BOLESNO DIJETE

prof.prim.dr.sc. Katarina Dodig-Ćurković, dr.med.

specijalista psihijatrije i uže specijalnosti dječje i
adolescentne psihijatrije, KBC Osijek
 Majka - važna osoba u prvim mjesecima
djetetovog života
 pruža osjećaj ugode odnosno zadovoljenje

osnovnih potreba
 daje osjećaj povjerenja djetetu ali i dijete stvara

osjećaj povjerenja prema drugima

 nedostatak majke - nedostatak povjerenja i

osjećaja sigurnosti i prema sebi i prema drugima

(preosjetljivost na bol, na stres, na bolest)
• pojačana osjetljivost na ODVAJANJE od majke
(separacijska anksioznost)
• PRISUTNA MAJKA-sigurnost djeteta,
rješavanje problema,
• zadovoljenje svih djetetovih potreba
• ODSUTNA MAJKA (smrt majke, iznenadni
odlazak majke, smještaj u dom, smještaj u
bolnicu) - strah od separacije!, pojačava se
strah od nelagode, gubitka, bolesti,
preosjetljivost na neugodu, bol, separaciju
‣ odvajanje djeteta od objekta - MAJKA
‣ dijete svjesno sebe kao osobe, odvojeno od majke
‣ svjesno sheme tijela
‣ intenzivan STRAH od gubitka integriteta tijela,
pojačana osjetljivost na „stresne“ okolnosti-neugoda,
bol, separacija,..
BOLEST=TRAUMA=REAKCIJA

 Obrana - najčešća reakcija na bolest kao

REGRESIVNO /nezrelo/ PONAŠANJE

 ZRELO PONAŠANJE - kronične bolesti -

STARmalo dijete
Predškolska dob
 Zrela reakcija - povlačenje, mirovanje, primire se -usmjeravanje
psihičke energije na ozdravljenje

 Nezrela reakcija - pretjerana zabrinutost, pretjerana zabrinutost

okoline, pretjerana briga za tijelo djeteta koji nema roditelja

 Prisilno mirovanje - pojačana agresivnost, razdražljivost,

napadaji jake srdžbe, bijesa, kao i određene smetnje u
ponašanju, poremećen san, smanjen ili pojačan apetit.

 Pojačano traženje pažnje

Školsko dijete

 Želja za što većim boravkom kod kuće ( i po

završenom liječenju) radi PRIVILEGIJA tijekom
bolesti
 Utječe na svakodnevnicu, teži promjenama stila djetetovog
života
 Pojačavaju OVISNOST djeteta o roditeljima ili skrbnicima
 Pojačava se osjećaj straha, nesigurnosti, smanjuje se osjećaj
samostalnosti djeteta
 Porast broja oboljele djece u suvremenom stilu života –
 dijabetes melitus,
 kronične bolesti bubrega,
 srčane bolesti,
 bolesti koje utječu na pokretljivost djeteta,
 hemofilija,
 epilepsija,
 Mentalno retardirana djeca, autistična djeca, slijepa, gluha,
nepokretna djeca i sl.
 Depresivna stanja, anksiozna stanja
 Sram, nelagoda, smanjeno samopoštovanje,
nesigurnost, samo-izolacija od druge djece,
samokažnjavanje,
 Agresivnost prema sebi i drugima, nelagoda,
nezadovoljstvo, otpor i konflikti sa roditeljima ili
skrbnicima
 Pojava emocionalnih smetnji
 Pretjerani strah ili opreznost
 Nedovoljno razvijena samostalnost djeteta,
odnosno pretjerana ovisnost o roditeljima
 Fantazija svakog roditelja - savršeno i zdravo dijete

 Bolesno dijete = trauma i za dijete i za roditelja

 Osobine roditelja = načini kako se nose s bolestima

djeteta i način kako se brane

 Depresija, projekcija, neurotska obrana, agresija, negacija

kao neki od mehanizama obrane

 Uz bolesno dijete „dobivate“ i bolesnog roditelja

 Regresija
 Pretjerana povezanost za roditelje i obrnuto
 Produžen tijek ozdravljenja-bijeg u bolest
 Prednost jer imaju PRIJATELJE koji im
olakšavaju „bolesničko“ vrijeme
 Smanjuju im osjećaj USAMLJENOSTI i

OSTAVLJENOSTI
 Ublažavaju regresiju i pojavu depresivnosti
 Ljutnja
 Ljubomora
 Ignoriranje
 Uloga roditelja
 Osjećaj krivnje
 Često odnos roditelj-dijete
 Poštivanje nezrele crte ličnosti kao važna

spona u odnosu
 Empatija za dijete ali i za roditelja
 Strpljivost, dosljednost
Preosjetljivi roditelji često skloni pretjeranim
reakcijama u odnosu na liječnika
 ljutnja,
 agresija,
 nerealni zahtjevi,
 ljubomora,
 nestrpljivost,
 rivalstvo,
 „dosadan roditelj“,
 „prepametan“ roditelj,
 „nezamjenjiva majka“……
Bolnica - naglo odvajanje od obitelji odnosno od majke
◦ pojačava strah
◦ predstavlja PSIHIČKU TRAUMU za dijete
◦ pojačava REGRESIJU

Dvostruka trauma - bolest i odlazak u bolnicu

 Važan kontakt djeteta s majkom unutar bolnice –
tzv. rooming in)
 Blizina igračaka kao prijelaznih objekata-
susptitucija za majku
 Njega i tješenje djeteta od strane osoblja
 Liječnik kao roditelj, odgajatelj, skrbnik
 Prijateljski odnos, empatija, dostupnost i djetetu i
roditelju
 Mogućnost organiziranja nastave
 Radionice, igraonice, biblioteke, likovni rad,
glazbo-terapija, grupni rad, grupe podrške i djeci i
roditeljima, edukacija roditelja
1. dijete plače, nemirno je, odbija hranu, ne spava kao
ranije
2. ako ne nađe zamjenu za majku i dalje plače, nemirno
je, a kasnije postupno se primiri, apatično je i
pokazuje regresiju, siše palac, ne kontrolira sfinktere,
tepa, muca, ima tikove i sl.
1. posjeta majke nakon nekoliko tjedana kod djeteta ne
izaziva nikakvu posebnu reakciju, dijete je prema njoj
ravnodušno, ignorira je, bježi od nje
2. tako TRAUMATIZIRANO dijete radi SEPARACIJE od
majke – često negativistično, razdražljivo, nesigurno,
plačljivo, regresivno, enuretično, enkopretično, odbija
hranu i sl. Kasnije skloni određenim psihičkim
poremećajima kroz adolescenciju i odraslu dob.
 osnovni osjećaj je „anksiozno-depresivni s
jakom tendencijom ka regresivnom ponašanju i
traženje spasa u ponovnoj simbiozi sa majkom“
 pozorno pratiti i roditelje - osim što su u teškoj

psihičkoj situaciji i brizi za dijete i sami prolaze

brojne psihičke smetnje
 međusobno povezati bolesno dijete i školsko
okruženje
 uravnotežiti školske obveze i mogućnosti

bolesnoga djeteta
 kroz brigu o bolesnom vršnjaku, djeca rade na

vlastitoj edukaciji i stjecanju socijalnih vještina

„Svatko od nas je u
početku bio dijete“
Madrid, 2014.
Hvala na pažnji !