STARI ISTOK

Države prvih civilizacija

Filip Matešić, 1.a, 14.4.2020.,

Gimnazija Antuna Vrančića
Egipat (preddinastijsko i ranodinastijsko doba)
(7000. – 2700. g. pr. Kr.)

• 7000. – 2700. g. pr. Kr.

• Donji Egipat -
• U 7. tis. pr. Kr. stanovnici se bave lovom i ribolovom,
sakupljanjem plodova,
• U 6. tis. pr. Kr. ljudi se počinju baviti obradom
zemlje, uzgojem stoke i počeli su izrađivati
lončarske proizvode,
• U 4. tis. Pr. Kr. počinju robnu razmjenu i obradu
bakra i postavljaju prva kraljevstva u području
Delte.
Donji Egipat.
Egipat (preddinastijsko i ranodinastijsko doba)
(7000. – 2700. g. pr. Kr.)

• Gornji Egipat -
• Prve važne kulture se razvijaju u vrijeme mlađeg kamenog
doba,
• Ljudi se bave obradom zemlje, uzgojem stoke i izradom
obrtničkih i lončarskih proizvoda,
• U 5. tis. Pr. Kr. započinje razvoj trgovine,
• U 4. tis. Pr. Kr. prve političke zajednice sa središtem u Nagadi,
Abidu i Hierakonpolu,
• Oko 3000. g. pr. Kr. ujedinjuju se Gornji i Donji Egipat na čelu
s faraonom, time počinje ranodinastijsko razdoblje.
Gornji Egipat.
Ranodinastijsko razdoblje

• 3000. – 2700.g. pr. Kr.

• Nema puno povijesnih izvora o tome razdoblju pa se o njemu i malo zna,
• Vrijeme 1. i 2. dinastije,
• Vode se osvajački i trgovački pohodi u Memfis koji će postati upravno
središte kraljevstva,
• U tom razdoblju su stvoreni temelji vladarskog sustava,
• Na čelu je faraon, vrhovna kraljica i najviši dužnosnik (vezir),
• Vjerski razvoj, vjera u zagrobni život.
Staro kraljevstvo (2700. – 2160. g. pr. Kr.)

• Prvi veliki uspon staroegipatske države, širenje države na

Nubiju i Sinaj,
• Uspješne trgovačke veze s istočnim Sredozemljem,
• Povremeni trgovački pohodi na obale istočne Afrike,
• dopremaju drvo, tamjan, začine, bakar i drago kamenje,
• Faraon Đosera (3. dinastija) – prve piramide u Sakari
• Njegovi nasljednici (4. dinastija) Snofru, Keops, Kefren i
Mikerin daju izraditi sebi piramidalne grobnice blizu Memfisa,
• 4. dinastija održava trgovačke veze s prostorima Crvenog mora, Kip faraona Đosera.

Sirije i Libanona i pojedini vladari vode osvajačke pohode u

Libiju i Nubiju,
Prvo međurazdoblje (2160. – 2055. g. pr. Kr.)

• Razdoblje prve velike krize – društvena i gospodarska kriza, prirodne

katastrofe, glad, upadi stranih naroda, slom kraljevske vlasti, raspad
jedinstvene uprave,
• Počinje jačanje mjesne vlasti.
Srednje kraljevstvo (2055. – 1650. g. pr. Kr.)

• U 22. st. Pr. Kr. jača moć vladara 11. dinastije sa središtem u Tebi,
• Postupno šire svoju vlast na sjever i jug,
• U 21. st. Pr. Kr. zemlja se ponovno ujedinila, time i počinje
razdoblje srednjeg kraljevstva,
• Obnovljeno unutrašnje bogatstvo države, trgovačke veze i
uspostavljene nove s Kretom i Ciprom,
• Faraoni 11. i 12. dinastije podižu sebi piramide u blizini jezera Fajum
gdje su izgradili i sustav navodnjavanja,
• Vrhunac razdoblja u 19. st. pr. Kr. osvajački pohodi na Palestinu i Karta Nila, jezero Fajum.

Nubiju, osnažen egipatski utjecaj na istočnom Sredozemlju.

Drugo međurazdoblje (1605. – 1550. g. pr. Kr.)

• 13. i 14. dinastija ne uspijevaju održati moć i

prostor države,
• Usporedno vladaju 4 dinastije:
• U Donjem Egiptu 15. dinastija naroda Hiksa,
• U Gornjem Egiptu 16. i 17. dinastija sa sjedištem u
Tebi i dinastija iz Abida,
• U Nubiji nastaje samostalno kraljevstvo Kuš.

Karta kraljevstva Kuš.

Narod Hiksa

• Pridošli semitski narod ratnika konjanika,

• Potkraj 14. dinastije prodiru s istoka u deltu Nila,
• Središte im je grad Avaris,
• Početkom 16. dinastije osamostalili su se južni
kraljevi sa središtem u Abidu i Tebi,
• 1550. g. pr. Kr. 17. dinastija započinje osvajačke
ratove koji postaju temelj 18. dinastije s faraonom
Amozisom 1. i početak najveće moći Egipta.
Karta Donjeg Lina, grad Avars.
Novo kraljevstvo (1550. – 1069. g. pr. Kr.)

• Vrhunac političke, gospodarske i kulturne moći starog Egipta,

• Vladale su tri dinastije 18., 19. i 20.,
• Vlast čvrsto ima faraon i njegovi činovnici,
• Obnovljene i ojačane su stare gospodarske veze i veze s
minojskom kulturom na Kreti, Ciprom i prostorom egejskog mora,
• Egipat se prvi put proširio sve do Eufrata u Siriji,
• Imaju diplomatske veze sa gotovo svim državama starog istoka.
18. dinastija

• Kraljica Hatšepsut – vodi uglavnom mirovnu politiku, dala

izgraditi hram u Deir el-Bahriju, poslala trgovačku ekspediciju u
zemlju Punt,
• Tutumozis III. – veliki osvajač i ratnik, proširio granice na prostor
Sirije, Palestine i Nubije do 4. katarakta,
• Amenhotem IV. – veliki vjerski revolucionar, pokušao je
zamijeniti brojne egipatske bogove kultom jednog Sunčeva boga
Atona,
• Nasljednici nisu uspjeli očuvati moć 18. dinastije,
Kraljica Hatšepsut.
• Potkraj dinastije vlast preuzimaju vrhovni vojni zapovjednici.
19. i 20. dinastija

• Nastoje očuvati ranije stečevine,

• Ramzes II. (19. dinastija) – graditelj
brojnih hramova, ratnik koji je
ratovao s Hetitskim kraljevstvom,
• Ramzes III. (20. dinastija) – branio
Egipat od upada udruženih osvajačkih
plemena koji su došli s mora iz Libije,
Ramzes III. Ramzes II.
Treće međurazdoblje (1069. – 665. g. pr. Kr.)

• Potpuni gubitak središnje vlasti,

• Izmjenjuju se strane dinastije (22. libijska, 25.
etiopska, 27. perzijska i 31. dinastija) ili osvajači
(asirski vladar Asurbanipal II.),
• Treće međurazdoblje obuhvaća vlast od 21. do
25. dinastije,
• 667. g. pr. Kr. – Asurbanipal II. je priključio
Egipat u sastav asirskog kraljevstva, time završava Asurbanipal II.

ovo razdoblje.
Kasno razdoblje (664. – 332. g. pr. kr.)

• Ponovni uspon tijekom 26. dinastije, čime započinje Kasno razdoblje,

• Granice su proširene na prostor Palestine,
• Grci podižu svoje prve kolonije u Egiptu, u gradovima Peluziju i
Naukratiju,
• 525. g. pr. Kr. - perzijski kralj Kambiz osvojio je Egipat te je Egipat
posao pokrajina perzijskog kraljevstva,
• 404. g. pr. Kr. – pobuna, Egipat se uspio osloboditi tuđinske vlasti,
• 343. g. pr. Kr. – ponovno ušli u sastav Perzije, Aleksandar III. Veliki.

• 332. g. pr. Kr. – makedonski kralj Aleksandar III. Veliki okončava

perzijsku vladavinu, to je kraj Kasnog razdoblja.
Helenističko razdoblje (332. – 30. g. pr. Kr.)

• Aleksandar III. Veliki osvojio je Egipat 332. g. pr. Kr.,

• 331. g. pr. Kr. - Aleksandar III. Veliki je postavio temelje budućega
središta helenističkog svijeta – Aleksandrije,
• 306. g. pr. Kr. – Ptolomej se proglasi egipatskim kraljem, time
počinje vlast dinastije Ptolomejevića koja traje sve do smrti
Kleopatre 7., 30. g. pr. Kr.,
• U 3. st. Pr. Kr. ponovno se uzdigla moć Egipta,
• Posljednji uspon moći je bio za vladavine Kleopatre VII. kada je
prostorno država obuhvaćala područje cijelog istočnog Sredozemlja. Kleopatra VII.
Sumer i Sumerani

• U 6. tis. pr. Kr. su se pojavili između donjih tokova Eufrata i

Tigrisa,
• Uređena su prva seoska naselja neolitske kulture,
• U 4. tis. pr. Kr. sela rastu u visokorazvijene gradove države
(Ur, Uruk, Kiš Nipur i Lagaš) i Sumerani dolaze na prostor
današnjeg Iraka,
• Vladari su bili božji predstavnici, jedan od vladara bio je
Gilgameš,
• Nadmoć Sumerana potrajala je do duge polovice 3. tis. pr. Kr. Gilgameš.
Akad i Akađani

• U dugoj polovici 3. tis. pr. Kr. na prostor starog Istoka dolaze

vojnički nomadski narodi i u borbi pobijede starosjedioce,
• Prihvatili su vjeru i običaje starosjedioca,
• 2340. g. pr. Kr. – ojačala je prevlast grada Akada koji je
osnovao vojskovođa Sargon I.
• Zavladali su širim prostorom Mezopotamije, od Arapsko-
perzijskog zaljeva do Sredozemnog mora,
• 2159. g. pr. Kr. – vlast se raspala i premoć preuzimaju
sumerski gradovi Lagaš i Ur. Sargon I.
Starobabilonska država i Amorićani

• Početkom 2. tis. Pr. Kr. u Mezopotamiju dolazi

semitski narod Amorićana,
• Osnovali su prijestolnicu u Babilonu,
• Najveći uspon je bio za vladavine Hamurabija,

Hamurabi.
Starobabilonska država.
Država Hetita i Hetiti

• Početkom 2. tis. pr. Kr. u Malu Aziju prodire nomadsko

pleme Indoeuropljana Hetita,
• Prvi uspon hetitske države dogodio se početkom 16. st.
pr. Kr.,
• Drugi uspon dogodio se u 14. st. pr. Kr. za vladavine
Supiluliume I,
• Za Muvatalijeve vladavine izbio je sukob s Ramzesom II,
• Za vladavine Hatušilija III sklopljen je trajni mir, Hatušili III.

• Hetitska je država propala u 12. st. pr. Kr.

Asirija i Asirci

• U sjevernim područjima Mezopotamije početkom 2. tis. pr. Kr. nastala

je država semita Asiraca, dobila je ime po gradu Ašuru,
• U 14. st. pr. Kr. – Asirija doživljava uspon,
• Asirci su bili okrutni ratnici i gospodari, zarobljenike su koristili kao
robove,
• Početkom 1. tis. pr. Kr. - Asirija je oslabila,
• Novi uspon je za vladavine Tiglatpilesara III. u drugoj polovici 8. st. pr.
Kr.,
• Najveći uspon je bio za vladavine Asurbanipala II., Asirija se protezala
cijelom Mezopotamijom sve do Egipta koji je osvojen 667. g. pr. Kr. Tiglatpilesar III.

• Asirija se raspala u 7. st. pr. Kr.

Novo babilonsko kraljevstvo

• Potkraj 7. st. Pr. Kr. udružili su se vladar Medijee i

Babilona i podigli su ustanak protiv Asiraca
• 612. g. pr. Kr. –osvojili su Ninivu,
• Najveći uspon je bio za vladavine Nebukadnezara II., on
je obnovio Babilon, osvojio Siriju i Palestinu i srušio
židovsko kraljevstvo,
• 539. g. pr. Kr. - propast Novo babilonskog kraljevstva kad
je Kir II. osvojio Babilon, Kir II.
Židovska država i Židovi

• Početkom 2. tis. pr. Kr. nomadski semitski narod Židovi doselio se u zemlju Kannan,
• Predvodio ih je Abraham, praotac Židova,
• Na čelu plemena je bio patrijarh,
• Prema Petoknjižju bio je 12 plemena, koji su se zbog gladi odselili u Egipat, u doba patrijarha
Jakova,
• Zbog svog utjecaja su se u Egiptu sukobili s faraonom iz 19. dinastije,
• Pod vodstvom Mojsija odseljavaju se u Kanaan, a Jošua ih je doveo u Kannan,
• 1235. g. pr. Kr. – Mojsije se smatra osnivačem židovske vjere,
• Židovski se dolazak u Kanaan smatra mitom zbog nedostatka izvora,
• Nakon Salomonove smrti podijeljena je na Kraljevstvo Izrael i Kraljevstvo Judu.
Židovi

• Pojavljuju se u povijesti 1200 – 1000. g. pr. Kr.,

• Vjeruju u jednog boga Jahvu,
• Povjesničari sumnjaju da su onda djelovali sudci, koji su se borili protiv starosjedioca
Filistejaca i Kanaanaca,
• Početkom 2. tis. pr. Kr. – neprestano se bore protiv starosjedioca,
• Potkraj 2. tis. pr. Kr. – izabran im je prvi kralj Saul koji je djelomično uspio ujediniti
plemena,
• Nakon njegove smrti proglašen je kralj David, on je osvojio Jeruzalem i proširio vlast,
• Salomon, Davidov sin, je najvažniji Židovski kralj, uspostavio je trgovačke veze s
okolnim državama, sagradio Salomonovu palaču, Jahvin hram, stvorio je srednju
uplatu, počeo je prikupljati porez od Židova.
Židovi

• U razdoblju dvaju kraljeva neki su se vratili mnogoboštvu,

• Pojavljuju se proroci (Ezekijel, Izajija, Daniel i Jeremija) koji proriču o
Mesiji – Božji pomazanik koji će spasiti izraelski narod,
• 722. g. pr. Kr. – Asirici su srušili kraljevstvo Izrael,
• Nebukadnezar II. je 586. g. pr. Kr. osvojio Kraljevstvo Judu, srušen je
hram u Jeruzalemu i Židovi su odvedeni u babilonsko ropstvo,
• Potkraj 6. st. pr. Kr. Židovi su se vratili i obnovili hram,
• Poslije su Židovi bili pod vlasti drugih naroda (Perzijanaca, helenističkih
država i Rimljana).
Medija i Medijci

• Oko 1000. g. pr. Kr. Jugozapadno od Kaspijskog jezera doselila su se

Indoeuropljanska plemena Medijaca,
• Krajem 7. st. pr. Kr. – Medijski i Babilonci su srušili asirsku državu,
• 6. st. pr. Kr. – ojačala je perzijska država na čelu s Kirom II.,
• 550. g. pr. Kr. - Kir je napao Mediju i porazi i osvojio glavni grad
Ekbatanu, Medija je postala dijelom Perzije.
Perzija

• Oko 1000. g. pr. Kr. na prostor Iranska visoravni doselila su se perzijska plemena,

• Sredinom 6. st. pr. Kr. Perzijanci su se pod vodstvom Kira II. oslobodili vlasti Medijaca,
• Kir II. je osnovao dinastiju Ahemeida i proširio granice države,
• 539. g. pr. Kr. osvojio je Babilon i srušio novo babilonsko kraljevstvo,
• Pod njegovom vlašću je bilo široko područje od Male Azije do rijeke Ind,
• 525. g. pr. Kr. – Kirov nasljednik je zaposjeo Egipat,
• Darije I. Veliki - proširio je državu i na Malu Aziju,
• Kserkso I., Darijev sin, nastavio je ratovati s Grcima, ali bezuspješno,

• 334. – 330. g. pr. Kr.- Aleksandar Veliki je osvajao Perziju i proglasi se perzijskim velikim
kraljem.
 STARI ISTOK
Društvene strukture, zakonici i pravo
Egipatsko društvo

• Na čelu države nalazio se kralj – FARAON

(Gospodar Dviju zemalja ili Kralj Gornjeg i Donjeg Egipta),
• Od 4. dinastije faraon se naziva sinom boga Raa,
• Bio je gospodar života i smrti svih Egipćana,
• U svečanim prilikama nosio je na glavi dvostruku krunu
Gornjeg (bijela kruna) i Donjeg Egipta (crvena kruna),
• Faraonska vlast bila je nasljedna - najčešće ga je
nasljeđivao najstariji sin, Ramzes II. - faraon
Egipatsko društvo

• Faraon je obično imao više žena – glavna je bila egipatska

kraljica, vrhovna kraljeva supruga, u rijetkim slučajevima
samostalno je preuzimala vlast u zemlji,
• Kraljevska obitelj – vladarevi rođaci, žene i djeca,
• Česte ženidbene veze faraonske djece s članovima obitelji moćnika
i vladara služile su kao sredstvo učvršćenja vlasti.
• Viši slojevi egipatskog društva su: vrhovni činovnici,
svećenici („sluge boga”) i visoki vojni dužnosnici,
• Provodili su faraonovu volju i zato su bogato nagrađivani.
• Vojnici su bili oslonac faraonove vlasti. Faraonova supruga - Nefertiti
Egipatsko društvo

• Niži slojevi egipatskog društva su: obrtnici, radnici i seljaci,

• Seljaci
• obrađivali su zemlju ručno ili pomoću drvenog pluga koji su vukli
volovi, uzgajali razne domaće životinje i ribu,
• stanovali su u malim kolibama od trske, cigle i blata,
• uzgajali su lan za izradu tkanine i papirus, uzgajali su ovce zbog vune,
• Obrtnici
• izrađivali su razne vrste predmeta od različitih materijala,
Egipatski seljak
• Izrađene proizvode razmjenjivali su za drugu robu i hranu, a poslije
prodavali za novac.
Egipatsko društvo

• Najniži slojevi egipatskog društva su: sluge i robovi,

• Sluge
• ovisan sloj vezan uz faraona i njegov dvor,
• obavljali su raznovrsne poslove od zabavljanja gospodara do
obrade zemlje i obavljanja kućanskih poslove,
• Robovi
• nisu mogli slobodno raspolagati svojim životom i nisu imali
prava,
Teški tjelesni poslovi robova.
• radili su najteže tjelesne poslove,
• ropstvo nikad nije bilo rašireno u Egiptu, ali je postojalo.
Društvo mezopotamskih gradova država

• Stanovništvo se u početku bavi lovom i ribolovom, a s vremenom

stočarstvom i zemljoradnjom,
• Odrasli muškarci, žene i djeca oba spola morali su sudjelovati u
obavljanju rada za opće dobro, isplaćivani su bili isključivo u robi,
• Žene su imale pristup javnim dužnostima, a njezin ugled proizlazio je iz
njezine sposobnosti da rađa,
• Vodeći položaji u društvu još se nisu nasljeđivali,
• Raslojavanje društva i uvođenje staleškog sustava isključuje žene iz
upravljanja zajednicom,
• Potkraj 4 tisućljeća pr. Kr. pojavili su se prvi kraljevi i vijeća ustrojena
od bogatih zemljoposjednika.
Sumeranka.
Društvo sumerskih gradova država

• Vladar – kralj je bio božji predstavnik i neograničeni gospodar,

• Kraljevi nadziru politiku države u suradnji sa svećenicima,
• Sumersko društvo sastojalo se od vladajućeg sloja ratnika i svećenstva,
te slobodnih seljaka i ovisnih ljudi,
• Na dnu društva nalazili su se ljudi bez prava – robovi,
• Slobodni članovi zajednice brinuli su se o obradi polja, uzgoju stoke,
izradi obrtničkih proizvoda te trgovini,
• Na čelo kućanstva stupio je najstariji muškarac, jer su žene izgubile
mogućnost ravnopravnog sudjelovanja u upravljanju zajednicom.
Babilonija

• Na čelu države nalazio se kralj i njegova obitelj,

• U upravljanju državom pomagali su mu svećenici koji su se brinuli o
vjerskim pitanjima i bogati zemljoposjednici,
• Jedino su žene mogle obavljati pojedine vjerske obrede,
• Svećenicima je onemogućeno pravo da imaju djecu.
• Slobodni ljudi nisu posjedovali zemlju, nego su radili na poljima bogatih
zemljoposjednika,
• Robovi su uglavnom bili ratni zarobljenici,
• Muškarac je u slučaju nužde mogao prodati svoje ukućane u ropstvo.
Asirija

• Kraljevstvo s naglašenom vojnom i osvajačkom strukturom,

• Kralj – neograničeni vladar koji je odlučivao o sudbini svojih
podanika,
• Najistaknutiji članovi društva: pripadnici veleposjedničkog sloja
i vojska,
• Srednji društveni sloj čine: slobodnjaci koji su se bavili obrtima i
trgovinom,
• Niži društveni sloj čine: manji zemljoposjednici i seljaci koji su
obrađivali veće posjede, Asirijska vojska.
• Najniži sloj: neslobodni ljudi robovi, uglavnom ratni zarobljenici.
Kraljevstvo Hetita

• Kralj je bio vrhovni vladar,

• Kraljica je imala sudske ovlasti i dobivala je naslov doživotno,
• Kraljevski dvor raspolagao je zasebnom imovinom, svećenstvom i brojnim
osobljem,
• Osnovna podrška kraljevoj vlasti bili su odličnici i brojno činovništvo,
• Odličnici su posjedovali zemlju koju su obrađivali zavisni slobodni ljudi –
zemljoradnici i stočari,
• Robovi – najniži društveni sloj, mogli su stjecati imovinu i oženiti se
slobodnim ženama ako su mogli platiti prikladnu cijenu za nju.
Židovi

• Tijekom 2. tisućljeća pr. Kr. bili su podijeljeni na dvanaest plemena,

• Na čelu plemena na početku su bili patrijarsi, zatim sudci, odnosno plemenski
poglavari,
• Potkraj 2. tisućljeća pr. Kr. postala je kraljevstvo na čelu s kraljem,
• Državni činovnici bili su zaduženi za održavanje trgovačkih veza sa susjedima,
• Vojska – plaćenici izravno ovisni o kralju,
• Niže slobodne društvene slojeve čine: obrtnici, zemljoposjednici i stočari,
• Najniži sloj: neslobodni ljudi robovi, uglavnom ratni zarobljenici ili prodani
zbog osobnih dugova.
Perzija

• Kralj – vrhovni i neograničeni gospodar svojih podanika,

• Pokornost kralju se iskazivala padanjem ničice – proskinezom,
• Na vrhu društvene ljestvice su najugledniji članovi perzijskog društva,
• Satrapi – na čelu pojedinih pokrajina- satrapija, brinuli su o ubiranju poreza,
gradnji prometnica, pošti i javnim radovima,
• Niže društvene slojeve činili su poljoprivrednici, obrtnici i trgovci,
• Na dnu ljestvice nalazili su se robovi, uglavnom ratni zarobljenici, nisu mogli
slobodno raspolagati svojim životom i morali su raditi najteže poslove u
državi.
Zakonici i pravo država starog Istoka

• Vrhovni sudac i čuvar poretka bio je vladar – faraon,

• Zakonik Ur-Namua, kralja Ura – odredbe su se temeljile na
plaćanju kazni za različite prijestupe, najteže kazne izricale su se
za ubojstvo, pljačku, preljub i silovanje,
• Hamurabijev zakonik – uklesan u kamen, vrlo okrutan, izricao je
stroge kazne za počinitelje koje su se razlikovale prema staležima,
• Hetitski zakonik – izbjegavali su smrtnu kaznu, pa su za najteže
prijestupe izricali ropstvo i težak tjelesni rad,
• Deset Božjih zapovjedi i Levitski zakonik – određuju načine
ponašanja, dopuštene i nedopuštene radnje te kazne za Hamurabijev zakonik.
počinitelje.
STARI ISTOK
Gospodarske djelatnosti
Nil – izvor blagostanja drevnog Egipta

• Egipat je plod i dar rijeke Nil,

• Crna zemlja - zbog goleme količine crnog plodnog
mulja,
• U gornjem toku rijeke Nil čine dvije rijeke –
Plavi i Bijeli Nil,
• Poplave daju život neplodnom pustinjskom tlu.

Rijeka Nil - izvor blagostanja drevnog Egipta.

Eufrat i Tigris – izvor blagostanja plodne
Mezopotamije

• Između rijeka Eufrat i Tigris razvila se plodna

Mezopotamija,
• Potkraj 3. tisućljeća pr. Kr. počinje stvaranje
većih državnih tvorevina:
Novo asirsko kraljevstvo i Novo babilonsko kraljevstvo,
• Perzijsko kraljevstvo.

Eufrat i Tigris – izvor blagostanja

plodne Mezopotamije.
Gospodarstvo na prostoru starog Istoka

• Seljaci - obrada zemlje, kopanje kanala za navodnjavanje,

uzgoj žitarica (pšenice, ječma) i raznih vrsta voća i povrća,
zbog potreba za mesom – stočarstvo,
• Obrtnici – izrada raznog oružja, oruđa, predmeta za
svakodnevnu uporabu, obrada kamena, građevinski radovi,
• Razmjena dobara je bila temelj trgovine do vremena perzijskih
osvajanja kada je uveden novac,
• Feničani – posebna uloga u razvoju obrta, trgovine i pomorstva
(gradnja čvrstih brodova), Školjke puža volaka od kojih
se dobivala purpurna boja.
• Ime Feničana potječe od grčke riječi – grimizan
(crvenoljubičast) – posebna boja koja se rabila za bojenje
tkanina koja se dobivala od morskog puža.
STARI ISTOK
Izumi, znanost i tehnologija
Izumi

• Prvi kotač od velikih drvenih blokova – sredina 4.

tisućljeća pr. Kr.
• Prva kola za prijevoz tereta i putnika, vukli su
pripitomljeni bivoli, konji i bikovi,
• Egipćani koriste kamen kao građevinski materijal
pri gradnji velikih objekata i grobnica vladara,
• Sumerani počinju upotrebljavati glinu za
proizvodnju opeke sušene na suncu. Sumerska kola.
Izumi

• Razvijaju se alati za rezanje, klesanje i obradu kamena.

• Egipćani su razvili sustav poluga i drugih naprava kojima
su podizali teški teret,
• Započeli su izgradnju kvalitetnih brodova na kojima su
prenosili građevinski materijal,
• Razvijaju raznovrsna oružja za ratovanje (vrhovi strijela
od bakra i bronce, mačevi, sjekire i koplja, prvi štitovi od
drveta i kože),
• Upotreba bojnih kola omogućila im je širenje granica.
Raznovrsna oružja za ratovanje.
Tehnologije obrade materijala

• Bakar se obrađivao udaranjem te taljenjem,

• Predmeti od bronce izrađivali su se postupkom
„izgubljenog voska”,
• Željezo se obrađivalo taljenjem i kovanjem,
• Zlato i srebro su se talili, te obrađivali postupkom
izgubljenog voska ili pomoću tlaka,
• Upotrebljavali su staklo i staklenu pastu nastalu
taljenjem čistog silicijeva dioksida,
• Drvo se obrađivalo raznim alatima (pilama, sjekirama,
maljem, dlijetom i svrdlom). Egipatski vrč od staklene paste.
Znanost

• Bogatiji slojevi društva i činovnici obrazovali su se u hramskim

školama,
• Zbog graditeljskih potreba vrlo rano su razvili algebru i
geometriju,
• Proučavali su nebeska tijela i astronomiju, zbog određivanja
vremenske poplave Nila,
• Kalendar je imao 12 mjeseci po 30 dana, pet godišnjih doba,
• U medicini se obavljaju operacije i razvija se zubarstvo,
• U liječenju se koriste čaranjem jer se smatralo da su za bolest Egipatski kalendar.

odgovorni zli bogovi i demoni.

Znanost

• Stanovnici Mezopotamije razvili su astronomiju i astrologiju,

• Smatrali su da kretanje nebeskih tijela može odrediti ljudsku sudbinu,
• I u astronomiji i graditeljstvu primjenjivali su algebru i geometriju,
• Osnovica u računanju bio im je broj 60 (šezdesetni sustav),
• Protjecanje vremena mjerili su vodenim i sunčanim satom,
• Sunčana godina je bila podijeljena na dva godišnja doba,
• Kako bi se uskladila razlika između Sunčeva i Mjesečeva kalendara
uveden je umetnuti mjesec.
Obrazovanje

• Pismenost je bila povlastica i ključ napredovanja u društvu,

• Temeljno pismo bilo je hijeroglifsko i ispisivalo se na papirusu i
vapnenim ili glinenim pločicama,
• U drugoj polovici 4. tisućljeća pr. Kr. pojavile su se i prve škole,
• U Mezopotamiji su škole bile privatne za djecu bogatih pripadnika viših
slojeva,
• Škole su uglavnom pohađala muška djeca,
• Učio se sumerski jezik, a kasnije i akadski jezik.
Obrazovanje

• Židovi su razvijali svoje škole u kojima su podučavali

religiji, ratovanju i raznim znanjima potrebnim za buduća
zanimanja,
• Vjera i molitve počele su se učiti već u petoj godini
života, a osnovno obrazovanje stjecalo se u dobi od 12-13
godina,
• Glava obitelji bila je zadužena za vjersko obrazovanje
koje je uključivalo poznavanje Petoknjižja – Tore, Starog
zavjeta i Talmuda.
Pločica pisana na akadskom.
STARI ISTOK
Svakodnevica (Egipat)
Brak i vlasništvo

• Za brak je bio dovoljan pristanak osoba koje u njega ulaze,

• Rastava braka je bila zbog preljuba, bolesti ili neplodnosti supruge,
• Žene su bile zaštićene pri razvodu braka, dobila bi trećinu svog
miraza i polovicu imovine koju su zajdno stekli tijekom braka,
• U obiteji je broj djece bio velik, ako i smrtnost
• Djeca su pomagala roditelje u svim poslovima, nastavljaju obiteljski
posao i brinu o pogrebu roditelja,
• Postojale su oporuke kao pisani trag prenosa privatne imovine s
roditelja na potomke,
Položaj žene

• Egipćanke su bile jednake muškarcima,

• Mogle su sklapati ugovore, obavljati raznovrsna zanimanja i posjedovati imovinu,
mogle su i naslijediti svog supruga ili djecu,
• Dobivale su jednaku plaću kao i muškarci,
• Supruga i majka – to su glavne uloge žene,
• Udavale su se sa 12 ili 13 godina, muževi su bili nešto stariji,
• Idealna dob je bila supruga 15 godina, a suprug 20 godina života,
• Bavile su se i umjetnošću, sviranjem, pjevanje i sl., bile su i polugole plesačice
na zabavama, ali bavile su se prostitucijom kao i muškarci,
• Bile su naricaljke,
• Poslije su se bavile i znanošću i medicinom.
Položaj žena visokih staleža

• Žene viših slojeva živjele su na raskošnim imanjima, gdje su

uglavnom brinule za svoju djecu, nadgledale kućanske
poslove te su se zabavljale,
• Često su bile obučavane da budu svećenice i za manje
svećeničke uloge bile su obrazovane i za pisare.
• U trećem međurazdoblju mlade su se djevojke slale u
hramove boga zraka i plodnosti Amuna, gdje su se obučavale
za svećenice, odnosno „žena boga Amuna”.
Položaj žena nižeg društvenog slojeva

• živjele su u manjim kućanstvima sa supruzima i djecom,

• morale su se brinuti za djecu, kućanske poslove i raditi nekakav
obrtnički ili poljoprivredni posao,
• Imale su velik broj djece jer je smrtnost bila velika,
• često nisu bile obrazovane, imale su samo stečeno znanje u
obitelji, i nasljeđivale obiteljske poslove,
• Bavile su se zemljoradnjom, uzgojem stoke, obrtničkim
zanimanjima, bile su i sluškinje, pralje i dojilje,
• Prosječna dob žena je bila od 25 do 30 godina.
Prehrana stanovništva

• Seljaci su uzgajali povrće (grašak, grah, leću, krastavce, poriluk, luk ),

razne žitarice, voće (grožđe, datulje, smokve, lubenice),
• Osnovna namjernica su bile kruh i pogača,
• Jeli su i meso (goveda, ovce, koze, svinje, guske, patke i golubove), ali
su ga mogli jesti samo najbogatiji,
• Uzgajale su se i razne vrste ribe,
• Najbogatiji su mogli jesti i ždralove i paunove,
• U pripremi hrame e koristi sol, razno bilje, začine i aromatično bilje,
ulje,
• Pili su vodu, voćne sokove, bijelo i crno vino, pivo.
Stanovanje

• Četvrtaste kuće s ravnim krovom,

• Gradile su se od slame, gline, opeke od blata i kamena,
• Svaka je kuća imala dio za spavanje i dio za život preko
dana,
• Kuhalo se u dvorištu, velika krušna peć,
• Bila je u rugu dvorišta i obrtnička radiona i staja za stoku ,
• Imali su ostave za namjernice i hranu u podzemlju.
Kuće

• Krevet od materijala ovisno o imovinskom staležu,

• Stolić za jelo, klupice, stolice s nogama, ormar za odjeću i
kozmetički pribor,
• Imali su kupaonice, često odvojene prostorije s kamenim
podom, gdje se osoba mogla prati, imali su i čučavac za
nužde koji su poslije čistili.
Palače

• Samo su najbogatiji živjeli u palačama,

• Građene od sušene opeke, neki dijelovi palača su građeni od kamena i drva,
• Bile su višekatnice ograđene zidovima od sušene opeke,
• Bilo je uvijek više zgrada u jednoj palači, za stoku , poslugu kuhinju,
spremiše itd.
• Ponekad su u dvorištu ima i bazene, u kojima su plivale ribe,
• Imaju i spremnike za žito, staje za stoku pivovare, vinske podrume,
• Zidovi su bili ukrašavani slikama ili mozajicima,
• Imali su i mala svetišta raznim bogovima,
• Nisu imale puno namještaja.
Kuće srednjeg sloja

• Građene od sušene opeke imale su ravan krov,

• Kuće seljaka i nižih slojeva bile su izrađene od opeke i stabljika i
oblagane su blatom,
• Osvjetljene su bakljama, svijećama i uljanicama.
Odijevanje (muškarci)

• Imali su razne tipove odjeće od lanenih tkanina,

• Muškarci nižih slojeva su nosili pregače oko struka do koljena,
• Muškarci srednjeg sloja pokrivali su i gornji dio tijela nekim
tunikama,
• Muškarci viših slojeva su oblačili nekakve lagane haljine koje su
stezali remenom oko struka sve do gležnjeva,
• Faraon je odijevao bogato ukrašenu odjeću, imao je pokrivalo za
glavu, krunu ili nekakvu periku, imao je često i lažnu bradu.
 Odijevanje (žene)

• Žene su oblačile ogrtače ili lagane haljine,

• Razlika između slojeva se vidjela po tkanju i materijalu od kojeg je
sašiveno,
• Haljine viših slojeva su bile bogato ukrašene, lagane,
• Haljine nižih slojeva su bile jednostavnije,
• Baga te su žene nosile i perike i nakit,
• Žene koje su se bavile umjetnošću nosile su gotov prozirne haljine.
Zabava

• Zabavljali su se najčešće glazbom,

• Udaraljke, flauta, frula , lira, harfla, lutnja, bubnjevi.
• Bogati su imali gozbe,
• Imali su plesačice koje su plesale uz razne akrobacije drugih,
• Pojavljuju se igre na ploči, igre na sreću.
• Djeca su se igrala lutkicama od drva li tkanine,
• Imali su i sportove i atletske igre, vježbali su i gimnasticirali.
• Bavili su se i lovom streljaštvom, plivanjem , hrvanjem, boksom i borbama sa
štapovima.
• Natjecali su se u utrkama konja (bogatiji), utrke lađa od 32 km, borba štapovima
na vodi u čamcu.
STARI ISTOK
Svakodnevica – Stari Istok
Brak i vlasništvo

• U Sumeru i Babiloniji brak je označavao posjed i imovinu,

• Djevojčice dosežu zrelost za udaju u već u dobi od 12 do 20 godina, a
muškarci su odrasli u dobi 30-32 godine,
• Brak nije sklapao zaljubljeni par, nego predstavnici njihovih obitelji, tako
da se često muž i žena uopće nisu poznavali prije sklapanja braka,
• Bit takve bračne zajednice je bila rađanje zakonitog potomstva,
• U slučaju da ne bi bilo djece, zakoni su dopuštali drugi brak ili robinju
priležnicu koja bi rodila potomstvo.
Brak i vlasništvo

• Ravnopravnost muž-žena
• Početkom 4. tisućljeća pr. Kr. položaj žene i muškarca je bio jednakopravan,
• Taj ustroj se promijenio početkom 3. tisućljeća pr. Kr. kada je postao patrijarhalan, a to
znači da najstariji muškarac je glava obitelji,
• U babilonskoj obitelji odnosi su bili upravo patrijarhalni, gdje je presudnu riječ imao
muškarac.
•  Razvod braka i imovina
• U mezopotamskim državama razvod braka je bio moguć, uglavnom u slučaju muževe
nevjere,
• Žena je imala pravo na vlastitu imovinu stečenu prije braka ili u brak.
Brak i vlasništvo

• Roditeljska vlast i nasljedovanje

• Roditeljsku vlast nad djecom je obnašao otac, a majka ju preuzima u slučaju odsutnosti ili
smrti oca,
• Ta vlast nad djecom je dopuštala prodaju djece u roblje ili dužničko ropstvo, usvojenje ili
odvođenje djevojaka u svećenice,
• Muška djeca su bili zakonski nasljednici, a ženska djeca prilikom udaje dobivala su miraz.
•  
• Mnogoženstvo u Asiriji
• Isprva u Asiriji brakovi sa više žena su bili rijetki, no potkraj 2. tisućljeća pr. Kr. su bili česta
pojava, a to se nastavilo sve do kraja asirske države potkraj 7 stoljeća pr. Kr.
• Po asirskim zakonima jedino su žene morale biti vjerne, također žena nije mogla naslijediti
supruga.
Brak i vlasništvo

• Brak u hetitskom društvu

• Hetitsko društvo je bilo patrijarhalno, najstariji muškarac je bio glava obitelji,
• Žene su imale jednako pravo zatražiti razvod kao i muškarci,
• Miraz nasljeđuje suprug u slučaju smrti supruge u njegovom domu, ali ako je
živjela u roditeljskom domu i ondje rodila djecu, tada miraz nasljeđuju djeca,
• Što se tiče kraljevskih kćeri, roditeljima su najčešće služile za sklapanje
međudržavnih saveza, najčešće nisu imale pravo odlučivati s kime će se
vjenčati,
• U nižim i srednjim slojevima brakovi su bili jednoženački,
• Kraljevi i prinčevi su mogli imati više žena koje su živjele u haremima.
Brak i vlasništvo

• Brak na prostoru Palestine i Izraela

• Obitelj je bila izraženo patrijarhalna,
• Obiteljski odnosi su se zasnivali na plemenskoj povezanosti i svijesti o neraskidivosti obitelji,
• Židovki običaji dopuštali su mnogoženstvo,
• Ženik je morao ocu djevojke platiti propisani iznos, koji kasnije najčešće ostaje u vlasništvu
žene,
• Suprug se za nevjeru strogo kažnjavao, a za prelkjub sa udanom ženom propisana je bila
smrtan kazna,
• Kod Židova žena je imala određena prava, kao što je zabrana da ih se proda, ali recimo u
nuždo otac je imao pravo prodati svoju djecu,
• Razvod je bio moguća kad bi muž ženi pronašao određene „mane“, ali s druge strane žena je
imala pravo na preudaju.
Položaj žene

• Položaj žene
• Ženina uloga vezala se uz domaćinstvo, majčinstvo i bračne dužnosti te
kućanske poslove,
• Nakon sklapanja braka, život žene je bio uglavnom ograničen na rađanje,
odgoj djece, vođenje kućanstva i održavanje vjerskih običaja,
• Tijekom većeg dijela babilonske povijesti žene su smjele samostalno
obavljati razne poslove, baviti se obrtom ili trgovinom.
Položaj žene

• Žene u Asiriji
• Prema asirskom pravu žene iz nižih slojeva su bile građani drugog reda, bile su vlasništvo svojih
muževa i očeva,
• Glavna uloga im je bila rađanje muške djece koja će postati vojska potrebna za očuvanje
asirskog kraljevstva,
• U asirskim kućama su često živjele sluškinje s kojima je gospodar kuće imao spolne odnose,
• Ropkinje su često radile u javnim kućama,
• Žene iz viših slojeva društva imale su puno veća prava, smjele su posjedovati imovinu i kupovati
zemlju,
• U kasnijem asirskom razdoblju kraljica je bila vrlo važna osoba jer joj je ugled počivao na
položaju majke budućeg kralja (tako je poznata je po svom utjecaju bila Semiramida tokom
prvih godina vladavine svog sina potkraj 9. stoljeća pr. Kr.),
• Žene su imale važnu ulogu u vjerskim obredima, bile su svećenice ili proročice.
Položaj žene

• Žene u Hetitskom društvu

• Glavna zadaća im je bila rađanje i odgoj djece, ali su smjele obavljati i
poslove izvan kuće
• Žene u perzijskom društvu
• Nije sačuvano mnogo pisanih izvora o ovome,
• Zna se da su se smjele baviti raznim zanimanjima te su za njih dobivale
uglavnom istu količinu hrane (plaću) kao i muškarci,
• Očekivana životna dob žene u povijesti sarog Istoka je bila niska, zbog
velike smrtnosti i čestih teškoća pri porođaju iznosila je 25-35 godina.
Prehrana stanovništva

• U društvima starog Istoka žitarice čine najvažniji dio prehrane,

• Kruh se radio od ječma ili pšenice,
• Često su se u prehrani koristile i datulje,
• Od povrća se najviše troše luk i češnjak, a od voća smokve, jabuke, šipak i breskve,
• Meso se peklo na žaru ili ražnju, kuhalo na pari ili u vodi,
• Narodi Mezopotamije su spremali i skakavce na žaru,
• Jela od jaja su se pripremala u kuhinjama viših društvenih slojeva,
• Od ulja se koristilo biljno, sezamovo i maslinovo,
• Sol za sušenje mesa su nabavljali sa obala Sredozemnog mora, Crvenog mora ili Perzijskog zaljeva,
• Pivo od ječma ili pšenice trošili su svi slojevi društva bez obzira na dob,
• U brdovitim kišnim područjima uzgajali su vinovu lozu za proizvodnju vina koja je bila povlastica
uglavnom viših slojeva društva.
Stanovanje

• Narodi staroga Istoka su najčešće živjeli u selima i gradovima, u nastambama od

opeke sušene na suncu,
• U središtima mezopotamskih gradova smještene su bile najvažnije zgrade
ZIGURAT (stepenaste piramidalne građevine za namjene kao što su hramovi,
upravne zgrade, palače),
• Građevine u Mezopotamiji su najčešće izrađivane od opeke,
• Pripadnici viših slojeva su živjeli u palačama na više razina, a uključivale su više
stambenih zgrada radionica i skladišta,
• U 1. stoljeću za vrijeme asirske i perzijske prevlasti na sarom Istoku, palače su
građene od lijepo ukrašenih kamenih blokova (ostaci su pronađeni i Kordabadu,
Ninivi, Nimrudu, Ašuru u Asiriji te Suzi, Ekbatani i Perzepolu u današnjem Iranu),
• U novom Babilonu palače su bile od plavo obojenih opeka.
Stanovanje

• Perzijske palače su bile ukrašene kamenim stupovima,

• Primjer za ukrašene kamene stupove su APADANE, prijestolne i kraljevske
dvorane (vratnice Kserksa I., kraljevske palače Darija I. u Suzi),
• U Mezopotamiji većina stanovništva živi u nastambama od opeke i blata,
• Siromašan sloj je živio u kružnim prostorijama sa jednom prostorijom i
središnjim potpornim stupom,
• Kuće srednjih i viših slojeva su bile višekatnice, sastavljene od više
prostorija (na katu spavaonica, ponekad sa balkonom; u prizemlju kuhinja,
ognjište, primaća soba, soba sa oltarom; u podrumu grobnica), krov je bio od
trske, drveta i blata,
• U otvorenom vanjskom dijelu bila je stoka.
Odijevanje

• U hladnijim predjelima nosili su topliju odjeću, najčešće od vune,

ali i od lana,
• Nosili su sandale i kožne cipele,
• Žene nisu nosile perike.
Zabava

• Nisu poznavali brojne oblike zabave,

• Imali su gozbe, slavlja i svečanosti ,
• Prijepore su rješavali borbama,
• Od sporova su imali hrvanje i boks, često su se utrkivali,
• Kraljevi su išli u lov na lavove,
• Bacanje kocke s četiri strane, igre na ploči,
• Utrke dvokolica za koja su izgrađena trkališta.
HVALA NA POZORNOSTI!!