ŠVEDSKA

Položaj Švedske
Švedska država je na sjeveru Europe, na
obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s 
Norveškom na zapadu te s Finskom na
sjeveroistoku, dok je s Danskom na
jugozapadu spojena Oresundskim mostom.
Švedska ima i isključivo morsku granicu s 
Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, 
Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja
po veličini u Europi i zauzima jugoistočni
dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni
grad je Stockholm. Članica je 
Europske unije od 1.januara 1995.
RELJEF
Nalazeći se na sjeveru Europe, Švedska zauzima istočni dio 
Skandinavskog poluotoka. Na istočnoj obali se nalaze Baltičko more
 i Botnički zaljev, na jugu Oresundska vrata, a na zapadu tjesnaci 
Skagerrak i Kattegat. Na zapadu Švedske ističe se 
Skandinavski planinski lanac (švedski: Skanderna) koji razdvaja
Švedsku i Norvešku.
Najniža točka u Švedskoj nalazi se u jezeru Hammarsjön na -2,41 m
 ispod morske razine, a najviša točka je na planini Kebnekaise na
2,111 m nadmorske visine.
Švedska se po povijesno-geografsko-kulturnom kriteriju dijeli na 25 
pokrajina (švedski: landskap). Iako te pokrajine danas nemaju
političku ni administrativnu svrhu, redovito ih se koristi u
svakodnevnom govoru. Pokrajine se često grupiraju u tri velike regije
, Norrland, Svealand i Götaland.
Oko 15% površine Švedske se nalazi sjeverno od Arktičkog kruga.
Južna Švedska je uglavnom pokrivena poljoprivrednim površinama,
dok se prema sjeveru znatno povećava pokrivenost šumama. Najveća 
gustoća stanovništva u Švedskoj je u Oresundskoj regiji u južnoj
Švedskoj te u dolini jezera Mälaren u središnjoj Švedskoj. Gotland i 
Öland su najveći otoci u Švedskoj. Vänern i Vättern su najveća
jezera.
KLIMA
Unatoč izrazito sjevernoj zemljopisnoj širini, klima u Švedskoj je 
umjerena što je uglavnom posljedica Golfske struje. U planinama
sjeverne Švedske dominira subarktička klima. Sjeverno od 
Arktičkog kruga sunce nikada ne zalazi veći dio ljeta, dok je zimi
većinu vremena noć.
Prosječna godišnja količina padavina je između 500 i 800 mm. U
nekim dijelovima prosječna količina je između 1000 i 1700 mm.
POLJOPRIVREDA
Švedska je značajan izvoznik željeza, bakra i drvene građe. Razvoj transportnih i komunikacijskih
sredstava dao je veliki doprinos snažnijem iskorištavanju prirodnih resursa, prvenstveno drvene građe
i željezne rude. Industrijalizacija zemlje krajem 19. stoljeća rezultirala je razvojem manufakturne
industrije te se već početkom 20. stoljeća Švedska nalazila među vodećim zemljama po UN-ovom 
razvojnom indeksu. Švedska je bogata vodnim resursima no ima značajni nedostatak nafte i ugljena.
U Švedskoj je razvijena izvozno-orijentalna tržišna privreda s modernim sustavom distribucije
dobara, izvrsno razvijenim komunikacijama i obrazovanom radnom snagom. Iako drvna građa, voda
i željezna ruda čine tradicionalni temelj švedskog gospodarstva izrazito orijentiranog prema vanjskoj 
trgovini, dominaciju u izvozu preuzimaju uslužna, telekomunikacijska i IT industrija. Inženjerski
sektor čini oko 50% izvoza i proizvodnje te su telekomunikacijska, automobilska i farmaceutska
industrija od izuzetnog značaja. Poljoprivreda ima udio od oko 2% u BDP-u i zaposlenosti.
DRUŠTVENO GEOGRAFSKA
OBILJEŽJA ŠVEDSKE
Zbog velike površine od 450 295 km² te populacije u 2022. od 10 481 937 stanovnika, Švedska ima malu
gustoću naseljenosti od oko 24 stanovnika po km². Oko 84% populacije živi u gradskim naseljima. Stanovnici
Švedske imaju visok životni standard, visoko razvijen sistem socijalne skrbi i jedan od najviših prosječnih
dohodaka na svijetu.
Veći gradovi u Švedskoj su: Stockholm (765 044), Göteborg (481 410), Malmö (269 142), Uppsala (182 076), 
Linköping (136 912), Västerås (131 014), Örebro (126 982), Norrköping (124 410), Helsingborg (121 179), 
Jönköping (119 927), Umeå (110 705), Lund (101 423), Borås (98 886), Sundsvall (93 707), Gävle (92 081)
Švedska je nekada imala 15 priznatih jezika; 3 su izgubila status, današnji dalekarlijski dijalekt, skonski dijalekt
, jamtski. Preostalih 12 jezika su: švedski (nacionalni), finski, južnolaponski, kalo-finski romski, 
lulejskolaponski, pitejskolaponski, sjevernolaponski, tavringerski romski, tornedalski finski, umejskolaponski, 
vlaški romski i švedski znakovni jezik.
Švedska je ustavna monarhija, unitarna država s parlamentarnim sustavom vlasti.