vedska

Kraljevina vedska
Konungariket Sverige

Zastava

Grb

Geslo
Fr Sverige i tiden
(vedski, "za vedsku, u korak s vremenom")1)
Himna
Du gamla, Du fria

Glavni grad

Stockholm

Slubeni jezik

vedski 2)

Dravni vrh
- Kralj

Carl XVI. Gustaf

- Predsjednik Vlade

Stefan Lfven

Neovisnost

9. - 12. stoljee

Povrina

54. po veliini

- ukupno

450.295[1] km2

- % vode

Stanovnitvo
- ukupno (2012)
- gustoa

BDP (PKM)
- ukupno
- po stanovniku

Valuta

Pozivni broj

Vremenska zona

Internetski nastavak
1)

8,67 %

84. po veliini
9.540.065
20/km2

procjena 2006.
285.1 milijardi $ (35.)
31,600 $ (19.)

vedska kruna (100 re)

46

UTC +1
UTC +2 ljeti

.se

Krilatica kralja Carla XVI Gustafa.

2)
vedski je de facto slubeni jezik. Pet manjinskih jezika titiEuropska povelja o regionalnim ili
manjinskim jezicima

vedska (vedski:Sverige []), slubeno Kraljevina vedska (vedski:Konungariket

Sverige []), je drava na sjeveru Europe, na obali Baltikog mora. Na kopnu granii
s Norvekom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu
spojena Oresundskim mostom. vedska ima i iskljuivo morsku granicu
s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom,Njemakom i Rusijom. etvrta je zemlja po veliini u
Europi i zauzima jugoistoni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad jeStockholm. lanica
je Europske unije od 1. sijenja 1995.

Sadraj
[sakrij]

1Prirodna obiljeja
o

1.1Zemljopis

1.2Klima

2Povijest
o

2.1Razdoblje 1. i 2. svjetskog rata

2.2Razdoblje hladnog rata

2.3Novija povijest

3Stanovnitvo
o

3.1Narodnosni sastav

3.2Vjerski sastav

3.3Jezici

4Politiki sustav

5Gospodarstvo
o

5.1Energija

5.2Promet

6Kultura
6.1Popularna kultura

7vedsko-hrvatski odnosi

8Bibliografija

9Izvori

9.1Biljeke

9.2Literatura
10Vanjske poveznice

Prirodna obiljeja[uredi VE | uredi]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Delta Rapadalena, Laponija

Podrobniji lanak o temi: Zemljopis vedske

Nalazei se na sjeveru Europe, vedska zauzima istoni dio Skandinavskog poluotoka. Na
istonoj obali se nalaze Baltiko more i Botniki zaljev, na jugu Oresundska vrata, a na zapadu
tjesnaci Skagerrak i Kattegat. Na zapadu vedske istie seSkandinavski planinski
lanac (vedski: Skanderna) koji razdvaja vedsku i Norveku.
Najnia toka u vedskoj nalazi se u jezeru Hammarsjn na -2,41 m ispod morske razine, a
najvia toka je na planiniKebnekaise na 2,111 m nadmorske visine.
vedska se po povijesno-geografsko-kulturnom kriteriju dijeli na 25 pokrajina (vedski: landskap).
Iako te pokrajine danas nemaju politiku ni administrativnu svrhu, redovito ih se koristi u
svakodnevnom govoru. Pokrajine se esto grupiraju u tri
velikeregije, Norrland, Svealand i Gtaland.
Oko 15% povrine vedske se nalazi sjeverno od Arktikog kruga. Juna vedska je uglavnom
pokrivena poljoprivrednim povrinama, dok se prema sjeveru znatno poveava
pokrivenost umama. Najvea gustoa stanovnitva u vedskoj je uOresundskoj regiji u junoj
vedskoj te u dolini jezera Mlaren u sredinjoj vedskoj. Gotland i land su najvei otoci u
vedskoj. Vnern i Vttern su najvea jezera.

Klima[uredi VE | uredi]
Unato izrazito sjevernoj zemljopisnoj irini, klima u vedskoj je umjerena to je uglavnom
posljedica Golfske struje. U planinama sjeverne vedske dominira subarktika klima. Sjeverno
od Arktikog kruga sunce nikada ne zalazi vei dio ljeta, dok je zimi veinu vremena no.
Temperature zraka po godinjim dobima (C):

Zima: -1 u najjunijim dijelovima, -5 do -15 u junim i sredinjim dijelovima te do -20

na sjeveru (ponegdje do -40)

Proljee: 10 do 15 u junim i sredinjim dijelovima te neto hladnije na sjeveru

Ljeto: 20 do 35 u junim dijelovima, 18 do 33 u sredinjim dijelovima i oko 15 na

sjeveru

Jesen: malo ispod 10 na junim i sredinjim dijelovima te esto ispod 5 na sjeveru

Prosjena godinja koliina padalina je izmeu 500 i 800 mm. U nekim dijelovima prosjena
koliina je izmeu 1000 i 1700 mm.

Povijest[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Povijest vedske
Moderna vedska je proizala iz Kalmarske unije formirane 1397., te ujedinjenjem zemlje od
kralja Gustava I. u 16. stoljeu. U 17. stoljeu zemlja je proirila svoj teritorij te je

stvoreno vedsko carstvo. Veina osvojenih teritorija izvan skandinavskog poluotoka je

izgubljena tijekom 18. i 19. stoljea. Istona polovica vedske (sastavljena od regijesterland i
istonog dijela regije Norrland) je pripala Rusiji. vedska je posljednji put izravno sudjelovala u
ratu 1814. kada je vojnom okupacijom prisilila Norveku na personalnu uniju koja je trajala
do 1905. Od 1905. vedska provodi nesvrstanu vanjsku politiku u doba mira te neutralnu politiku
u doba rata.

Razdoblje 1. i 2. svjetskog rata[uredi VE | uredi]

Tijekom 1. i 2. svjetskog rata vedska je odrala slubenu neutralnost. O stvarnoj neutralnosti
vedske tijekom 2. svjetskog rata se ipak raspravlja. Obzirom da su joj veze prema ostatku
svijeta bile zatvorene zbog blokada, vedska je bila pod njemakim utjecajem vei dio ratnog
razdoblja. Prema stajalitu tadanje vedske vlade, drava nije bila u poziciji otvoreno se
suprostavljati nacistikoj Njemakoj, te je stoga suraivala s Nijemcima voenim Hitlerom.
vedski volonteri u nacistikim SS jedinicama su bili meu prvim vojnicima kod invazije
na Sovjetski savez tijekom Operacije Barbarossa. vedska je snabdijevala nacistiku Njemaku
elikom i strojnim dijelovima tijekom cijelog razdoblja rata. Pred sam kraj rata, kada se poraz
nacista inio neizbjenim, vedska je pojaala humanitarne aktivnosti to je dovelo do
spaavanja brojnih izbjeglica iz okupiranog dijela Europe. Unato aktivnostima pred kraj rata,
kritiari vedske neutralnosti smatraju kako je zemlja mogla uiniti vie u otporu nacistima, ak i
pod cijenu okupacije.

Razdoblje hladnog rata[uredi VE | uredi]

Stockholm

Nakon zavretka 2.svjetskog rata vedska je iskoristila ouvanu industriju, socijalnu stabilnost i
prirodne resurse za daljnje proirenje industrije i opskrbu obnove Europe nakon rata. Nakon rata
vedska je sudjelovala u Marshallovom planu obnove i u Organizaciji ekonomske suradnje i
razvoja (OECD) te su uspjeno provedene brojne mjere za poboljanje kvalitete ivota. Do 1960tih godina se, kao i ostale skandinavske zemlje, razvila u dravu potroakog drutva i
blagostanja. Nakon naftnih embarga 1973.-74. te 1978.-79. zemlja je, kao i brojne druge, prola
period ekonomske stagnacije. Tijekom 1980-tih godina dolo je to temeljite rekonstrukcije
gospodarstva, prekinuta je brodogradnja, drvna industrija je transformirana u modernu industriju
proizvodnje papira, elina industrijaje specijalizirana i industrijska proizvodnja je automatizirana.
vedski premijer Olof Palme je ubijen u atentatu 1986.

Novija povijest[uredi VE | uredi]

Nedovoljna kontrola financijskih zajmova, meunarodna recesija te promjena politike
zapoljavanja rezultirala je financijskom krizomu vedskoj u ranim 1990-ima. Tijekom tog
razdoblja vedski BDP je pretrpio pad od 5%. Tijekom krize je zabiljeen pad ukupne
zaposlenosti od gotovo 10%. Kao odgovor na krizu vlada je uvela mjere rezanja trokova te
provela niz reformi s ciljem poveanja vedske konkurentnosti. Neke od mjera su bile smanjenje
socijalnih davanja te privatizacijajavnih usluga i dobara. Vei dio politike scene u zemlji je
promovirao lanstvo u Europskoj uniji te je na referendumu 14. kolovoza 1994. prevagnuo broj
glasova za ulazak u Uniju s 52% za i 48% protiv. vedska je postala slubenom lanicom
Europske unije 1. sijenja 1995. vedska nije lanica NATO-a te je ostala vojno nepristrana iako
sudjeluje u nekim meunarodnim vojnim vjebama te brojnim mirovnim operacijama

na Kosovu, Bosni i Hercegovini, Cipru te Afganistanu. vedska ima razvijenu vojnu industriju te je
znaajan izvoznik oruja koje meu ostalim koriste i amerike snage u Iraku.

Stanovnitvo[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Stanovnitvo vedske
Zbog velike povrine od 450.295 km[1] te populacije neto vee od 9.540.065 milijuna stanovnika,
vedska ima malu gustou naseljenosti od oko 20 stanovnika po km. Oko 84% populacije ivi u
gradskim naseljima[2]. Stanovnici vedske imaju visok ivotni standard, visoko razvijen sustav
socijalne skrbi i jedan od najviih prosjenih dohodaka na svijetu.
Vei gradovi u vedskoj
su: Stockholm (765.044), Gteborg (481.410), Malm (269.142), Uppsala (182.076), Linkping (1
36.912), Vsters (131.014), rebro (126.982),Norrkping (124.410), Helsingborg (121.179), Jn
kping (119.927), Ume (110.705), Lund (101.423), Bors (98.886), Sundsvall (93.707), Gvle (9
2.081)

vedske narodne nonje

Narodnosni sastav[uredi VE | uredi]

Podrobniji lanci o temama: veani i Etnike grupe vedske

Vjerski sastav[uredi VE | uredi]

Podrobniji lanak o temi: Religija u vedskoj
U 11. stoljeu dolo je do pokrtavanja itelja vedske. Od 16. stoljea veina vedskog
stanovnitva pripada vedskoj luteranskoj crkvi. Postoje i katolika i muslimanska vjerska
zajednica.

Jezici[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanci o temama: vedski jezik i vedski jezici
vedska je nekada imala 15 priznatih jezika[3]; [4], 3 su izgubila status, dananji dalekarlijski
dijalekt, skonski dijalekt, jamtski. Preostalih 12 jezika
su: vedski (nacionalni), finski, junolaponski, kalo-finski

romski, lulejskolaponski, pitejskolaponski, sjevernolaponski,tavringerski romski, tornedalski

finski, umejskolaponski, vlaki romski i vedski znakovni jezik[5].

Politiki sustav[uredi VE | uredi]

Podrobniji lanak o temi: vedski model
vedska je ustavna monarhija, unitarna drava s parlamentarnim sustavom vlasti.[6]
vedska se openito smatra modernom i liberalnom zemljom. Organizacijska i poslovna kultura u
vedskoj se temelji na kolektivizmu i nije zasnovana na hijerarhiji za razliku odangloamerike.
Ouvanje prirode, zatita okolia i energetska uinkovitost su ope prihvaeni principi u vedskoj
i imaju prioritet kod definiranja svih dravnih politika.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Gospodarstvo vedske

Skulptura dala konja u opini Avesta, najvea takva na svijetu.

vedska je znaajan izvoznik eljeza, bakra i drvene grae. Razvoj transportnih i komunikacijskih
sredstava dao je veliki doprinos snanijem iskoritavanju prirodnih resursa, prvenstveno drvene
grae i eljezne rude. Industrijalizacija zemlje krajem 19. stoljearezultirala je razvojem
manufakturne industrije te se ve poetkom 20. stoljea vedska nalazila meu vodeim
zemljama po UN-ovomrazvojnom indeksu. vedska je bogata vodnim resursima no ima znaajni
nedostatak nafte i ugljena.
U vedskoj je razvijeno izvozno-orijentirano trino gospodarstvo s modernim sustavom
distribucije dobara, izvrsno razvijenim komunikacijama i obrazovanom radnom snagom. Iako
drvna graa, voda i eljezna ruda ine tradicionalni temelj vedskog gospodarstva izrazito
orijentiranog prema vanjskoj trgovini, dominaciju u izvozu preuzimaju usluna, telekomunikacijska
i IT industrija. Inenjerski sektor ini oko 50% izvoza i proizvodnje te su telekomunikacijska,
automobilska i farmaceutska industrija od izuzetnog znaaja. Poljoprivreda ima udio od oko 2% u
BDP-u i zaposlenosti.
vedska sredinja banka Riksbank (najstarija sredinja banka na svijetu, osnovana 1668.) u
sreditu pozornosti ima odravanje stabilnosti cijena te uvanje razine inflacije ispod 2%.
vedska industrija je najveim dijelom u privatnom vlasnitvu, te su poduzea u javnom
vlasnitvu od zanemarive vanosti, za razliku od drugih razvijenih zemalja kao to
su Austrija i Italija. Oko 80% zaposlenih je organizirano u sindikate koji imaju pravo imenovati 2
lana u upravne odbore svih poduzea s vie od 25 zaposlenih.
U vedskoj je razvijen veliki javni sektor kao i izuzetno visoke stope poreza. Visoki porezi
omoguavaju znatno vei utjecaj drave na potronju kuanstava nego to je to u drugim
razvijenim zemljama. Potronja javnog sektora ini oko 53% BDP-a to je rezultat velikih
socijalnih davanja i velikog javnog sektora. Zaposlenici dravne i lokalne administracije ine oko
treinu ukupnog broja zaposlenih, to je znatno vie od drugih razvijenih zemalja. vedska se
nalazi na drugom mjestu ljestvice dravnih prihoda od poreza, odmah iza Danske. U 2007.
prihodi od poreza su inili 47,8% BDP-a. Nakon 2. svjetskog rata i prvog znatnog poveanja

poreza, BDP po glavi stanovnika se bitno smanjio u roku nekoliko desetljea. Nijedna od 50
najveih tvrtki na Stockholmskoj burzi nije osnovana nakon 1970.
Stopa nezaposlenosti je prema Eurostatu iznosila 6,7% u veljai 2007. (7,4% u veljai 2006.).
Nezaposlenost je via meu mlaom populacijom. Mnogo veana pronalazi posao
u Danskoj, Norvekoj i Ujedinjenom kraljevstvu gdje ih se smatra kvalitetnom i obrazovanom
radnom snagom. Zbog razliitih naina odreivanja stope nezaposlenosti, stvarna stopa
nezaposlenosti je podlona brojnim suprotnim interpretacijama od strane politikih stranaka i
strunjaka.
vedsko gospodarstvo jo uvijek djelomino trpi posljedice financijske krize iz 1990-tih koje je
rezultiralo velikom nezaposlenosti i vanjskim dugom koji je vrhunac dosegao sredinom 1990-tih
kada je iznosio oko 80% BDP-a. Od tada je dug u stalnom padu te je u prosincu 2007. iznosio
oko EUR 124 mlrd, SEK 1167 mlrd ili oko 39% BDP-a. Prema predvianjima, vanjski dug bi
u 2010. trebao iznositi manje od 20% BDP-a.
Plan Vlade je u razdoblju od 2007.-2010. privatizirati odreena poduzea u djelominom
dravnom vlasnitvu i sredstvima od privatizacije dodatno smanjiti javni dug.

Energija[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Energija vedske
U 2006. je u vedskoj proizvedeno 139 TWh elektrine energije, od toga je 61 TWh (44%)
dobiveno iz energije vode, 65 TWh (47%) iz nuklearne energije, 13 TWh (9%) izbiogoriva i
1 TWh (1%) iz energije vjetra.
Energetsko trite u vedskoj je najveim dijelom u privatnom vlasnitvu i dio je Nordijskog
energetskog trita koje je jedno od prvih liberaliziranih energetskih
trita u Europi.Energijom iz NET-a se trguje na Nordijskoj energetskoj burzi u Oslu. Naftna kriza
koja je pogodila vedsku 1973. godine poveala je svijest o potrebi smanjenja ovisnosti o
uvozufosilnih goriva. Od tada se elektrina energija uglavnom proizvodi iz vodne i nuklearne
energije. Kao rezultat provedenog referenduma vedska je odluila odustati od izgradnje
novih nuklearnih elektrana te provesti plan zatvaranja svih postojeih nuklearnih elektrana
do 2010.
S ciljem smanjenja ovisnosti o nuklearnoj energiji i fosilnim gorivima, vedska je pokrenula
program razvoja i promocije obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti.2005. je
objavljen plan s ciljem potpune neovisnosti vedske o uvoznim fosilnim gorivima u roku od 15
godina.

Promet[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Promet vedske
U vedskoj postoji 162 707 km asfaltiranih prometnica te 1 428
km autocesta. eljezniki promet je u potpunosti privatiziran i u vlasnitvu kompanija kao to
su SJ, Green Cargo,Tgkompaniet te niz manjih regionalnih tvrtki. U vedskoj postoji oko
255 zranih luka od ega je 147 veih s asfaltiranim stazama te 108 manjih s neasfaltiranim
stazama.
Najvee zrana luka su Arlanda u Stockholmu (17,91 mil. putnika
u 2007.), Landvetter u Gteborgu (4,3 mil. u 2006.) te Skavsta u Nykpingu (slubeno luka
pripada