lOMoARcPSD|5388429

RitmiČNA Ekscitacija SRCA

Fiziologija (Sveučilište u Zagrebu)

StuDocu is not sponsored or endorsed by any college or university

Downloaded by Asja Bedzetovic (asjabedzetovic@gmail.com)
 lOMoARcPSD|5388429

Ritmična ekscitacija srca

 sustav za stvaranje i provođenje impulsa se sastoji od:
 SA čvora
 vlakna imaju sposobnost samopodraživanja kojim može
započeti automatsko ritmično izbijanje i
kontrakcija
 vrijednost membranskog potencijala
mirovanja u vlaknu SA čvora između
izbijanja iznosi između -55 do -60 mV (ta manja
negativnost u odnosu na ventrikularni mišić nastaje
prisutnosti funny kanala na membrani
sinusnih vlakana kojih u ventrikularnom mišiću
nema)
 akcijski potencijal sinusnog čvora nastaje sporije nego akcijski
potencijal ventrikularnog mišića
 samopodraživanje i akcijski potencijal je objašnjen uz handout
Fiziologija srčanog mišića
 internodalnih i interatrijalnih puteva
 sastoje se od prednjeg, srednjeg i stražnjeg interonodalnog puta koji šire akcijski potencijal po desnom
atriju (0.3 m/s u atrijskom mišiću < 1 m/s u internodalnim snopovima < 4 m/s u Purkinjeovim
vlaknima)
 uz internodalne puteve postoji i prednji međuatrijski snop (Brachmanov snop) koji prolazi prednjim
atrijskim stijenkama u lijevi atrij
 AV čvora i AV snopa
 tu se događa usporenje signala iz SA čvora kako
bi se atrijima pružilo dovoljno vremena da
izbace krv u ventrikule prije nego što se oni
počnu kontrahirati – to je i glavna funkcija AV
čvora
 impuls nakon putovanja kroz internodalne
puteve, dospije u AV čvor 0.03 s poslije
nastanka u SA čvoru; nakon toga unutar samog
čvora zaostaje 0.09 s prije nego što uđe u
penetracijski dio AV snopa; konačno
zadržavanje od 0.04 s nastaje u penetracijskom
dijelu AV snopa – ukupno zadržavanje impulsa
u sustavu AV snopa i AV čvora iznosi 0.13 s što
zajedno s početnih 0.03 s čini ukupno
zakašnjenje od 0.16 s prije nego podražaj dođe
do ventrikularnog mišića
 smanjenje broja pukotinskih spojišta (gap-
junctions) između uzastopnih mišićnih stanica u
provodnom putu uzrok je sporog provođenja impulsa u prijelaznim vlaknima, vlaknima čvora i
vlaknima penetracijskog dijela AV snopa
 provođenje kroz AV snop je jednosmjerno – sprječavanje ponovnog ulaska srčanog impulsa iz
ventrikula u atrije pa tako djeluje i kao izolator
 lijevog i desnog snopa Purkinjeovih vlakana
 posebna vlakna koja vode od AV čvora kroz AV snop u ventrikule
 vrlo debela vlakna koja provode brzinom od 1.5 do 4 m/s (6x brže nego u mišiću i oko 150x brže nego u
nekim vlaknima AV čvora) – trenutno prenošenje srčanog impulsa kroz cijeli preostali dio
ventrikularnog mišića
 vrlo brzi prijenos je posljedica velike propusnosti pukotinskih spojišta u prijelaznim pločama susjednih
stanica Purkinjeovih vlakana
 imaju vrlo malo miofibrila pa se gotovo ne kontrahiraju
 lijeva i desna grana snopa nalaze se ispod endokarda, a završna Purkinjeova vlakna prodiru do trećine
debljine mišićne stijenke i završavaju među vlaknima srčanog mišića
Downloaded by Asja Bedzetovic (asjabedzetovic@gmail.com)
 lOMoARcPSD|5388429

Ritmična ekscitacija srca

 prijenos srčanog impulsa u ventrikularnom mišiću :
 brzina 0.3 do 0.5 m/s (6x sporije od Purkinjeovih vlakana)
 put impulsa od endokarda do epikarda (0.03 s, spiralno)
 ukupno vrijeme potrebno da se srčani impuls prenese od početnih dijelova grana snopa do posljednjeg
ventrikularnog mišićnog vlakna iznosi 0.06 s

Nadzor nad nastankom i provođenjem impulsa u srcu

 impuls iz SA čvora potakne izbijanje podražljivih membrana AV čvora
i Purkinjeovih vlakana prije nego što u njima nastane samopodraživanje!

frekvencija SA čvora frekvencija

frekvencija vlakana
70-80/min –normalni Purkinjeovih vlakana
AV čvora 40-60/min
predvodnik! 15-40/min

 patološki i ektopični predvodnik:

 AV čvor i Purkinjeova vlakna preuzimaju ulogu predvodnika (kada
im je frekvencija veća od frekvencije SA čvora) – to je zapravo poremećaj njihove funkcije, rijetko se događa u
mišićnim stanicama atrija i ventrikula
 ektopični predvodnik – bilo gdje u srcu! – a uzrokuje poremećen redoslijed kontrakcija pojedinih dijelova srca
pa se poremeti srčano izbacivanje krvi
 zapriječen prijenos srčanog impulsa – još jedan uzrok promjene predvodnika (AV čvor ili penetracijski dio AV
čvora postaju novi predvodnik)
 Stokes-Adamsov sindrom (15-40/min) – pri iznenadnom AV bloku (atriji se nastavljaju normalno kontrahirati
frekvencijom SA čvora!) dolazi do nastanka novog predvodnika (Purkinjeova vlakna kojima je potrebno 5 – 20 s
da počnu odašiljati vlastite impulse tijekom kojih ventrikuli ne izbacuju krv pa čovjek izgubi svijest zbog
prestanka dotoka krvi u mozak)  predug gubitak dotoka krvi u mozak izazove smrt
 nadzor simpatikusa i parasimpatikusa nad ritmičnošću i provođenjem impulsa u srcu :
 acetilkolin – smanjuje brzinu ritma sinusnog čvora te smanjuje podražljivost
spojnih vlakana između atrijskog mišića i AV čvora – usporen prijenos u
ventrikule
 mehanizam djelovanja acetilkolina:
 povećana propusnost za kalij provodnih vlakana
 hiperpolarizacija na razinu od -65 do -75mV (smanjenje I f i
smanjenje ICa)
 podraživanje vagusa:
 slabo (snižena frekvencija)
 jako ( zaustavljanje ritmičnosti SA čvora i prijenos)
 noradrenalin – povećava brzinu ritma sinusnog čvora te povećava
podražljivost spojnih vlakana između atrijskog mišića i AV čvora – povećana snaga kontrakcije cijelog mišića
 mehanizam djelovanja noradrenalina:
 Povećanje propusnosti funny kanala i Ca++-kanala (povećanje If, povećanje ICa, ne utječe na
maksimalni dijastolički potencijal)
 kronotropno, dromotropno, inotropno djelovanje
 bijeg ventrikula!
 događa se kad parasimpatikus posve zaustavi ritmično stvaranje impulsa i potpuno zapriječi prijenos
srčanog impulsa iz atrija u ventrikule
 ventrikuli tada prestanu kucati na 5 – 20 s, ali se ubrzo u nekom području Purkinjeovih vlakana pojavi
vlastiti ritam koji uzrokuje ventrikularnu kontrakciju frekvencije 15-40/min
 modulacijska aktivnost predvodnika:
 smanjenje nagiba depolarizacije (više vremena da Vm dosegne prag)
 više negativni maksimalni dijastolički potencijal
 prag podražaja više pozitivan

Downloaded by Asja Bedzetovic (asjabedzetovic@gmail.com)

 lOMoARcPSD|5388429

Ritmična ekscitacija srca

Srčani tonovi
 S1 srčani ton
 nastaje zatvaranjem AV zalistaka
 traje 0.14 s
 najbolje se čuje u mitralnom području
 ton niže frekvencije i duže traje od S2
 S2 srčani ton
 nastaje zatvaranjem zalistaka aorte i
plućne arterije
 traje 0.11 s (zalisci napetiji)
 najbolje se čuje u aortalnom području
 ton više frekvencije i traje kraće od S1
(veća napetost zalistaka i koeficijent
elastičnosti arterija veći od ventrikula)
 S3 srčani ton
 čuje se neposredno nakon S2 početkom srednje trećine dijastole
 normalan u djece i adolescenata, i obično nestaje do 30. godine
 frekvencija niska pa se ne čuje uhom već na fonokardiogramu
 ako se čuje u starijih naziva se “galop” i obično pokazuje na slabost lijevog ventrikula
 S4 srčani ton
 čuje se neposredno prije S1 tijekom kontrakcije atrija, i obično se može čuti u djece
 ne čuje se stetoskopom (niska frekvencija) već isključivo na fonokardiogramu
 kod starijih obično nastaje kao posljedica smanjene rastezljivosti ventrikula te može ukazati na mogućnost
nastanka ishemije ili infarkta

Downloaded by Asja Bedzetovic (asjabedzetovic@gmail.com)