BILJE[KA O AUTORU

Pod pseudonimima Harun Yahya i D`avit Yal~in, autor je napisao niz djela iz podru~ja
vjere. Objavljene su mu bro{ure poput Obmana teorije evolucije, ^udo u }eliji, ^udo u oku,
^udo kod pauka, ^udo kod komarca, ^udo mrava, ^udo odbrambenog sistema, Racional-
na spoznaja Boga, Ovosvjetski `ivot, Uni{tenje naroda, Za ljude koji razmi{ljaju, Stvaran-
je kosmosa, Priznanja evolucionista, Po`rtvovanost i racionalno pona{anje `ivih bi}a, ^u-
do u stvaranju bilja, Djeco, Darwin la`e!, Duboko razmi{ljanje, Bo`ija umjetnost boja, ^u-
do atoma, Dizajn u prirodi, ^udo kod p~ele, Kraj darvinizma, Vje~nost je po~ela, Zlatno
doba, Kur’an - smjernica za nauku, Rje{enje je u vladanju po Kur’anu, Kur’anska ~uda,
Bo`ija imena, @ivjeti u ime Boga, D`ennet, Jeste li razmi{ljali o Istini, Sudnji dan, Hid`ra
u Kur’anu, Moralne vrijednosti po Kur’anu, Nauka o Kur’anu, Dova u Kur’anu, Kur’ans-
ki indeks, Karakter munafika u Kur’anu, Saop}enje i rasprava u Kur’anu, Va`nost savjes-
ti po Kur’anu, Odgovori iz Kur’ana, Tajne munafika, Smrt - kijamet - D`ehennem, Borbe
poslanika, Nikako ne zaboravite!, [ejtan, [irk, Osnovni principi Kur’ana, Brzo poimanje
imana 1-2-3, Ljepote `ivljenja po Kur’anu, Jedan pregr{t Bo`ijih ljepota 1-2-3-4, Ateisti~-
ka primitivna logika, Besprijekoran iman, Prije kajanja, Resulullah nam ka`e, Merhamet
vijernika, Strah od Boga, Ateisti~ke more, Povratak Isaa a. s., Va`nost strpljenja po
Kur’anu, Karakter ~lanova neupu}enog dru{tva, Izrugivanje kao zulum, Stvarni razum po
Kur’anu, Borba protiv ateisti~ke religije, Jusufova medresa, Slo`nost u dobro~instvu i taj-
na isku{enja... i dr.
Objavljen je i niz bro{ura u kojima se autor bavi teorijom evolucije. Izme|u ostalih, tre-
ba navesti slijede}e bro{ure: Obmana teorije evolucije, Ru{enje materijalizma, Kraj mate-
rijalizma, Teorija evolucije, Ru{enje teorije evolucije: istina o stvaranju, Evolucionisti~ke
zablude 1, Evolucionisti~ke zablude 2, Evolucionisti~ke zablude 3, Mikrobiolo{ko ru{enje
evolucije, Istina o stvaranju, Tajne atoma, Ru{enje teorije evolucije kroz 20 pitanja i dar-
vinizam.
Knjige Obmana teorije evolucije, ^udo mrava, Uni{tenje naroda, Racionalna spoznaja
Boga, Moralne vrijednosti po Kur’anu, Osnovni principi Kur’ana, La`i genocida, Za ljude
koji razmi{ljaju, Ovosvjetski `ivot, Duboko razmi{ljanje i Nemojte se pretvarati da ne ra-
zumijete prevedene su na engleski i objavljene u razli~itim izdava~kim ku}ama {irom svi-
jeta. Pored engleskog, mnoga autorova djela prevedena su i na ostale jezike, poput: ruskog,
albanskog, poljskog, njema~kog, bosanskog, {panskog i arapskog.
Pod pseudonimom Harun Yahya, autor je priredio i niz knjiga politi~kog sadr`aja:
@idovstvo i masonstvo, Masonstvo i kapitalizam, Masonstvo - satanska religija, Jahovini
sinovi i masoni, Novi masonski poredak, Nacionalna strategija, ’Tajna ruka’ u Bosni, La`i
genocida, Pozadina terora i Kurdska karta u rukama Izraela. Centralnu temu ovih djela
zauzimaju masoni i @idovi, te utjecaj ovih dvaju sila na svjetsku historiju i politiku.
(Pseudonim je nastao spajanjem imena Harun i Yahya, kao spomen i izraz po{tovanja
prema dvojici vjerovjesnika koji su se borili protiv demantirane `idovske misli.)
 ^ I T A O C U
Razlog {to smo u ovoj knjizi i u nizu na{ih drugih djela posebno mjesto posvetili porazu
teorije evolucije je ~injenica da ova teorija predstavlja osnovu svih antivjerskih filozofija.
Darvinizam, koji negira stvaranje, a samim time i Boga, bio je razlogom {to su mnogi lju-
di izgubili vjeru u Boga ili {to su, u najmanju ruku, pali u sumnju. Prema tome, otkriti da
je ova teorija jedna obmana je jedna veoma bitna du`nost koju nala`e iman. Ova zna~ajna
zada}a mora doprijeti do svih ljudi. Odre|eni ~itaoci }e biti u prilici da mo`da pro~itaju sa-
mo jedno na{e djelo koje govori o obmanama vezanim za ovu teoriju. Zbog toga smo smat-
rali va`nim da u svim na{im knjigama odvojimo mjesta za ovu temu, pa makar to ponekad
bilo samo i u vidu rezimea.
Drugo pitanje koje se mora naglasiti je vezano za sadr`aj ovih knjiga. Vjerska pitanja svih
autorovih djela iznose se u svjetlu kur'anskih ajeta i pozivaju ljude na u~enje Allahovih aje-
ta i `ivot u skladu sa njihovim naredbama. Sve teme vezane za Allahove ajete iznose se na
na~in koji kod ~itaoca ne ostavlja nikakvu sumnju, niti znak pitanja.
Blizak, jednostavan i te~an stil koji je prepoznatljiv u na{im djelima osigurava lak{e shva-
tanje kod ~italaca svih profila, od sedam do sedamdeset sedam godina. Ovim efektnim i jed-
nostavnim izra`avanjem na{e knjige sasvim zaslu`eno dobivaju laskavi status "knjiga koje
se ~itaju u jednom dahu". ^ak i ljudi koji zauzimaju kategori~an stav o pitanju odbijanja vje-
re ostaju pod utiskom ~injenica koje se iznose u na{im knjigama i apsolutno su u nemo-
gu}nosti da zanije~u istinitost svega toga.
Ova knjiga kao i ostala autorova djela mogu se ~itati kako pojedina~no tako i u atmosferi
uzajamne diskusije. Grupa ~italaca koja se `eli okoristiti ovom knjigom trebala bi je ~itati
zajedno. Bit }e to neosporno korisno s pozicija me|usobnih izmjena znanja i iskustava.
Pored toga, u~estvovati u ~itanju i upoznavanju sa ovim knjigama koje su napisane samo
radi postizanja Bo`ijeg zadovoljstva, tako|er, predstavljaju veliki hizmet. Umije}e doka-
zivanja i ubje|ivanja je krajnje jaka autorova osobenost koja je uo~ljiva u svim njegovim
knjigama. Iz tog razloga, jedan od najefikasnijih metoda onih koji `ele objasniti vjeru je
stimuliranje drugih na ~itanje knjiga ovog autora.
Predstavljanje ostalih autorovih djela u zadnjem dijelu ove knjige ima svoje va`ne razloge.
Zahvaljuju}i tome, osoba koja uzme u ruke ovu knjigu vidjet }e da autor ima niz knjiga
koje nose osobenosti koje smo malo~as naveli i otkrit }e kvalitete ove knjige, koju }ete,
nadamo se, ~itati sa velikim zadovoljstvom. Uvjerit }ete se da se nalazite pred bogatim iz-
vorom podataka o pitanju nesvakida{njih vjerskih i politi~kih tema kojima }ete se mo}i
koristiti.
 Naslov originala:
KUR’AN MUCIZELERI

Autor:
Harun Yahya

Naslov na bosanskom jeziku:

KUR’ANSKE MUD@ IZE

Prijevod sa turskog na bosanski:

Enver Ibrahimkadi}

Urednik:
Ned`ad Lati}

Lektor:
Lejla Ma{i}

Korektor:
Emira D`ananovi}

Design:
Vural Publishing

Izdava~:
Bosan~ica print

Za izdava~a:
Had`ib [i{i}

[tamparija:
SEÇ‹L OFSET - ‹stanbul

Sarajevo, 2001

ISBN 9958-650-06-1
 HARUN YAHYA

KUR'ANSKE
MUD@IZE
Prijevod: Enver IBRAHIMKADI]

I Kur'an je sigurno objava

Gospodara svjetova.
(Ash-Shu'ara', 192)

Sarajevo, 2001
PRVI DIO: Nau~ne mud`ize u Kur'anu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Nastanak kosmosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
[irenje kosmosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Me|usobno razdvajanje "nebesa i Zemlje" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Orbite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Zemljina zaobljenost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Osigurani svod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Povratno nebo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Atmosferski katovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Uloga planina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Pokretljivost planina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Tajna u gvo`|u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Stvaranje u parovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Relativnost vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Nastanak ki{e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
Mjere u ki{i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Vjetrovi koji oplo|uju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
 Nemije{anje mora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Morske tmine i unutra{nji valovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Predio koji usmjerava na{e pokrete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Ra|anje ~ovjeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Maj~ino mlijeko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Otisci prstiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

DRUGI DIO: Kur'ansko obavje{tavanje o budu}im doga|ajima . . . . . . . . . . . . . . . . . 64

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Pobjeda Bizantinaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66

TRE]I DIO: Matemati~ke mud`ize u Kur'anu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70

Ponavljanje rije~i u Kur'anu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Broj~ana vrijednost harfova u Kur'anu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
Mud`iza broja 19 u Kur'anu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78

ZAKLJU^AK: Kur'an je Allahova rije~ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86

^ETVRTI DIO: Obmana evolucije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

 Allah je prije 14 stolje}a na Zemlju spustio Kur'an, knjigu koja slu`i kao vodil-
ja ljudima. Cijelo ~ovje~anstvo je pozvano da se pridr`ava normi koje su propisane
u ovoj Knjizi da bi kona~no na{li svoj spas i oslobo|enje. Ova posljednja Bo`ija
objava je ujedno i jedina uputa ~ovje~anstvu od trenutka objavljivanja pa sve do
Sudnjeg dana.
Jedinstveni kur'anski stil i izvanredna mudrost koja je sadr`ana u njemu su
nepobitni dokazi da je Kur'an Allahova rije~. Osim toga, postoji i jo{ niz
~udotvornih specifi~nosti koje dokazuju da je Kur'an objavljen od strane Allaha.
Jedna od ovih specifi~nosti je ~injenica da se u Kur'anu, objavljenom prije 1400
godina, nalaze odre|ene nau~ne ~injenice do kojih smo mogli do}i jedino savre-
menom tehnologijom dvadesetog stolje}a.
Svakako, Kur'an nije nau~na knjiga. Me|utim, odre|ene nau~ne ~injenice, koje
se na jezgrovit i mudar na~in izla`u u razli~itim kur'anskim ajetima, ~ovjek je uspio
otkriti tek kori{tenjem tehnologije XX stolje}a. Ove ~injenice, koje nije bilo mogu}e
nau~no utvrditi u periodu kada je Kur'an objavljen, jo{ jednom savremenom ~ovjeku
dokazuju da je Kur'an Allahova rije~.
Radi razumijevanja nau~nog ~uda Kur'ana, potrebno je, prije svega, baciti
pogled na nau~ni nivo vremena u kojem je Kur'an objavljen.
U VII stolje}u, kada je Kur'an objavljen, Arapi su gajili bezbroj praznovjerja i
neosnovanosti o pitanju nau~nih tema. Arapi, koji nisu posjedovali tehnologiju za
istra`ivanje prirode i kosmosa, vjerovali su u legende koje su se prenosile sa gen-
eracije na generaciju. Vjerovali su, naprimjer, da se nebo odr`ava na visini, zah-
valjuju}i brdima. Prema ovom vjerovanju, Zemlja je ravna i na svoja dva kraja ima
brda. Smatralo se da ova brda, poput stubova, na sebi dr`e nebeski svod.
Dolaskom Kur'ana, me|utim, uni{tena su i sva ova daleko primitivna vjerovan-
ja, a ajetom "Allah je nebesa, vidite ih, bez stubova podigao..."(Ar-Ra'd, 2)
okon~ano je sa njihovim dotada{njim vjerovanjem da nebesa stoje na brdima.
Iznesen je niz saznanja o jo{ mnogim pitanjima koja su tada bila apsolutno nepoz-
nata. U Kur'anu, koji je objavljen u periodu kada je ~ovje~anstvo raspolagalo veoma
malim saznanjima iz oblasti astronomije, fizike ili biologije, sadr`ani su mnogi
klju~ni podaci o mnogim pitanjima od stvaranja kosmosa do nastanka ~ovjeka, od
sastava atmosfere do ravnote`e koja vlada na Zemlji.
Sada zajedno pogledajmo jedan dio nau~nih ~uda koja se nalaze u Kur'anu.

Harun Yahya 9
 Pojavljivanje kosmosa se u Kur'anu spominje na slijede}i na~in:

“On je nebesa i Zemlju iz ni~ega stvorio! „

(Al-An'am, 101)

Ova kur'anska ~injenica je u potpunom skladu sa suvremenim nau~nim

otkri}ima. Definitivan zaklju~ak do kojeg je danas do{la moderna astrofizika
upu}uje na ~injenicu da je cijeli kosmos, zajedno sa materijalnom i vremenskom
dimenzijom, nastao u nultom trenutku jednom velikom eksplozijom. Teorijom
Velike eksplozije (Big Bang) dokazano je da je cijeli kosmos nastao iz ni~ega,
eksplozijom samo jedne ta~ke prije, otprilike, 15 milijardi godina. Ova teorija je
ujedno i jedino nau~no obja{njenje nastanka i po~etka kosmosa, koja je prihva}ena
od strane svih nau~nih krugova.
Prije Big Banga nije postojalo ni{ta zvano materija. Materija, energija i vri-
jeme stvoreni su u jednom nepostojanju koje se mo`e definirati kao apsolutno
metafizi~ko okru`enje u kojem nije bilo ni materije, ni energije, pa ~ak ni vreme-
na. O ovoj ogromnoj ~injenici i otkri}u, do kojeg je do{la moderna fizika, Kur'an
nas je obavijestio prije 1400 godina.

Tamnobraon boja Svijetlobraon podru~ja

pokazuje radijaciju iz su hladna.
pozadine.

Tamnoroza boja
Svijetloroza
ozna~ava najtoplija
podru~ja su topla.
podru~ja.

Veoma osjetljivi skeneri Cobe satelita, kojeg je 1992. godine NASA poslala u svemir,
registrirali su radijaciju za koju se pretpostavlja da predstavlja ostatak od Big Banga.
Ovo otkri}e je poslu`ilo kao dokaz teorije Big Bang koja predstavlja nau~no obja{njenje
~injenice da je svemir nastao iz ni~ega.

10 `
Kur'anske Mudzize
 U Kur’an-i-Kerimu, koji je objavljen prije 14
stolje}a, u periodu kada jo{ nije bila razvijena
astronomija, ovako se govori o {irenju kosmosa:

“Mi smo nebo mo}i Svojoj sazdali, i Mi smo,

uistinu, oni koji ga {ire.„
(Az-Zariyat, 47)

Rije~ “nebo”, koja se spominje u aktualnom

ajetu, na mnogo mjesta u Kur’anu koristi se u
zna~enjima svemira i vasione. I u ovom slu~aju
upotrijebljena je u istom zna~enju. Kur’an je,
dakle, ve} obznanio da se kosmos {iri, a to je
~injenica do koje je danas do{la i nauka.
U nau~nom svijetu je do po~etka XX stolje}a
Edwin Hubble sa ogromnim teleskopom
preovladavalo jedno mi{ljenje u smislu da “kosmos
ima jednu stati~nu, nepokretnu strukturu i da poti~e iz vje~nosti”.
Me|utim, istrage provedene uz pomo} suvremene tehnologije,
izvi|anja i prora~uni doveli su do saznanja da kosmos ima svoj
po~etak i da se konstantno “{iri”.
Ruski fizi~ar Aleksander Friedmann i belgijski kosmolog
Georges Lemaitre po~etkom ovog stolje}a teoretski su
prora~unali da je kosmos u stalnom pokretu i da se {iri.
Ova ~injenica je, tako|er, i dokazana odre|enim posma-
tranjima provedenim 1929. godine. Ameri~ki astronom
Edwin Hubble je, analiziranjem svemira uz pomo}
ogromnog teleskopa, otkrio da su zvijezde i galaksi-
je u konstantnom udaljavanju jedna od druge. A
kosmos, u kojem se sve konstantno udaljava jedno
od drugoga, dolazi u zna~enju kosmosa “koji se

Georges Lemaitre

12 Kur'anske Mudzize
Od prve eksplozije do sada, svemir se stalno {iri jednom ogromnom brzinom. [irenje
svemira nau~nici uspore|uju sa povr{inom napuhanog balona.

{iri”. ^injenica da se kosmos nalazi u stalnom {irenju svoju kategori~nost }e

posti}i, tako|er, i kroz osmatranja provedena narednih godina.
Me|utim, ova kategori~na ~injenica je stolje}ima prije saop}ena kroz Kur’an
i to u takvom historijskom periodu kada nijedan ~ovjek o tome nije apsolutno pos-
jedovao ni pribli`na znanja. Po{to je Kur’an rije~ Allaha, Stvoritelja i Gospodara
cijelog kosmosa i svih znanja.

Harun Yahya 13
 Drugi ajet u kojem se, tako|er, govori o stvaranju nebesa glasi:

“Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna

cjelina, pa smo ih Mi raskomadali, i da Mi od vode
sve `ivo stvaramo? I zar ne}e vjerovati?„
(Al-Anbiya’, 30)

Rije~ “ratk”, koja se prevodi kao “cjelina”, u arapskim rje~nicima obja{njava

se kao rije~ koja ima zna~enje “me|usobno isprepleteno, nerazdvojno, sraslo”. Ova
rije~ se, dakle, koristi prilikom opisivanja dvaju materija koje ~ine jednu potpunu
cjelinu. A, za glagol “raskomadali smo” u Kur’anu je kori{ten glagol “fatk”, koji
dolazi u zna~enju “cijepanje, komadanje ne~ega {to je u stanju ratk i izla`enje vani,
osloba|anje njenih dijelova”. Ilustracije radi, razvoj biljke iz sjemena i izrastenje
izdanka iz zemlje se u arapskom jeziku obja{njava ovim glagolom.
Sada se ponovo vratimo ajetu. U aktualnom ajetu govori se o nebesima i
Zemlji koji su bili jedna cjelina, odnosno koji su bili “ratk”. Ova cjelina se, potom,
odvaja glagolom “fatk”. Jedno iz drugog cijepanjem, komadanjem izlazi vani. I,
zaista, kada se podsjetimo na ~injenice vezane za prvi trenutak Big Bang, vidjet
}emo da je u jednoj ta~ki sadr`ana materija cijelog kosmosa. Dakle, sve, ~ak i
“nebesa i Zemlja”, koji jo{ nisu bili stvoreni, u ovoj ta~ki je u stanju “ratk”. Potom
dolazi do sna`ne eksplozije ove ta~ke i na taj na~in materija postaje “fatk”...
Kada izvr{imo usporedbu fakata navedenih u ovom ajetu sa nau~nim
otkri}ima, uo~it }emo da me|u njima vlada jedan potpuni sklad. Otkrivanje ovih
~injenica koje su prije 14 stolje}a navedene u Kur’anu nau~no je bilo mogu}e
doku~iti tek u XX stolje}u.

ILUSTRACIJA BIG BANGA

Big Bang, koji je jo{ jednom iznio da je kosmos
stvoren iz ni~ega, je nau~nim ~injenicama
dokazana teorija. Odre|eni nau~nici su poku{ali
proizvesti alternativu Big Bangu, ali postignuti
dokazi su doveli do apsolutnog prihvatanja Big
Banga u nau~nim krugovima.

14 Kur'anske Mudzize
 Kada se u Kur’anu spominje Sunce i Mjesec, isti~e se, tako|er, da oni, svaki
pojedina~no, plove po svojim orbitama:

“I no} i dan Njegovo su djelo, i Sunce i Mjesec,

i svi oni nebeskim svodom plove.„
(Al-Anbiya’, 33)

^injenica da Sunce ne posjeduje stati~an polo`aj, da ono plovi po jednoj

odre|enoj orbiti, u drugom ajetu saop}ava se na slijede}i na~in:

“I Sunce se kre}e do svoje odre|ene granice,

to je odredba Silnoga i Sveznaju}eg.„
(Ya-Sin, 38)

Ove kur’anske ~injenice su postale razumljive nakon suvremenih opservatori-

jskih osmatranja. Prema prora~unima stru~njaka iz astronomije, Sunce se kre}e
grandioznom brzinom od 720 hiljada kilometara na sat u orbiti nazvanoj Solar
Apex, koja je usmjerena prema Vega zvijezdi. To, prema jednom grubom
prora~unu, zna~i da Sunce u toku jednog dana pre|e putanju od 17 miliona 280 hil-
jada kilometara. Zajedno sa Suncem, istu putanju pre|u, tako|er, i svi sateliti i
planete koje se nalaze u Sun~evom sistemu. Pored toga, sve zvijezde ukupnog
svemira posjeduju plansku pokretljivost sli~nu ovoj.
^injenica da je cijeli kosmos na ovaj na~in opremljen orbitama tako|er se
isti~e u Kur’anu na slijede}i na~in:

“Tako Mi neba punog zvjezdanih puteva.„

(Az-Zariyat, 7)

U cijelom kosmosu postoji oko 200 milijardi galaksija, od kojih svaka posje-
duje u prosjeku po 200 milijardi zvijezda. Veoma velika ve}ina ovih zvijezda ima
svoje planete, a planete, tako|er, svoje satelite. Sva ova svemirska tijela, opet, pos-

16 Kur'anske Mudzize
 Merkur

Venera

Mjesec Zemlja

Mars

Jupiter

Uran
Saturn

Neptun

Pluton
jeduju veoma precizno odre|ene orbite. I svako od ovih tijela se milionima godina
kre}e po svojoj orbiti koja je u savr{enom skladu i harmoniji sa ostalima. Pored
toga, tako|er, i veoma veliki broj zvijezda-repatica kre}e se po orbitama koje su
odre|ene za njih.
Orbite koje su raspore|ene po cijelom kosmosu ne pripadaju samo nebeskim
tijelima. Galaksije se, tako|er, zbunjuju}om brzinom i precizno{}u kre}u po svo-
jim orbitama. Tokom ovih kretanja nijedno nebesko tijelo se ne sudara sa drugim,
njihovi putevi se ne ukr{tavaju. Posrijedi je tako zaprepa{}uju}i sklad da je uo~eno
da odre|ene galaksije prolaze jedna kroz drugu a da
se, pritom, nijedan njihov dio ne sudara sa drugim.
Apsolutno je sigurno da ~ovje~anstvo u perio-
du objave Kur’ana nije posjedovalo teleskope nalik
dana{njima koji osiguravaju osmatranje kosmosa u
dubinama mjerenim milionima kilometara, razvi-
jenu tehnologiju za osmatranje, nije posjedovalo
saznanja moderne fizike i astronomije. Prema tome,
bilo je nemogu}e u to vrijeme nau~no otkriti
~injenicu da je, kako je to u Kur’anu istaknuto, kos-
mos “pun zvjezdanih puteva”. Me|utim, ove
~injenice su jasno predo~ene u Kur’anu koji je
objavljen u istom tom periodu, po{to je Kur’an rije~
Sveznaju}eg, Allaha d`.{.

Kao i veoma veliki broj zvijezda repatica, tako

i Halley kometa, koju vidimo na slici gore,
posjeduje plansku putanju. Halley kometa ima
odre|enu orbitu i, zajedno sa ostalim nebeskim
tijelima, ona se po svojoj orbiti kre}e u
velikom skladu i poretku.
Sva nebeska tijela u kosmosu: planete, njihovi
sateliti, zvijezde, ~ak i galaksije posjeduju
svoje orbite koje se zasnivaju na veoma
detaljnim prora~unima. Sasvim je sigurno da je
Allah Tvorac ovog besprijekornog poretka i da
On osigurava njegovo besprijekorno funkcioni-
ranje.

18 Kur'anske Mudzize
 “Nebesa i Zemlju je sa ciljem stvorio;
On no}u zavija dan i danom zavija no}...„
(Az-Zumar, 5)

Formulacije koje se koriste u ajetima koji nas upoznaju sa kos-

mosom su izuzetno zanimljive. Rije~ koja je u prethodnom ajetu
prevedena kao “zavijati” je arapski glagol “tekvir”. Doslovno
zna~enje ovog glagola je “zavijati ne{to oko ne~ega {to je
okruglo”. (U arapskim rje~nicima ova rije~ se koristi za
glagole koji u sebi sadr`e okrugle predmete; naprimjer za
“omotavanje ~alme oko glave”.)
Podatak koji se u ajetu iznosi o pitanju me|usobnog
zavijanja dana i no}i, u isto vrijeme sadr`ava kategori~nu
~injenicu o pitanju oblika Zemlje. Jedino i samo jedino
zbog toga {to je Zemlja okrugla kori{ten je navedeni
glagol (tekvir). Dakle, u Kur’anu, koji je objavljen u VII
stolje}u, upozoreno je na okrugli oblik Zemlje.
Ne smije se ispu{tati iz vida ~injenica da je astronom-
sko poimanje tog vremena imalo sasvim druga~iji pristup
obliku Zemlje. U tom periodu smatralo se da je Zemlja jedna
ravna povr{ina i svi nau~ni prora~uni i saop}enja pravljeni su
shodno tome. A, Kur’an, iako je objavljen u tom istom periodu,
donosi podatak koji je bilo mogu}e nau~no ustanoviti tek u ovom
stolje}u. Zbog toga {to je on Allahova rije~, u Kur’anu su kori{tene
najpreciznije formulacije, kako u svim drugim kontekstima tako i u
kontekstu izno{enja podataka vezanih za kosmos.

Harun Yahya 19
 Allah u Kur’anu na slijede}i na~in skre}e pa`nju na jednu zanimljivu karak-
teristiku nebeskog svoda:

“I to {to je nebeski svod osiguran Na{e je djelo,

a oni se ipak okre}u od znamenja koja su na njemu. „
(Al-Anbiya’, 32)

Ova karakteristika nebeskog svoda je dokazana nau~nim istra`ivanjima XX

stolje}a.
Atmosfera koja okru`uje na{u planetu ima krajnje presudnu ulogu u odr`anju
`ivota na Zemlji. Spaljivanjem uni{tava meteore raznih veli~ina koji se pribli`avaju
Zemlji i onemogu}ava da oni padnu na povr{inu
Zemlje, ~ime bi nanijeli veliku {tetu `ivim bi}ima.
Pored toga, atmosfera, tako|er, ima ulogu fil-
triranja zraka koje dolaze iz svemira i koje su
{tetne po `iva bi}a. Zanimljivo je, me|utim, da
atmosfera propu{ta samo koli~inu zraka koje nisu
{tetne, dakle vidljivu svjetlost, infracrvene zrake i
radiotalase. Sve su to zrake potrebne za odr`avan-
je `ivota. Naprimjer, ultravioletne zrake, koje u
odre|enoj koli~ini propu{ta atmosfera, imaju ogro-
man zna~aj za biljnu fotosintezu a, prema tome, i
za `ivot svih `ivih bi}a. Veliki dio jakih ultravio-
letnih zraka koje se {ire od Sunca filtriraju se kroz
ozonski omota~ atmosfere i u malim koli~inama,
ta~no onoliko koliko nije {tetno i koliko je potreb-
Atmosfera propu{ta samo koli~inu zraka
no za `ivot, dospijevaju do povr{ine Zemlje.
koje nisu {tetne, dakle vidljivu svjetlost,
Za{titni~ke osobine atmosfere ne svode se infracrvene zrake i radiotalase. Sve su to
zrake potrebne za odr`avanje `ivota.
samo na navedeno. Atmosfera, tako|er, Zemlju
Naprimjer, ultravioletne zrake, koje u
{titi i od veoma niske temperature kosmosa koja u odre|enoj koli~ini propu{ta atmosfera,
imaju ogroman zna~aj za biljnu fotosintezu
prosjeku iznosi minus 270 stepeni.
a, prema tome, i za `ivot svih `ivih bi}a.

20 `
Kur'anske Mudzize
 Na slici su prikazani meteori
pred sudar sa Zemljom.
Meteori koji se kre}u u
vasioni mogu za Zemlju
predstavljati veoma zna~ajnu
opasnost. Me|utim, Svojim
bespijekornim stvaranjem,
Allah je atmosferu na~inio u
vidu za{titni~kog stropa.
Zahvaljuju}i ovoj specijalnoj
za{titi, veoma veliki broj
meteora ne nanose {tetu
Zemlji zbog toga {to se oni
komadaju u atmosferi.

Posmatraju}i nebo, velikom broju ljudi ne pada na pamet da atmosfera ima jednu za{titni~ku ulogu. ^ovjek,
tako|er, u ve}ini slu~ajeva ne razmi{lja o tome kako bi Zemlja izgledala da atmosfera ne posjeduje ovu
za{titni~ku ulogu. Na slici gore se vidi ogromno udubljenje koje je u Arizoni (SAD) nastalo nakon pada
meteora. Da nema atmosfere, milioni meteora bi neometano padali na Zemlju, na kojoj bi bilo nemogu}e
`ivjeti. Me|utim, zahvaljuju}i za{titni~koj ulozi atmosfere, `iva bi}a nesmetano vode svoj `ivot na Zemlji.
Sasvim je neosporno da je to za{tita koja je uspostavljena od strane Allaha, d`. {., i mud`iza o kojoj nas je
obavijestio u Kur’anu.

Harun Yahya
Energija koja se osloba|a prilikom eksplozija na
povr{ini Sunca je tolike ja~ine da ju, svojim razu-
mom, ~ovjek mo`e te{ko poimati: samo jedna Pored mnogobrojnih za{titni~kih osobina, atmosfera,
eksplozija na Suncu je 100 milijardi puta ja~a od tako|er, Zemlju {titi i od veoma niske temperature kos -
eksplozije atomske bombe ba~ene na Hiro{imu. mosa koja u prosjeku iznosi minus 270 stepeni.
Zahvaljuju}i Van Allenovim pojasevima i atmos-
feri, Zemlja je za{ti}ena od ove ru{ila~ke energije.

Magnetosfera je poput {tita koji {titi Zemlju od meteora, {tetnih kozmi~kih zra~enja i ~estica. Na slici gore je ilustri-
ran ovaj omota~, koji je poznat ipod imenom Van Allen pojasevi. Ovi pojasevi, koji se nalaze na desetine hiljada
kilometara od Zemlje, {tite `iva bi}a od ubita~ne energije koja se {iri kosmosom.
Sva ova nau~na otkri}a dokazuju da Zemlja ima jednu specijalnu za{titu, {to je u apsolutnom skladu sa kur’anskim
obavje{tavanjem iznesenim prije 1400 godina: "I to {to je nebeski svod osiguran Na{e je djelo...".
 Atmosfera nije jedina koja Zemlju {titi od {tetnih djelovanja iz kosmosa.
Pored atmosfere, i jedan omota~ koji poti~e od magnetnog polja Zemlje i koji je
nazvan “Van Allen pojasevi”, tako|er, ima ulogu {tita od {tetnih zraka. Ova
zra~enja koja se konstantno oda{iljaju od strane Sunca i ostalih zvijezda imaju
smrtonosno djelovanje po ~ovjeka. Naro~ito eksplozije energije, do kojih ~esto
dolazi na povr{ini Sunca, imaju toliku mo} da bi, u slu~aju da nema Van Allen
pojaseva, potpuno uni{tile `ivot na Zemlji.
Koliki zna~aj za odr`avanje `ivota na Zemlji imaju Van Allen pojasevi, dr.
Hugh Ross iznosi slijede}im rije~ima:
Od svih planeta Sun~evog sistema, Zemlja posjeduje najvi{u gustinu. Za ovo
{iroko nikl-`eljezno jezgro je odgovorno jedno veliko magnetno polje. Ovo
magnetno polje stvara Van Allen sloj, koji {titi od radijacije. Ovaj sloj {titi
povr{inu Zemlje od radijacijskog bombardiranja. U slu~aju da nema ovog
za{titnog sloja, `ivot na Zemlji bi bio nemogu}. Jedina planeta osim Zemlje
koja je na~injena od stjenovitih predjela i koja ima magnetsko polje je Merkur.
Me|utim, snaga ovog magnetnog polja je 100 puta manja od snage magnetnog
polja Zemlje. Van Allen sloj, koji {titi od radijacije je karakteristi~an za
Zemlju.1
Prora~unato je da je u jednoj eksploziji zabilje`enoj proteklih godina
oslobo|ena energija koja je 100 milijardi puta ja~a od eksplozije atomske bombe
ba~ene na Hiro{imu. Magnetne igle su 58 sati nakon eksplozije registrirale izuzetno
jaka podrhtavanja, 250 km iznad atmosfere je temperatura sko~ila na 2500°C.
Ukratko, nad Zemljom funkcionira jedan savr{eni sistem koji je okru`uje i
{titi od vanjskih opasnosti. Ove za{titne karakteristike nebeskog svoda su nam,
prije niza stolje}a, saop}ene u Kur’anu.

Harun Yahya 23
 U Kur’an-i-Kerimu, u 11. ajetu sure At-Tariq govori se o “povratnoj” osobini
nebeskog svoda:

“I tako mi neba koje je povratno.„

(At-Tariq, 11)

Rije~ “ar-raji’” se u prijevodima Kur’ana prevodi u zna~enju “koji {alje

natrag” ili “povratni”.
Kao {to je poznato, atmosfera koja okru`uje Zemlju je sa~injena od nekoliko
slojeva.
Svaki sloj ima veoma va`nu ulogu po `iva bi}a. Prilikom istra`ivanja
ustanovljeno je da svaki sloj ima odliku da vra}a natrag u kosmos ili na Zemlju
materije ili zrake koje do njega dopiru. Da sada kroz nekoliko primjera analiziramo
povratne odlike slojeva koji okru`uju Zemlju.
Naprimjer, Zemljin omota~ troposfera, visine izmedu 13 i 15 km, osigurava da
se kondenzacijom vodena para, koja je prethodno do{la sa Zemlje, vrati na Zemlju
u vidu padavina.
Ozonosfera, visine 25 km, osigurava reflektiranje ili odbijanje radijacije i {tet-
nih ultravioletnih zraka koje dolaze iz svemira.
Ionosfera, poput satelita, odbijanjem natrag radiotalasa koji se emitiraju sa
Zemlje, osigurava sa velikih udaljenosti pra}enje govora mobilnim telefonom,
radio i televizijskih emitiranja.
Magnetosfera, pak, vra}a u svemir radijaciju koju {iri Sunce i ostale zvijezde,
prije no {to uspije do}i do povr{ine Zemlje.
Spominjanje u Kur’anu ovih karakteristika slojeva nebeskog svoda, koje su
otkrivene u skoroj pro{losti, jo{ jedan je dokaz da Kur’an prestavlja Bo`iju rije~.

24 Kur'anske Mudzize
 Postojanje vode je od
presudnog zna~aja za
`ivot na Zemlji.
Zna~ajnu ulogu prilikom
TROPOSFERA formiranja ki{e ima tro-
posfera, jedan od atmos -
ferskih slojeva.
Troposfera osigurava da
se kondenzacijom vode-
na para, koja je prethod -
no do{la sa Zemlje, vrati
na Zemlju u vidu ki{e.

Atmosferski sloj koji

onemogu}ava prodiranje
{tetnih zra~enja do
Zemljine povr{ine je
ozonosfera. Ozonosfera
OZONOSFERA osigurava odbijanje radi-
TROPOSFERA jacije i {tetnih ultraviolet -
nih zraka koje dolaze iz
svemira.

Svi atmosferski slojevi

imaju karakteristike koje
su od neprikosnovenog
zna~aja za odr`avanje
IONOSFERA `ivota na Zemlji.
Naprimjer, ionosfera,
OZONOSFERA poput satelita, odbijanjem
TROPOSFERA natrag radiotalasa koji se
emitiraju sa Zemlje, osigu -
rava sa velikih udaljenosti
pra}enje govora mobilnim
telefonom, radio i televiz-
ijskih emitiranja.

Harun Yahya 25
 Jedan od kur’anskih podataka o pitanju kosmosa je i podatak da je nebeski
svod sazdan od sedam spratova.

“On je za vas sve {to postoji na Zemlji stvorio,

zatim je Svoju volju prema nebu usmjerio i kao sedam
nebesa ga uredio; On sve zna.„
(Al-Baqarah, 29)

“Zatim se nebeskim visinama uputio dok je nebo

jo{ maglina bilo... Pa ih u dva vremenska razdoblja, kao sedam nebesa,
stvorio, i odredio {ta }e se u svakom nebu nalaziti...„
(Fussilat, 11-12)

Kao {to se rije~ “nebesa” u Kur’anu koristi u zna~enju cijelog kosmosa, isto
tako se koristi i u bukvalnom zna~enju nebeskog svoda.
Kada se rije~ shvati u ovom zna~enju, proisti~e
da je nebeski svod, odnosno atmosfera, sa-
~injena od sedam slojeva.
ATMOSFERA

Zemlja posjeduje sve uvjete potrebne za

`ivot na njoj. Jedan od uvjeta za odr`anje
`ivota je i atmosfera, koja ima specijalnu
ulogu za{tite `ivih bi}a. Danas je poznato da
ZEMLJA je atmosfera sa~injena od slojeva nanizanih
jedan iznad drugog. Isto kao {to je to i u
Kur’anu istaknuto, atmosfera se sastoji ta~no
od sedam slojeva. Nedvojbeno, ovo je jedna
u nizu kur’anskih mud`iza.

26 Kur'anske Mudzize
 Upravo je danas i sa nau~nog
EKZOSFERA
aspekta poznato da se atmosfera sastoji
od razli~itih slojeva naslaganih jedan na
drugi. Povrh svega, broj osnovnih sloje-
va je, ba{ kao {to je to i u Kur’anu
nagla{eno, sedam. U nau~nim izvorima
se ovo pitanje obja{njava na slijede}i
na~in:
Nau~nici su otkrili da se atmosfera
sastoji od nekoliko slojeva. Slojevi
se me|usobno razlikuju o~itim
fizi~kim svojstvima kao {to je priti-
sak i spojevi gasova koji ~ine ove
IONOSFERA

slojeve. Atmosferski sloj koji je

najbli`i Zemlji je TROPOSFERA,
koja ~ini 90% ukupne atmosferske
mase. Sloj iznad troposfere je
STRATOSFERA. Sloj stratosfere
koji apsorbira ultravioletne zrake je
nazvan OZONOSFERA. Sloj koji se
nalazi iznad stratosfere je MEZOS-
FERA. Iznad mezosfere je TER-
TERMOSFERA MOSFERA. Dio atmosfere koji se
nalazi iznad termosfere je IONOS-
FERA, koja se sastoji od vi{e slojeva
MEZOSFERA
djelomi~no ioniziranih plinova i od
slobodnih elektrona. Najgornji dio
atmosfere se prostire na visinama od
STRATOSFERA

50km
450 do 960 km. Ovaj sloj je nazvan
EKZOSFERA.2
Kur’an je prije 14 stolje}a, u periodu kada se
vjerovalo da je nebo sastavljeno iz jednog
OZONOSFERA dijela, iznio ~injenicu da je nebo sa~injeno od
TROPOSFERA

slojeva i da ih ima "sedam". A do ~injenice da

15km je atmosfera sa~injena od sedam osnovnih slo-
jeva, moderna nauka je uspjela do}i tek u sko-
rije vrijeme.

Harun Yahya 27
 Kada prebrojimo slojeve navedene u ovom izvoru, uo~it }emo da je atmosfera,
kako je to i u Kur’anu istaknuto, sa~injena od sedam slojeva:

1. TROPOSFERA
2. STRATOSFERA
3. OZONOSFERA
4. MEZOSFERA
5. TERMOSFERA
6. IONOSFERA
7. EKZOSFERA
Druga va`na mud`iza o aktualnom pitanju sadr`ana je u formulaciji “...i
odredio {ta }e se u svakom nebu nalaziti...”, koja se nalazi u 12. ajetu sure Fussilat.
Dakle, u ajetu se isti~e da je Allah svakom od slojeva dao odre|ena zadu`enja i
funkcije. Zaista, kao {to smo to mogli vidjeti i u prethodnim poglavljima, svaki od
prethodno navedenih atmosferskih slojeva ima izuzetno bitnu ulogu o pitanju
odr`anja `ivota na Zemlji, kako ljudskog tako i `ivota svih ostalih `ivih bi}a. Svaki
sloj ponaosob ima sebi svojstvene funkcije: od formiranja ki{e do onemogu}avan-
ja prodiranja {tetnih zra~enja, od reflektiranja radiotalasa do spaljivanja meteora...
Jedna od ovih funkcija je u jednom nau~nom djelu ovako opisana:
Zemljina atmosfera je sa~injena od sedam slojeva. Najni`i sloj je Troposfera.
Ki{a, snijeg i vjetar se formiraju samo u Troposferi.3
Sasvim jasno isticanje ovih ~injenica u Kur’anu objavljenom prije 1400 god-
ina veoma je velika mud`iza, s obzirom da su to detalji do kojih je bilo apsolutno
nemogu}e do}i bez suvremene tehnologije XX stolje}a.

28 Kur'anske Mudzize
 U Kur’anu se skre}e pa`nja na zna~ajnu geolo{ku funkciju planina:

“Mi smo po Zemlji nepomi~ne planine razmjestili da ih ona ne potresa...„

(Al-Anbiya’ 31)

Ako obratimo pa`nju, uo~it }emo da se u ajetu isti~e da planine imaju jednu
osobinu - spre~avanja potresanja na Zemlji.

OKEAN SEDIMENT OKEAN km

-0
Korijeni planina
-10
dose`u vidno
Zemljina kora -20 dublje ispod
-30 nivoa Zemlje.
Razmak izme|u
zemljine kora i kore -40
(EARTH, Press
jezgra. and Siever,
-50
str. 413)
Kora jezgra
Mjerena je vodoravna udaljenost.

Britanski otoci Sjeverna Njema~ka Alpi Evropa Ruski plato Kavkaz

[ematski presjek.
Planine imaju kori-
jen u vidu kolca
koji se prote`e
duboko u Zemlji.
(Anatomy of the
Earth, Cailleux,
str. 220)

Planinski lanac Erozija Druga shema koja

Talog
Nivo mora pokazuje da, zbog svo -
jih dubokih korijena,
panina li~e na kolac.
(EARTH SCIENCE,
Kora jezgra Tarbuck and Lutgens,
str. 158)
Planinski korijen

Harun Yahya 29
 Ova ~injenica, koja, u trenutku objavljivanja Kur’ana, nije bila poznata nijed-
nom ~ovjeku, ustanovljena je modernim geolo{kim pronalascima. Prema
geolo{kim nalazima, planine nastaju kao rezultat pomjeranja i sudaranja velikih
slojeva koji ~ine Zemljinu koru.
Prilikom sudaranja dva sloja, otporniji sloj se podvla~i pod drugi sloj, koji se
sabijanjem izdi`e uvis i stvara planinu. Napreduju}i ispod zemlje, donji sloj dolje
stvara jedan duboki produ`etak. Dakle, planine posjeduju jedan produ`etak ispod
povr{ine Zemlje koji je jednak masi koju
vidimo iznad povr{ine Zemlje.
Ova gra|a planina se u jednom
nau~nom izvoru obja{njava na slijede}i
na~in:
U brdovitim podru~jima, gdje su
kontinenti deblji, Zemljina kora se
zabada u manto sloj.4
Upozoravaju}i na ovu karakteris-
tiku, u jednom kur’anskom ajetu se pla-
nine uspore|uju sa stubovima:

Kur’an naziva planine stubovima. Zahvaljuju}i

ovoj osobenosti, pru`anjem ispod i iznad povr{ine
Zemlje u ta~ki spajanja slojeva, planine vr{e
me|usobno zakivanje zemljinih slojeva.
Ovakvim u~vr{}ivanjem Zemljine kore, planine
spre~avaju pomjeranje nad magmatskim slojem ili
me|usobno pomjeranje njenih slojeva. Ukratko,
planine mo`emo uporediti i sa ekserima koji osig-
uravaju medusobno pri~vr{}ivanje dasaka.

30 `
Kur'anske Mudzize
 “Zar Zemlju posteljom nismo u~inili, i planine stubovima?„
(An-Naba’, 6-7)

Zahvaljuju}i ovoj osobenosti, pru`anjem ispod i iznad povr{ine Zemlje u ta~ki

spajanja slojeva, planine vr{e me|usobno zakivanje ovih slojeva. Pored toga,
ovakvim u~vr{}ivanjem Zemljine kore planine spre~avaju pomjeranje nad mag-
matskim slojem ili me|usobno pomjeranje njenih slojeva. Ukratko, planine mo`emo
usporediti sa ekserima koji osiguravaju me|usobno pri~vr{}ivanje dasaka.
Ova stabiliziraju}a uloga planina u nau~noj literaturi navodi se pod ter-
minom “izostaza”. Zna~enje rije~i izostaza je slijede}e:
Izostaza: ravnote`a izme|u pojedinih dijelova mase Zemaljine kore. U
geologiji se pojam spominje u zna~enju osiguravanja generalne ravnote`e
Zemljine kore uz pomo} gravitacione snage koje su planine obrazovale ispod
povr{ine Zemlje.5
Ova vitalna funkcija planina, koja je otkrivena zahvaljuju}i modernoj geologi-
ji i iscrpnim istra`ivanjima, u Kur’an-i-Kerimu, koji je objavljen prije niza stolje}a,
navedena je kao jedan primjer superiorne mudrosti u Allahovom stvaranju. U dru-
gom ajetu Allah ka`e slijede}e:

“...po Zemlji planine nepomi~ne razbacao da vas ne trese...„

(Luqman, 10)

Harun Yahya 31
 U jednom kur’anskom ajetu isti~e se da planine nisu stati~ne, kako nam
izgledaju, ve} da su u konstantnom pokretu:

“Ti vidi{ planine i misli{ da su nepomi~ne, a one promi~u kao

{to promi~u oblaci - to je Allahovo djelo koji je sve savr{eno stvorio;
On, doista, zna ono {to radite. „
(An-Naml, 88)

Ova pokretljivost planina proisti~e iz pokretljivosti Zemljine kore, na kojoj se

nalaze. Zemljina kora se, gotovo kao plove}i, pokre}e nad manto slojem koji je
dosta zbijeniji od nje.
Prvobitno je po~etkom XX stolje}a njema~ki nau~nik po imenu Alfred
Wegener nastupio sa tvrdnjom da su, u prvom periodu Zemlje, kontinenti bili
zajedno, da su se, potom, pomjeranjem u razli~itim smijerovima, razdvojili i
udaljili jedan od drugog.
Da je Wegener bio u pravu, geolozi su, me|utim, uspjeli doku~iti tek 50 god-
ina nakon njegove smrti, dakle 80-ih godina. Kao {to je to i Wegener istakao u jed-
nom tekstu, objavljenom 1915. godine, kontinenti su prije otprilike 500 miliona
godina bili me|usobno povezani i ovaj ogromni kontinent, nazvan Pangaea, nalazio
se na ju`nom Zemljinom polu.
Prije otprilike 180 miliona godina Pangaea se razdvojila na dva dijela. Jedan
od ova dva velika kontinenta koji su se u razli~itim smjerovima odvajali jedan od
drugog je nazvan Gondwana i obuhvatao je Afriku, Australiju, Antarktik i Indiju.
A, drugi kontinent - nazvan Laurasia - obuhvatao je Evropu, Sjevernu Ameriku i
Aziju bez Indije. U razdoblju od 150 miliona godina nakon diobe Pangaea, u
razli~itim vremenima Gondwana i Laurasia su se odvajali na manje kontinente.
Ovi kontinenti, koji su nastali prvobitnim razlaganjem Pangaea, konstantnom
promjenom raspodjele izme|u mora i kopna, kre}u se povr{inom Zemlje brzinom
od nekoliko centimetara godi{nje.
Ova pokretljivost Zemljine kore, koja je otkrivena nakon geolo{kih istra`ivan-

32 Kur'anske Mudzize
 P
POO K R E TA N J E K O NT
N TINE
IN EN
NAATA
Na skicama
ZAPADNA ZEMLJINA
lijevo su prikazani POLULOPTA 50 MILIONA
200 MILIONA polo`aji GODINA KASNIJE
GODINA PRIJE kontinenata kroz
razli~ita
historijska
razdoblja.
Na skicama desno
su prikazani
135 MILIONA polo`aji
GODINA PRIJE
kontinenata u
budu}nosti, ako se
uzme u obzir da
}e se kretati na
ustaljeni na~in.

ISTO^NA ZEMLJINA
65 MILIONA POLULOPTA 50 MILIONA
GODINA PRIJE GODINA KASNIJE

DANAS

ja provedenih po~etkom XX stolje}a, u nau~noj literaturi obja{njava se na slijede}i

na~in:
Povr{ina Zemlje debljine od 100 km, koju ~ine Zemljina kora i gornji manto,
obrazovana je od dijelova koji se zovu “slojevi”. Postoji {est velikih i bezbroj
malih slojeva koji konstruiraju Zemljinu povr{inu. Ovi slojevi, prema teoriji
nazvanoj “tehnika slojeva”, pokre}u se nose}i na sebi kontinente i dna
okeana... Prora~unato je da godi{nje pomijeranje kontinenata iznosi izmedu 1
i 5 cm. Ovakvim pokretanjem slojeva nastaju promjene u svjetskoj geografiji.
Atlantski okean, naprimjer, svake godine se pomalo {iri.6
Jedna va`na ta~ka na koju ovdje treba upozoriti je slijede}a: u navedenom
ajetu Allah je pokretanje kontinenata obznanio kao promicanje. Upravo danas,
nau~nici za ovo pomjeranje, tako|er, koriste engleski termin “Continental drift”,
odnosno “pomicanje kontinenata”.7
Obznanjivanjem u Kur’anu ove nau~ne ~injenice koju je nauka nedavno otkri-
la je, nesumnjivo, jedna od kur’anskih mud`iza.

Harun Yahya 33
 @eljezo je jedan od elemenata na koje se skre}e pa`nja u Kur’anu. U kur’an-
skom poglavlju Hadid, {to zna~i “gvo`|e”, ka`e se slijede}e:

“...I gvo`|e smo spustili, u kome je velika snaga i koje ljudima koristi...„
(Al-Hadid, 25)

Glagol “spustiti”, koji se u ajetu upotrijebio uz rije~ gvo`|e, mo`e se figura-

tivno shvatiti u zna~enju “davanja na slu`enje ljudima”. Me|utim, kada se rije~
uzme u obzir u njenom stvarnom zna~enju “fizi~ko spu{tanje sa neba”, uo~it }e se
da ajet sadr`ava jednu veoma zna~ajnu nau~nu mud`izu, po{to otkri}a moderne
astronomije iznose da ruda gvo`|a dolazi sa ogromnih zvijezda iz vanjskog kos-
mosa.
Te{ki metali u kosmosu proizvode se u jezgru velikih zvijezda. [to se ti~e
na{eg, Sun~evog sistema, on ne posjeduje strukturu koja bi u sebi mogla
proizvoditi element `eljeza. @eljezo ili gvo`|e
Grumen `eljeza
mo`e se formirati jedino na zvijezdama koje
su mnogo ve}e od Sunca, na temperaturi
koja dosti`e nekoliko stotina miliona ste-
peni. Kada koli~ina `eljeza na ovim zvi-
jezdama, koje su nazvane Nova ili
Supernova, prekora~i odre|enu mjeru, zvi-
jezda vi{e nije u stanju da je nosi i eksplodi-
ra. Kao posljedica ove eksplozije, meteori, koji
u sebi sadr`e `eljezo, rasipaju se po svemiru i plove nje-
govim prostranstvima dok se ne sudare sa nekim nebeskim tijelom, ulaskom pod
uticaj njegove gravitacije.
Kao {to se jasno da zaklju~iti iz navedenoga, element `eljeza nije nastao na
Zemlji, ve} je, preno{enjem uz pomo} meteora, sa Supernova “spu{ten na Zemlju”,
na, dakle, isti na~in kako je to Kur’an naveo. Sasvim je jasno da je ovo bilo

34 `
Kur'anske Mudzize
nemogu}e nau~no otkriti u VII stolje}u, kada je Kur’an objavljen. Ova ~injenica se,
me|utim, nalazi u Kur’anu, {to opet predstavlja jedan u nizu dokaza da je on rije~
Allaha koji posjeduje neograni~eno znanje.
Pored navedenog, 25. ajet poglavlja Al-Hadid, u kome se govori o `eljezu,
sadr`i dvije, prili~no zanimljive, matemati~ke {ifre: Al-Hadid je 57. poglavlje
Kur’ana. Kada se izra~una broj~ana vrijednost rije~i Al-Hadid, pred nama se
pojavljuje ista cifra: 57.
Broj~ana vrijednost same rije~i Hadid (bez odre|enog ~lana ‘’Al’’) iznosi 26.
Broj 26 je tabli~ni (atomski) broj `eljeza.

Al-Hadid je 57. poglavlje Kur'ana. Kada se izra~una broj~ana vrijednost rije~i Al-Hadid, pred
nama se pojavljuje ista cifra: 57. Broj~ana vrijednost same rije~i Hadid (bez odre|enog ~lana
''Al'') iznosi 26. Broj 26 je tabli~ni (atomski) broj `eljeza. U ajetima poglavlja Al-Hadid
Sveznaju}i Allah, d`. {., nam skre}e pa`nju na na~in nastanka `eljeza, a sa matemati~kim
{iframa nam ujedno pokazuje i jedno nau~no ~udo.

Harun Yahya 35
 “Neka je hvaljen Onaj koji u svemu stvara spol:
u onome {to iz zemlje ni~e, u njima samim,
i u onome {to oni ne znaju!„
(Ya Sin, 36)

Uporedo sa time {to predstavlja protivvrijednost pojma “par”, mu{ki i `enski

spol u sebi sadr`ava i mnogo {ire zna~enje, kako je to i u prethodnom ajetu istaknu-
to “...u onome {to oni ne znaju”. Upravo se danas susre}emo sa jednim zna~enjem
na koje je upozoreno u ajetu. Paul Dirac, engleski nau~nik koji je iznio tvrdnju da
materija posjeduje svoju suprotnost, 1933. godine nagra|en je Nobelovom
nagradom za oblast fizike. Ovo tkri}e, nazvano “Parite”, isti~e da materija ima
svoju paricu nazvanu antimaterija. Antimaterija u sebi sadr`i svojstva koja su
suprotna svojstvima materije. Naprimjer, suprotno materiji, antimaterija je opreml-
jena pozitivnim elektronima i negativnim protonima. Ova ~injenica je na slijede}i
na~in opisana u jednom nau~nom djelu:
...Svaki i najsitniji komadi} ima svoj - antikomadi} - koji je suprotno naelek-
trisan. Nestalni odnos nam pokazuje da se nastanak i nestanak onih parova
obrazuje svugdje i uvijek u istom trenutku.8

V rijeme je pojam koji je

apsolutno vezan za
onoga ko ga opa`a.
Dok isti vremenski period
nekome izgleda dug, dru-
gome mo`e izgledati sasvim
kratak. Da bi se odredila neka
zajedni~ka vrijednost potrebni
su izvori poput sata i kaledara, bez
kojih bi bilo nemogu}e na~initi defini -
tivnu pretpostavku po pitanju vremena.

36 `
Kur'anske Mudzize
 Pitanje relativiteta vremena je danas jedna dokazana nau~na ~injenica.
Me|utim, ova ~injenica je iza{la na vidjelo po~etkom XX stolje}a Einsteinovom
teorijom relativiteta. Do tog perioda ~ovjek nije znao da je vrijeme jedan relativni
pojam, da shodno okru`enju mo`e pokazivati promjenljivost. Me|utim, veliki
nau~nik, Albert Einstein, teorijom relativiteta ovu ~injenicu dokazao je na sasvim
jasan na~in. Iznio je ~injenicu da je vrijeme pojam koji je vezan za masu i brzinu.
Tokom cijele historije ~ovje~anstva ovo pitanje nije niko jasno aktualizirao.
Osim jednog izuzetka: u Kur’anu su izneseni detalji koji upozoravaju na
~injenicu da je vrijeme relativno! U tom kontekstu ovdje mo`emo navesti nekoliko
ajeta koji ilustriraju ovu ~injenicu:

“Oni od tebe tra`e da ih kazna {to prije stigne, i Allah }e

ispuniti prijetnju Svoju; a samo jedan dan u Gospodara tvoga
traje koliko hiljadu godina, po va{em ra~unanju.„
(Al-Hajj, 47)

“On upravlja svima, od neba do Zemlje, a onda se sve to Njemu vra}a u

danu koji, prema va{em ra~unanju vremena, hiljadu godina traje.„
(As-Sajdah, 5)

“K Njemu se penju meleki i D`ibril u danu koji

pedeset hiljada godina traje.„
(Al-Ma’arij, 4)

^injenica da se na ovako krajnje jasan na~in govori o relativitetu vremena u

Kur’anu, koji je objavljen prije niza stolje}a, jo{ jedan je u nizu dokaza da je to
Allahova Knjiga.

Harun Yahya 37
 Pitanje nastanka ki{e je za ~ovjeka dugo vremena predstavljalo tajnu.
Me|utim, nakon otkrivanja zra~nih radara, do{lo se do saznanja o stadijima kroz
koje ki{a prolazi u toku nastanka.
Prema ovome, ki{a nastaje prolaze}i kroz tri stadija: prvo se uz pomo} vjetra
sa Zemlje podi`e “repromaterijal”, potom se formiraju oblaci i na kraju dolazi do
formiranja ki{nih kapi.
^injenice koje su, u vezi sa nastankom ki{e, iznesene u Kur’anu upravo gov-
ore o ovim stadijima. O pitanju nastanka ki{e u jednom kur’anskom ajetu ka`e se
slijede}e:

“Allah je taj koji vjetrove {alje, pa oni oblake tjeraju i On ih po nebu,

kako On ho}e, rasprostire i na komade dijeli, pa ti vidi{ ki{u kako iz njih
pada, i kada je On na one robove Svoje na koje `eli prolije,
oni se odjednom rado{}u ispune. „
(Ar-Rum, 48)

Sada se zadr`imo na ova tri stadija koja su navedena u Kur’anu:

I. STADIJ: “Allah je taj koji vjetrove {alje...”
Bezbroj balon~i}a koji nastaju pjenu{anjem mora i okeana konstantno u vidu
vodenih zehri odska~u iznad povr{ine. Ove solju bogate zehre se, uz pomo} vjetra,
potom prenose u atmosferske visine. Ovi si}u{ni komadi, zvani “aerosol”, uz
pomo} jednog mehanizma, zvanog “vodena zamka”, ovdje dolaze u dodir sa vode-
nom parom koja je tako|er do{la s mora. Okupljanjem oko ovih aerosola, vodena
para se zgu{njava i pretvara u vodene kapi.
II. STADIJ: “...pa oni oblake tjeraju i On ih po nebu, kako On ho}e, raspro-
stire i na komade dijeli... “
Uz pomo} vodene pare koncentrirane oko solnih kristala ili si}u{nih pra{kica
nastaju oblaci. Zbog toga {to su veoma male (presjeka od 0.01 do 0.02 mm) vodene
kapljice u oblacima ostaju vise}i i {ire}i se nebom. Na taj na~in se nebo prekriva
oblacima.

38 Kur'anske Mudzize
Na slici gore je ilustriran jedan od neograni~enog broja balon~i}a koji nastaju pjenu{anjem mora i
okeana i koji konstantno u vidu vodenih zehri odska~u iznad povr{ine. Ove solju bogate zehre se,
uz pomo} vjetra, potom prenose u atmosferske visine. To je prvi stadij u nastanku ki{e. Uz pomo}
vodene pare koncentrirane oko solnih kristala ili si}u{nih pra{kica nastaju oblaci, a daljnjim
zgu{njavanjem formiraju se ki{ne kapi. Svi ovi stadiji formiranja ki{ne kapljice su navedeni u
Kur’anu.

III. STADIJ: “...pa ti vidi{ ki{u kako iz njih pada...”

Sitne vodene kapljice okupljene oko solnih kristala ili si}u{nih pra{kica, daljn-
jim zgu{njavanjem formiraju ki{ne kapi. Na taj na~in ki{ne kapi postaju te`e od
zraka i, odvajaju}i se od oblaka, po~inju se u vidu ki{e spu{tati na zemlju.
Kao {to se iz prilo`enog da zaklju~iti, sva tri stadija nastanka ki{e sadr`ana su
u navedenom ajetu. Stadiji su, povrh svega, izneseni ta~nim redoslijedom. Kao i
mnoge druge prirodne pojave, tako je i nastanak ki{e Allah iznio na najispravniji
na~in i to ~ovjeku saop}io putem Kur’ana jo{ prije 14 stolje}a, dakle mnogo rani-
je no {to }e to nauka otkriti.
Vezano za nastanak ki{e, u drugom kur’anskom ajetu se navode slijede}e
~injenice:

Harun Yahya 39
 “Zar ne vidi{ da Allah razgoni oblake, a onda ih
spaja i jedne nad drugima gomila, pa ti vidi{ ki{u kako iz
njih pada; On s neba, iz oblaka veli~ine brda, spu{ta grad, pa
njime koga ho}e pogodi, a koga ho}e po{tedi - bljesak munje
Njegove gotovo da oduzme vid. „
(An-Nur, 43)

Nau~nici koji su se bavili istra`ivanjem vrsta oblaka suo~ili su se sa veoma

zbunjuju}im rezultatima vezanim za proces nastanka ki{e. Ki{ni oblaci se formira-
ju i oblikuju u jednom utvr|enom sistemu i stupnjima. Nau~no obja{njenje stupn-
jeva formiranja jednog od ki{nih oblaka cumulominbus glasi:
1. STEPEN, razgonjenje: Oblaci se uz pomo} vjetra guraju, odnosno razgone
sa svojih mjesta.

2. STEPEN, spajanje: Ovi mali oblaci (cumulus), koji

se razgone od strane vjetra, spajaju se na mjestu do kojeg
su dogurani i tako formiraju novi i veliki oblak.9

3. STEPEN, gomilanje: Nakon spajanja malih oblaka,

u novoformiranom velikom oblaku dolazi do porasta
energije potiska koja ga vu~e gore. Energija u centru obla-
ka je ja~a u odnosu na energiju po rubnim dijelovima. Ova
energija potiska u centru, koja ga vu~e prema gore, ~ini da
se oblak razvija uvisinu. [ire}i se prema gore, oblaci se na
taj na~in gomilaju jedan na drugi. To biva povodom da se
trup ovog uvis naraslog oblaka ispru`i prema hladnijim Mali oblaci (cumulus oblaci) se
uz pomo} vjetra pokre}u i sjed -
dijelovima atmosfere. Tako se u ovom hladnom okru`enju injuju. Upravo onako kako je to
atmosfere ledene i vodene kapi po~inju pove}avati. i u Kur’anu nazna~eno: "...Allah
razgoni oblake, a onda ih spaja i
Nakon {to pro|u kroz sve ove stepene i nakon {to jedne nad drugima gomila..."
dobiju te`inu toliku da na nju ne mo`e utjecati energija

40 Kur'anske Mudzize
 (A) mali odvojeni
dijelovi oblaka (cumulus
oblaci) (B) Nakon spajan -
ja malih oblaka, u novo-
formiranom velikom
oblaku dolazi do porasta
energije potiska koja ga
vu~e gore. Ova energija
potiska u centru, koja ga
vu~e prema gore, ~ini da
se oblak razvija uvisinu.

[ire}i se prema gore, oblaci se na taj na~in

gomilaju jedan na drugi. To biva povodom da
se trup ovog uvis naraslog oblaka ispru`i
prema hladnijim dijelovima atmosfere. Tako
se u ovom hladnom okru`enju atmosfere
ledene i vodene kapi po~inju pove}avati.
Nakon {to dobiju te`inu toliku da na nju ne
mo`e uticati energija koja ih vu~e prema
gore, ledene i vodene kapi u vidu ki{e i grada
po~inju iz oblaka da se spu{taju na zemlju.
Ova nau~na ~injenica je od strane Allaha, d`.
{., saop}ena u Kur’anu prije 14 stolje}a: "...a
onda ih (oblake) spaja i jedne nad drugima
gomila, pa ti vidi{ ki{u kako iz njih pada..."

koja ih vu~e prema gore, ledene i vodene kapi u vidu ki{e i grada po~inju iz obla-
ka da se spu{taju na zemlju.10
Ne smije se gubiti iz vida da su detalje u vezi s formiranjem, gra|om i funkci-
jom oblaka meteorolozi uspjeli nedavno otkriti i to zahvaljuju}i suvremenoj tehni-
ci (avion, satelit, kompjuter i sl.) koja im je bila na raspolaganju. Allah nam, pak,
ove detalje iznosi u Kur’anu, koji je objavljen prije 1400 godina, u periodu kada to
nijedan ~ovjek nije mogao znati.

Harun Yahya 41
 [to se ti~e drugih kur’anskih podataka vezanih za ki{u, oni upozoravaju na
momenat da se ki{a spu{ta u odre|enoj koli~ini. U poglavlju Az-Zuhruf ka`e se sli-
jede}e:

“Onaj koji s neba s mjerom spu{ta vodu,

pomo}u koje u `ivot vra}amo mrtve
predjele - tako }ete i vi biti o`ivljeni.„
(Az-Zuhruf, 11)

Ova mjera ki{e je, tako|er, ustanovljena suvremenim istra`ivanjem. Prema

odre|enim prora~unima, provedenim tokom ovih istra`ivanja, ustanovljeno je da se
sa Zemljine povr{ine u jednoj sekundi ispari 16 miliona tona vode. U toku godine
ova koli~ina dosti`e cifru od oko 513 triliona tona vode. A to je ujedno i godi{nja
koli~ina ki{e koja se u toku godine spusti na Zemlju. Voda je, dakle, u jednoj
neprestanoj ravnote`i, “prema odre|enoj mjeri” ona konstantno kru`i. A odr`avan-
je `ivota na Zemlji se, tako|er, osigurava upravo ovim neprestanim kru`enjem
vode. Kada bi ~ovjek upotrijebio sve pogodnosti cijele tehnologije kojom raspo-
la`e, on, opet, nikada ne bi bio u
mogu}nosti vje{ta~ki proizvesti ovo
kru`enje.
Ukoliko bi do{lo do i najmanjih
promijena u koli~ini, ubrzo bi nastale
velike ekolo{ke neuravnote`enosti, a
to bi dovelo u pitanje odr`anje `ivota.
To se, me|utim, nikada ne}e dogodi-
ti. Ki{a }e, kako je to i u Kur’anu na-
vedeno, nastaviti da se, svake godine,
u istoj mjeri spu{ta na Zemlju.

42 Kur'anske Mudzize
Nau~no je ustanovljeno da je koli~ina vode koja se ispari sa Zemljine povr{ine i koja se ponovo
vrati u vidu ki{e "konstantna": oko 513 triliona tona vode. Ova konstantna koli~ina, koja je u
jednoj neprestanoj ravnote`i, je u Kur’anu istaknuta kao "odre|ena mjera". Ukoliko bi do{lo do
i najmanjih promijena u ovoj konstantnoj koli~ini, ubrzo bi nastale velike ekolo{ke neu -
ravnote`enosti, a to bi dovelo u pitanje odr`anje `ivota.
 U jednom kur’anskom ajetu se skre}e pa`nja na “oplodnju” kao osobinu vjetra
i da, kao posljedica toga, nastaje ki{a:

“Mi {aljemo vjetrove da oplo|uju, a iz neba spu{tamo ki{u da

imate {ta piti - vi time ne mo`ete raspolagati.„
(Al-Hijr, 22)

U ajetu se skre}e pa`nja da se u prvom stadiju nastanka ki{e nalaze vjetrovi.

Me|utim, sve do po~etka XX vijeka bilo je poznato jedino da vjetar raznosi
oblake, kao jedina veza izme|u vjetra i padanja ki{e. [to se, me|utim, ti~e otkri}a
moderne meteorologije, ona su pokazala da vjetrovi imaju ulogu “oplo|avanja” pri-
likom nastanka ki{e.
Ova uloga oplodnje odvija se na slijede}i na~in:
Zbog pjenjenja, na povr{ini okeana i mora konstantno dolazi do formiranja
bezbroj zra~nih mjehuri}a. U trenutku rasprsnu}a ovih mjehuri}a, u zrak se izbacuje
na hiljade komadi}a veli~ine jednog stotog dijela milimetra. Ovi komadi}i, nazvani
“aerosol” se, pomije{ani sa pra{inom sa kopna, uz pomo} vjetrova prenose u gornje
slojeve atmosfere. Aerosoli, koji su tako uz pomo} vjetrova dospjeli na velike visine,
ovdje dolaze u dodir sa vodenom parom. Okupljanjem oko ovih aerosola, vodena
para se zgu{njava i pretvara u vodene kapi. Koncentriranjem na jednom mjestu, ove
vodene kapi prethodno formiraju oblak, a potom se u vidu ki{e spu{taju na Zemlju.
Kao {to se vidi, vjetrovi vr{e “oplodnju” aerosola vodenom parom koja se u slo-
bodnom obliku nalazi u atmosferi i, na taj na~in, osiguravaju formiranje ki{nih obla-
ka.
U slu~aju da vjetar ne posjeduje ovu osobinu oplo|avanja, u vi{oj atmosferi
nikada ne bi moglo do}i do formiranja vodenih kapljica, pa, analogno tome, ne bi
postojalo ni ne{to {to se zove ki{a.
Bitan momenat ovdje je taj da je ova kriti~na uloga vjetra u nastanku ki{e stol-
je}ima prije saop}ena u kur’anskom ajetu. I to u historijskom razdoblju kada ~ovjek
skoro ni{ta nije znao o prirodnim pojavama...

44 Kur'anske Mudzize
Na slici gore su prikazane etape nastanka talasa. Talasi se formiraju uz pomo} vjetrova koji pu{u iznad povr{ine vode.
Vodene zehre, zajedno sa vjetrom, po~inju sa kru`nim kretanjem. Ovo kretanje }e nakon kratkog vremena formirati
talase, koji }e se nanizati jedan za drugim, a zrak }e ispuniti balon~i}i koji nastaju zajedno sa talasima. Ovo je prvi stadij
nastanka ki{e. U Kur’anu je tako|er skrenuta pa`nja da se u prvom stadiju nastanka ki{e nalaze vjetrovi.

Harun Yahya 45
 Specifi~nost mora, koja je od strane istra`iva~a otkrivena u skoroj pro{losti, u
Kur’anu se isti~e na slijede}i na~in:

“Pustio je dva mora da se dodiruju, izmedu njih

je pregrada i oni se ne mije{aju.„
(Ar-Rahman, 19-20)

Ova, Kur’anom saop}ena, karakteristika mora - da se me|usobno dodiruju, a

da se njihove vode apsolutno ne mije{aju - u nedavnoj pro{losti otkrivena je od
strane okeanografa. Ustanovljeno je da se, zbog prisutnosti jedne fizi~ke snage,
nazvane “povr{inski napon”, vode susjednih mora ne mije{aju. Povr{inski napon,
koji proizlazi iz razli~ite gustine mora, gotovo poput zida spre~ava me|usobno
mije{anje voda.11
Svakako je zanimljiv momenat da se ova ~injenica nalazi u Kur’anu, {to je,
opet, jo{ jedan veoma efektan odgovor onima koji tvrde da je Kur’an napisan od
strane ~ovjeka, Muhammeda, a.s. Kur’an se pojavio u periodu kada ~ovjek nije
imao pojma niti o fizici, ni o povr{inskom naponu, a niti o okeanografiji.

Atlanski okean Sredozemno more

Dubina (u metrima)

Voda Atlanskog okeana

ima slanost koja je ni`a od Voda Sredozemnog mora
36.0 %

Procjena slanosti koja je Gibraltarska vrata

ve}i od 36.5%

Sredozemno more i Atlanski okean imaju velike valove, jaka strujanja i plimu i
oseku. Iako se voda Sredozemnog mora na Gibraltaru susre}e sa vodama
Atlanskog okeana njene karakteristike (gusto}a, temperatura i toplota) ostaju
nepromjenjene. Po{to izme|u ova dva mora postoji jedna nevidljiva granica.

46 `
Kur'anske Mudzize
SATELITSKI SNIMAK GIBRALTARA
 “Ili su kao tmine dubokih mora koje
prekrivaju talasi sve jedan za drugim, iznad kojih
su oblaci, sve tmine jedna iznad drugih, prst se pred
okom ne vidi, - a onaj kome Allah ne da svjetlo
ne}e svjetla ni imati.„
(An-Nur, 40)

Generalno okru`enje dubokih mora je ovako opisano u knjizi Oceans:

Danas sa sigurno{}u znamo da tmina dubokih mora i okeana vlada na dubini
od oko 200 m i dublje. Na ovim dubinama skoro uop}e nema svjetlosti. A, na
dubinama preko 1000 m apsolutno je nemogu}e nai}i ni na kakvu svjetlost.12
Pored podataka vezanih za generalnu geografsku gra|u mora i okeana,
karakteristike `ivih bi}a koja tu `ive, danas je ~ak mogu}e do}i i do podataka
koji govore o koli~ini vode odre|enog mora ili okeana, povr{ini, dubini i sl.
Ipak, da bi se do{lo do svih ovih podataka, ~ovjek je primoran koristiti se razn-
im specijalnim pomagalima i podmornicama izra|enim uz pomo} suvremene
tehnologije.
Bez ovih pomagala skoro je nemogu}e da ~ovjek dopre do morskih dubina
preko 40 m. Uporedo sa tim, bez odre|enih pomagala je apsolutno nemogu}e da
~ovjek dospije i ostane `iv na tamnim okeanskim dubinama od oko 200 m. Zbog
toga, nau~nici su detaljne podatke o morima uspjeli otkriti tek u skoro vrijeme.
Suprotno tome, frazu “tmina dubokih mora” sadr`anu u An-Nur suri je Kur’an
iznio prije 1400 godina. Izno{enje ovog podatka u Kur’anu i to u periodu kada nije
postojalo nikakve tehnologije i kada, prema tome, nije postojalo nikakvo pomaga-
lo pomo}u kojega bi ~ovjek mogao zaroniti u morske dubine, svakako je svo-
jevrsna mud`iza ove uzvi{ene Knjige.
Uporedo sa navedenim, u istom ajetu sure An-Nur, u formulaciji “...kao tmine
dubokih mora koje prekrivaju talasi sve jedan za drugim, iznad kojih su oblaci, sve
tmine jedna iznad drugih...”, Kur’an upozorava na jo{ jednu nedavno otkrivenu
nau~nu mud`izu:

48 `
Kur'anske Mudzize
Prema mjerenjima na~injenim uz kori{tenje suvremene
tehnologije, ustanovljeno je da se 3-30% sun~eve svjet-
losti reflektira kroz povr{inu mora. Na prvih 200
metara se, jedna za drugom, upija svih 7 boja svjet-
losnog spektra, od kojih plava ostaje zadnja. (slika
pored)
Na dubinama preko 1.000 m. je apsolutno nemogu}e
nai}i na bilo kakve tragove svjetlosti. (slika gore) Na
ovu ~injenicu je jo{ prije 1400 godina upozoreno u
Kur’anu, u 40. ajetu poglavlja An-Nur.
 povr{inki Na skici su predstav-
talasi ljeni unutra{nji talasi,
koji se formiraju
izme|u dva sloja voda
sa razli~itim gustinama.
Donji od ovih slojeva je
gu{}i u odnosu na
gornji. Ovu ~injenicu,
koju je Kur’an - u 40.
Ajetu poglavlja An-Nur
- iznio prije 14 stolje}a,
nauka je otkrila tek u
skorije vrijeme.
gusta voda
unutra{nji talasi

manje gusta voda

Nau~nici su nedavno otkrili da “na povr{ini morskih slojeva sa razli~itom

gustinom postoje unutra{nji valovi koji ~ine granicu izme|u ovih slojeva”.
Unutra{nji valovi prekrivaju dubine mora i okeana, po{to duboka mora posje-
duju ve}u gusto}u vode na dubinama u odnosu na povr{insku vodu.
Unutra{nji valovi se pona{aju kao povr{inski valovi. Kao i vanjski valovi, i
unutra{nji valovi se mogu razbijati. Unutr{nji valovi se ne mogu primijetiti
prostim ljudskim okom, jedino su uo~ljivi prilikom istra`ivanja promjena tem-
perature i slanosti mora ili okeana.13
Podatak iznesen u navedenom kur’anskom ajetu je u apsolutnom skladu sa
navednim obja{njenjem. Bez provo|enja odre|enih istra`ivanja, ~ovjek je u stanju
uo~iti jedino valove koji su na povr{ini mora, dok je unutarnje talasanje apsolutno
nedostupno. Ali, u suri An-Nur Allah upozorava na drugi oblik talasanja koje se
pojavljuje na morskim dubinama. Neosporno je da je i ova ~injenica, koju su
nau~nici nedavno uspjeli otkriti, jedan od pokazatelja da je Kur’an rije~
Sveznaju}eg, Allaha, d`. {.

50 Kur'anske Mudzize
 “Ne valja to! Ako se ne okani, dohvatit }emo ga za kiku;
za ono la`no i grje{no ~elo.„
(Al-’Alaq, 15-16)

Karakteristika ~ela, “la`no i grje{no ~elo”, koja je navedena u citiranom ajetu

je detalj koji zavre|uje krajnju pa`nju. Odre|enim istra`ivanjima provedenim pro-
teklih godina ustanovljeno je da se u prednjem, ~eonom dijelu lobanje nalaze
dijelovi koji upravljaju odre|enim aktivnostima mozga. Obja{njenje vezano za ovaj
predio i njegovu funkciju, na {to je prije 1400 godina upozorio Kur’an, suvremeni
nau~nici su uspjeli dati tek u proteklih 60 godina. Kada se pogleda u prednji dio
lobanje, primijetit }e se ~eoni dio mozga. Rezultati do kojih se, o pitanju funkcija
ovog dijela, do{lo nakon provedenih istra`ivanja u oblasti fiziologije, na slijede}i
na~in su izneseni u djelu Essentials of Anatomy and Physiology:
“Motivacija, planiranje predmi{ljenja i po~etak pokreta se realizira u prednjem
dijelu ~eonih krila mozga. Ovo je jedan segment asocijacije korteksa...”14
Pored ovoga, u spomenutom djelu se u vezi s ovim predjelom nalazi i slijede}a
formulacija:
“Uporedo sa vezom sa pokretima, smatra se da je ~eoni dio mozga u isto vri-
jeme i funkcionalni centar agresivnosti...”15
Kao {to se da razumjeti i iz navedenih obja{njenja, ~eoni segment mozga vodi
sve aktivnosti vezane za planiranje, motivaciju i pokretanje dobrih ili lo{ih pokreta,
za govorenje istine ili la`i.
Sasvim je o~ito da formulacija “la`no i grje{no ~elo”
navedena u kur’anskom poglavlju Al-’Alaq pokazuje
~eoni dio
veliku paralelnost sa prethodnim obja{njenjima. Nau~ne mozga
~injenice, poput ove koju su nau~nici otkrili u posljednjih
60 godina, Allah je putem Kur’ana saop}io ~ovjeku prije 14
stolje}a.

Harun Yahya 51
 Kada se u Kur’anu ljudi pozivaju u iman, spominju se veoma razli~ite teme.
Kao dokaz ~ovjeku, Allah nekada isti~e nebesa, nekada Zemlju, a nekada biljke i
`ivotinje. Opet, u mnogo ajeta se savjetuje ~ovjeku da se osvrne na stvaranje,
ra|anje ~ovjeka samog. Veoma ~esto se podsje}a na to kako je ~ovjek do{ao na svi-
jet, kroz koje je etape prolazio i {ta mu je temeljna gra|a. Ilustracije radi, u jednom
ajetu stoji slijede}e:

“Mi vas stvaramo - pa za{to ne povjerujete?

Ka`ite vi Meni: da li sjemenu koje ubacujete
vi oblik dajete ili Mi to ~inimo?„
(Al-Waqi’a, 57-59)

Stvaranje ~ovjeka i ~udotvorne karakteristike toga su nagla{ene i u jo{ mnogo

ajeta. Me|utim, me|u ovim akcentima postoje takvi podaci i detalji koje nikako
nisu mogli znati ljudi koji su `ivjeli u VII stolje}u. Neki od tih detalja su slijede}i:
1.) ^ovjek ne nastaje od cijele koli~ine sperme, ve}, naprotiv, od njenog
veoma malog dijela - spermatozoida.
2.) Spolnost bebe se odre|uje od strane mu{karca.
3.) Ljudski embrio se za maternicu zalijepi gotovo isto kao pijavica.
4.) ^ovjek se u maternici razvija u tri mra~ne komore.
Sigurno je da su ljudi u stolje}u objavljivanja Kur’ana znali da je sperma koju
u toku spolnog odnosa ispu{ta mu{karac temeljna materija formiranja jedinke. Da
se dijete ra|a u prosjeku nakon 9 mjeseci je tako|er ~injenica koja se mogla jed-
nostavno opaziti, koja nije iziskivala istra`ivanja da se do nje do|e. Me|utim,
~injenice koje smo naprijed naveli su bile daleko iznad dostupnosti ~ovjeka tog
perioda. To je jedino bilo mogu}e otkriti zahvaljuju}i tehnologiji XX stolje}a.
Zadr`imo se sada detaljnije nad ovim ~injenicama.

52 Kur'anske Mudzize
 Kapljica sperme
U toku spolnog op}enja mu{karac odjednom izbaci u prosjeku oko 250 mil-
iona spermatozoida. Do dospijevanja do jajeta, spermatozoidi prevale te`ak put
kroz maj~inu utrobu. U toku ovog putovanja, od 250 miliona svega oko 1000 sper-
matozoida uspije do}i do jajeta. Na kraju utrke koja traje 5 minuta, jaje prima samo
jedan spermatozoid. Dakle, bit ~ovjeka ne le`i u cijeloj koli~ini sperme, nego u
njenom jednom si}u{nom dijelu. Ova ~injenica se u Kur’anu obja{njava na sli-
jede}i na~in:

“Zar ~ovjek misli da }e sam sebi prepu{ten biti,

da ne}e odgovarati? Zar nije bio kap sjemena koje se ubaci? „
(Al-Qiyama, 36-37)

Ako se obrati pa`nja, primijetit }e se da nam Kur’an saop}ava da se ~ovjek ne

za~inje od cijele koli~ine sperme, ve}, naprotiv, od njenog malog dijela - kapi!
Poseban naglasak navedenog ajeta, izno{enje ~injenice koju je jedino moderna
nauka uspjela otkriti, dokaz je da navedena ~injenica ima svoje bo`ansko izvori{te,
da dolazi od Onoga koji je Sveznaju}i.

Na slici pored se vidi sper-

ma izba~ena u maternicu.
Od 250 miliona spermato-
zoida, koliko se izbaci od
mu{karca, samo veoma
mali broj njih dospijeva do
jajeta. Oplodnju jajeta }e
obaviti samo jedan od 1000
spermatozoida koji su usp-
jeli ostati u `ivotu. Da se
~ovjek formira samo od
jednog spermatozoida, a ne
od cijele koli~ine sperme,
Kur’an nas je obavijestio
koriste}i formulaciju "kap
sjemena".

Harun Yahya 53
 Smjesa u spermi
Hranljiva te~nost, koju nazivamo spermom i koja nosi spermatozoide, ne sas-
toji se samo od spermatozoida. Naprotiv, sperma je na~injena od smjese me|usob-
no razli~itih te~nosti. Ove te~nosti imaju ulogu, izme|u ostalog, da raspola`u
koli~inom {e}era koji }e podmiriti energiju koja je potrebna spermatozoidima, da
svojom bazi~nom osobeno{}u neutraliziraju kiseline na ulazu u maternicu, da osig-
uraju klizavost sredine, {to je neophodno za kretanje spermatozoida.
Zanimljivo, kada govori o spermi, Kur’an upozorava i na ovu ~injenicu, koju
je stolje}ima poslije otkrila moderna nauka, i spermu definira kao “smjesu sjeme-
na”:

“Mi ~ovjeka od smjese sjemena stvaramo da bismo

ga na ku{nju stavili i ~inimo da on ~uje i vidi.„
(Ad-Dahr, 2)

A, u drugom ajetu se, opet, upozorava da je sperma smjesa i da se ~ovjek

stvara od “sr`i” ove smjese:

“To je Onaj koji zna i nevidljivi i vidljivi svijet, Silni i Milostivi,

koji sve savr{eno stvara, koji je prvog ~ovjeka stvorio od ilova~e
- a potomstvo njegovo od sr`i kapi hude teku}ine.„
(As-Sajda, 6-8)

Rije~ “sulalah”, koja se ovdje prevodi kao “sr`”, pored toga zna~i i “najbolji
dio ne~ega”. Bilo u kojem zna~enju da se uzme, aktualna rije~ predstavlja jedan dio
neke cjeline. Navedene ~injenice nam jasno stavljaju do znanja da je Kur’an rije~
jedne Volje koja stvaranje ~ovjeka zna do njegovih najsi}u{nijih detalja. Ova Volja
pripada Allahu, Onome koji je i jedini ~ovjekov Stvoritelj.

54 `
Kur'anske Mudzize
 U Kur’anu je navedeno da
se mu{ko i `ensko formiraju
od "kapi sjemena koja se
izbaci...". Sve do skorijeg
vremena se, me|utim, sma-
tralo da se spolnost bebe
odre|uje od strane maj~inih
}elija. Ovaj kur’anski
podatak nauka je doku~ila
tek u XX stolje}u.

^ovjek je do nedavne pro{losti smatrao da se spolnost beba odre|uje od strane

maj~inih }elija. Ili da to, u najmanju ruku, zajedno odre|uju }elije koje dolaze i od
oca i od majke. Kur’an je, me|utim, o ovom pitanju iznio razli~ito stajali{te,
saop}io je da se spolnost bebe odre|uje od strane “sperme koja se izlijeva u mater-
nicu”:

“I da On par, mu{ko i `ensko, stvara od kapi

sjemena kad se izbaci...„
(An-Najm, 45-46)

Uporedo sa razvojem genetike i mikrobiologije, ispravnost ove kur’anske

tvrdnje je, tako|er, i nau~no dokazana. Postalo je jasno da se spolnost bebe
odre|uje od strane }elija sperme koje dolaze od mu{karca, a da, u ovom slu~aju,
`ena ne igra nikakvu ulogu.
Prilikom odre|ivanja spolnosti, uticaj imaju hromosomi. Dva od 46 hromoso-
ma koji odre|uju ljudsku gra|u imenuju se kao hromosom spolnosti. Ovi hromo-
somi se za mu{karce ozna~avaju kao XY, a za `ene kao XX Razlog tome je taj {to
ovi hromosomi li~e na ova slova. Y hromosomi nose gene mu{kosti, a X gene
`enskosti.

Harun Yahya 55
 Y hromosomi nose gene mu{kosti, a X gene
`enskosti. U jajetu `ene se nalaze samo X hromoso -
mi koji obilje`avaju `enski spol. U spermi mu{karca
se, pak, nalaze spermatozoidi koji mogu nositi i X i
Y hromosome. Prema tome, spol bebe je vezan za
vrstu hromozoma koju nosi spermatozoid koji oplo|uje jaje `enke. Dakle, kao {to je i u Kur'anu navedeno,
faktor koji odre|uje spolnost bebe je sperma koja dolazi od mu{karca. Ovaj podatak, koji je apsolutno bio
nepoznat u vrijeme objavljivanja Kur'ana, je jedan u nizu dokaza da je Kur'an Allahova rije~.

Formiranje ploda po~inje sjedinjavanjem ovih hromosoma koji se kod

mu{karca i `ene nalaze u parovima. Oba dijela spolne }elije, koja se kod formiran-
ja jajeta kod `ene odvajanjem rastavlja na dva dijela, podjednako nose X hromo-
some. Me|utim, spolna }elija kod mu{karca, koja se, tako|er, rastavlja na dva
dijela, formira dvije razli~ite sperme koje sa~injavaju X ili Y hromosome. Ako se
X hromosom, koji se nalazi kod `ene, spoji sa spermom, koja sadr`ava X hromo-
som, onda se formira `enski plod. Ako se, pak, spoji sa spermom koja sadr`ava Y
hromosom, tada se formira mu{ki plod.
Dakle, spol bebe je vezan za vrstu hromozoma koja }e se spojiti sa jajetom
`ene.
Sasvim je sigurno da su ovo ~injenice koje su sve do pojavljivanja genetike,
dakle do XX stolje}a bile apsolutno nepoznate. Unato~ tome, u mnogim kulturama
je bilo ra{ireno mi{ljenje da se spol djeteta odre|uje od strane tijela majke. ^ak su,
zbog toga, bile prekoravane `ene koje rode `ensko dijete.
Me|utim, trinaest stolje}a prije no {to }e ljudski geni biti otkriveni, Kur’an je
iznio jednu ~injenicu koja odbija ovo veoma rasprostranjeno sujevjerje. Kur’an je
saop}io da korijeni spolnosti nisu kod `ene, ve} u spermi koja dolazi od mu{karca.

56 Kur'anske Mudzize
 ‘Alaq zakacen za maternicu
Kada nastavimo sa analiziranjem kur’anskih podataka o formiranju bebe,
ponovo }emo se suo~iti sa odre|enim, veoma bitnim nau~nim ~udima.
Spajanjem spermatozoida koji dolazi od mu{karca sa jajetom kod `ene, biva
oformljena i osnovna sr` bebe. Ova oplo|ena jajna stanica, u biologiji poznata
pod pojmom “zigota”, bez gubljenja vremena, rastavljanjem }e se razmno`iti i
postupno dobiti oblik malog “komada mesa”.
Me|utim, ovaj razvoj zigote ne obavlja se u nekakvoj praznini, u slobodnom
hodu. Zigota se dr`i obje{ena na zidu maternice, pripija se tamo uz pomo} svo-
jih produ`etaka koji su poput korijenja. Uz pomo} ove veze, plodu je omogu}eno
da iz maj~inog tijela si{e materije potrebne za
razvoj.16
Upravo ovdje pojavljuje se jedna vaoma va`na
kur’anska mud`iza. Govore}i o zigoti koja se
po~ela razvijati u maj~inoj utrobi, Allah u Kur’anu
spominje rije~ “‘alaq”:

“^itaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara,

stvara ~ovjeka od ‘’alaqa’!
^itaj, plemenit je Gospodar tvoj.„
(Al-’Alaq, 1-3)

Zna~enje rije~i “‘alaq” u arapskom jeziku je

“ne{to {to se zaka~i (lijepi, prijanja)”. ^ak se ista
rije~ koristi i u zna~enju “pijavice”, `ivotinje koja
se lijepi za tijelo i si{e krv.
Sasvim je sigurno da u aktualnom kontekstu
nije slu~ajno kori{tena rije~ koja je toliko skladna sa
zigotom koja se razvija u maj~inoj utrobi. Ovaj
slu~aj jo{ jednom dokazuje da je Kur’an objavljen
od strane Gospodara svjetova, Allaha, d`. {.
U prvom stadiju razvoja beba u maj~inoj
utrobi je u vidu zigota koji, kako bi se
mogao hraniti iz maj~ine krvi, stoji
priljubljen za zid maternice. Na fotografiji
gore se vidi zigot koji izgleda kao komad
mesa. Ovaj razvitak, koji je ustanovila
moderna embriologija, je prije 14 stolje}a u
Kur'anu opisan rije~ju 'alaq koja ima
zna~enje "ne{to {to se zaka~a (lijepi,
prijanja)". Ista rije~ se ~ak koristi i u
zna~enju "pijavice", `ivotinje koja se lijepi
za tijelo i si{e krv.

Harun Yahya 57
 Misicima zaodjenute kosti
Drugi veoma bitan podatak koji se navodi u Kur’anu je podatak o etapama
razvoja bebe u maternici. Allah je u Kur’anu saop}io da se u maj~inoj utrobi
stvara prvo gruda mesa, od nje kosti, a potom se kosti mi{i}ima obla`u:

“Pa onda kap sjemena ugru{kom u~inili,

zatim od ugru{ka grudu mesa stvorili, pa od grude
mesa kosti napravili, a onda kosti mesom zaodjenuli,
i poslije ga, kao drugo stvorenje, o`ivljujemo, - pa neka
„
je uzvi{en Allah, najljep{i stvoritelj!
(Al-Mu’minun, 14)

Embriologija je nau~na grana koja se bavi prou~avanjem razvitka zametka

u maj~inoj utrobi. Do nedavne pro{losti, u embriologiji su tvrdili da se kosti i
mi{i}i razvijaju istodobnim nastankom. Iz tog razloga su odre|eni ljudi dugo vre-
mena tvrdili da je ovaj ajet u koliziji sa
naukom. Me|utim, zahvaljuju}i napred-
nom mikroskopskom istra`ivanju, prove-
denom suvremenom tehnologijom, us-
postavilo se da je doslovno ta~no sve {to
je u Kur’anu navedeno. Ove mikroskops-
ke analize su pokazale da se u maj~inom
stomaku odvija proces ba{ kao {to je to i
Kur’an naveo. U embrionu prvo dolazi do
oko{tavanja hrskavi~nog tkiva. Potom,
odvajaju}i se od tkiva koje okru`uje kos-
ti, dolazi do okupljanja mi{i}nih }elija
Kosti bebe u maj~inoj utrobi se nakon
koje obavijaju kosti. Ovaj proces se ova- izvjesnog vremena obla`u mi{i}ima.
ko opisuje u jednoj nau~noj ediciji Deve-
loping Human:

58 Kur'anske Mudzize
 Faze razvoja bebe u maj~inoj utrobi
su najavljene u Kur'anu. Kao {to je i
saop}eno u 14. ajetu poglavlja Al-
Mu'minun, kao prva etapa embrija u
maj~inoj utrobi, dolazi do oko{tavanja
hrskavi~nog tkiva. Potom dolazi do
okupljanja mi{i}nih }elija koje obavi-
jaju kosti. Ovaj proces je Allah jasno
opisao slijede}im rije~ima: "...pa od
grude mesa kosti napravili, a onda
kosti mesom zaodjenuli..."

6. sedmica: kao nastavak hskavi~enja, prvo oko{tavanje se pojavljuje u klju~-

noj kosti. Krajem 7. sedmice po~inje oko{tavanje dugih kostiju. Dok traje for-
miranje kostiju, odvajanjem od tkiva koja okru`uju kosti, mi{i}ne }elije obra-
zuju mi{i}ne mase. Mi{i}no tkivo se na taj na~in oko kosti razla`e na prednje
i stra`nje mi{i}ne grupe.17
Ukratko, etape nastanka ~ovjeka koje su opisane u Kur’anu su u potpunom
skladu sa otkri}ima moderne embriologije.

Harun Yahya 59
 Tri stadija bebe u maternici
U Kur’anu se navodi da se formiranje bebe u maj~inoj utrobi odvija u tri etape:

“On vas stvara u utrobama matera va{ih, daju}i vam likove,

jedan za drugim, u tri tmine. To vam je, eto, Allah, Gospodar va{,
Njegova je vlast, nema boga osim Njega, pa kuda se onda odme}ete? „
(Az-Zumar, 6)

Ako se pa`ljivo prou~i navedeni ajet, sasvim lahko se mo`e primijetiti da se

govori o me|usobno razli~itom i odvojenom troetapnom nastanku ~ovjeka. Zaista,
danas i moderna biologija, tako|er, iznosi da se embriolo{ki razvitak bebe u mater-
nici odvija u tri razli~ite etape. Ovo pitanje se nalazi me|u temeljnim poglavljima
u svim embriolo{kim knjigama koje se danas na medicinskim fakultetima
izu~avaju kao nastavni ud`benici. Ova ~injenica se na slijede}i na~in navodi u
Basic Human Embryology, jednoj od osnovnih knjiga embriologije:
@ivot u maternici se odvija u tri ETAPE:
pre-embrionik - prve dvije i po sedmice, embrionik - do kraja osme sedmice
i fetal - od osme sedmice do ro|enja.18
Ove etape, koje se u medicinskom jeziku ozna~avaju kao “threemaster”,
odnosno “tri perioda”, sa~injavaju razli~ite faze razvoja bebe u maternici. Glavne
specifi~nosti ova tri nivoa razvoja su ukratko slijede}e:
- Pre-embrionik etapa:
U ovoj prvoj etapi, poznatoj kao “1. trimestar”, zigot se rastavljanjem razm-
no`ava, a potom se, nakon {to do|e u stanje mase }elija, ukopava u zid maternice.
U procesu razmno`avanja, }elije se organiziraju u tri sloja.
- Embrionik etapa:
Poznata i kao “2. trimestar”, ova druga etapa traje ukupno 5,5 sedmica i tokom
ovog perioda zametak se naziva “`ivim embriom”. U ovom periodu se iz slojeva
}elija pojavljuju temeljni tjelesni organi i sistemi.

60 Kur'anske Mudzize
 U 6. ajetu kur'anskog poglavlja Az-Zumar se
upozorava da se ~ovjek u maj~inoj utrobi
formira u tri me|usobno razli~ite faze.
Moderna embriologija danas, tako|er, iznosi
da se embriolo{ki razvoj bebe u maj~inoj
utrobi odvija u tri razli~ita stadija.

- Fetal etapa:
Ulaskom u tre}u etapu trudno}e, koja se naziva i “3. trimestar”, embrio se ve}
ozna~ava kao “fetus”. Ovaj period po~inje u osmoj sedmici trudno}e i traje sve do
poroda. Karateristika koja ovu etapu odvaja od prethodnih je ta {to, pojavljivanjem
lica, ruku i nogu, fetus postaje `ivo bi}e koje vanjskim izgledom ve} nalikuje
~ovjeku. Unato~ tome {to je u po~etku ove etape veli~ine od svega 3 cm, svi organi
su se pojavili. Ova etapa traje do 30 sedmica i razvoj se nastavlja do sedmice poro-
da.
Do saznanja o razvoju bebe u maternici uspjelo se do}i tek uz pomo} aparata
moderne tehnologije. Me|utim, kao {to se vidi, ovi podaci su, kao i niz drugih
nau~nih ~injenica, na jedan zapanjuju}i na~in izneseni u kur’anskim ajetima.
Izno{enje ovako krajnje ispravnih nau~nih ~injenica u Kur’anu, koji je objavljen u
periodu kada ~ovje~anstvo nije raspolagalo ni sa kakvim detaljnim saznanjima iz
oblasti medicine, nesumnjivo je dokaz da to nije djelo ~ovjeka, ve} da su to rije~i
koje pripadaju jedino Sveznaju}em, Allahu, d`. {.

Harun Yahya 61
 Maj~ino mlijeko je jedinstvena
smjesa stvorena od strane Allaha d`.
{., koja potpuno udovoljava bebinoj
potrebi za hranom i koja bebu {titi od
mogu}ih infekcija. Ovu ~udotvornu
hranu ne mogu nadomjestiti ~ak ni
vje{ta~ke hrane za dojen~ad proizve-
dene najsuvremenijom tehnologijom.
Koristi koje maj~ino mlijeko ima
za bebu svakim danom sve vi{e izlaze na
vidjelo. Jedna od ~injenica vezanih za
maj~ino mlijeko koje je nauka nedavno otkri-
la je i ~injenica da je krajnje korisno da se
beba u toku dvije godine hrani maj~inim mli-
jekom.19
O ovoj zna~ajnoj ~injenici koju je
nauka nedavno otkrila, Allah nas je obavi-
jestio prije 14 stolje}a u ajetu poglavlja
Luqman:

“Mi smo naredili ~ovjeku da bude poslu{an

roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno
zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine.
Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim,
„
Meni }e se svi vratiti.
(Luqman, 14)

62 Kur'anske Mudzize
 Kada se u Kur'anu govori o tome kako je Allahu lahko o`ivjeti ljude nakon
njihove smrti, specijalno se skre}e pa`nja na jagodice njihovih prsta:

“Zar ~ovjek misli da kosti njegove ne}emo sakupiti?

Ho}emo, Mi mo`emo stvoriti jagodice prsta njegovih ponovo. „
(Al-Qiyamah, 3-4)

Svaki ~ovjek, pa
~ak i blizanci, ima
razli~ite otiske
prstiju. Drugim
rije~ima, u vrhovi-
ma prstiju ~ovjek
nosi svoju {ifriranu
li~nu kartu. Ovaj
{ifrirani sistem je
danas mogu}e
uporediti sa barkod
sistemom.

Nagla{avanje jagodica ljudskih prsta je krajnje mudro. Po{to su jagodice apso-

lutna individualna osobenost svake osobe. Svi ljudi koji u ovom trenutku `ive
{irom svijeta imaju razli~ite otiske prstiju, odnosno jagodice. Ne samo u ovom
trenutku, svi ljudi koji su `ivjeli tokom duge historije svijeta imali su apsolutno
razli~ite jagodice.
Iz tog razloga se otisci prsta ra~unaju kao jedna veoma va`na "osobna karta"
razli~ita za svakoga i kao takva se koristi {irom svijeta.
Me|utim, ono {to ovdje valja ista}i je ~injenica da su ove karakteristike jagod-
ica otkrivene tek krajem XIX stolje}a. Prije toga se na jagodice gledalo kao na lin-
ije prsta koje nemaju nikakvu osobenost ni zna~enje. Me|utim, u Kur'anu se skre}e
pa`nja na jagodice, na koje u tom periodu niko ~ak nije ni obra}ao pa`nju, i na nji-
hov zna~aj, koji je uo~en tek prije ne{to vi{e od sto godina.

Harun Yahya 63
 Jedna od ~udesnih strana Kur’ana je, tako|er, i to {to on govori o odre|enim
doga|ajima koji se do njegovog objavljivanja jo{ nisu dogodili. U 27. ajetu
poglavlja Al-Fath, naprimjer, Allah unaprijed donosi radosnu vijest mu’minima da
}e osloboditi Mekku koja se nalazila u rukama mu{rika:

“Allah }e obistiniti san Poslanika Svoga da }ete sigurno

u ^asni hram u}i bezbjedni - ako Allah bude htio -,
neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa, bez straha.
On je ono {to vi niste znali znao i zato vam je,
prije toga, nedavnu pobjedu dao. „
(Al-Fath, 27)

Obrati li se pa`nja, primijetit }e se da Allah daje obavijest o jednoj drugoj pob-

jedi koja }e se realizirati prije osloba|anja Mekke. Zaista, kao {to je prethodno i
saop}eno u Kur’anu, muslimani su prvo zauzeli utvr|enje Hayber, koje se nalazilo
u rukama @idova, nakon ~ega su, tako|er, u{li i u Mekku.
^injenica da Kur’an govori o doga|ajima koji }e se desiti u budu}nosti samo
je jedna od njegovih jedinstvenih mudrosti. Ovo je tako|er i jedan od dokaza da je
Kur’an rije~ Allaha, Onoga koji posjeduje neograni~eno znanje. Uporedo sa
nau~nim ~injenicama istaknutim u Kur’anu, a koje nije mogao znati nijedan ~ovjek
tog vremena, Kur’an, dakle, govori i o doga|ajima koji }e se desiti u budu}nosti.
Jedan od tih doga|aja je i poraz Bizantije. Najzanimljiviji momenat ovog histori-
jskog doga|aja, kojim }emo se detaljnije pozabaviti na narednim stranicama, je
~injenica da su Bizantinci pora`eni na najni`oj nadmorskoj visini svijeta. Ovo je
zanimljivo, po{to je u ajetu upravo tako i najavljeno: “najni`e mjesto”! Sasvim je
sigurno da tehnologijom tog vremena nije bilo mogu}e obaviti takvo mjerenje i
ustanoviti najni`u nadmorsku visinu. Ovo je podatak koji ~ovjeku saop}ava
Sveznaju}i, Allah, d`. {.

Harun Yahya 65
 JERUZALEM

MRTVO LUTOV NAROD

MORE

Jedno od saop}enja koje Kur’an iznosi o pitanju doga|aja koji se jo{ nisu
dogodili nalazi se u prvim ajetima poglavlja Ar-Rum. U ovim ajetima se govori
da je Bizantijska imperija pretrpjela poraz, ali da }e nakon kratkog vremena
ponovo izvojevati pobjedu:

“Elif-lam-mim.
Bizantinci su pobije|eni na najni`em mjestu,
ali oni }e, poslije poraza svoga,
sigurno pobijediti za nekoliko (3 - 9) godina
- i prije, i poslije, Allahova je odluka -
„
i tada }e se vjernici radovati.
(Ar-Rum, 1-4)

66 `
Kur'anske Mudzize
 SREDOZEMNO MORE
TEL AVİV

Basen jezera Lut, gdje su Bizantinci pora`eni od Perzijanaca. Gore se vidi satelitska fotografija ovog podru~ja.
Okolina jezera, koja je najni`e podru~je na svijetu, ima nadmorsku visinu od -395 metara.

Ovi ajeti su objavljeni otprilike sedam godina nakon {to su kr{}ani

Bizantinci pretrpjeli `estoki poraz od idolopokloni~kih Perzijanaca, oko 620.
godine. I u ajetima se saop}ava da }e Bizantinci veoma brzo izvojevati pobjedu.
Me|utim, u to vrijeme Bizantija je pretrpjela tako veliki poraz da je ~ak izgleda-
lo nemogu}e da se odr`i na nogama, a nekamoli da izvojuje ponovnu pobjedu.
Ne samo Perzijanci nego su i Avari, Slaveni i Lombardi predstavljali veliku
opasnost po bizantijsku dr`avu. Avari su do{li do pred sami Istanbul. Da bi se
podmirili tro{kovi vojske, bizantijski kralj Heraklius je naredio da se zlatni i sre-
breni ukrasi po crkvama istope i pretvore u novac. Kada ~ak i to nije bilo
dovoljno, pristupilo se topljenju kipova od bronze. Veoma veliki broj guvernera
se pobunio protiv Herakliusa, imperija je do{la do ta~ke raspadanja. Prvo su, od
strane idolopokloni~kih Perzijanaca, okupirane bizantijska Mezopotamija,
Klikija, Sirija, Palestina, Egipat i Ermenistan.20

Harun Yahya 67
 Ukratko, o~ekivao se totalni nestanak
Bizantije. Ta~no u ovom periodu, me|utim,
dolazi do objave prvih ajeta poglavlja Ar-Rum,
u kojima se saop}ava da }e, nakon ne vi{e od
devet godina, Bizantinci ponovo pobijediti. Ova
pobjeda je toliko izgledala nemogu}a da su
mu{rici Arapi i{li toliko daleko da su ove ajete
uzimali kao predmet sprdnje. Mislili su da se
nikada ne}e dogoditi ova pobjeda koju Kur’an
najavljuje.
Me|utim, kao i sve druge kur’anske infor-
macije i saop}enja, i ova je nesumnjivo bila
istinita. Otprilike sedam godina nakon objave
prvih ajeta poglavlja Ar-Rum, decembra 624., u
blizini ru{evina Ninova, dogodio se jo{ jedan
veliki rat izme|u Bizantije i Perzijske imperije.
Ovaj put je bizantinska vojska porazila perzi-
jsku. Nekoliko mjeseci nakon ovog rata, Perzija
je bila primorana da potpi{e sporazum o povratu
Bizantiji teritorija koje je okupirala.21
Tako je do{lo do obistinjavanja “bizanti-
jske pobjede” koju je Kur’an unaprijed
~udotvorno najavio.
Druga mud`iza koja se nalazi u istim ajeti-
ma je, tako|er, i jedna geografska ~injenica koju
je u to vrijeme bilo nemogu}e ustanoviti. U
tre}em ajetu poglavlja Ar-Rum isti~e se da }e
Bizantinci biti pora`eni na najni`em mjestu na
svijetu. Ova ~injenica je sadr`ana u formulaciji
“edn-el-erd”, koju su mnogi komentatori

68 Kur'anske Mudzize

Gore su prikazane fotografije
jezera Lut snimljene sa satelita.
Nadmorsku visinu jezera Lut je
bilo mogu}e ustanoviti mjerenjima
provedenim u toku XX stolje}a.
Prilikom ovih mjerenja
ustanovljeno je da je ovo
"najni`e mjesto svijeta".
Harun Yahya
Kur’ana prevodili kao “blisko ili susjedno mjesto”.
Me|utim, ovaj prijevod nije prava protuvrijednost origi-
nalne formulacije, nego figurativni komentar. Rije~
“Edna”, koja zna~i “najdonji, najni`i, najdublji...”, izve-
denica je od glagola “dena”. A, rije~ “erd” zna~i svijet.
Cjelokupna formulacija “edn-el-erd” dolazi u zna~enju
“najni`eg mjesta na svijetu”.
Zanimljivo, rat izme|u Perzije i Bizantije odigrao se
na najni`em mjestu na svijetu! Mjesto odigravanja aktu-
alnog rata je bazen jezera Lut, koje se nalazi na trome|i
sirijske, palestinske i teritorije dana{njeg Jordana. I, kao
{to je danas op}epoznato, bazen jezera Lut nalazi se na
visini 395 metara ispod nivoa mora i predstavlja mjesto
sa najni`om nadmorskom visinom na svijetu.
Dakle, Bizantinci su, kao {to je to Kur’an i najavio,
pora`eni na najni`em mjestu na svijetu.
Ono na {to se ovdje mora skrenuti pa`nja je ~injeni-
ca da je nadmorske visine, a time i nadmorsku visinu
bazena jezera Lut, bilo mogu}e ustanoviti jedino mjeren-
jima provedenim u savremenom dobu. Sasvim je
nemogu}e da je, u vrijeme objave Kur’ana, neko znao da
okolina jezera Lut predstavlja najni`u ta~ku svijeta.
Me|utim, ovo podru~je je u Kur’anu navedeno upravo
kao mjesto sa najni`om nadmorskom visinom. To, opet,
predstavlja jo{ jedan u nizu dokaza da je Kur’an rije~
Svevi{njeg, Allaha, d`. {.
69
 Pored do sada iznesenih ~udotvornih karakteristika, Kur’an posjeduje i
“matemati~ku mud`izu”. Jedan primjer ove mud`ize je zajedni~ki broj ponavl-
janja odre|enih rije~i. Odre|ene rije~i koje su u izvjesnom me|usobnom odnosu
na krajnje zbunjuju}i na~in se u Kur’anu ponavljaju u istom broju. Dolje su nave-
dene rije~i ove vrste i broj njihovog ponavljanja:

Izraz “sedam nebesa” se u Kur’anu spominje sedam puta. “Stvaranje

nebesa (halku semavat)” tako|er se sedam puta ponavlja:

SEDAM NEBESA 7 puta

STVARANJE NEBESA 7 puta
(halku semavat)

Rije~ “dan (yevm)” u jednini spominje se 365 puta, a u mno`ini, dakle,

“dani (eyyam i yevmeyn)” 30 puta. Broj ponavljanja rije~i “mjesec”
iznosi 12:

DAN yevm 365

DANI eyyam , 30

MJESEC yevm eyn 12

Rije~ “izdaja” spominje se 16 puta, kao i rije~ “zloba (habis)”:

IZDAJA 16 puta
ZLOBA 16 puta

“Biljka” i “stablo” u Kur’anu se ponavljaju isti broj puta: 26

BILJKA 26 puta
STABLO 26 puta

Harun Yahya 71
 Dok se rije~ “kazna” spominje 117 puta, jedan od temeljnih kur’anskih
principa, “oprost”, se spominje duplo vi{e od ovog broja, dakle 234 puta:

KAZNA 117 puta

OPROST 2x117=234 puta

Kada prebrojimo imperativ “reci”, vidjet }emo da se on u Kur’anu spom-

inje 332 puta. Isti rezultat }emo dobiti i kada prebrojimo glagol “rekli su”.

RECI 332 puta

REKLI SU 332 puta

Broj ponavljanja rije~i “dunjaluk” i “ahiret” je isti: 115

DUNJALUK 115 puta

AHIRET 115 puta

Rije~ “{ejtan” spominje se 88 puta, koliko i rije~ “melek”.

[E J TA N 88 puta
MELEK 88 puta

Rije~ “iman” (bez odre|enog ~lana) u cijelom Kur’anu spominje se 25

puta, rije~ “bogohuljenje” isto toliko.

IMAN 25 puta
BOGOHULJENJE 25 puta

72 Kur'anske Mudzize
 Rije~ “zekat” ponavlja se 32 puta, koliko i rije~ “bereket”:

ZEKAT 32 puta
BEREKET 32 puta

Rije~ “rahmet” ponavlja se isto toliko koliko i rije~ “pravi put (hidayet)”:
79

RAHMET 79 puta
HIDAYET 79 puta

Rije~ “dobar, po{ten, pobo`an, ~estit (ebrar)” ponavlja se 6 puta, dok se

rije~ “bludnik, razvratnik, la`ov (fad`ir)” ponavlja duplo manje od toga: 3
puta.
EBRAR 6 puta
FAD@IR 3 puta

Rije~i “ljeto-vru}e” ponavljaju se u istom broju kao i rije~i “zima-hlad-

no”: 5 puta.

LJETO-VRU]E 5 puta
ZIMA-HLADNO 5 puta

Formulacija “stvorio je vas (~ovjeka)” ponavlja se u istom broju kao i

“pokornost”: 16 puta.

STVORIO JE VAS (^OVJEKA) 1 6 puta

POKORNOST 1 6 puta

Harun Yahya 73
 Rije~ “vino (hamr)” i “pijanstvo (sekere)” ponavljaju se isto puta: 6

VINO h am r 6 puta
PIJANSTVO s ekere 6 puta

Rije~ “bogatstvo” ponavlja se 26 puta, ali rije~ “siroma{tvo” duplo

manje: 13 puta.

BOGATSTVO 26 puta
SIROMA[TVO 13 puta

Rije~ “~ovjek (insan)” spominje se 65 puta, {to je jednako ukupnom broju

spominjanja faza stvaranja ~ovjeka:

^OVJEK 65

ZEMLJA (turabun) 17

SJEME, SPERMA (nutfeh) 12

EMBRIO (‘alaq) 6

GRUDA MESA (meda’a) 3

KOST (‘izam) 15

MESO (lehm) 12

UKUPNO: 65

74 Kur'anske Mudzize
 Arapske rije~i, pored ostalog, imaju i svoju broj~anu vrijednost. Svaki harf je,
dakle, ekvivalentan sa odre|enim brojem. Koriste}i se time, proizvedene su razne
operacije, koje su nazvane “eebd`ed-i hesab” ili “hhisab-i d`umel” (izra`avanje bro-
jne vrijednosti slovima arapskog alfabeta).22
Mogu}nostima mnemotehni~ke formule (ebd`ed), poredak po kojem
svakom harfu odgovara jedan broj, Arapi su se koristili na raznim poljima.
[ifrologija (‘ilm-u d`ifr) je jedno od tih polja.
D`ifr: “naziv za nauku koja obavje{tava o doga|ajima koji }e se desiti u
budu}nosti”. Shodno tome, tuma~enje simboli~kih oblika i broj~anih vrijednosti
slova je jedan od na~ina na koji se pozivaju oni koji se bave ovom obla{}u
(d`ifrom). Najbitnija razlika izme|u ebd`eda i d`ifra je u tome {to je ebd`ed nauka
o doga|ajima koji su se ve} desili, a d`ifr o doga|ajima za koje postoji vjerovat-
no}a da }e se desiti.23
Ovaj na~in ra~unanja je oblik pisma koji se prote`e duboko u historiju i koji
je bio veoma rasprostranjen i u vrijeme dok Kur’an jo{ nije bio objavljen. Svi
doga|aji sa arapskih hronograma su zapisivani uz bri`no vo|enje ra~una o
broj~anoj vrijednosti harfova, jer je na taj na~in bio bilje`en datum doga|aja.
Datum se saznaje nakon zbrajanja pojedina~nih broj~anih vrijednosti svakog harfa.
Kada se aktualnim principom ebd`eda (broj~ane vrijednosti) pristupi i analizi
odre|enih kur’anskih ajeta, uo~it }emo da ovi ajeti sa~injavaju odre|ene
matemati~ke {ifre koje su u skladu sa zna~enjem ajeta. A kada uvidimo da su se
odre|eni doga|aji o kojima govore pojedini ajeti dogodili u godini koja odgovara
zbiru broj~anih vrijednosti harfova koji ~ine taj ajet ili dio ajeta, postaje nam jasno
da je taj ajet, dakle, imao svoju skrivenu poruku vezanu za taj doga|aj. (Allah je
Onaj koji najbolje zna.)

U Kur’anu se upozorava da }e se 1969. godine kro~iti na Mjesec:

“Bli`i se ^as i Mjesec se raspolutio!” (Al-Qamar, 1)

Harun Yahya 75
 Pored zna~enja “razdvojiti, raspolutiti”, rije~ “{akka” koristi se i u drugim
zna~enjima poput “rasijecati, prosje}i, prokopati /kanal/, uzorati”.

“Mi obilno ki{u prolivamo, zatim zemlju pukotinama rasijecamo

i ~inimo da iz nje `ito izrasta i gro`|e i povr}e, i masline i palme, i ba{~e
guste, i vo}e i pi}a, na u`ivanje vama i stoci va{oj.„
(‘Abasa, 25-32)

76 Kur'anske Mudzize
 Kao {to se mo`e vidjeti, u navedenom primjeru rije~ “{akka” nije do{la u
zna~enju “razdvojiti, raspolutiti”, nego u zna~enju “rasijecati, prosje}i,
prokopati”. Ako se rije~ “{akka” shvati u ovom zna~enju, pored zna~enja
“Mjesec se raspolutio”, dio prvog ajeta poglavlja Al-Qamar se, u isto vrijeme,
mo`e odnositi i na aktivnosti koje su vr{ene na povr{ini Mjeseca prilikom prvog
stupanja na Mjesec 1969. godine. (Allah je Onaj koji najbolje zna!) Upravo o
ovom pitanju postoji jo{ jedna veoma bitna naznaka. Broj~ana vrijednost
odre|enih rije~i ovog ajeta iznosi 1390.

“...^as i Mjesec se raspolutio!”

HID@RETSKA: 1390. KR[]ANSKA: 1969.

1 + 30 + 60 + 1 + 70 + 400

6 + 1 + 50 + 300 + 100

1 + 30 + 100 + 40 + 200

UKUPNO: 1390. (KR[]ANSKA 1969.)

Godine 1969. ameri~ki astronauti su kro~ili na Mjesec, kada su na~inili

i izvjesna istra`ivanja. Specijalnim alatima vr{ili su odre|ena prokopavanja
po povr{ini Mjeseca, ~ije su uzorke donijeli na Zemlju.

Harun Yahya 77
 Drugi bitan detalj matemati~ke mud`ize Kur’ana je svakako i broj 19, koji
se na jedan {ifrirani na~in prote`e po stranicama Kur’ana. Ovaj broj, na koji je
Allah, d`. {., u 30. ajetu poglavlja Al-Muddaththir skrenuo pa`nju, {ifrirao se u
pojedinim dijelovima Kur’ana. Primjere toga mo`emo navesti slijede}im redosli-
jedom:

Bismille ima 19 harfova:

1. harf 8. harf 15. harf

2. harf 9. harf 16. harf

3. harf 10. harf 17. harf

4. harf 11. harf 18. harf

5. harf 12. harf 19.

harf

6. harf 13. harf

7. harf 14. harf

Kur’an je sastavljen od 114 poglavlja (19x6).

Prvo objavljeno sure (96. sure) je 19. sure otpozadi.

78 Kur'anske Mudzize
 Prvi objavljeni ajeti su prvih 5 ajeta 96. sure, a ukupan broj rije~i ovih
ajeta je 19:

5. rije~ 4. rije~ 3. rije~ 2. rije~ 1. rije~

9. rije~ 8. rije~ 7. rije~ 6. rije~

12. rije~ 11. rije~ 10. rije~

15. rije~ 14. rije~ 13. rije~

19. rije~ 18. rije~ 17. rije~ 18. rije~

Kao {to se vidi, prvih 5 ajeta je sa~injeno od 19 rije~i. Veznik " " kao ni
" " nisu ra~unati kao odvojene rije~i.

Harun Yahya 79
 Prvo objavljeno sure (Al-’Alaq) ima 19 ajeta.

Poslijednje objavljeno sure (An-Nasr) je sa~injeno od 19 rije~i.

5. rije~ 4. rije~ 3. rije~ 2. rije~ 1. rije~

10. rije~ 9. rije~ 8. rije~ 7. rije~ 6. rije~

12. rije~ 11. rije~

16. rije~ 15. rije~ 14. rije~ 13. rije~

19. rije~ 18. rije~ 17. rije~

80 Kur'anske Mudzize
 Osim toga, prvi ajet ovog poglavlja koji govori o Allahovoj pomo}i,
tako|er, ima 19 harfova:

1. harf 8. harf 15. harf

2. harf 9. harf 16. harf

3. harf 10. harf 17. harf

4. harf 11. harf 18. harf

5. harf 12. harf 19.

harf

6. harf 13. harf

7. harf 14. harf

Harun Yahya 81
 BROJ SURA NAZIVI SURA
1 Al-Fâtihah
2 Al-Baqarah
3 Âl-’Imrân
4 An-Nisâ’
5 Al-Mâ’idah
6 Al-An’âm
7 Al-A’râf
8 Al-Anfâl
Jedina sura 1
9 At-Taubah
koja ne
10 Yunus 2
po~inje
bismillom 11 Hud 3
12 Yusuf 4
13 Ar-Ra’d 5
14 Ibrahîm 6
15 Al-Hijr 7
16 An-Nahl 8 Ukupun
17 Al-Isrâ’ 9 broj sura
18 Al-Kahf 10 izme|u
19 Maryam 11 iznosi
20 TâHâ. 12 19
21 Al-Anbiyâ’ 13
22 Al-Hajj 14
23 Al-Mu’minun 15
24 An-Nur 16
25 Al-Furqân 17
26 Ash-Shu’arâ’ 18
Pored bis- 27 An-Naml 19
mille na 28 Al-Qasas
po~etku, 29 Al-’Ankabut
jedna bis- 30 Ar-Rum
milla se 31 Luqmân
nalazi i u
32 As-Sajdah
30. ajetu
33 Al-Ahzâb
34 Saba’
35 Fâtir or AlMalâ’ikah
36 YâSîn.
37 As-Sâffât
38 Sâd.

82 Kur'anske Mudzize
 U Kur’anu se nalazi 114 bismilla, a to je broj koji je djeljiv sa 19
(114:19=6)
113 kur’anskih poglavlja po~inje bismillom. Jedino poglavlje koje ne
po~inje bismillom je 9. sure (At-Tawba). Poglavlje An-Naml je jedino
poglavlje koje ima dvije bismille. Jedna od ovih bismilla nalazi se na po~etku
sure, a druga u 30. ajetu. Kada izbrojimo od poglavlja At-Tawba, koje ne po~inje
bismillom, vidjet }emo da je na 19. mjestu sure An-Naml.
Dvadeset sedma sura, An-Naml, koja dolazi nakon 19 sura, ima bismillu
i na po~etku i u 30. ajetu. Na taj na~in 27. sura ima dvije bismille. Dakle, 30. ajet
27. sure upotpunjuje 114 bismilla u Kur’anu. Kada saberemo broj sure i broj ajeta
(27 i 30), dobijemo broj (57) koji je djeljiv sa brojem 19 (57:19=3).
Kada saberemo brojeve sura koje se nalaze izme|u At-Tawba (9) i An-
Naml (27), dobijemo cifru 342, koja je tako|er djeljiva sa 19.
(9 + 10 + 11 + 12 + 13 + 14 + 15 + 16 + 17 + 18 + 19 + 20 + 21 + 22 + 23 + 24
+ 25 + 26 + 27 = 342, 342:19=18)

Rije~ “Allah” u Kur’anu spominje se na ukupno 2698 mjesta.

(2698:19=142)

Rije~ “Rahim” spominje se 114 puta (114:19=6)

U Kur’anu spominje se 30 razli~itih brojeva

1 7 19 70 1000

2 8 20 80 2000

3 9 30 99 3000

4 10 40 100 5000

5 11 50 200 50000

6 12 60 300 100000

Kada saberemo sve ove brojeve (ne uzimaju}i u obzir njihovo ponavljanje!),
dobit }emo cifru od 162.146. I ovaj broj je tako|er djeljiv sa 19
(162146:19=8534).

Harun Yahya 83
 (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10+11+12+19+20+30+40+50+60+70+80+99+100
+200+300+ 1000+2000+3000+5000+50000+100000=162.146 (19x8534)

Prvo sure u Kur’anu koje ima 19 ajeta je sure Al-Infitar. Druga speci-
fi~nost ovog poglavlja je i u tome {to se zavr{ava rije~ju “Allah”, a to
je ujedno i 19. rije~ “Allah” otpozadi.

U 50. suri koja po~inje sa harfom “kaf” nalazi se 57 harfova “kaf”

(57:19=3). Druga sura koja izme|u ostalih po~etnih harfova ima i
harf “kaf” je 42. sura (Ash-Shura), gdje se tako|er ovaj harf ponavlja 57 puta
(57:19=3). Pedeseta sura ima 45 ajeta, a kada se saberu ovi brojevi (broj sure i
broj ajeta), dobije se broj 95 (95:19=5). ^etrdeset druga sura ima 53 ajeta. Kada
i to saberemo, ponovo dobijemo broj 95 (95:19=5).

50. Sure 57 (19 x 3) kaf harfova

42. Sure 57 (19 x 3) kaf harfova

50. Sure 45 ajeta 50+45=95 (19 x 5)

42. Sure 53 ajeta 42+53=95 (19 x 5)

Broj~ana vrijednost rije~i “med`id” koja je u prvom ajetu sure Kaf upotri-
jebljena u zna~enju “Kur’an” iznosi 57 (57:19=3). A, kao {to smo i
malo~as naglasili, ukupan broj harfa “kaf” u suri je tako|er 57.

Kada saberemo brojeve ajeta u kojima se spominje “kaf”, dobit }emo cifru
od 798, a kada ovu cifru, 798, podijelimo sa 19, dobit }emo broj 42, koji
ujedno predstavlja i redni broj druge sure (Ash-Shura), koja me|u po~etnim
slovima tako|er ima harf “kaf”.
“Nun” harf se nalazi samo na po~etku 68. sure (Al-Qalam). Ukupan broj
harfa “nun” u ovoj suri iznosi 133 (133:19=7).

84 Kur'anske Mudzize
 Kada saberemo ajete (ra~unaju}i i bismille) sura koje su djeljive sa 19,
dobit }emo broj 266, koji je tako|er djeljiv sa 19 (266:19=14):

REDNI BROJ SURE BROJ AJETA

19 x 1 19. Sure 99

19 x 2 38. Sure 89

19 x 3 57. Sure 30

19 x 4 76. Sure 32

19 x 5 95. Sure 9

19 x 6 114. Sure 7

UKUPNO 266 (19 x 14)

Drugi zanimljivi podaci vezani za broj 19 su slijede}i:

U cijelom Kur'anu:

Rije~ “Resul” (Poslanik) ponavlja se 513 puta (513:27=19).

Rije~ “etiu” (budite pokorni!) ponavlja se 19 puta.

Rije~ “Rab” (gospodar) bez odre|enog ~lana “el” ponavlja se 152 puta
(152:8=19).

Rije~i “abd” (rob), “abid” (ona koji robuje) i “ibadet” (molitva) ukupno se
ponavljaju 152 puta (152:8=19).

Harun Yahya 85
 Sve ovdje navedene ~injenice upozoravaju nas na o~itu ~injenicu da je
Kur’an takva knjiga ~iji su svi navodi apsolutno ta~ni, da je knjiga koja iznosi
nau~ne ~injenice, doga|aje iz budu}nosti i matemati~ke {ifre {to je, sve skupa, u
to vrijeme bilo apsolutno nedostupno ~ovjeku. Ove ~injenice bilo je nemogu}e
doku~iti sa nau~nim nivoom i tehnologijom tog vremena. Svakako je ovo jasan
dokaz da Kur’an nije napisan od strane ~ovjeka. Sve su ovo dokazi da je Kur’an
rije~ Svevi{njeg, Allaha, d`. {., Onoga koji sve zna i koji je sve ni iz ~ega stvo-
rio. U jednom ajetu Allah o Kur’anu ka`e slijede}e:

“A za{to oni ne razmisle o Kur’anu? Da je on od nekog drugog, a ne od

Allaha, sigurno bi u njemu na{li mnoge protivrje~nosti.„
(An-Nisa’, 82)

Kao {to u Kur’anu nema nikakve protivrje~nosti, isto tako svi podaci koji su
navedeni u njemu svakim danom se i nau~no potvr|uju, {to, tako|er, predstavlja
svojevrsnu ilustraciju i dokaz da je ova knjiga jedna izuzetna mud`iza. Du`nost
~ovjeka je da se prihvati ove svete Knjige, koja je objavljena od strane Allaha, d`.
{., i da je prihvati kao jedinu vodilju kroz svoj `ivot. Allah nam se u jednom ajetu
obra}a slijede}om uputom:

“A ova Knjiga koju objavljujemo jeste blagoslovljena, zato je slijedite

i grijeha se klonite da bi vam se milost ukazala.„
(Al-An’am, 155)

A u drugim ajetima nam poru~uje slijede}e:

“...Istina dolazi od Gospodara va{eg, pa ko ho}e - neka vjeruje,

a ko ho}e - neka ne vjeruje!...„
(Al-Kahf, 29)

“...On (Kur’an) je pouka - pa ko ho}e, pou~it }e se.„

(‘Abasa, 11-12)

Harun Yahya 87
 Tokom cijele knjige dotakli smo se odre|enih mud`iza vezanih za Kur’an,
Knjigu koju je Allah, kao upozorenje i vodilju kroz `ivot, objavio cijelom svije-
tu. Ovim mud`izama Allah nam je kroz niz nevi|enih ~uda pokazao da je Kur’an
Knjiga istine i pozvao ljude da razmi{ljaju o tome. Jedno od zna~ajnijih pitanja
na koje Allah u Kur’anu skre}e pa`nju je, tako|er, i isticanje dokaza o savr{enom
stvaranju ~ovjeka, kao jednog od na~ina prosu|ivanja Njegove mo}i. Danas,
me|utim, postoje izvjesne ideologije koje, odre|enim neosnovanim idejama,
nastoje ~ovjeka udaljiti od vjere i “~injenice stvaranja”.
Jedna od vrlo va`nih ideologija ovog tipa je materijalizam.
A, darvinizam, odnosno teorija evolucije, vode}a je teorija koju materijalisti
smatraju svojim navodnim nau~nim upori{tem. Ova teorija, po kojoj se `ivot
igrom slu~aja razvio iz ne`ive materije, zapravo je pobijena nakon {to se
ispostavilo da je kosmos stvoren i da nije oduvijek postojao.
Allah je Onaj koji je kosmos stvorio i koji ga je do i najsitnijih detalja orga-
nizirao. Prema tome, apsolutno je nemogu}a osnovanost teorije evolucije koja,
dakle, smatra da `iva bi}a nisu stvorena od strane Allaha, nego da su produkt
~iste slu~ajnosti.
Upravo kada proanaliziramo teoriju evolucije, primijetit }emo da je ova
teorija pobijena nau~nim postavkama i otkri}ima. Struktura `ivih bi}a je daleko
efektnija i kompleksnija od strukture prisutne u neorganskom svijetu. Primjera
radi, na koliko preciznim odnosima su ustrojeni atomi u neorganskom svijetu mi
mo`emo analizirati, mi, isto tako, mo`emo posmatrati i koliko slo`enom kon-
cepcijom su ovi atomi me|usobno povezani u organskom svijetu, koliko su
savr{eni mehanizmi koji su nastali iz atoma, kao {to su proteini, enzimi, }elije...
Eto, ovo savr{eno ustrojstvo je, krajem XX stolje}a, porazilo darvinizam i
teoriju evolucije.
Ovo pitanje smo u na{im odre|enim djelima uzeli kao predmet detaljnog
razmatranja, a ~init }emo to i ubudu}e. Sa stanovi{ta zna~ajnosti ovog pitanja
smatramo, me|utim, djelotvornim da i ovom prilikom ovo pitanje izlo`imo u jed-
nom skra}enom obliku.

Harun Yahya 89
 Nau~no pobijanje darvinizma
Iako je to doktrina koja datira jo{ od vremena stare Gr~ke, teorija evolucije je
temeljito iznesena u XIX stolje}u. A najzna~ajniji momenat koji je teoriju uvrstio
u dnevni red nau~nih krugova je Porijeklo vrsta, knjiga Charlesa Darwina, objavl-
jena 1859. godine. Darwin se u ovoj knjizi usprotivio ~injenici da su razli~ite vrste
svaka ponaosob stvorene od strane Boga. Prema Darwinu, sve vrste poti~u od
jednog zajedni~kog pretka, a raznovrsnost vrsta nastala je postepenim izmjenama
u toku dugog perioda vremena.
Darwinova teorija nije se zasnivala ni na jednom konkretnom nau~nom
otkri}u, bilo je to, kao {to je i sam priznao, samo “logi~ko rasu|ivanje”. U dugom
poglavlju, Pote{ko}e teorije, Darwin ~ak priznaje da je teorija nedovoljna pred
mnogo zna~ajnih pitanja.
Darwin se, pak, nadao da }e se pote{ko}e koje su se isprije~ile ispred teorije
prevazi}i razvojem nauke, da }e nova nau~na otkri}a oja~ati njegovu teoriju. Ovo
je na mnogo mijesta u svojoj knjizi i istakao. Me|utim, sasvim suprotno
Darwinovim nadanjima, razvojem
nauke temeljne tvrdnje teorije su,
jedna za drugom, bivale pobijane.
Poraz darvinizma pred naukom
mo`e se analizirati pod tri temeljne
ta~ke:
1) Teorija apsolutno ne daje
odgovor na pitanje prvobitnog nas-
tanka `ivota na Zemlji.
2) Ne postoji nikakvo nau~no
otkri}e koje bi pokazalo da “evolu-
cioni mehanizmi”, koje isti~u evolu-
cionisti, posjeduje utjecaje koji
uzrokuju evoluciju.
3) Suprotno predvi|anjima

Charles Darwin

90 Kur'anske Mudzize
teorije evolucije, fosilni zapisi su iznijeli sasvim suprotnu sliku.
U ovom dijelu knjige }emo, u osnovnim crtama, iznijeti ~injenice vezane za
ove tri temeljne ta~ke.

Prva nesavladiva barijera: korijeni `ivota

Teorija evolucije tvrdi da sve `ive vrste vode porijeklo od jedne jedine `ive
}elije, koja se prije 3.8 milijardi godina pojavila u primitivnim uvjetima Zemlje.
Kako se dogodilo to da su se milioni kompleksnih razli~itih vrsta razvili iz jedne
jedine }elije i, ako se zaista i dogodila jedna ovakva evolucija, za{to se tragovi toga
nisu na{li na fosilnim zapisima? Ovo su pitanja na koja teorija evolucije ne mo`e
dati odgovor. Me|utim, prije svega ovoga potrebno se zadr`ati na prvoj stepenici
navodnog procesa evolucije. Kako je nastala aktualna “prva }elija”?
Zbog toga {to odbija stvaranje, {to ne prihvata nikakvu natprirodnu interven-
ciju, isklju~uju}i bilo kakvu koncepciju, plan i organiziranost, teorija evolucije
tvrdi da je ta “prva }elija” nastala sasvim slu~ajno unutar prirodnih zakona. Dakle,
prema Darwinu, proizlazi da je neorganska materija, igrom slu~aja, proizvela prvu
organsku }eliju. Me|utim, ova tvrdnja je u koliziji sa najosnovnijim zakonima
biologije.

“@ivot nastaje iz `ivota”

Darwin se u svojoj knjizi uop}e nije doticao pitanja porijekla `ivota, po{to je
primitivno nau~no shvatanje njegovog vremena pretpostavljalo da `iva bi}a posje-
duju jednu sasvim prostu gra|u. Prema teoriji “spontane generacije”, koja datira jo{
od srednjeg vijeka, vjeruje se da se `ivo bi}e mo`e formirati slu~ajnim udru`ivan-
jem neorganskih materija. U ovom periodu bilo je ra{ireno mi{ljenje da se insekti
formiraju od ostataka hrane, a mi{evi od p{enice. Da bi dokazali ovu tvrdnju,
na~inili su i zanimljiv pokus. Na prljavu krpu je stavljeno malo p{enice i smatralo
se da }e nakon izvjesnog vremena iz ove smjese obrazovati mi{evi.

Harun Yahya 91
 Crvanje mesa tako|er se smatralo dokazom da `ivot nastaje iz ne`ive
materije. Kasnije }e se, me|utim, ispostaviti da crvi na mesu ne nastaju sami od
sebe, ve} da se razvijaju iz larvi, koje su nepristupa~ne prostom oku, a koje
mu{ice donose i pola`u.
A mi{ljenje da bakterije mogu nastati od ne`ive materije bilo je {iroko prih-
vatljivo od strane nau~nih krugova u periodu kada je Darwin pisao knjigu Porijeklo
vrsta.
Me|utim, pet godina nakon {to je Darwin objavio svoju knjigu, poznati fran-
cuski biolog Louis Pasteur kategori~ki je pobio ovo mi{ljenje koje predstavlja
osnovu teorije evolucije. Pasteur na slijede}i na~in rezimira rezultat do kojeg je
do{ao nakon dugotrajnog rada i pokusa: “Tvrdnja da `ivot mo`e nastati iz ne`ive
materije je kona~no postala stvar pro{losti.”24
Branioci teorije evolucije dugi niz godina opirali su se Pasteurovim otkri}ima.
Kada je, pak, razvijena nauka predo~ila kompleksnost gra|e `ive }elije, postala je
jo{ o~itija neosnovanost tvrdnje da `ivot mo`e nastati sam od sebe.

Neuspje{na nastojanja XX stolje }a

Prvi evolucionista koji je u XX stolje}u uzeo u razmatranje pitanje porijekla
`ivota bio je poznati ruski biolog Alexander Oparin. Odre|enim tezama koje je
izbacio ‘30-ih godina, Oparin je nastojao dokazati da se `iva }elija mo`e formirati
slu~ajno. Me|utim, ova nastojanja }e se neslavno okon~ati, a Oparin je bio pri-
moran da iznese slijede}e priznanje: “Na`alost, porijeklo }elije predstavlja najtam-
niju ta~ku koja je u sebe apsorbirala cijelu teoriju evolucije.”25 Evolucionisti koji
su slijedili Oparinov put nastojali su na~initi nekoliko pokusa koji bi doveli do
odgovora na pitanje o porijeklu `ivota. Najpoznatiji od ovih pokusa je 1953. godine
na~inio ameri~ki hemi~ar Stanley Miller. U svom eksperimentu Miller je upotrije-
bio mje{avinu gasa, za kakvu je pretpostavio da je postojala na prvobitnoj Zemlji,
sastavljenu od amonijaka, metana, hidrogena i vodene pare. Budu}i da ovi gasovi
ne bi reagirali jedni sa drugima u prirodnim uvjetima, on je u ovaj milje uveo i

92 Kur'anske Mudzize
energetsku stimulaciju da bi pokrenuo reakciju me|u njima. Narednih godina }e se,
me|utim, ispostaviti da je ovaj pokus, koji se prvobitno smatrao zna~ajnim
napretkom na polju evolucije, neva`e}i i da je kori{tena imitacija prvobitne atmos-
fere veoma razli~ita od one koja je postojala na prvobitnoj povr{ini Zemlje.26
Poslije dugog perioda {utnje, sam Miller je tako|er priznao da atmosferski uvjeti
koje je on koristio u svom eksperimentu nisu bili realni.27 Svi napori koje su evolu-
cionisti ulagali tokom XX stolje}a radi dono{enja odgovora na pitanje porijekla
`ivota uvijek su se neslavno okon~avali. Ovu ~injenicu je priznao i poznati geohe-
mi~ar sa San Diego Scripps instituta, Jeffrey Bada. U tekstu objavljenom 1998.
godine u evolucionisti~kom Earth ~asopisu Bada na slijede}i na~in priznaje bespo-
mo}nost evolucionista {to se ti~e ovog problema:
Danas kada napu{tamo dvadeseto stolje}e, jo{ uvijek se susre}emo sa
najve}im nerije{enim problemom koji smo imali kada smo ulazili u dvadese-
to stolje}e: kako je `ivot na Zemlji zapo~eo?28

Kompleksna gra|a `ivota

Jedan od glavnih razloga zbog kojih je, o pitanju porijekla `ivota, teorija
evolucije zapala u tako veliki problem je ~injenica da ~ak i najprostija `iva bi}a
imaju nevjerovatno slo`enu gra|u. @iva }elija je slo`enija od svih tehnolo{kih
proizvoda koje je ~ovjek uspio napraviti. Tako da je danas ~ak i u najsavremenijim
laboratorijama svijeta nemogu}e proizvesti `ivu }eliju spajanjem ne`ivih materija.
Uvjeta potrebnih za nastanak jedne }elije je toliko mnogo da se apsolutno ne mogu
objasniti slu~ajno{}u. Vjerovatno}a slu~ajnog formiranja proteina, kao najosnovni-
je gradivne jedinice, izgra|enog od oko 500 aminokiselina, je 1 naprema broju koji
se dobije stavljanjem 950 nula iza jedinice. Me|utim, vjerovatno}a koja je manja
od 1 naprema 1050 matemati~ki se smatra da ima nultu mogu}nost realizacije.
A, DNA molekul, koji se nalazi u jezgru }elije i koji skriva genetske podatke,
jedna je nevjerovatna banka podataka. Ukoliko bismo poku{ali zapisati informaci-
je {ifrirane u DNA, tada bi to zna~ilo da }emo sakupiti biblioteku koja sadr`i 900

Harun Yahya 93
Jedna od ~injenica koja osporava osnovanost teorije evolucije je kompleksna grada `ivih bi}a. Primjer
toga je molekul DNA koji se nalazi u jezgru }elije. DNA je jedna vrsta banke podataka koja je sa~inje-
na od ~etiri nukleotida razli~itog rasporeda. Ovdje su sadr`ane sve {ifre karakteristika `ivog bi}a. Kada
bi ~ovjek poku{ao da na papir ispi{e svoj DNA, napisao bi enciklopediju od oko 900 tomova. Sasvim
je sigurno da jedna ovakva banka podataka pobija pojam slu~ajnosti.

tomova enciklopedija, od kojih svaka ima 500 stranica.

Ovdje se pojavljuje jedna veoma interesantna dilema: dok se DNA mo`e repli-
cirati (kopirati, umno`avati) jedino uz pomo} nekih enzima koji su, ustvari, protei-
ni, sinteza ovih enzima mo`e biti realizirana jedino pomo}u informacija {ifriranih
u DNA. Po{to oboje podjednako zavise jedno od drugog, oboje su morali postojati
da bi moglo do}i do umno`avanja. Upravo je ovo ~injenica koja u }orsokak baca
scenario o tome da je `ivot nastao sam od sebe.
Ovu ~injenicu priznaje i evolucionista sa University of San Diego California,
prof. Leslie Orgel, koji 1994. godine u oktobarskom broju ~asopisa Scientific
American pi{e slijede}e: Izuzetno je nevjerovatno da proteini i nukleinske kiseline
(RNA i DNA), oboje izuzetno kompleksne gra|e, nastanu spontano na istom mjes-
tu i u isto vrijeme. Ali, isto tako je nemogu}e da jedno nastane bez drugoga. Prema
tome, primorani smo da zaklju~imo da je apsolutno nemogu}e da je `ivot nastao
putem slu~ajnih hemijskih reakcija.29

94 Kur'anske Mudzize
 Nesumnjivo, ako je nemogu}e da je `ivot nastao u ishodu prirodnih uticaja,
onda se mora priznati da je stvoren na jedan natprirodan na~in. Ova ~injenica
sasvim jasno pobija teoriju evolucije ~iji je jedan od temeljnih ciljeva osporavanje
stvaranja.

Imaginarni mehanizmi evolucije

Drugi va`an momenat u pobijanju Darwinove teorije je ispostavljanje da dvije
ideje, koje su predstavljene kao “mehanizmi evolucije”, u stvarnosti, tako|er, ne
posjeduju nikakvu evolucionu mo}.
Svoju tvrdnju o evoluciji, Darwin je u potpunosti vezao za mehanizam
“prirodne selekcije”. Koliku je va`nost pridavao ovom mehanizmu, vidi se i iz
samog naziva knjige: Porijeklo vrsta, putem prirodne selekcije...
Prirodna selekcija zna~i prirodni odabir i zasniva se na mi{ljenju da }e, u borbi
`ivota u prirodi, opstati ona `iva bi}a koja su prilago|enija prirodnim uvjetima sre-
dine i koja su ja~a. Naprimjer, sasvim je prirodno da }e, pod prijetnjom krvolo~nih
`ivotinja, od krda jelena pre`ivjeti oni koji br`e tr~e. Na taj na~in }e se formirati
stado jelena koje }e ~initi brze i jake jedinke. Ali, ovaj mehanizam ne}e nikada ove
jelene transformirati u neku drugu `ivu vrstu, konje, recimo. Jeleni }e uvijek osta-
ti jeleni.
Prema tome, mehanizam prirodne selekcije ne posjeduje apsolutno nikakvu
evolucionu mo}. I Darwin je tako|er bio svjestan ove ~injenice i bio je primoran
da u svojoj knjizi Porijeklo vrsta prizna slijede}e: “Prirodna selekcija ne mo`e ni{ta
uraditi ukoliko ne do|e do korisnih preobra`aja.”30

Lamarckov utjecaj
Dobro, kako se mogu formirati “korisni preobra`aji”? U okvirima primitivnih
nau~nih shvatanja svog vremena, Darwin je odgovor na ovo pitanje poku{ao dati
oslanjaju}i se na Lamarcka. Prema francuskom biologu Lamarcku, koji je `ivio
prije Darwina, `iva bi}a prenose osobine koje su stekla tokom `ivota sa jedne gen-
eracije na drugu i na taj na~in evoluiraju, tako se, dakle, pojavljuju nove vrste.

Harun Yahya 95
Prema Lamarcku, `irafa je, naprimjer, evoluirala od jedne vrste antilope tako {to je,
generacijama, istezala vrat poku{avaju}i, radi prehrane, dohvatiti sve viso~ije i
viso~ije li{}e.
Darwin je tako|er naveo sli~ne primjere. Ilustracije radi, u knjizi Porijeklo
vrsta, Darwin je ustvrdio da je, ulaze}i u vodu u potrazi za hranom, jedna vrsta
medvjeda poprimila karakteristike u skladu sa `ivotom u vodi, dobila velika usta i
da se, na kraju, preobratila u jednog ogromnog kita.31
Me|utim, dok je eho Darwinove knjige odjekivao, jedan austrijski botani~ar,
Gregor Mendel, 1865. godine otkrio je zakone naslje|ivanja, koji su, opet, kate-
gori~no pobili legendu o generacijskom preno{enju ste~enih osobina. Na taj na~in
je prirodna selekcija ostala “sama” i to kao mehanizam koji uop}e nema nikakvu
evolucionu mo}.

Neodarvinizam i mutacije
Da bi na{li izlaz iz ove situacije, darvinisti su krajem ‘30-ih godina izbacili
teoriju moderne sintetike, odnosno neodarvinizam, kako je to i {ire poznato. Pored
prirodne mutacije, neodarvinizam je dodao i mutacije kao “razlog korisnih preo-
bra`aja”, odnosno devijacije u genima koje su nastale kao posljedica pogre{aka pri-
likom kopiranja ili kao posljedica vanjskih uticaja kao {to je radijacija.
Neodarvinizam je model koji je i danas jo{ uvijek u svijetu o~uvao pro|u u
ime evolucije. Teorija tvrdi da su se milioni `ivih vrsta na svijetu, bezbroj njihovih
kompleksnih organa, kao {to su u{i, o~i, plu}a, krila, formirali “mutacijama”,
odnosno nakon jednog procesa koji se zasniva na genetskim devijacijama.
Me|utim, postoji jedna sasvim jasna nau~na ~injenica, koja teoriju ostavlja bespo-
mo}nom: mutacije ne doprinose razvoju `ivih bi}a, naprotiv uvijek su {kodljive po
njih.
Razlog za ovo je veoma jednostavan: DNA ima jednu veoma kompleksnu
gra|u i bilo kakva slu~ajna djelovanja mogu jedino uzrokovati {tetu ovoj molekuli.
Ameri~ki geneti~ar B. G. Ranganathan ovu ~injenicu obrazla`e na slijede}i na~in:

96 Kur'anske Mudzize
 Mutacije su male, slu~ajne i {tetne. One se rijetko de{avaju i, u najboljem
slu~aju, one }e biti bez efekta. Ove tri karakteristike mutacija impliciraju da
one ne mogu voditi evolucionom razvitku. Jedna slu~ajna promjena u nekom
visoko specijaliziranom organizmu je ili bez efekta ili je {tetna. Slu~ajna
promjena u nekom ru~nom satu ne mo`e pobolj{ati taj sat. Ona }e ga najv-
jerojatnije o{tetiti ili }e, u najboljem slu~aju, biti bez efekta. Zemljotres ne
pobolj{ava grad, on donosi razaranje.32
Upravo do danas nije uo~en niti jedan primjer pozitivne mutacije, odnosno
mutacije koja je razvila genetski podatak. Pokazalo se da su sve mutacije {tetne.
Sasvim je jasno da su mutacije, koje su darvinisti predstavili kao “evolucioni meh-
anizam”, genetski incident koji, u biti, samo sakati i uni{tava `iva bi}a. (Jedan od
naj~e{}e uo~ljivih uticaja mutacije kod ~ovjeka je rak.) Nesumnjivo, uni{tavaju}i
mehanizam ne mo`e biti “evolucioni mehanizam”. A {to se ti~e prirodne selekcije,
ona, kao {to je to i sam Darwin priznao, “sama ni{ta ne mo`e uraditi”. Ova ~injeni-
ca nam jasno stavlja do znanja da u prirodi ne postoji nikakav “evolucioni meha-
nizam”. A s obzirom da ne postoji nikakav evolucioni mehanizam, nije se mogao
dogoditi ni imaginarni proces zvani evolucija.

Fosilni zapisi: nema tragova prijelaznih formi

Fosilni zapisi su najjasniji dokaz da se u stvarnosti nije dogodio proces koji
zastupa teorija evolucije. Prema teoriji evolucije, svaka `iva vrsta proiza{la je iz
svoga prethodnika. Prethodno postoje}e vrste su se vremenom pretvorile u ne{to
drugo i sve vrste su nastale na ovaj na~in. Prema teoriji, transformacija se odi-
gravala postepeno, milionima godina. Ukoliko je ovo bio slu~aj, tada su brojne
“prijelazne vrste” morale postojati i `ivjeti tokom ovog dugog transformacijskog
perioda. Naprimjer, neke pola-ribe/pola-reptili koje su stekle neke reptilske crte
kao dodatak crtama riba koje su ve} imale, trebale su `ivjeti u pro{losti. Ili, trebali
su postojati neki reptili-ptice, koji su stekli neke osobine ptica kao dodatak reptil-
skim osobinama koje su ve} imali. Evolucionisti upu}uju na ova imaginarna

Harun Yahya 97
stvorenja, za koja oni vjeruju da su postojala u pro{losti, kao na “prijelazne oblike”.
Ukoliko su takve `ivotinje ve} postojale, trebali bi biti prisutni milioni i ~ak
trilioni takvih primjeraka u koli~ini i raznolikosti. [to je jo{ va`nije, ostaci ovih
~udnih stvorenja trebali bi biti prisutni u fosilnom zapisu. Broj ovih prijelaznih
oblika trebao bi biti ~ak i ve}i od broja prisutnih `ivotinjskih vrsta, i njihovi ostaci
bi se trebali nalaziti {irom svijeta. U Porijeklu vrsta, Darwin je objasnio:
Ukoliko je moja teorija istinita, bezbrojne prijelazne vrste, koje najbli`e
povezuju sve vrste jedne iste grupe, posve sigurno su morale postojati… Stoga
bi dokaz njihovog biv{eg postojanja trebao biti na|en jedino me|u fosilnim
ostacima.33

Izgubljene Darwinove nade

Me|utim, iako su jo{ od sredine XIX stolje}a {irom svijeta vr{ili intenzivno
istra`ivanje fosila, prijelazna forma nije prona|ena. Svi iskopani fosili pokazali su
da se, suprotno vjerovanju evolucionista, `iva bi}a na Zemlji pojavljuju iznenada i
potpuno formirana. ^uveni britanski paleontolog, Derek W. Ager, priznaje ovu
~injenicu, ~ak iako je i sam evolucionista:
Problem je u slijede}em: kada detaljno ispitamo fosilni zapis, bilo na nivou
redova ili na nivou vrsta, mi uvijek i nanovo nalazimo ne na postepenu evolu-
ciju, nego iznenadnu eksploziju jedne grupe.34
Dakle, fosilni zapisi ukazuju da su se sve `ive vrste pojavile iznenada, u
savr{enom obliku i bez ikakve prijelazne forme. Ovo je apsolutno suprotno
Darwinovim predvi|anjima. [tavi{e, ovo je veoma jak dokaz da su `ive vrste
stvorene, po{to je stvaranje jedino obja{njenje da su se `iva bi}a mogla pojaviti bez
pretka iz kojeg su evoluirale, odjednom i u savr{enom obliku.
Ova ~injenica je priznata i od strane istaknutog biologa - evolucioniste
Douglasa Futuymaa:
“Stvaranje ili evolucija su jedina dva mogu}a obja{njenja korijenja `ivih bi}a.
Organizmi su se, ili pojavili na zemlji sasvim savr{eno razvijeni, ili nisu. Ako

98 Kur'anske Mudzize
 nisu, onda su se morali razviti iz prethodno postoje}ih vrsta, pomo}u nekog
procesa modifikacije. A ako su se pojavili u jednom sasvim razvijenom stan-
ju, onda su doista morali biti stvoreni od neke svemo}ne inteligencije.”35
[to se ti~e fosila, oni pozuju da su se `iva bi}a na Zemlji pojavila u savr{enom
obliku. Dakle, “korijeni vrsta” le`e u stvaranju, a ne u evoluciji, kako je to Darwin
smatrao.

Bajka o evoluciji ~ovjeka

Pitanje koje naj~e{}e na dnevni red iznose branitelji teorije evolucije je pitan-
je porijekla ~ovjeka. Darvinisti~ka tvrdnja o ovom pitanju dr`i da je savremeni
~ovjek evoluirao iz odre|enih vrsta majmunolikih bi}a. Tvrdi se da su za vrijeme
ovog navodnog evolucionog procesa, za koji se pretpostavlja da je po~eo prije 4-5
miliona godina, postojale neke “prijelazne forme” izme|u savremenog ~ovjeka i
njegovih predaka. Prema ovom, u biti potpuno imaginarnom scenariju, postojale su
4 osnovne kategorije:
1. Australopithecus
2. Homo habilis
3. Homo erectus
4. Homo sapiens
Australopithecus”, {to zna~i “Ju`nja~ki majmun”, evolucionisti
Imenom “A
nazivaju prvog navodnog majmunolikog pretka ljudi. Australopithecus nije ni{ta
drugo do jedna izumrla majmunska vrsta. Op{irna istra`ivanja koja su ura|ena na
razli~itim primjercima Australopithecusa od strane dva svjetski renomirana anato-
mi~ara iz Engleske i USA, Lord Solly Zuckerman i profesor Charles Oxnard,
pokazala su da ova bi}a nisu ni{ta drugo do izumrla vrsta majmuna i da nemaju
nikakve sli~nosti sa ~ovjekom.36
Slijede}i stupanj ljudske evolucije evolucionisti klasificiraju kao “hhomo”, to
jest “~ovjek”. Prema tvrdnji evolucionista, `iva bi}a u Homo seriji su razvijenija
nego Australopithecus. Stavljaju}i u jedan niz fosile koji su pripadali ovim

Harun Yahya 99
razli~itim vrstama evolucionisti su na~inili jednu imaginarnu shemu evolucije. Ova
shema je ~ista izmi{ljotina, po{to, u biti, nikada nije dokazano da izme|u ovih
razli~itih klasa postoji neka evoluciona povezanost. Jedan od najva`nijih branilaca
teorije evolucije XX vijeka, Ernst Mayr, tako|er priznaje ovu ~injenicu: “Lanac
koji se prote`e do Homo sapiensa se, u biti, gubi.”37
Skiciraju}i ovako lanac povezanosti: “Australopithecus > Homo habilis >
Homo erectus > Homo sapiens”, evolucionisti impliciraju da je svaka od ovih vrsta
predak one koja slijedi iza nje. Me|utim, skora{nji pronalasci paleoantropologa

Ne postoji nijedan fosilni zapis koji bi podr`ao scenario evolucije ~ovjeka. Naprotiv, fosilni
zapisi pokazuju da izme|u ~ovjeka i majmuna postoji nepremostiva granica. Naspram ove
~injenice darvinisti su svoje nade polo`ili u odre|ene irealne makete i skice. Na fosilne ostatke
su navukli `eljene maske, na~iniv{i time lica imaginarnog bi}a pola-~ovjek/pola-majmun.

100 Kur'anske Mudzize

otkrili su da su Australopithecus, Homo habilis i Homo erectus postojali na
razli~itim dijelovima svijeta u isto vrijeme.38
[tavi{e, jedan odre|eni segment ljudi, klasificiran kao Homo erectus, `ivio je
sve do veoma skoro. Homosapiens neanderthalensis i Homo sapiens (savremeni
~ovjek) koegzistirali su u istoj regiji.39 Ova situacija o~ito pokazuje ni{tavnost tvrd-
nje da su oni bili preci jedan drugome. Sasvim je sigurno da ne postoji takvo poro-
di~no stablo. Jedan paleontolog sa Harward University, Stephen Jay Gould, prem-
da je i sam evolucionist obja{njava ovaj }orsokak evolucije:[ta biva sa na{om
evolucionom ljestvicom ako postoje tri ~ovjekolike loze koje su paralelno egzisti-
rale? Sasvim je jasno da nijedna nije nastala iz druge. [tavi{e, kada se izvr{i uspored-
ba me|u njima, nijedna od njih tri ne pokazuje bilo kakav evolucioni trend.40
Ukratko, sheme odre|enih `ivih bi}a “polu-majmun/polu-~ovjek” koje sre}emo u
medijima i {kolskim ud`benicima, odnosno scenario evolucije ~ovjeka koji se
putem propagande nastoji odr`ati u `ivotu, su jedna bajka koja nema nikakve
nau~ne utemeljenosti.
Jedan od naj~uvenijih i najpo{tovanijih znanstvenika u Velikoj Britaniji, Lord
Solly Zuckerman, u vezi s ovim pitanjima vr{io je dugogodi{nja istra`ivanja (oso-
bito je na istra`ivanju Australopithecusa potro{io 15 godina). Nakon svega, iako i
sam evolucionista, Zuckerman je do{ao do zaklju~ka da, u biti, ne postoji poro-
di~no stablo koje se prote`e od majmunolikih `ivih bi}a do ~ovjeka.
Zuckerman je tako|er sa~inio jednu interesantnu “nau~nu skalu”. On je formi-
rao jedan spektar znanosti rangiraju}i ih - od onih koje on smatra znanstvenim, do
onih koje smatra neznanstvenim. Prema Zuckermanovom spektru, “najznanstveni-
je”, a to zna~i one koje se zasnivaju na konkretnim podacima, su hemija i fizika.
Poslije njih dolaze biolo{ke, a onda socijalne znanosti. Na samom kraju spektra, u
dijelu koji Zuckerman smatra da je “najneznanstveniji”, je “izvan-osjetilna percep-
cija” - tu spadaju koncepti poput telepatije i {estog ~ula - i, kona~no, koncept
“ljudske evolucije”. Zuckerman ovako obja{njava ovaj kraj svoje skale:
Pomaknuv{i se na kraj ovog spektra, pomakli smo se sa registriranja objek-
tivne istine i stvarnosti u ona polja pretpostavljenih biolo{kih znanosti, poput

Harun Yahya 101

 izvan osjetilne percepcije ili interpretiranja historije fosila ~ovjeka, gdje je
“vjernima” sve mogu}e - i gdje je “revnosni vjernik” ponekad u stanju da
vjeruje u nekoliko opre~nih ~injenica u isto vrijeme.41
Eto, i scenario evolucije ~ovjeka je, tako|er, sa~injen samo od komentara
odre|enih fosila, koje su, s predrasudom, na~inili ljudi koji slijepo vjeruju u teori-
ju evolucije.

Jedno materijalisti~ko ubje|enje

Sve ono {to smo dovde iznijeli jasno nam ukazuje na ~injenicu da je teorija
evolucije jedna tvrdnja koja je u o~itoj koliziji sa nau~nim otkri}ima: Darwinova
tvrdnja po pitanju porijekla `ivota je u opre~nosti s naukom, navedeni evolucioni
mehanizmi ne posjeduju evoluiraju}e djelovanje i fosilni zapisi upu}uju na
~injenicu da nisu postojale prijelazne forme, koje su neophodne za realizaciju nave-
dene tvrdnje. U ovom slu~aju, svakako treba odbaciti teoriju evolucije kao ideju
koja je u opre~nosti sa naukom. U historiji je tako|er zabilje`eno da je niz teorija,
poput modela evolucije sa centrom Zemlje, izba~eno sa nau~nog dnevnog reda.
Me|utim, teorija evolucije uporno se dr`i kao nau~no aktualna i osnovana
teorija. I ne samo to; ~ak se oni koji kritiziraju teoriju nastoje prikazati kao ljudi
koji “napadaju nauku”. Dobro, ali za{to je to tako?...
Nesumnjivo, povod tome je ~injenica da je teorija evolucije za odre|ene kru-
gove ljudi jedno dogmatsko ubje|enje koga se nikada ne}e odre}i. Ovi krugovi su
slijepo vezani za materijalisti~ku filozofiju, a darvinizam prihvataju iz razloga {to
je to jedino materijalisti~ko obja{njenje prirode. [to je dosta interesantno, oni
tako|er sa vremena na vrijeme priznaju ovu ~injenicu. Dobro poznati geneti~ar i
otvoreni evolucionista Richard C. Lewontin sa Harvardskog univerziteta na sli-
jede}i na~in priznaje da je on “prije svega materijalista, a onda nau~nik”:
Mi imamo jednu materijalisti~ku vjeru, a to je ‘a priori’ vjera. Ono {to nas pri-
morava da na svijet donosimo materijalisti~ka obja{njenja nisu nau~ne metode
ni principi. Naprotiv, zbog na{e apriorne privr`enosti materijalizmu mi mon-

102 Kur'anske Mudzize

 tiramo istra`iva~ke pojmove i principe koji }e iznijeti neko materijalisti~ko
obja{njenje. A i s obzirom da je materijalizam apsolutan, mi ne mo`emo
dozvoliti pojavljivanje nekih stavova koji upu}uju na religiju.42
Ova izjava je sasvim jasno upozorenje da je darvinizam jedna dogma koja se
dr`i u `ivotu zbog privr`enosti materijalisti~koj filozofiji. Ova dogma podrazumi-
jeva da ne postoji ni{ta izvan materije. Upravo iz ovog razloga vjeruje se da je
ne`iva, nesvjesna materija stvorila `ivot. Milioni razli~itih `ivih vrsta; naprimjer
ptice, ribe, `irafe, leopardi, insekti, drve}e, cvije}e, kitovi i ~ovjek su se oformili
reakcijama unutar same materije, nastali su dakle unutar ne`ive materije kao
posljedica padanja ki{e ili udara groma. U stvarnosti je ovo poimanje koje je u
opre~nosti i sa razumom, a i sa naukom. Darvinisti, me|utim, nastavljaju braniti
ovu apsurdnost iz razloga {to ne smiju “dozvoliti pojavljivanje nekih stavova koji
upu}uju na religiju”.
A svi oni koji na porijeklo `ivota ne gledaju sa jednom materijalisti~kom pre-
drasudom }e sasvim lahko doku~iti slijede}u nepobitnu ~injenicu: Sve `ivo je djelo
Stvoritelja, koji posjeduje neograni~enu mo} i razum. Taj Stvoritelj je Allah, d`. {.,
Onaj koji je ~itav kosmos ni iz ~ega stvorio, koji ga je na najsav{eniji na~in orga-
nizirao i Onaj koji je sve `ivo stvorio i dao mu oblik.

Harun Yahya 103

 ”Hvaljen neka si” - reko{e oni - “mi znamo samo
ono ~emu si nas Ti pou~io;
Ti si Sveznaju}i i Mudri.”
(Al-Baqarah, 32)

104 Kuran Mucizeleri

 BILJE[KE
1 http: //www.jps.net/bygrace/index.html Taken from
Big Bang Refined by Fire by Dr. Hugh Ross, 1998.
Reasons To Believe, Pasadena, CA
2 Carolyn Sheets, Robert Gardner, Samuel F. Howe;
General Science, Allyn and Bacon Inc. Newton,
Massachusetts, 1985, str. 319.-322.
3 http: // muttley.ucdavis.edu/Book/Atmosphere/begin-
ner/layers-01.html
4 General Science, Carolyn Sheets, Robert Gardner,
Samuel F. Howe; Allyn and Bacon Inc. Newton,
Massachusetts, 1985, str. 305.
5 Webster’s New Twentieth Century Dictionary, 2.
edition “Isostasy”, New York, str. 975.
6 Carolyn Sheets, Tobert Gardner, Samuel F. Howe;
General Science, Allyn and Bacon Inc. Newton,
Massachusetts, 1985, str. 305.
7 National Geographic Society, Powers of Nature,
Washington D.C., 1978, str. 12.-13.
8 http://www.2think.org/nothingness.html, Henning
Genz - Nothingness: The Science of Empty Space,
str. 205.
9 Anthes, Richard A., John J. Cahir, Alistair B.
Fraser, and Hans A. Panofsky, 1981, The
Atmosphere, 3. edition, Columbus, Charles E. Merril
Publishing Company, str. 268-269; Millers, Albert;
and Jack C. Thompson, 1975, Elements of
Meteorology, 2. edition, Columbus, Charles E.
Merril Publishing Company, str. 141.
10 Anthes, Richard A.; John J. Cahir; Alistair B.
Fraser; Hans A. Panofsky, 1981, The Atmosphere,
str. 269.; Millers, Albert; and Jack C. Thompson,
1975, Elements of Meteorology, str. 141.-142.
11 Davis, Richard A., Jr. 1972, Principles of
Oceanography, Don Mills, Ontario, Adison-Wesley
Publishing, str. 92.-93.
12 Elder, Danny; and John Pernetta, 1991, Oceans,
London, Mitchell Beazley Publishers, str. 27.
13 Gross, M. Grant; 1993, Oceanography, a View of
Earth, 6. edition, Englewood Cliffs, Prentice-Hall
Inc., str. 205.
14 Seeley, Rod R.; Trent D. Stephens; and Philip Tate,
1996, Essentials of Anatomy & Physiology, 2. edi-
tion, St. Louis, Mosby-Year Book Inc., str. 211;
Noback, Charles R.; N. L. Strominger; and R. J.
Demarest, 1991, The Human Nervous System.
Introduction and Review, 4. edition, Philadelphia,
Lea & Febiger, str. 410-411.
15 Seeley, Rod R.; Trent D. Stephens; and Philip Tate,
1996, Essentials of Anatomy & Physiology, 2. edi-
tion, St. Louis, Mosby-Year Book Inc., str. 211.
16 Moore, Keith L., E. Marshall Johnson, T. V. N.
Persaud, Gerald C. Goeringer, Abdul-Majeed A.
Zindani, and Mustafa A. Ahmed, 1992, Human
Development as Described in the Qur’an and
Sunnah, Makkah, Commission on Scientific Signs
of the Qur’an and Sunnah, str. 36.
17 Moore, Developing Human, 6. edition, 1998.
18 Williams P., Basic Human Embryology, 3. edition,
Harun Yahya
1984, str. 64.
19 Rex D. Russel, Design in Infant Nutrition,
http://www. icr.org/pubs/imp-259.htm
20 Warren Treadgold, A History of the Byzantine
State and Society, Stanford University Press, 1997,
str. 287.-299.
21 Ibid.
22 Ismail Yakit, Turk-Islam Kulturunde Ebced Hesabi
Ve Tarih Dusurme, str. 36.
23 Ibid, str. 56.
24 Sidney Fox, Klaus Dos, Molecular Evolution and
Origin of Life, New York, Marcel Dekker, 1977,
str. 2.
25 Alexander I. Oparin, Origin of Life, (1936) New
York Dover Publications, 1953 (1953), str. 196.
26 “New Evidence on Evolution of Early Atmosphere
and Life”, Bulletin of The American
Meteorological Society, vol.63, novembar 1982, str.
1328.-1330.)
27 Stanley Miller, Molecular Evolution of Life:
Current Status of the Prebiotic Synthesis of Small
Molecules, 1986, str. 7.)
28 Jeffrey Bada, Earth, februar 1998, str. 40.)
29 Leslie E. Orgel, The Origin of Life on Earth,
Scientific American, vol. 271, oktobar 1994, str.
78.)
30 Charles Darwin, The Origin of Species: A
Facsimile of the First Edition, Harward University
Press, 1964, str. 189.
31 Ibid, str. 184.
32 B. G. Ranganathan, Origins?, Pennsylvania: The
Banner Of Truth Trust, 1988.
33 Charles Darwin, The Origin of Species: A
Facsimile of the First Edition, Harward University
Press, 1964, str. 179.
34 Derek A. Ager, The Nature of the Fossil Record,
Proceedings of the British Geological Association,
vol.87, 1976, str. 133.
35 Douglas J. Futuyma, Science on Trial, New York:
Pantheon Books, 1983. str. 197
36 Solly Zuckerman, Beyond The Ivory Tower, New
York: Toplinger Publications, 1970, str. 75-94;
Charles E. Oxnard, The Place of Australopithecines
in Human Evolution: Grounds for Doubt, Nature,
vol. 258, str. 389.
37 J. Rennie, Darwin’s Current Bulldog: Ernst Mayr,
Scientific American, decembar 1992
38 Alan Walker, Science, vol. 207, 1980, str. 1103; A.
J. Kelso, Physical Antropology, 1. edition, New
York: J. B. Lipincott Co., 1970, str. 221; M. D.
Leakey, Olduvai Gorge, vol. 3, Cambridge:
Cambridge University Press 1971, str. 272.
39 Time, novembar 1996
40 str. J. Gould, Natural History, vol. 85, 1976, str. 30.
41 Solly Zuckerman, Beyond The Ivory Tower, New
York: Toplinger Publications, 1970, str. 19.
42 Richard Lewontin, The Demon-Haunted World, The
New York Review of Books, 9 januar 1997, str. 28.
105