Émile

SAMOUBOJSTVO Durkheim

Elena Ruža Pelikan

Lara Petković
Ela Madunić
SOCIOLOŠKE TEORIJE 1
SADRŽAJ
1. Uvodna razmatranja
2. Émile Durkheim
3. „Samoubojstvo” 1879.
4. Integracija vs. regulacija

4 tipa samoubojstva:
5. EGOISTIČNO
6. ALTRUISTIČKO
7. ANOMIJSKO
8. FATALISTIČKO

9. Zaključak
10. Pitanja za raspravu
11. Literatura
UVODNA RAZMATRANJA

Samoubojstvo (suicid), svjesno i namjerno oduzimanje vlastitoga života.

Oduzimanje vlastitoga života bez pune svijesti o tom postupku i njegovoj
posljedici nije samoubojstvo, nego se smatra nesretnim slučajem. U pravilu
provodi u osami, osim kada samoubojica želi skrenuti pozornost javnosti na
neke, prema njegovu uvjerenju, društvene nepravde.

• izvor: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska enciklopedija

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=54337

Samoubojstvo je individualni problem, ali ima socijalne uzroke i

posljedice.

• izvor: Alfred Adler, austrijski psiholog

Samoubojstvo se može definirati kao svjestan i nasilan čin prema

vlastitom životu.

• izvor: Damir Pilić, 1. autor koji se u Hrvatskoj ozbiljno pozabavio ovom

temom i to u svojoj studiji „Samoubojstvo: oproštajna pisma”
 Émile Durkheim
• francuski sociolog, jedan od utemeljitelja sociologije

• POJMOVI:
– PREDMET SOCIOLOGIJE
– pojam DRUŠTVO
– DRUŠTVENA ČINJENICA
– DRUŠTVENA SOLIDARNOST
• mehanička i organska
– ANOMIJA
– o RELIGIJI puno raspravljao

• NAJBITNIJA DJELA:
– „O podjeli društvenog rada” (1893.) – njegova doktorska disertacija
– „Pravila sociološke metode” (1895.)
– „Elementarni oblici religijskog života” (1912.)

• postavio temelje sociološkoj tradiciji proučavanja samoubojstva

Émile Durkheim – „Samoubojstvo” 1879.

• priznaje psihološku predispoziciju kao dio lanca uzročnosti

• to i dalje nije samo individualni čin – sociologija može

objasniti aspekte samoubojstva koje psihologija ne može

• društveni fenomen – posljedica društvene determiniranosti

 INTEGRACIJA vs. REGULACIJA
DRUŠTVENA SOLIDARNOST
snaga povezanosti kontrola individualnih poriva
pojedinca s društvenom i želja pomoću društvenih
grupom normi – pravila ponašanja

• povezano sa stupnjem društvene integracije

– povećana dezintegracija vodi većem br. samoubojstava

• samoubojstvo se mijenja razmjerno obrnuto stupnju

integriranosti društvenih grupa kojima pripada pojedinac
Ovisno o tome jesu li integracija ili regulacija preslabe ili
prejake, razlikujemo 4 tipa samoubojstva:

EGOISTIČNO ANOMIJSKO

• nedostatak • nedostatak
integriranosti reguliranosti

ALTRUISTIČKO FATALISTIČKO

• pretjerana • pretjerana
integriranost reguliranost
1. EGOISTIČNO SAMOUBOJSTVO

• izgubili interes za društveni aspekt života

– nisu potpuno ili nisu pravilno integrirani u društvo

• izoliranost pojedinca – pretjerano usredotočen na

sebe

Odrednice:
 VJERA
 OBITELJSKE PRLIKE
2. ALTRUISTIČKO SAMOUBOJSTVO

• ALTRUIZAM vs. EGOIZAM

• karakteristično za moderno društvo
• sudbina jednog je sudbina ostalih
• ljudi vjeruju da se pokoravaju sebi, no pokoravaju se
socijalnim normama, društvu i pritiscima

VRSTE:
1. OBAVEZNO
2. IZBORNO
3. AKUTNO
3. ANOMIJSKO SAMOUBOJSTVO

• ANOMIJA – dezorganizacija, disfunkcionalnost te

poremećaj među funkcijama

1. RAZLOG
• ekonomska kriza
• razvod braka, različita percepcija
3. ANOMIJSKO SAMOUBOJSTVO

2. RAZLOG
• stalna izloženost pojedinca kompetitivnosti
• očekivanja

• razočarenje modernom egzistencijom

4. FATALISTIČKO SAMOUBOJSTVO
• pretjerana društvena regulacija

KARAKTERISTIČNO ZA:
• 1. premlade supružnike
• 2. udane žene bez djece
• 3. robove

• rijetko se susreće u današnjem modernom društvu

 ZAKLJUČAK

• individualni fenomen – socijalni uzrok

• suicidalni tokovi – psihološka
predispozicija – ranjivost i senzibilitet

• socijalne snage

• socijalni fenomeni upravljaju

individualnim fenomenima
 Pitanja za raspravu

1. Koje od navedenih samoubojstava smatrate

najproblematičnijim?

2. Mislite li da su današnja samoubojstva više

egoistična ili altruistična?

3. Mislite li da religioznost nekog društva danas

vodi ka manjem broju samoubojstava?
 Literatura
• Durkheim, E. (1987.), Le suicide: étude de
sociologie, Paris, Presses Universitaires de France.
U: V. Cvjetičanin, R. Supek (2003.), Emile Durkheim
i francuska sociološka škola (str. 186 – 324), Zagreb,
Naklada Ljevak.

• Šakić, M. (2011). SAMOUBOJSTVO KAO

DRUŠTVENI PROBLEM: RASPRAVA IZ
SOCIOLOŠKE PERSPEKTIVE. Amalgam, (5.), 67-
81. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/76505
Hvala na pažnji!

ožujak, 2023.