Međunarodni saobraćaj

BiH
Brankica BUBIĆ
Dalila HEKIĆ 1500/20
Nevena MACANOVIĆ
 UVOD

1. DRUMSKI SAOBRAĆAJ

2. ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ

3. VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ

4. VODENI SAOBRAĆAJ

5. PTT SAOBRAĆAJ
01 Bosna i Hercegovina zauzima položaj između jadranske 
obale i unutrašnjosti (Panonske nizini, i Moravskoga
GEOGRAFSKI POLOŽAJ bazena).
BiH Stoga su i glavni putni pravci u tim smjerovima.

Glavna teškoća zemlje je njen vrlo izražen

planinski karakter i teška prohodnost, što je
znatno doprinijelo sporom razvoju saobraćaja
u zemlji.

Sa sjevera i zapada graniči sa Hrvatskom,

na istoku sa Srbijom i na jugoistoku sa
Crnom Gorom, te su gotovo sve
saobraćajnice
povezane sa pomenutim zemljama.
02 Postoje cestovni, željeznički, riječni, pomorski te zračni
saobraćaj.
VRSTE SAOBRAĆAJA
U BiH cestovni saobraćaj loše je razvijen zbog
nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu.

Neke željezničke pruge napravljene su za

vrijeme 
Austro-Ugarske, dok se danas koriste tek
povremeno i to najčešće za prevoz robe.

Zračne luke nalaze se u Mostaru, Tuzli,Sarajevu

te Banja Luci.
Trenutno se gradi savremena autocesta Koridor 5c.
 DRUMSKI SAOBRAĆAJ
Oko 90 % robe i putnika u BiH obavi se drumskim saobraćajnim sredstvima.
Drumski saobraćaj u BiH je gotovo u potpunosti privatiziran, i zahvaljući tome, sa gledišta
korisnika usluga, došlo je dopoboljšanja ponude i kvaliteta prijevoza, kako u domaćem
tako i u međunarodnom prijevozu.

Prostorna distribucija saobraćajnih kapaciteta u drumskom saobraćaju je zadovoljavajuća

budući da gotovo u svakom većem mjestu u BiH postoje preduzeća koja nude usluge u prijevozu
robe, putnika ili specijalne prijevoze u domaćem i međunarodnom drumskom saobraćaju. Oznake z
ceste u BiH mogu biti: Oznake za međunarodne ceste (E 661), oznake za autoput (A1), oznake za
brze ceste (B 16), oznake za magistralne ceste (M 100) i oznake za regionalne ceste (R 425).

Ukupna dužina cesta u Bosni i Hercegovini je 21,846 km (2005. godina), dok je i 11,425 km sa čvrstom podl
gom (betonski, asfaltni). Dužina autoputeva trenutno je neznatna i iznosi svega 30-40 km i to su ulazne
magistrale u dva najveća grada u državi, Sarajevo i Banja Luku.
Kroz Bosnu i Hercegovinu prolaze sljedeći europski
koridori i njihovi nastavci:
Autocesta E-65 – vrlo kratka dionica preko hercegova
čkog primorja (Neum) - Republika Hrvatska započela je
izgradnju mosta do Pelješca čime bi ova europska
autocesta zaobišla teritorij BIH-a.
Autocesta E-73 – Bosanski Brod (granica s Hrvatskom)
- Doboj - Zenica - Sarajevo - Mostar - Čapljina(gran
ca s Hrvatskom) - Ovo je najvažniji cestovni put u zemlj
i, a predstavlja alternativnu trasu autocesti E-5.
Autocesta E-661
Autocesta E-761 - dionica Bihać - Jajce - Donji Vakuf - 
Zenica - Sarajevo - Pale - Višegrad (granica sa Srbijom).
Autocesta [E-762 - dionica Sarajevo - Foča (granica s Crnom
Gorom).
 Ukupna dužina željezničke mreže u Bosni i Hercegovini je 1,021 km

03 (1995. godine), od toga 795 km elektrificirano (2002. godine).

Ovo se odnosi na pruge standardne širine kolosijeka, jer u zemlji postoji i
ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ niz nekada korištenih pruga uskog kolosijeka još iz razdoblja Austro
Ugarske.
U državi dominiraju dva željeznička pravca s glavnim
križanjem u DobojU. Ti pravci su:
Tuzla – Doboj – Banja Luka – Bosanski Novi – Bihać –
granica s Hrvatskom
Šamac (granica s Hrvatskom) – Doboj – Sarajevo – Mostar
–
granica s Hrvatskom
Pored njih u Zvorniku i Bijeljini postoje priključci na
željezničku mrežu Srbije.
Jedini grad s tramvajskim prijevozom je Sarajevo.
U Bosni i Hercegovini rade dva željeznička poduzeća.
U Republici Srpskoj rade Željeznice Republike
Srpske,dok na području Federacije rade Željeznice
Federacije Bosne i Hercegovine.
ŽELJEZNIČKI SAOBRAĆAJ IGRA JAKO VAŽNU
ULOGU ZA MEĐUNARODNI
 Bosna i Hercegovina ima vrlo kratku morsku obalu kod
05 Neuma i nema pristup međunarodnim vodama,pa stoga
VODENI SAOBRAĆAJ nema pomorskih luka. Od luka drugih država najveći
značaj za njenu privredu ima luka Ploče u Hrvatskoj,
koja je najbliža Sarajevu i upravo razvijena zahvaljujući
bosanskom zaleđu.

Riječni promet je bolje razvijen, ali ni izbliza

iskorišten prema mogućnostima. Teškoća je
njen pogranični karakter. Glavni plovni put je
rijeka
 Sava, koja kao pritoka Dunava povezuje državu
s drugim državama Srednje Europe. Važne luke
na Savi su Brčko, Bosanski Šamac i Bosanski
Brod.
THANK YOU