PLODORED

Plodored predstavlja pravilnu prostornu i vremensku izmjenu kultura na određenoj površini.

Sastoji se od plodosmjene (vremenske izmjene usjeva) i rotacije (prostorne izmjene usjeva).
Preporuča se za većinu povrtnih kultura i trebao bi iznositi barem 3 do 4 godine.

U proizvodnji povrća dosta se teško pridržavati plodoreda. Pogotovo ako se radi o uzgoju u
zaštićenom prostoru i usko specijaliziranim proizvođačima. Problem predstavlja i trajanje
vegetacije povrtnih vrsta, zbog čega se na istoj površini (gredici) mogu tijekom godine
izmijeniti dvije, tri ili čak četiri vrste. Npr. u proljeće mladi luk ili rotkvica, tijekom ljeta plodovito
povrće, tijekom jeseni ili ozima endivija, salata, matovilac. Ako se iste vrste svake godine
izmjenjuju na jednoj gredici, to nije plodored.
Ako se za neku kulturu kaže da dolazi na prvo mjesto u plodoredu, to znači da se uzgaja
nakon gnojidbe stajskim gnojem. Više je razloga uvođenja plodoreda. To su međusobna
tolerantnost usjeva, zaštita od bolesti i štetnika koji napadaju iste ili srodne vrste, zaštita od
korova, održavanje razine humusa i povoljne strukture tla, različito trošenje vode i korištenje
hranjiva kod različitih usjeva, različita dubina ukorjenjivanja usjeva i dubina obrade.
Nepoštivanje plodoreda uzrokuje narušavanje kvalitete i „umornost“ tla. Uglavnom dolazi do
akumulacije uzročnika biljnih bolesti i štetnika; iscrpljivanja istovrsnih hranjiva iz tla;
degradacije strukture i kemijske reakcije tla.

Koji su najbolji predusjevi za najvažnije povrtne kulture?

Najbolji predusjevi za važnije povrtne kulture su:
za rajčicu: mahunarke i korjenasto povrće,
za papriku: višegodišnje trave i leguminoze, korjenasto povrće,
za kupusnjače: krumpir, rajčica, paprika, višegodišnje trave i leguminoze, mahunarke,
korjenasto povrće,
za grašak i mahune: rajčica, paprika, krumpir, pšenica, ječam,
za korjenasto povrće: rajčica paprika, krastavac, mahune,
za krastavac i lubenicu: paprika, rajčica, krumpir, višegodišnje i jednogodišnje trave i
leguminoze
za luk: paprika, krastavac, lubenica, pšenica.
Najlakše je isplanirati četverogodišnji četveropoljni plodored za četiri gredice. Neki autori
planirane kulture razvrstavaju u skupine i raspoređuju ih kako je prikazano u tablici.

A – lista i cvijeta: kupusnjače (kupus, kelj, brokula, cvjetača, korabica, rotkvica, raštika,
kineski kupus) i glavočike (salata, endivija, radič, artičoka)
B – korijena: štitarke (mrkva, celer, peršin, pastrnjak, kopar, komorač), lukovi (luk, češnjak,
poriluk, luk vlasac, luk kozjak) i lobodnjače (cikla, blitva, špinat, vrtna loboda)
C – ploda: pomoćnice (rajčica, paprika, patlidžan, krumpir) i tikvenjače (krastavac, dinja,
lubenica, tikvica, buča)
D – mahunarke (grah, grašak, bob, leća, slanutak, soja).
To na primjer znači da ako je tijekom proljeća ove godine na prvoj gredici uzgajan grašak i
nakon njega ljeti posađen kupus, naredne godine se preporuča na njoj posijati mrkvu ili ciklu
posaditi lučice luka.

Godina 2023. 2024. 2025. 2026.

Gredica 1 krumpir grah salata češnjak
Gredica 2 mrkva paprika krastavac kopar
Gredica 3 pšenica mahune peršin rajčica
Gredica 4 paprika lubenica poriluk dinja