 krv - disperzna otopina - suspenzija krvnih stanica u plazmi

 na reološka svojstva krvi utječu samo eritrociti kojih je

najviše – volumna koncentracija eritrocita (hematokrit) je
45% - ostale krvne stanice zanemarujemo
 zbog eritrocita viskoznost krvi 4 puta veća od viskoznosti
vode

 ovisno o tome kakve podatke o protjecanju krvi želimo

doznati, primjenjujemo različite modele tekućine na krv
 model idealne tekućine - energijska razmatranja kod
protjecanja krvi kroz velike krvne žile
 model realne, njutnovske tekućine – protjecanje krvi u
krvnom sustavu
 model realne, nenjutnovske tekućine – protjecanje u
kapilarnom sustavu
 Model idealne tekućine
- možemo koristiti samo za energijska razmatranja
- Bernoulli – udio statičkog i dinamičkog tlaka
Udio dinamičkog tlaka
 Aorta: srednji tlak na izlazu iz srca je 13,3 kPa; vsr=30 cm/s,
krvi=1055 kgm-3  pdin = 47,5 Pa;  udio dinamičkog tlaka je 0,3%;
u ostalim dijelovima krvotoka je još manji
 Stenoze u žilama povećavaju dinamički tlak pa udio može biti do
25%
Volumni rad srca (u jednom srčanom ciklusu – V volumen krvi koji
istisne iz srca u aortu – oko100 cm3 u sekundi)
 W = psred V = 1,33 J
Utjecaj hidrostatskog tlaka
 Ovisi o položaju tijela
 U ležećem položaju tlak je jednak u svim dijelovima organizma
 U uspravnom položaju tlak u glavi je za 5 kPa manji a u nogama za
13 kPa veći nego na razini srca
Paralelni spoj dijelova krvotoka
20% plućna cirkulacija –
7% kapilara; 93% arterija i vena
80% sistemska cirkulacija –
10% kapilare, 15% arterije,
75% vene
imamo -
- zatvoreni krug protjecanja
- izvor je srce
- cijevi različite duljine i presjeka
- različito krutih stijenki
- ukupni volumen 4,5 L
- jedan srčanj ciklus - 100 mL traje
1 sekundu

femoralna art.: 16 JO
kapilara: 6 x 108 JO
20% plućna cirkulacija –
7% kapilara; 93% arterija i vena

80% sistemska cirkulacija –

10% kapilare, 15% arterije,
75% vene
V(kontrakcije) – 100 mL, trajanje
oko 1s
 Veličine i
brojnost krvnih
žila
 brzina protjecanja ovisi o dijametru
žile u cirkulaciji
 iz jednadžbe kontinuiteta računa se
9 m
prema ukupnom presjeku istovrsnih žila
 u aorti: A = 5,3 cm2 ; v = 30 cm/s
pulsirajući tok
 u arterijama: A = 20 cm2; v = 7,9 cm/s
mirni tok
 u arteriolama: A = 500cm2,v=0,32cm/s
 u kapilarama: A = 1500 cm2;v=0,11cm/s
 u venama: A = 18 cm2; v = 8,8 cm/s
 Model idealne tekućine
 jednadžba kontinuiteta: A1v1=A2v2
 Bernoullijeva relacija zakona očuvanja energije:
2
v
p    gh  K
2
 u arterijskom krvotoku promjene brzine i tlaka su periodičke -
pulsno protjecanje
 promatramo srednji tlak i srednju brzinu
 pmax (sistola) = 16,6 kPa
 pmin (dijastola) = 10,7 kPa
 <p> = 13,6 kPa - na razini srca
 srednji tlak - u aorti je tlak za 13,6 kPa veći od atmosferskog tlaka
 <v> = 30 cm/s u aorti
 <v> u manjim krvnim žilama < 30 cm/s

 gustoća krvi (normalna temp.) = 1045 kg/m3

 <pdin> = 47,0 Pa - 0,3% ukupnog tlaka u sustavu

 <pdin> - zanemariv u cijelom krvnom stablu

krvne žile srednja brzina

veće arterije 30 cm / s

arteriole 7,9 cm / s

kapilare 0,05 cm / s

šuplje vene 8,8 cm / s

Utjecaj gravitacijske sile

a) tlak krvi mjeren na

18,49 kPa 8 kPa različitim mjestima, iste
0,8 m razine u kapilari:
1,3 m različitost tlaka
posljedica hidrostatičkog
tlaka
0,43 m b) akcelerirani sustav: krv
ne dolazi u mozak
c) kad čovjek leži tlak je
svuda jednak: p = 13,6
17,6 kPa kPa
26,6 kPa
1,73 m
2,6 m

a = 3g
Model realne njutnovske tekućine
-u promatranju protjecanja krvi i raspodjele protoka u krvnom
sustavu
-pretpostavke: viskoznost konstantna (4x10-3 Pas), protjecanje
laminarno (osim u aorti i kod suženja), srednja brzina
protjecanja konstantna (osim u aorti u vrijeme sistole), cijev ima
krute stijenke (polumjer cijevi ne ovisi o tlaku tekućine koja
protječe – nije ispunjeno posebno kod velikih krvnih žila)

v
Newtonova viskozna sila F  A
x

Poiseuilleov zakon protjecanja r 4

V /t  p
8 l
 Hidraulički otpor krvnog
sustava
 osnovni reološki parametar - hidraulički otpor

8 l
R 4
r 
 ukupni otpor normalnog krvotoka
 p 13 ,3 x10 3 6 3 1
R   133 x 10 Pa / m s  1JO
V 100 x10 6

t
srednji tlak na razini srca protok u aorti

 kod zdravog organizma - promjena otpora između 0,25 i 4 JO zbog

promjena u krvnim žilama, uglavnom promjena promjera
 Otpor krvotoka
mala okluzija
arterija znatno
smanjuje protok

manje krvne
žile više
utječu na otpor

vazodilatacija i vazokonstrikcija
arteriola regulira protok

• srce je izvor - serijski spojene krvne žile

 R = Raorta + Rarterije + Rarteriole + Rkapilare
 Sustav arteriola glavni je regulator otpora u organizmu. Dotok
krvi u pojedine organe regulira se promjenama promjera
arteriola.
 promatramo li kao su pojedini dijelovi organizma spojeni
na “izvor” tlaka -> pravilo o paralelno spojenim
otpornicima u strujnom krugu

1 1 1 1
  
Ruk Rglava Rtrup Rnoge
Raspored tlaka u pojedinim žilama
 hidraulički otpor određuje raspored tlaka u krvotoku
 najveći pad je na arteriolama p = 8 kPa

p (aor) = 13 kPa
p (arter)= 8 kPa
p=10 mmHg p (kap) = 3,3 kPa
p (ven) = 2,6 kPa
p=60 mmHg
 Način protjecanja u krvnom sustavu

 u arterijskom stablu
16 kPa
13,3 kPa protjecanje je pulsno -
tlak i brzina se periodički
mijenjaju
kPa  u manjim arteriolama,
kapilarama i venskom
sustavu protjecanje je
stalno
Valni oblici pulsa tlaka u arterijskom
stablu
 na mjestima grananja
povratni puls zbog razlike
hidrauličkih otpora
 superpozicija ulaznog i
reflektrianog vala mijenja
amplitudu
 amplituda tlaka
povećava se što je mjesto
mjerenja pulsa bliže
mjestu refleksije
(grananja)
Usporedba tlaka i protoka
Sistolički tlak

Dijastolički tlak
Povratni tok radi razlike
u otporu na spoju arterija
 Okluzija arteriola
čak i mala okluzija arteriola može uzrokovati velike promjene u protoku
uz p = 120 mmHg

V/t /cm3/s R / JO p/mmHg

• 100 36 120

• 41 84 293

• 6,3 573 1920

• 0,16 22556 75 000

 Turbulentno protjecanje
• Na mjestima suženja povećava se Reynoldsov broj pa
laminarni tok prelazi u turbulentni
 v krit D
Re 


 r = 1045 kgm-3; h = 4 x 10-3Pas

 aorta: D = 1,5 cm; vkrit = 40 cm/s

 aorterija: D = 1 cm; vkrit = 58 cm/s
 aorteriola: D = 0,5 cm; vkrit = 80 cm/s
 kapilara: D = 0,025 cm; vkrit = 160 cm/s
 Vrtložno protjecanje i hidraulički otpor

 vrtložno protjecanje samo u

V zdrava žila aorti u fazi sistole: v>vkr
t  hidraulički otpor je veći -
promjena nagiba pravca:
V 1 P
bolesna žila 
t R L
B  povećanje protoka od A do B
A
zahtijeva znatno veće
povećanje tlaka u bolesnoj
nego u zdravoj žili - veće
P
L
opterećenje srca
Primjena vrtložnog protjecanja u
mjerenju tlaka
 povećanjem vanjskog tlaka u
omotanoj manžeti zatvara se
arterija
 smanjenje tlaka djelomično
otvara žilu - vrtložni tok - šum
- sistolički tlak
 daljnje smanjenje tlaka -
laminarni tok - prestanak
šuma - dijastolički tlak
 Nenjutnovska svojstva krvi
viskoznost krvi ovisi o radijusu krvne žile

• bitno se smanjuje kod r  0,25mm 

 

m

tumačenje: efekt zida

- uz stijenke postoji zabranjena zona
dimenzije eritrocita (oko 5 µm) u
kojoj nema suspendiranih čestica
- smanjena viskoznost ima povećan
utjecaj u uskim žilama
Fahraeus-Lindquist
Protok u kapilarama
 kapilare su tako uske da eritrociti
mogu ulaziti samo jedan za drugim
 u najsitnije kapilare eritrociti se
'uvlače' promjenom oblika
 za to je potrebna vrlo mala
energija
 Nenjutnovska svojstva krvi
ovisnost viskoznosti o gradijentu brzine
 kod malih gradijenata brzine
fibrinogen tvori dimere i olimere koji 
uzrokuju aksijalnu akumulaciju
eritrocita
 grupiranje eritrocita u osi krvne žile
otežava protjecanje i povećava
viskoznost
 kad se gradijent poveća (>100ms-1/m),
100 v/x
agregati proteina se raspadaju i
eritrociti se nasumično raspodjeljuju
po krvnoj žili te viskoznost postaje  viskoznost raste pri malim
konstantna gradijentima brzine
 to se događa samo u venama
Nenjutnovska svojstva krvi
protok ovisi o gradijentu tlaka

 kod malih vrijednosti gradijenta tlaka

ponašanje krvi odstupa od Poiseuillevog
zakona
 protok krvi se smanjuje kada pada tlak,
te potpuno prestaje kod neke
vrijednosti tlaka – kritični tlak
 ovu pojavu uzrokuje naprezanje
glatkog mišićnog tkiva oko krvnih žila
 kod krvnih žila čije stijenke sadrže
malo elastičnog tkiva (arteriole)
 trenutno zaustavljanje protoka dovodi
do zatvaranja krvne žile
 nakon toga poraste tlak iznad
zatvorenog dijela i žila se ponovo otvori
 krvna žila “treperi” – uobičajeno u
perifernim dijelovima krvnog sustava
Nenjutnovska svojstva krvi
viskoznost krvi ovisi o hematokritu

 hematokrit je omjer
rel
volumena eritrocita i krvi
 normalno 40-45%
krv
 viskoznost krvi se
4
povećava s povećanjem
45% hematokrita – otežano
protjecanje
1 plazma
 smanjena viskoznost – niži
hematorkit - anemija
hematokrit /%
 zgodan primjer

19% dilatacije
udvostručuje protok

16% konstrikcije
smanjuje protok na
polovicu