Professional Documents
Culture Documents
Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20.
travnja 1816. – Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio
je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,[2] povjesničar,
popularizator znanosti i prirodoslovac. Isticao se svojim publicističkim i političkim radom te je
najpoznatiji kao osnivač hrvatskoga znanstvenoga nazivlja.[3] Slovačkoga je podrijetla.[1]
Životopis
Bogoslav Šulek rodio se u Sobotištu u današnjoj Slovačkoj, 1816. godine. Otac mu je bio Jan Šulek,
evangelički župnik i učitelj u Mošovcima. Pučku školu pohađao je u Sobotištu, a evangelički licej
u Požunu. Ne zaredivši se za pastora i ne mogavši poći na studij u Jenu, u studenome 1838. godine dolazi
bratu u Brod na Savi, uspostavlja vezu s Ljudevitom Gajem (1839.) i od jeseni iste godine u Zagrebu radi
u tiskari Franje Župana.
U Gajevim izdanjima počinje surađivati 1841. godine. Od 1844. do 1845. godine glavni je urednik
nezakonitoga lista Branislav tiskanoga u Beogradu.[4] Od 1846. godine uređuje Gajeve Novine Horvatzke,
od broja 113 1849. godine Slavenski jug[5] a od 1850. godine Jugoslavenske novine. U pedesetim
godinama jako djeluje kao pisac popularnih priručnika. Objavljuje sljedeća djela: Naputak za one, koji
uče čitati, Početnica za djecu, Prirodopis za niže škole, Biljarstvo za višje gimnazije i ine. Istodobno radi
na njemačko-hrvatskome rječniku. Pobijao je velikosrpska jezičnopolitička presizanja srpskoga
jezikoslovca i folklorista Vuka Karadžića.
Kao politički utjecajna osoba, piše 1844. godine rad Šta naměravaju Iliri?, u kojemu iznosi mogućnosti
ostvarivanja hrvatskih težnji u sklopu austrijske monarhije. Stavovi su mu pomirljivi, te će se kasnije
poklopiti s postavkama austroslavizma.
»Hrvatsku su već u nekoliko navrata iz vrlo opasne situacije spasile greške drugih, no nikako vlastita
mudrost«
([11])
»Hrvatska su imena vrlo stara, kao što to dokazuje sastav i oblik nekih riječi«
»Po mišljenju ovoga odbora valjalo se čuvati dviju krajnosti kod sastavljanja toga rječnika, naime
pretjerana purizma i nepotrebna klasicizma«
»Tko je ikada pokušao rječnik pisati, zna, kako taj posao neizmjerno sporo napreduje«
»U književnosti je štokavski jezik sve do ovoga vijeka samo kod Hrvata cvao«
»Ako domaća rěč nevalja, nestat će je za kratko, jer se malo ne svatko domišlja njezinoj neshodnosti; a
mučno je izkorěniti tudjinke, kad se u jeziku uvrěže...«
Literatura
Igor Gostl, Bogoslav Šulek: otac hrvatskoga znanstvenoga nazivlja: o stotoj obljetnici smrti
(1895–1995), Mala knjižnica Matice hrvatske. Novi niz: kolo 4, knj. 19, Matica hrvatska, Zagreb,
1995. ISBN 953-150-063-0
Izvori
1. ↑ Jump up to:a b Obća pověstnica za srednje škole. Tretji dio. Novi věk. Sastavio F. B.
Kořínek. U Zagrebu, 1867. Narodna tiskarnica Dra. Ljudevita Gaja, str. 420.
»Ponajgorljiviji pisac na tom polju i po našu knjigu velezaslužan jest Karlo Bogoslav Šulek (Slovak, r.
g. 1816).«
(str. 420.)
2. ↑ Jump up to:a b Šulek, Bogoslav, enciklopedija.hr, pristupljeno 31. kolovoza 2017.
3. ↑ Krešimir Bagić, Riječi, značenja i svjetovi, Vijenac, br. 408., 22. listopada 2009.,
pristupljeno 11. kolovoza 2015.
4. ↑ Branislav : [ilegalni list Ilir. pokreta], urednici Bogoslav Šulek i Paja Čavlović. Podatci
iz Kataloga NSK.
5. ↑ Katalog NSK
6. ↑ Ivo Pranjković: Hrvatski jezik u 19. stoljeću, Zagrebačka slavistička škola, 3. siječnja
2011. Pristupljeno 2. studenoga 2016.
7. ↑ Gradska groblja Zagreb – Š, gradskagroblja.hr, pristupljeno 31. kolovoza 2017.
8. ↑ Bogoslav Šulek: Hrvatsko njemačko talijanski rječnik znanstvenog nazivlja I–II,
Globus, Zagreb, 1990. Pretisak izdanja iz 1874./1875. godine
9. ↑ Šumarski list, 5-6/2003 str. 42:
»Zippe,F. X. M., 1856: Prirodopis za nižje realne škole (preveo B. Šulek, ali to nije naznačeno u knjizi).
Beč«, sumari.hr, pristupljeno 2. studenoga 2019.
10. ↑ Tade Smičiklas, Franjo Marković, Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892.:
spomen-knjiga, Izdanje Matice Hrvatske, Zagreb, 1892., str. 275.
11. ↑ Zlatko Matijević, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu. Osnutak,
djelovanje i nestanak (1918./1919.), str. 1., pristupljeno 11. kolovoza 2015.
Vanjske poveznice