*

Nikola Vuković,prof. pedagog

izvrsni savjetnik
Osnovna škola Đurđevac
2021.
*Strah
*Stres
*Anksioznost (ispitna anksioznost)
*Fobija

*
Stres = negativna emocionalna
reakcija koja nastaje kad čovjek
procijeni da je suočen sa
situacijom koja ga fizički ili
psihički ugrožava

*
*Fiziološki stres (opterećenje organa i tjelesnih
sustava)

*Psihološki stres (kognitivni proces i

emocionalno stanje)

*Socijalni stres (socijalna situacija)

*
Izvori stresa u djece mijenjaju se
odrastanjem i sazrijevanjem
Odrastanje  promjene koje zahtijevaju
prilagodbu - izvor stresa zajednički svoj djeci
niz stresnih situacija koje ne moraju
doživjeti sva djeca: razvod roditelja, rođenje
brata/sestre, odsutnost roditelja, promjena
posla, dugotrajno bolničko liječenje, bolest
bližnjih...

*
* AKUTNI uzrokovani naglim promjenama u okolini
koje dovode do isto naglih promjena u organizmu
* KRONIČNI uzrokovani trajnom neugodnom
situacijom u kojoj se pojedinac nalazi duže
vrijeme bez mogućnosti izlaska iz situacije koja
stres izaziva

*
*Simptomi u govoru: često govori da je tužno,
prestrašeno, zabrinuto, često se žali na školu
ili kritizira učiteljicu i domaće zadaće
*Simptomi u ponašanju: svaka iznenadna
promjena navika spavanja ili jela, svadljivost,
cmizdrenje, nervoza, izbjegavanje škole i
prijatelja
*Tjelesni simptomi: glavobolje, bolovi u
stomaku, umor, gubitak apetita, problemi sa
spavanjem, pad imuniteta (češće prehlade)

*
*Neugodan osjećaj koji čovjek doživljava kada
vidi ili očekuje opasnost/objekt,osoba,
situacija/.
*Primarna emocija/urođena, genetski
programirana na prijeteći stimulus/
*Pojačano lučenje adrenalina stvara napetost
čitavog tijela i “suženje svijesti” – osjećaji
nadglasavaju razum

*
*Fiziološke promjene u organizmu – suha usta,
lupanje srca, znojenje, drhtanje ,”praznina u
želucu”, potreba za uriniranjem i sl.
*Disanje se produbi, povisi se krvni tlak,zjenice
prošire, mišići postaju napeti, pažnja se izoštri
-te promjene pripremaju organizam na obranu
ili bijeg
*Pozitivan- priprema na opasnost u svrhu
samoočuvanja

*
*Strah / realan strah pred određenim
objektom, osobom ili situacijom/
*Panika /kad osoba nije spremna/
*Užas /osjećaj potpune nemoći/

*
*Kompleksan, neugodan osjećaj tjeskobe,
bojazni, napetosti i nesigurnosti praćen
aktivacijom autonomnog živčanog sustava.
*Unutrašnjeg porijekla- intrapsihičkog,
nezavisna od vanjskog utjecaja / izazvana
nepoznatim ili neprepoznatljivim uzrocima/
*Umjerene razine može biti motivirajuća

*
*Intenzivan, iracionalan strah od nekih bića,
objekata ili situacija koje se
a) Općenito ne smatraju opasnima ( dizala,
škola, životinja)
b) Izazivaju kod većine ljudi određen stupanj
straha ( operacija, zubar)

*
• Izbor fobičnog objekta je uvijek simboličan
• Fobije najčešće nastaju pod utjecajem
vanjskih faktora, situacija koje su izazvale
snažnu neugodnost, strah, paniku kod osoba
koje posjeduju određene predispozicije za
takav način reagiranja

*
*Osoba doživljava nepodnošljivu uznemirenost,
strah od gubitka kontrole, gubitka razuma ili smrti.
*Javlja se uz fobije ili visoki stupanj anksioznosti
*Aktivira se autonomni nervni sustav /simpaticus/
što dovodi do ubrzanja srčanog ritma, porasta
krvnog tlaka, drhtanja, znojenja, vrtoglavice,
osjećaja gušenja ili ponekad do parestezije.
*Traje nekoliko minuta

*
*Stanje uzbuđenosti, napetosti, osjećaja
neugode i zabrinutosti koja se javlja u
ispitnim situacijama, nakon njih i pri
njihovom zamišljanju i anticipiranju.
* Vjerojatnost pojave anksioznosti ovisi o
osobi, situaciji i vrsti «anksioznog
odgovora».

*
* Pokazuje da je učenik bio neuspješan
* Izaziva nezadovoljstvo učitelja
* Ostaje trajno zapisana u školskom imeniku
* Učenik se boji da ne pokvari uspjeh u školi
* Svi učenici u razredu svjedoci su ovog
neuspjeha
* Učenik zna da će razočarati roditelje
* Boji se kazne…

*
*Emocionalne /strah, zabrinutost, napetost,
nelagoda, panika, potištenost, ljutnja, stid.../
*Fiziološke reakcije povratno pojačavaju
kognicije / lupanje srca, ubrzano i plitko disanje,
mučnina, trbobolja, glavobolja, mišična napetost,
znojni dlanovi../
*Uznemirujuće misli /..ja to ne mogu..glup
sam...što god napravio opet ću dobiti jedan../

*
 BIOLOŠKI FAKTORI
Genetska predispozicija / preaktivan simpatički živčani sustav/
Funkcioniranje i kemija mozga/ bazalni gangliji i neurotransmiteri/
Spol / djevojčice/
Dob / Ispitna anksioznost raste s dobi/
OKOLINSKI FAKTORI
Odgojni stil roditelja / prezaštičivanje, zanemarivanje, autoritarnost,
pretjerani zahtjevi- očekivanja,neadekvatne reakcije na djetetovu
anksioznost/
Stresni događaji /ranija iskustva školskog neuspjeha, preseljenje u drugu
školu…
Faktori od strane škole/ učitelja/ pretjerani zahtjevi učitelja, nepedagoški
postupci, neadekvatna reakcija na ispitnu anksioznost

*
* Neizgrađena ponašanja- nedostatak vještina /loše
strategije učenja i ponavljanja, loše strategije odgovaranja/
* Naučene reakcije na stres
- Odgađanje
- Stalno traženje razuvjeravanja
- Bihevioralni perfekcionizam /pretjerano, predugo i
predetaljno učenje/
- Simptomi kod usmenog odgovaranja / teškoće u govoru,
ukočenost, izbjegavanje pogleda.../
- Izbjegavanja / markiranje/

*
*Učenje s namjerom da se ocjena ispravi
*Traženje utjehe i socijalne podrške
*Uočavanje pozitivnog
*Bavljenje drugim aktivnostima
*Emocionalne reakcije (ljutnja, tuga...)
*Poricanje i izbjegavanje problema
*Pasivno prihvaćanje problema
*Samookrivljavanje

*
*Paralelno raditi s učenikom i učiteljima /
savjetovati roditelje/
*Pomoći učeniku u razvoju strategija
učenja / ako ih nije savladalo/ i
organizaciji vremena
*osvijestiti učeniku negativne misli i
pokušati ih preokrenuti u pozitivne

*
 *

*Kakve ocjene očekujete od svog djeteta?

*Treba li dijete iz svih predmeta imati dobre
ocjene?
*Može li svako dijete biti nadareno za sve
predmete?
*Kakve su bile Vaše ocjene?
*Kako ste se Vi osjećali kada ste dobili lošu
ocjenu?
*Kako su reagirali Vaši roditelji?
*Kako ste Vi željeli da reagiraju?
* Naučite dijete slijediti ove korake kad se
suoči sa stresom:
1. Prepoznati problem
2. Razmisliti što je moguće učiniti da se
problem riješi
3. Obratiti pažnju na informacije i
posljedice
4. Odabrati najbolje rješenje i primijeniti ga
5. Opažati rezultate

*
*Kontrola, planiranje vremena, uvažavanje
potreba (ne i svake želje)
*Primjereni zahtjevi, kako bi dijete imalo
iskustvo uspjeha
*Razgovor s djetetom – objasnite svoje
zahtjeve, pitajte za mišljenje, pokušajte
razumjeti stajalište
*Emocionalna toplina (ponos,
zadovoljstvo...)

*
* TEHNIKA: DUBOKO DISANJE
* TEHNIKA: ISTEZANJE

*
*Važno je istaknuti:
*Iako nećemo moći u potpunosti spriječiti
utjecaj stresa, tehnike relaksacije će nam
pomoći da se umirimo.
*Budući da stres može imati loš utjecaj na
naše tijelo, tehnike relaksacije nam pomažu
da budemo zdraviji.

*
*Brdar,I. i Rijavec, M.: “Što učiniti kad dijete
dobije lošu ocjenu?”
*Rijavec, M.: “Čuda se ipak događaju;
psihologija pozitivnog mišljenja”
*Good, E.P.: “Kako pomoći klincima da si sami
pomognu”
*Rijavec, M. I Miljković, D.: “Bolje biti vjetar
nego list – psihologija dječjeg
samopouzdanja”