1.Srpnja 1993. 1. Prosinca 2009.

stupio
Stupio na snagu Ugovor na snagu Ugvoro iz
iz Maastrichta Lisabona

EU se prikazivala kroz TRI STUPA

2. Stup 3. Stup
ZAJEDNIČK POLICIJSKA I
1. stup
A VANJSKA PRAVOSUDNA
EUROPSKA
I SURADNJA U
ZAJEDNICA
UNUTARNJ KAZNENIN
A POLITIKA STVARIMA
 NAJVAŽNIJA RAZLIKA IZMEĐU 3 STUPA – način donošenja odluka

Odluke su se donosile 3. Stup

NADNACIONALNOM 2. Stup
POLICIJSKA I
METODOM - 1. Stup ZAJEDNIČKA
PRAVOSUDNA
uglavnom donosile EUROPSKA VANJSKA I
SURADNJA U
ZAJEDNICA UNUTARNJA
kvalificiranom KAZNENIN
POLITIKA
većinom i imale su STVARIMA
izravno važenje u
državama članicama,
a u okviru drugog i
trećeg stupa odluke
su se donosile
jednoglasno
Nakon Lisabonskog ugovora ...

3. Stup 2. Stup

+
POLICIJSKA I ZAJEDNIČKA
1. Stup
PRAVOSUDNA VANJSKA I
EUROPSKA
SURADNJA U UNUTARNJA Tako se
ZAJEDNICA
KAZNENIN POLITIKA
STVARIMA može
govoriti o
redukciji tri
Lisabonski ugovor pripaja policijsku i pravosudnu maastriška
U okviru drugog
suradnju u kaznenim stvarima prvom stupu čime
stupa (zajednička
supa EU-a u
dolazi do promjene metode odlučivanja s
vanjska i dva.
jednoglasnosti na odlučivanje kvalificiranom
većinom (na taj način države su izgubile sigurnosna
mogućnost jednostranog blokiranja odluke). Tako politika)
se može govoriti o jednoglasnost
redukciji tri maastriška supa EU-a u dva. ostaje pravilo
EU na temelju Lisabonskog ugovora

• stječe međunarodnu pravnu osobnost - postaje subjekt

međunarodnog prava (koju je prije imala Europska zajednica).
Europska zajednica Lisabonskim ugovorom nestaje i kao pravni subjekt
i uopće kao pojam u europskoj integraciji.
 NAKON Lisabonskog ugovora
1. akti koji su donosili u okviru trećeg stupa – okvirne odluke i drugi akti –
prestaju postojati.
U tom kontekstu najvažnija je promjena da ulogu okvirnih odluka
preuzimaju direktive. Izravni učinak prava EU-a koji se primjenjuje u okviru
izvornog prvog stupa sada postoji i primjenjuje se pod istim uvjetima u
području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima.

Tako se nakon Lisabonskog ugovora nadležnost Europskog suda širi na sve

predmete iz područja suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima (ranije je
bila uvjetovana pristanskom država članica)
NAKON Lisabonskog ugovora
• Drugi stup – zajednička vanjska
2. Stup politika i politika sigurnosti –
ZAJEDNIČKA ostaje i dalje izdvojen.
VANJSKA I
UNUTARNJA • U njemu se odluke donose
POLITIKA
uglavnom jednoglasno, a
Europski sud nam nadležnost u
tom području.
PRIJE Lisabonskog ugovora
• Europska komisija imala je isključivo pravo zakonodavne inicijative u prvom stupu, a u drugom i trećem dijelila ga
je s državama članicama.
• Europski parlament:
a) u prvom stupu: imao je važne zakonodavne ovlasti kojima se koristio u postupku suodlučivanja. U tom postupku,
da bi neki propis mogao stupiti na snagu, mora biti prihvaćen i u Vijeću ministara i u Europskom parlamentu
b) u dugom stupu: nije imao nikakvih zakonodavnih ovlasti
c) u trećem stupu :imao samo savjetodavne ovlasti

• Europska komisija: isključivo pravo inicijative prošireno je i na

Lisabonski ugovor uvodi:
područje policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima 1. poziciju predsjednika Europskog
• postupak suodlučivanja preimenovan je u redovni zakonodavni vijeća
postupak, te se primjenjuje o na regulaciju pitanja policijske i 2. poziciju Visokog predstavnika Unije za
pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, čime Europski parlament vanjske poslove i sigurnosnu politi
stječe ravnopravnu ulogu s Vijećem ministara u donošenju propisa u
tom području