POVRTARSKI PLODORED

Radili:
Marija Roganović 43/14
Stefan Paunović 45/14
Saša Roćen 52/14
U ovom seminarskom obradićemo teme kao što su:

1. Značaj plodoreda kako uopšte tako i u povrtarskoj proizvodnji.

2. Prednostima plodoreda u odnosu na monkulturu.
3. Zašto je jedan od značajnih razloga uvođenje plodoreda za
podnošljivost sjetvi i tolerantnost prema korovima, štetnicima, i
uzročnicima bolesti koji se nakupljaju u zemljištu.

Uspješna se biljna proizvodnja dugoročno može

se održavati samo ako odabrane kulture
uzgajamo zajedno jednu za drugom u plodoredu.
 Opšte karakteristike plodoreda
Plodored je sistem vremenske i prostorne smjene
usjeva.
Plodored obuhvata: vremensku smjenu usjeva
(plodosmjenu), prostornu smjenu usjeva
(poljosmjenu) i odmor zemljišta.
Tri su osnovna razloga za uvođenje plodoreda:
1. biološki
2. agrotehnički
3. organizacino-ekonomski razlozi.
 Plodored u povrtarskoj proizvodnji
Većina povrtarskih biljaka ne podnosi monokulturu, što znači da ih ne treba gajiti
uzastopno na istoj površini zemljišta, jer se u monokulturi pogoršavaju hemijske i fizičke
osobine zemljišta i mijenja u negativnom smislu sastav mikroflore i mikrofaune u njemu.
Različite vrste povrća nejednako iscrpljuju hranljive materije iz zemljišta, jedne iz plićih a
druge iz dubljih slojeva.
U monokulturi jedne ili nekoliko srodnih vrsta povrća, povećava se količina i broj
parazitnih mikroorganizama u zemljištu .Pored toga, većina vrsta povrća luče u zoni
korijenovog sistema autotoksične materije izazivajući takozvani zamor zemljišta, pojavu
veoma zapaženu u proizvodnji povrća u zaštićenom prostoru.
Za plantažnu proizvodnju povrća na krupnim gazdinstvima najviše odgovara višegodišnja
rotacija usjeva, sa uvođenjem u plodored i ratarskih kultura(kukuruza i žita).
Za baštenski način gajenja na malim gazdinstvima profesionalnih proizvođača pogodna je
četvorogodišnja rotacija sa gajenjem isključivo povrtarskih biljaka.
Povrtarski plodored se obično praktikuje na na zasebnim površinama, gdje se organizuje
samo intezivna proizvodnja povrća.
U zaštićenim proizvodnim prostorima organizuje se proizvodnja sa povrtarskim
kulturama.
 
Osnovna načela sastavljanja plodoreda
 Na osnovu planskog zadatka gazdinstvo određuje:
 a) razmjere proizvodnje povrća i broj usjeva koji se uvode u plodored;
 b) količinu rasada iz toplih leja i otvorenog polja;
 c) količinu ranih, srednjih i poznih sorti povrća;
 d) količinu povrća za čuvanje u svježem stanju;
 e) količinu povrća koje je namijenjeno za preradu soljenjem,
kišenjenjem i drugim načinima;
 f ) količinu potrebnih izvodnica sjemena.
 Posebno, naročito pažnju treba pokloniti:
 a) izvorima organskih i mineralnih,
 b) izvorima za snadbijevanje vode.
 Takođe neophodno da se dobro izuči i zna reljef parcele, mehanički i
hemijski sastav i struktura.
Pravila u sastavljanju plodoreda:
1. Utvrđuje se obim usjeva i u staklenicima i u toplim lejama, kao i
odnos ranih, srednjih i poznih usjeva na otvorenom polju, a
takođe i obim proizvodnje, koja je namijenjena a čuvanju u
svježem stanju i preradi.
2. Planira se sistem mjera za stvaranje i održavanje režima ishrane
u zemljištu na određenoj visini.
3. Određuje se sistem obrađivanja, đubrenja i njegovanja zemljišta.
4. Višegodišnje povrće se po pravilu izdvaja na posebno polje,
odvojeno od plodoreda.
5. Utvrđuje se smjenjivanje usjeva. Pored ostalog pri riješavanju
toga pitanja neophodno je da se ima u vidu različit odnos
pojedinih povrtarskih usjeva prema đubrenja organskim
đubrivima.
6. Planira se vrijeme vraćanja povrtarskih usjeva na prethodno
mjesto.
7. Ustanovljuje se sistem mjera u borbi protiv niskih korova.
 Značaj prethodnog usjeva u plodoredu

 Stvaranje visoke plodnosti, a posebno postojane sitnogrudvaste

strukture zemljišta, predstavlja najvažniji uslov pravilnog plodoreda.
Plodnost zemljišta mnogo zavisi od pravilne plodosmjene usjeva, od
izbora prethodnih usjeva.
 Stepen iskorišćavanja zemljišta, jačina korjenovog sistema i
azotofiksaciona sposobnost mahunastih biljaka pokazuju da pitanje o
pravilnom smenjivanju povrtarskih usjeva ima ogroman znacaj u
povećanju prinosa
 Trebalo bi izbjegavati  uvođenje u plodored jedne za drugom povrtarskih
vrsta koje pripadaju istoj porodici zbog toga što one najčešće imaju iste
neprijatelje (insekte) i bolesti.
Najboljim prethodnim usjevima za pojedine
povrtarske kulture smatraju se ovi predusjevi:
Vrsta Predusjev

dobar zadovoljavajući loš

Paradajz i Višegodišnje Kupus, mrkva Paradajz, paprika,

paprika trave, plavi patlidžan,spanać,
ozima pšenica, krompir, krastavac
grašak, luk
Grašak Pšenica, crni luk, Bostan, krompir Višegodišnje trave,
krastavac, kupus, boranija, grašak
mrkva,paradajz
Crni luk Višegodišnje Kupus, mrkva Crni i beli luk,
trave, praziluk, rotkva
ozima pšenica,
grašak
Mrkva, Ozima pšenica, Paradajz, Mrkva,peršun,
peršun i vrežaste kulture, paprika, kupus celer, paštrnak
celer grašak
Vrežaste Višegodišnje Kupusnjače Vrežaste kulture,
kulture trave, paradajz, paprika
leguminoze

Kupusnjače Leguminoze Paradajz, Krastavac ,tikve,

paprika kupusnjače
 Glavni tipovi povrtarskog plodoreda

Kada se govori o povrtarskom plodoredu ističu se njegove specifičnosti,

koje se sastoje u tome što se, prilikom sastavljanja, mora prvenstveno
voditi briga o zahtjevima povrtarskih biljaka za đubrenje stajnjakom.
Na osnovu tog zahtjeva povrtarske biljke se svrstavaju u tri grupe:
1. Podnose direktno đubrenje stajnjakom. Tu spadaju kupusnjače,
paprika, paradajz, bostan, krastavci i tikve, a od korjenastih biljaka
izuzetno celer i od lukovica praziluk.
2. Povrtarske biljke za koje ne treba zemljiste đubriti stajnjakom u godini
njihove proizvodnje, jer se one zadovoljavaju djubrenjem iz prethodne
godine. Tu spadaju korjenaste biljke(mrkva, peršun, cvekla, rotkvica),
lisnato povrće(salata, spanać) i lukovice(crni i bijeli luk). Povrće druge
grupe dolazi u plodored poslije povrća prve grupe.
3. Sije se poslije povrća druge grupe, odnosno u trećoj godini poslije
đubrenja stajskim đubrivom. U ovu grupu spadaju biljke iz grupe
zrnenih mahunica: grašak, boranija, bob i dr.
Kao osnovni povrtarski plodored može se
smatrati
Tropoljni osnovni povrtarski plodored

Godina POLJE

proizvodnje
prvo drugo treće
 

1. Biljke prve grupe Biljke druge grupe Biljke treće grupe

2. Biljke druge grupe Biljke treće grupe Biljke prve grupe

3. Biljke treće grupe Biljke prve grupe Biljke druge grupe

Četvoropoljni povrtarski plodored

Godina I polje II polje III polje IV polje

1. rani kupus oz. salata grašak + lukovi

+ boranija + paradajz krastavci
+ oz. salata ili paprika
oz. salata grašak + lukovi rani kupus
2. + paradajz krastavci + boranija
ili paprika + oz. salata

grašak + lukovi rani kupus oz. salata

3. + boranija + paradajz
krastavci
+ oz. salata ili paprika

4. lukovi rani kupus oz. salata grašak

+ boranija + paradajz +krastavci
+ oz. salata ili paprika
Šestopoljni povrtarski plodored
Godina Vrsta povrća Vegetacija

a) spanać II IV
-
b) paradajz, IV IX
1. -
keleraba(međukukuruzna)
c) mladi luk IX XI
-
a) crni luk III VIII
-
b) salata VIII XI
2. -
c) grašak II IV
-
a) rotkvica III IV
-
b) krastavac IV VIII
3. -
c) praziluk VIII XI
-

4. a) paprika IV IX
-
5. b) mrkva III X
-
6. a) salata III V
-
b) boranija V VIII
-
 Ostali tipovi povrtarskog plodoreda
 Osim navedenih postoje i mješoviti, travopoljni i intezivirani
povrtarski plodoredi.
 U mješovitom plodoredu povrtarske i ratarske vrste smjenjuju
se po principu povrtarskog odnosno ratarskog plodoreda.
 Travopoljni plodored ima značaja u povrtarskoj proizvodnji za
popravljanje strukture zemljišta ali je manje intezivan. On
uključuje višegodišnje trave, što smanjuje intezitet korišćenja
zemljišta
 Intezivirani povrtarski plodored se oslanja na osnovne principe
tropoljnog povrtarskog plodoreda. Kod njega se u toku jedne
vegetacione sezone ili godine, na istom zemljištu uzastopno, a
nekad i istovremeno, gaji više vrsta povrća
Travopoljni plodored
1. lucerka+ trave 6. jara žita

2. lucerka+ trave 7. kupus (stajnjak)

2. lucerka+ trave 8. crni luk

3. bostan(stajnjak) 9. boranija

4. mrkva

Mješoviti plodored
1. šećerna repa 1. mrkva
2. crni luk 2. grašak
3. jara žita 3. ozima žita
4. kupus (stajnjak)
 Plodored u organskom povrtarstvu
Organsko povrtarstvo se zasniva na plodoredu, smjeni usjeva u vremenu i
prostoru.
 Plodored kao osnovni sistem objedinjuje sve agrotehničke mjere stvarajući tako
jedinstven (cjelovit) sistem organske poljoprivrede.
Za organsko povrtarstvo specifična je primjena čistog povrtarskog
plodoreda sa smjenom tri grupe povrća a prema zahtijevu za organskim
đubrivom imamo:
 Prvu grupu čine (dolaze na prvom mjestu u plodoredu) vrste koje podnose
obilno đubrenje organskim đubrivima
 Drugu grupe sačinjavaju vrste koje zahtijevaju manje organskih đubriva. To su
vrste koje dolaze na drugom mjestu u plodoredu I đubre se sa 1,5-2,5 kg/ m²
komposta.
 Na trećem mjestu su leguminoze na čijem korijenu se razvijaju kvrzice, sa
bakterijama se gaje posle vrsta iz druge grupe i ne đubre se sa organskim
đubrivom.
 Zaključak
Da bi se uspešno Zaključujemo da
organizovao plodored primjena plodoreda ima
u povrtarstvu potrebno mnogo prednosti od
je da se poznaju potrebe gajenja biljaka u
nekih biljnih grupa monokulturi, kako u
prema hranljivim dobijenom prinosu tako
elementima. i u zaštiti od korova,
štetnika i uzročnika
bolesti.