Welcome to Scribd. Sign in or start your free trial to enjoy unlimited e-books, audiobooks & documents.Find out more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
26Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Teorija Medija, Fred Inglis

Teorija Medija, Fred Inglis

Ratings:

4.75

(1)
|Views: 2,813|Likes:
Published by Ivana Rokta Kordek
Odgovori na pitanja iz Fred Inglis, "Teroija medija" za usmeni dio ispita Govor masovnih medija
Odgovori na pitanja iz Fred Inglis, "Teroija medija" za usmeni dio ispita Govor masovnih medija

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Ivana Rokta Kordek on Jan 26, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC or read online from Scribd
See more
See less

02/17/2014

 
GOVOR MASOVNIH MEDIJA
Fred Inglis
: Teorija medija
1.Gdje se susreću masovni mediji i politika?
Teorija medija inačica je teorije politike, a teorija politike pokušaj je utvrđivanja kako svijet postoji i kakav bi trebao biti. Političar se ne smije zanositi da je u njegovoj priči riječ samo o moći,on mora imati vremena odgovoriti na pitanja je li ono što radi ćudoredno ili ne. Politika se bavi proučavanjem ljudskih odnosa, znači odnosom čovjeka prema drugome, a taj je odnos zapravokomunikacija (to se može primjeniti na sve društvene znanosti, no svaka ima svoj pristup).Središnja zaokupljenost politike je moć, tj. uvjeti dužnosti, obveza, reda, autoriteta (te njhovesuprotnosti -nered, neposlušnost, sloboda), a to su nazivi naših međusobnih odnosa u javnosti.Politika je zapravo proučavanje javnosti, teško su joj odredive granice (postoji politika obitelji,zdravstva...). Ona je predmet javnih odnosa, a javni su odnosi posredovani sustavima javnekomunikacije. Upravo se tu susreću mediji i politika.Marx - povezao teoriju društva s ekonomskim sistemom, upozoravao na povezanost „načina proizvodnje“ i „odnosa proizvodnjekao osnovu društvene strukture. Kapitalizam je način proizvodnje koji određuju 2 dinamička pokretača: ulaganje i profit. Kapital jesu sredstva što ihvlasnik ulaže da bi proizveo „višak vrijednosti“ ili profit od robe što ju proizvodi i prodaje.Marksizam je za teoriju medija važan jer je Marx prvi shvatio da će mase industrijskih radnika bitiod presudne važnosti u težnji za pov. obratima kad postanu svjesne svoje kolektivne moći. Ključna je njegova misao o proizvodnim odnosima jer su oni u središtu teorije medija. Kapital se mora prema svemu odnositi kao prema robi ako želi slijediti maximalizaciju profita (ljudi i duhovnevrijednosti shvaćene su kao izvori profita). Društveni je život isto tako postao ljestvica razmjenjivihvrijednosti.TV – promiče moć proizvodne ekipe, iza nje stoje velike tvrtke koje kupuju pozornost milijunaljudi za novac i utjecaj koji on donosi. Tisak je osnažio kapitalizam, utvrdio i ozakonio jezičnezajednice koje su se prometnule u države-nacije. Novine su prvo rasadište javnog mišljenja, prviuniverzalni uspjeh komunikcijske tehnologije; objašnjavale su život pismenoj publici.
 Daily mail, Daily Express
(VB) snizile cijenu, povećale broj primjeraka, te si tako osigurale bolju prodaju i ugrozile suparnike. Povezale su svoje novine s politikom (kapitala) te tako izvlačile dobit; postale su drtvenom institucijom. Usmjeravale čitatelja prema svijetu i dnevnimdogađajima...pružale odgovor na sve što se događa, a ljudi žele razumjeti, pružale poslušna izvješćao tome što moćnici namjeravaju učiniti narodu. Novine nam serviraju priče upućujući nam navažnost određenih likova u svijetu i državi. Poučavaju društvenom okviru, a isto to čine film, TV...1
 
2.Kako suvremena kultura utječe na govor masovnih medija?
Suvremenu kulturu karakterizira masovna proizvodnja za strogo komercijalizirane ciljeve. Onastvara proizvode bez vrijednosti, a koji će se sigurno prodavati i ostvariti veliki profit.Queene Leavis,
 Fiction and Reading Public
-jasna teorija proizvodnje i njezinih učinaka umodernoj kulturi; F. R. Leavis,
Masovna civilizacija i minorna kultura
-od njezinog projekta stvoriocijelu politiku kultureLeavis, Thompson -Vodič za učitelje i učenike
 Kultura i okruženje
, 1932.Temeljne postavke: suvremena kultura je komercijalna; moderni medijski sustavi zato su puni laži jer ih one vode do profita; skovali riječ
 propaganda...
Pojedince se zato treba naučiti da se postave protiv kulture, a ne da je smo slijepo slijede. Suvremena javna komunikacija trebala bi utjecati nastvaranje kreativne kulture i građanskog zajedništva, no zaključili su da novine u baratanjunovostima i službe oglašavanja uništavaju poredak zajedništva s ciljem ostvarivanja samo bogatstvai moći.Hoggart,
The Uses of Literacy
: moderna ind. kultura proizvela je vrst imaginarnog života, javni je jezik novina lažan, prijetvoran, prizeman...Hoggart prikupio primjere iz tabloida, romana osexu i nasilju...Zaključio da su prisutni zaglupljujući učinci mas. medija koji su rezultat suvremenekulture. Uloga kulturalne proizvodnje postala je smirivanje masa kako bi korisnici kapitalizmamogli nastaviti sa stjecanjem profita. Masovna je kultura pretjerano komercijalna, a to čini imasovnim medijima.Lowenthal – promjene u shvaćnju popularne kulture; istraživao je tjednike o am. kućnom životute je uočio da se zanimanje javnosti pomaknulo s čelnih ljudi industrije na poznate osobe, slavnesportaše, glumce, pjevače... Kapitalizam tog trena prelazi iz proizvodne faze u potrošačku. To jezačetak „spektakularnog društva“.
3.Kakvo je značenje empirijske prakse u proučavanju masovnih medija?
Istraživanje medija je istraživanje onoga što čini veliki broj ljudi.npr. koliko djeca gledaju nasilje na TV-u nakon 22 h ?Vrijednosna odluka -procijeniti učinke nasilja prikazanog na TV-u na desetogodišnjakeEmpiristi pokušavaju pronaći vjerojatnosti koje nam pomažu da se nosimo s nepredvidivošću.Građane zanima što drugi čine, tablice s rezultatima proučavaju sa zanimanjem tražeći sebi slične.Između 1920-ih i 1950-ih u SAD-u emp. bila skoro teorija medija. Brojčano iskazivali npr. vrstu publike (čitatelji novina, posjetitelji kina...).2
 
The Peoples Choice – 
najglasovitiji proizvod empirijske škole medija; analizirali na koji se načinglasači odlučuju u vrijeme predsjedničkih i parlamentarnih izbora (pokušala izmjeriti i izdvojitičimbenike koji utječu na odluku).Empirizam je funkcionalistički jer prikuplja podatke o tome koliko ljudi idu u kino, čitaju jeftine trilere ili novine ne bi li pokazao koliko ljudi slobodno biraju svoje razonodne sadržaje.Marxisti ga kritiziraju jer on kao takav podupire postojeće stanje stvari. Masovni mediji podupiruvladajuću klasu, priječe radikalne promjene, brane kapital, izruguju lijeve strane. Emiričari seoptužuju da su potpornji moći.Činjenice same za sebe su ništa, mora postojati nekakva ideja o tome što bi one mogleznačiti. (činjenice: ono što nas zbilja okružuje, vrijednosti: pripisuju se činjenicama)Empirizam u proučavanju medija proučava proizvođače i potrošače. Emp. istraživači: Lazarsfeld,Katz, Berelson, Klapper...-zagovarali snagu pojedinca u donošenju vlastitih odluka unatočnasrtljivosti masovnih medija, proučavali slušateljstvo (dvojba: potrošač po definiciji troši ono što proizvođač proizvodi). Slobodni izbor potrošača samo je prevara jer potrošač može izabrati samoono što proizvođač proizvodi., a mnogo toga što se proizvodi ni ne treba nam i ne želimo to, no ipak to kupujemo. Proizvode se grozne stvari koje samo jamče sirovu potrošnju gledatelja, iako suzatupljujuće. Zahtjevi proizvodnje tjeraju nas da se stalno usmjeravamo k proizvodu, to vodiukidanju raznolikosti, što olakšava reprodukciju jer se potrošači drže na okupu, tj. troše iste brzo potrošne nekvalitetne sadržaje- potrošnja se tako povećava, a profit raste.Empirijsko istraživanje obrazaca potrošnje pomaže nadzoru predviđanja i manipulaciji potrošnje, to mu je cilj čak i kada pokušava opisati samo sitne sklonosti i navike u potrošnjimasovnih medija. Proučavanja pokazuju da profitabilnost određuje i izbor potrošača.Istraživanja pokazala: npr. am. učenici pola vremena što ga potroše na učenje gledaju TV; u VBsamo 2 % djece od 4-8 godina gleda TV u 10 h navečer Istraživali npr. koliko prosječan eng. potrošač sati tjedno gleda TV, po dobnim skupinama (22-29sati); čitanje novina prema društvenim klasama; broj sati gledanja TV-a dnevno prema skupinama(žene više gledaju); najomiljenije razonodne aktivnosti (uvjerljivo TV); količina nasilnih sadržaja uTV programu...Zaključak: masa ljudi konzumira masu proizvoda, masa kapitala je u rukama malog broja ljudi kojiupravlja tim mamutskim ustrojem.
4.Što obuhvaća teorija medija?
Ona je na prvi pogled istovjetna teoriji ljudskog suobraćanja. Ipak, ona pretpostavlja previšestvari da bi bila samo teorija ljudskog suobraćanja: Teorija medija obuhvaća teorije značenja istrukture jezika, sociologije različitih dijalektalnih skupina: npr. razlike između govora klasa,3

Activity (26)

You've already reviewed this. Edit your review.
Paula Surjan liked this
1 thousand reads
1 hundred reads
Vanja Spasić liked this
Ibanez liked this
Ejna Adha Kadić liked this
Ines Perić liked this
Žana Ćorić liked this
Ejna Adha Kadić liked this

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->