PISANJE RIJEČI

STRANOG PORIJEKLA
U BOSANSKOM JEZIKU
Priredila: Sanela Topčić, prof.
Tokom minulih stoljeća naš jezik je obogaćen
mnogim riječima stranog porijekla kao što su:

• romanizmi,
• grecizmi,
• orijentalizmi,
• germanizmi,
• anglizmi i dr.
Često smo u dilemi kako trebamo pisati riječi koje dolaze
iz stranih jezika u naš jezik zato što danas, zbog
savremenog načina života, imamo mnogo posuđenica,
najčešće iz engleskog jezika, koje su vezane za društvene
mreže, različite platforme, informatičke izraze...
Sve riječi stranog porijekla u našem jeziku dijele se u
dvije kategorije:

• prilagođenice su riječi stranog porijekla koje su se

prilagodile našem jeziku tako da ih ne doživljavamo kao
tuđe npr. kaput, džemper, košulja, livada, bazen, boja itd.

• tuđice su riječi koje se nisu dovoljno prilagodile našem

jeziku pa se za njihovo pisanje utvrđuju dodatna pravila
pisanja.
1. Vlastita imena iz drugih jezika koji se služe latinicom pišu se
izvorno, onako kako se pišu u jeziku iz kojeg dolaze npr. Albert
Camus, Lionel Messi, Ronaldinho, James Joyce, New York,
Chicago...

2. Riječi koje nisu vlastita imena ili termini pišu se prema izgovoru
npr. restoran, imidž, šoping, džoker, džez...

3. Pojedine riječi iz engleskog jezika se nisu prilagodile do te mjere da

se pišu isključivo prema izgovoru pa je njihovo pisanje dozvoljeno i u
izvornom obliku npr. Facebook, Twitter, attachment, online,
selfie, e-mail, Wikipedia... 
Kad smo u mogućnosti upotrijebiti domaću riječ umjesto
neke posuđenice koja se nije prilagodila, onda je
preporučljivo da to uradimo
npr. alati umjesto Tools; prilog umjesto attachment; 
rod umjesto gender itd.
Riječi koje dolaze iz jezika koji se služe ćirilicom pišemo
prema izgovoru npr. Onjegin, Dostojevski, Kiro,
Sagin...

Riječi koje dolaze iz jezika koji se služe drugim pismima

pišemo preko sistema drugih jezika (najčešće engleskog)
npr. Mao Zedong (Mao Ce Tung); Abu Bekr (Ebu
Bekr)...
 Hvala na pažnji!

U Bugojnu, 23.02.2022. godine