Leksikografski

rad Bogoslava
Šuleka
 Sadržaj
Uvod Ciljevi izlaganja

Bogoslav Šulek O životu i doprinosu hrvatskome jeziku

Njemačko-hrvatski rječnik
Hrvatsko-njemačko-talijanski O rječnicima i doprinosu znanstvenom nazivlju
rječnik
Jugoslavenski imenik bilja

Zaključak Najvažnije o B. Šuleku

Literatura Popis korištenih jedinica

Pitanja Ponavljanje
Uvod
Ciljevi izlaganja
 Uvod
● ciljevi izlaganja: I. predstaviti život Bogoslava Šuleka i kontekst
njegova rada

II. sustavno prikazati informacije o leksikografskom

radu Bogoslava Šuleka

III. potaknuti studente na samostalno istraživanje

teme
Bogoslav
Šulek
O životu i doprinosu
hrvatskome jeziku
 Bogoslav Šulek
● hrvatski polihistor, jezikoslovac, publicist i prirodoslovac slovačkog
podrijetla

● Sobotište, 20. IV. 1816. – Zagreb, 30. XI. 1895.

● pravnik i teolog

● objavio više od 200 radova  utemeljitelj hrvatske publicistike

● najveći doprinos hrvatskomu znanstvenomu nazivlju: botaničkomu,

fizikalnomu, kemijskomu, glazbenomu te šumarskomu

Bogoslav Šulek. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=59993 (Pristupljeno 04.12.2022).
 Njemačko-hrvatski rječnik
Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga
nazivlja
Jugoslavenski imenik bilja

O rječnicima i doprinosu znanstvenom nazivlju

 Njemačko-hrvatski rječnik
● vrlo važno djelo zbog interferencije hrvatskog i njemačkog jezika

● opsežan posao; započinje 1848 g.  prviremizasvezak(Šulek: s deset kolnica)dvostupčanih

araka izlazi 1853., a zadnji 1859. godinefunkcioner (Šulek: obavljač),
apsolutizam (Šulek: samovlast),
● „Ima više od 70.000 riječi s kudikamo višekontinuitet
hrvatskih(Šulek: značenja spojitost)
s obiljem
fraza, sveza, znanstvenih naziva. To je jedno od najbogatijih i najznatnijih
djela naše lekisikografije” (S. Musulin, Hrvatska i srpska leksikografija
Izvor:http://ihjj.hr/iz-povijesti/bogoslav-sulek/38/ (07.12.2022.)
citirano u I. Gostl, Bogoslav Šulek).

● pristup- hrvatska riječ ima prednost makar ne bila najbolja

Gostl, Igor. 1995. Bogoslav Šulek.
Zagreb: Matica hrvatska
 Rad na prirodoznanstvenom nazivlju
● prirodoznanstveno nazivlje nalazimo već i u
Gazophylaciumu te rječniku Della Belle

● novi poticaji za rad u 18. stoljeću, a potom i

1850. godine velik broj udžbenika i stručne
literature na hrvatskome jeziku

● rad pod kontrolom Školskog odbora; Šulek se

nerijetko udaljavao od zadanih smjernica

Dadić, Žarko. 1998. Rad Bogoslava Šuleka na prirodoznanstvenom nazivlju. Zbornik o Bogoslavu
Šuleku. Ur. Milan Moguš. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga
nazivlja
● prvotno zamišljen kao jednosveščani dvojezični školski rječnik na 1372
stranica

● nastao zbog neophodnosti u školstvu i znanosti

● često optuživan za jezični purizam  sam je stvarao neke riječi

● neke riječi prihvaćene i danas: ratarstvo, gradilište, ostava…

Bogoslav Šulek. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Mrežno izdanje. http://ihjj.hr/iz-povijesti/bogoslav-sulek/38/. Pristupljeno
04.12.2022.
 Rad na glazbenom nazivlju
● razvoj glazbene terminologija korespondira oblikovanju novoga hrvatskoga jezika

● poveznice između Franje Kuhača (Katekizam glasbe) i Bogoslava Šuleka (recenzent)

● Šulek o glazbi napisao jedan članak i dva rječnika

Franković, Dubravka. 1998. Bogoslav Šulek i hrvatsko glazbeno nazivlje. Zbornik o Bogoslavu Šuleku. Ur. Milan Moguš. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti.
 Šulekova elektrotehnička terminologija
● interes za tehniku potaknut radom u tiskari

● 1853. g. objavljuje članak Toplobrod (parobrod)

● zanimao ga je rad Ruđera Boškovića

● obrađuje riječi iz područja elektriciteta i elektrotehnike, no danas bismo te termine

teško prepoznali

Vrtuljka-turbina
Zvekoslovlje-akustika
Ravnalac-regulator

Muljević, Vladimir. 1998. Bogoslav Šulek i elektrotehnika. Zbornik o Bogoslavu Šuleku. . Ur. Milan Moguš. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti.
 Šulek i kemija
● važno za naglasiti tri djelatnosti: popularizacija kemije, prihvaćanje suvremenih
kemijskih Liebigovih gledišta, tvorba hrvatskog nazivlja

● najviše radova o kemiji objavljuje u Gospodarskom listu Halogeni elementi – solotvori

Fosfor- smrdik
● kemija nije bila zaseban predmet u školama Klor- soliš
● primjer kisika (grč. Oxygenium < oxy: kiseo, genium; tvorim)

● djelo Lučba za svakoga ili popularna kemija, 1881.

Pušek-Baždar, Snježana. 1998. Bogoslav Šulek i kemija. Zbornik o Bogoslavu Šuleku. . Ur. Milan Moguš. Zagreb: Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti.
 Jugoslavenski imenik bilja
● izdan 1879. godine

● dolazi do izražaja njegovo bogato

znanje o biljkama

● hrvatski + slovenski nazivi bilja

Bogoslav Šulek. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Mrežno izdanje.

http://ihjj.hr/iz-povijesti/bogoslav-sulek/38/. Pristupljeno 07.12.2022.
Zaključak
Najvažnije o B. Šuleku
 Najvažnije o B. Šuleku
● hrvatski polihistor, jezikoslovac, publicist i
prirodoslovac slovačkog podrijetla

● autor mnogih djela no najvažnija su: Njemačko-hrvatski

rječnik , Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik i
Jugoslavenski imenik bilja

● doprinos hrvatskoj publicistici i znanstvenom nazivlju

 Pitanja za ponavljanje
1. Povežite 2. Nabrojite tri djela Bogoslava
pojmove Šuleka.
Fosfor Soliš
Njemačko-hrvatski rječnik
Turbina Vrtuljka Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik
Jugoslavenski imenik bilja

Akustika Smrdik 3. Točno/netočno

Klor
Zvekoslovlje
Bio je izrazit purist T N

Šulek je prvi kod kojega se pojavljuje

znanstveno nazivlje T N
 Popis literature

● Bogoslav Šulek. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod

Miroslav Krleža. https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=59993 (Pristupljeno
04.12.2022).

● Bogoslav Šulek. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Mrežno izdanje.

http://ihjj.hr/iz-povijesti/bogoslav-sulek/38/. Pristupljeno 04.12.2022.

● Gostl, Igor. 1995. Bogoslav Šulek. Zagreb: Matica hrvatska

● Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 1998. Zbornik o Bogoslavu Šuleku. Zagreb:

HAZU
 Hvala na
pozornosti!