Istorija interneta počinje razvojem prvih racunara i prvim vizijama o
umrežavanju. U poznatom članku u casopisu Atlantic Monthly, Venivar Buš je istakao da nedostaci u razmeni novih teorija i otkrića usporavaju naučni napredak. Kao odgovor na taj problem, on je zamislio jedan sistem za brzu razmenu i organizovanje naučnih informacija, na raspolaganju svima kome su potrebne i nazvao ga memex. Memex je trebalo da bude jedan transparentan sistem gde su uskladištene knjige, slike, časopisi, novine, rukopisi i naučni eseji i beleške, tako da svako ko ima računar i znanja o njegovom sistemu indeksiranja može da im pristupi Istorija interneta Buš je zamišljao da će se naučnici iz celog sveta povezivati i pristupati tim informacijama dotada neviđenom brzinom, bazirajući se na sličnim principima asocijacije na kojima počiva organizacija ljudskog mozga. Takođe je zamišljao naučnike i profesionalce majninga podataka kako snimaju svoje „putovanje“ kroz njih, tako da svako ko je za njih zainteresovan može da ih sledi. Skoro pola veka nakon pojave tog članka, Bušova vizija je realizovana u obliku veba i srodnih tehnologija interneta. Istorija interneta Internet je stvorila grupa vizionara i stotine drugih pojedinaca čiji su inzinjerski doprinosi pomogli njegov razvoj. Krajnji proizvod je jedna tehnoloska i intelektualna infrastruktura, koja podržava najveći deo ekonomije 21. veka. Vođen jedinstvenom vizijom komunikacija u svetu računara i željom da se reši niz složenih inženjerskih problema, internet je proizvod inženjerske i naučne saradnje. Istorija interneta Principi koji su vodili njegovo stvaranje, predstavljaju najfiniju realizaciju naučnog ideala saradnje koji se mogu sažeti skupom osnovnih principa: komunikacioni sistem treba da bude rezultat saradnje zainteresovanih strana, da bude otvoren za nove ideje, i da bude nadogradiv. Vizija o internetu se postepeno realizovala, u serijama uspeha i neuspeha, novih ideja i implementacije istih sa inženjerima koji su u mnogim situacijama pomerali mogućnosti i granice trenutne tehnologije. Ona je takođe rezultat intelektualnih i politickih argumenata i kompromisa, finansirana iz budžeta vojne industrije, ali realizovana u akademskom svetu. Istorija interneta
Internet u njegovoj današnjoj formi postoji još od sredine
’80-ih, dok su ranije verzije slične tehnologije bile dostupne dve decenije ranije Od njegovog nastanka pa do danas, za evoluciju interneta bili su ključni mnogi važni momenti u razvoju softvera i hardvera. Važni momenti u razvoju softvera i hardvera 1969. godina – ARPANET je onlajn, ARPANET je prva računarska mreža na svetu i preteča interneta. Ona je finansirana od strane Ministarstva odbrane SAD i korišćena je za komunikaciju između vladinih agencija i univerziteta. 1985. godina – Registrovan je prvi .com domen, Petnaestog marta 1985. prodat je prvi .com domen na internetu. Kupac je bila kompanija Symbolics iz Masačusetsa, koja je tako pretekla tehnološke gigante HP i IBM za dve, a Apple za jednu godinu.Domen Symbolics.com je i dalje onlajn, iako je ova kompanija bankrotirala 1993. Danas postoji više od 150 miliona domena na internetu koji se završavaju sa .com. Važni momenti u razvoju softvera i hardvera 1991. godina – Svetska mreža (World Wide Web), Engleski inženjer i informatičar Tim Berners-Li je 1989. došao na ideju da unapredi razmenu podataka između naučnika tako što će im omogućiti da svoje podatke dele na internetu pomoću hipertekstualnih međusobno povezanih dokumenata, poznatijih danas kao veb-stranice.Kako bi to postigao, Berners-Li je izmislio tri nova tehnološka rešenja, ključna za dalji razvoj interneta: mrežni protokol HTTP, opisni jezik za prikazivanje veb-stranica HTML i standard za adresiranje veb-sajtova URL. 1994. godina – Yahoo! je stigao na internet, Inženjeri elektrotehnike Džeri Jang i Dejvid Fajlo su 1994. napravili prvi značajan veb portal i pretraživač pod nazivom "Yahoo!". Na ovom portalu, korisnici interneta bili su u prilici da pristupe najinteresantnijim sajtovima na vebu, podeljenim u kategorije kao što su sport, politika, umetnost, zabava itd, ali i da na osnovu pojmova koji su uneli u polje na sajtu pretražuju čitav internet. Yahoo! je 1998. imao čak 100 miliona poseta dnevno. Važni momenti u razvoju softvera i hardvera 2001. godina – Wikipedia postaje najveća riznica ljudskog znanja, Već smo zaboravili koliko je Wikipedia bila radikalan projekat kada se pojavila. To je, naime, bila prva slobodna enciklopedija na internetu, koju su ljudi mogli sami da menjaju i dopunjuju, uz, naravno, poštovanje određenih pravila. Ono što je iznenadilo sve, međutim, bilo je činjenica da su ljudi iz svih krajeva sveta to radili i nastavljaju da rade, a da za to uopšte nisu plaćeni. 2004. godina – Facebook je lansiran Društvene mreže su postojale i pre nego što je Mark Zakerberg napravio Facebook, ali su tek sa njim dostigle svoj vrhunac popularnosti. Uspon Facebook-a i drugih društvenih mreža nije samo napravio veliku promenu u načinu na koji komuniciramo jedni s drugima nego je ostvario i nemerljiv uticaj na ekonomiju, politiku, medije i druge oblasti ljudskog delovanja u zemljama u kojima je ostvario primat. HVALA NA PAŽNJI