OPLODNJA I TRUDNOĆA

Oplodnja
• Proces spajanja jezgra spermija i jajne stanice u jajovodu pri čemu
nastaje zigota.
• Jajna stanica je nakon ovulacije sposobna za oplodnju 12-24 sata, a
spermiji mogu preživjeti u jajovodu i 48-72 h nakon ejakulacije.
• U glavi spermija se nalazi enzim akrozin koji ima ulogu da razgradi
ovojnicu jajne stanice tako da glava spermija može ući.
• Jajna stanica je obavijena s dvije membrane: zonom pelucidom i
membranom granulozom.
• Uloga zone pelucide je da zadeblja prilikom ulaska jednog spermija
čime je onemogućen ulazak ostalim.
• Time se sprječava poliploidija tj. nastanak organizma s više od dvije
garniture kromosoma.
 Utjecaj spermija na spol djeteta:
• Spol djeteta ovisi o spermiju tj. njegovom spolnom
kromosomu.
• Ako spermij s “x” kromosomom oplodi jajnu stanicu
rodit će se kćer, a ako spermij s “y” kromosomomje
oplodi rodit će se sin.
• Malo se više rađa sinova (106:100), jer je “y”
kromosom manji pa je spermij s njim lakši i malo brži.
• Ali s druge strane spermiji s “x” kromosomom su
dugovječniji i nakon 48-72 h više će njih biti u jajovodu
pa je možda veća vjerojatnost da se tada rodi kćer.
 Najranija faza trudnoće
• Nakon oplodnje zigota se dijeli uzastopnim
mitozama pri čemu nastaje nakupina stanica koja
se zove morula.
• Taj proces se naziva brazdanje.
• Tri dana nakon oplodnje nastaje zametni
mjehurić ili blastocista.
• Blastocista je građena od:
a) vanjskog sloja stanica – trofoblasta,
b)unutarnjeg sloja – embrioblasta
c) šupljine - blastocela
 Implantacija blastociste u maternicu
• Proces implantacije ili ugnježđenja blastociste
u endometrij maternice se događa 7-8 dan
nakon oplodnje.
• Tu se blastocista hrani difuzijom iz stanica
endometrija koje još više bujaju pod
utjecajem spolnih hormona.
• Te stanice endometrija iz kojih se hrani
blastocista u prvoj fazi trudnoće se nazivaju
decidua stanice.
 Nastanak posteljice
• Otprilike 16 dana nakon oplodnje iz stanica trofoblasta
(embrij) i decidua stanica (maternica) formira se posteljica
ili placenta.
• Ona će osigurati prehranu i izmjenu plinova u kasnijoj fazi
embrionalnog i fetalnog razvitka sve do kraja trudnoće.
• Majčina krv i krv zametka se ne miješaju, nego dolaze u
posredan dodir preko posteljične opne kroz koju se
izmjenjuju kisik i ugljikov dioksid te hranjive i otpadne tvari.
• Preko posteljice u krvotok zametka mogu prijeći i štetne
tvari iz krvi majke kao što su nikotin, alkohol, droge, lijekovi
i ostalo.
 Gastrulacija
• Nakon brazdanja slijedi druga faza zametnog razvoja, a
to je gastrulacija ili nastanak gastrule.
• Ona je građena iz tri zametna listića.
• To su: ektoderm, mezoderm i endoderm.
• Iz pojedinih listića nastaju pojedini organi pa zato
kažemo da gastrulacija predstavlja proces
organogeneze.
• Iz ektoderma nastaju: koža i živčani sustav.
• Iz mezoderma nastaju: krvožilni sustav, kosti, mišiće,
mokračni i spolni sustav
• Iz endoderma se razvijaju: probavni i dišni organi.
Nastanak gastrule:
 Embrionalne ovojnice
• Iz dijela embrioblasta se razvijaju embrionalne
ovojnice.
• To su: žumanjčana vreća, korion, alantois i
amnion (vodenjak).
• Oko četvrtog tjedna sve se jasnije vidi zametak.
Formiraju se kralježnica i škržni lukovi. Embrij je
dug oko 8 mm.
• Poslije 12. tjedna se već vide konture embrijeva
tijela pa se jasno raspoznaju šake i stopala s
prstima.
 Kasnija faza trudnoće
• Zametak stariji od 12 tjedana se naziva fetus.
• Fetus od 5 mjeseci sve je više nalik
novorođenčetu, a dug je oko 25 cm.
• Nalazi se u ovojnici vodenjaku, ispunjen
plodnom vodom (amnionskom tekućinom).
 Hormonalne promjene tijekom
trudnoće
• Već u najranijo fazi trudnoće stanice trofoblasta, a
kasnije posteljica luče korionski gonadotropin( 
HCG) koji sprječava propadanje žutog tijela.
• To je hormon trudnoće i on utječe da žuto tijelo
raste i da povećano lučenje progesterona koje će
utjecati na pojačano lučenje estrogena.
• Kasnije žuto tijelo ipak propada,a spolne hormone
nastavlja lučiti posteljica tako da je cijelu trudnoću
izrazito visoka razina progesterona i estrogena.