // Open Access: otvoreni pristup
znanstvenim informacijama. http://www.fer.unizg. hr/_download/repository/OA2012_-_Hebrang_Grgic,_Ivana.pdf
(03.09.2014.)
• Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo. Elementi za evaluaciju bibliografskih baza podataka.
http://archive.today/UXhm2 (04.07.2014.)
• Irving E. Fang. Fang, I. A history of mass communication: six information revolutions. Boston [etc.]: FocalPress, 1997.
http://home.lu.lv/~s10178/sixrevolutions.pdf (29.07.2014.)
• Jokić, M. H-indeks kao novi scientometrijski indikator. Biochemia Medica 2009;19(1):5-9.
• Keener, M.; Kirchner, J.; Shreeves, S.; Van Orsdel, L. 10 things you should konow about scholarly communication. // ACRL 14th
National Conference 2009 „Scholarly Communication 101“.
http://www.ala.org/acrl/sites/ala.org.acrl/files/content/issues/scholcomm/docs/sc101-things.pdf (11.09.2014.)
• http://www.nlm.nih.gov/mesh/meshhome.html
• ProGEO. Uvod u znanost. http://www.progeo-croatia.hr/researchersnight/pdf/razno/Uvod%20u%20znanost.pdf (22.10.2014.)
• Petrak, J. Bibliometrijski pokazatelji u ocjenjivanju znanstvenog rada. http://www.mef.hr/studenti/teme_rad/bibliomet.html
(08.07.2014.)
• Rights MEtadata for Open archiving. http://www.lboro.ac.uk/microsites/infosci/romeo/ (02.02.2014.)
• Securing a Hybrid Environment for research Preservation and Access. http://www.sherpa.ac.uk/romeo/ (02.09.2014)

Citiranje Baze

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Citiranje Baze

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Značaj, uloga, vrste i zadaci bibliografskih i citatnih

baza podataka u biomedicinskim znanostima

Dr. sc. Senada Dizdar

 Pretraživanje informacija je proces ili metoda pri kojoj je budući

• Od korisnika se sve češće traži:

• Veliki problem pri pretraživanju predstavlja formuliranje

• uobičajeni operatori • Logički produkt – AND

• Lotka je istraživao produktivnost autora u određenom

Bibliometrijski indikatori su:

• Garfield hipoteza uvodi egzaktnu mjeru procjene dijela

• Znanost je globalan dinamički (informcijski sistem) i

• Citatni indeksi bazirani su na jednostavnom principu da će

• Proučavanje bibliografskih citata je relativno davno

• IF – impakt faktor časopisa

• O predmetnom području i kategoriji

• Faktor odjeka je pomagalo u određivanju relativne “kvalitete”

• Spisak svih objavljenih radova koji se rangiraju u

• SJR je indikator naučne prestižnosti časopisa koji

• „Igru sa utjecajnošću zasigurno igraju svi glavni akteri i

Multidisciplinarne bibliografske i citatne baze :

Katalog serijskih publikacija cijelog svijeta– Ulrichsweb – International Directory of

Pretraživanjem statističkih baze za vrednovanje časopisa: JCR – Journal Citation Reports,

• 1958. osnovan Institute for Scientific Information (ISI)

• EMERALD baza je izdavačka baza osnovana 1967. godine.

• EMERALD pruža mogućnost pretraživanja:

• Jednostavan web pristup i pregled sadržaja, apstrakta i bibliografskih podataka iz

Google Scholar(Google akademik)

Tako je produktivan „autor” sa preko 300 radova „Introduction”,

• Pokriva međunarodnu akademsku zajednicu,

You might also like