Slobodna Bosna 856

SEJDI] FINCI, FINCI SEJDI]: A KO DA ZNA ...
www.slobodna-bosna.ba
SADR@AJ
12 PARALIZA FEDERACIJE
Premijer Nik{i} zabranio rad federalne Vlade
Lideri dva HDZ-a, Dragan ôvi} i Boò Ljubi}, ultimativno su zahtijevali od lidera SDP-a Zlatka Lagumdìje da naloì premijeru Nik{i}u potpunu obustavu rada federalne Vlade i da na djelu dokaè opredijeljenost za rekonstrukciju izvr{ne vlasti
www.slobodna-bosna.ba
je ~in pu~a organiziranog od samih 52 PROZORI NE SMIJU PASTI muslimana okupljenih oko Alije Bh. dekoracije u ~uvenom Versaillesu Izetbegovi}a, Mladih Muslimana i poltrona iz tada{nje Islamske zajednice SFRJ Bh. kompanija Kontinental iz Kiseljaka i dekorater Damir Dino Huseinovi}, koji ve} dvadesetak godina ìvi u Francuskoj, nedavno su uspje{no zavr{ili izuzetno zahtjevan posao ugradnju prozora i dekoracije u rezidenciji Marie Antoinette u Versaillesu; na{a ZDRU@ENI UDARAC novinarka donosi pri~u o ovom KRIMINALU U REGIONU dizajnerskoKo su nove mete SEPCA-e? poslovnom poduhvatu O spremnosti svih direktora policija u regionu da u kratkom roku razbiju najve}e krakove hobotnice organizovanog SLOBODNA BOSNA kriminala, kao i nezavisna informativna revija na~inima kako da IZDAVA^ do|u do najve}ih vo|a Pres-Sing d.o.o. Sarajevo kriminalnih grupa Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] razgovarali smo sa Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] ZLATKOM MILETI]EM, izvr{nim Ure|uje redakcijski kolegij direktorom Asocijacije Novinari {efova policija Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Jugoisto~ne Evrope
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
32
16 DIPLOMATSKI SKANDAL
Lagumdìja protiv ~lanova Predsjedni{tva BiH
Ministar vanjskih poslova BiH ZLATKO LAGUMD@IJA potpisao je 28. februara dva interna dokumenta kojima se uvode radikalne izmjene u dosada{njoj proceduri imenovanja bh. diplomata; iako je izbor {efova diplomatskokonzularnih predstavni{tava u isklju~ivoj nadle`nosti ~lanova Predsjedni{tva BiH, Lagumdìja je prvi 52 ministar vanjskih poslova koji je protuustavno i nezakonito uzurpirao njihove ovlasti, daju}i sebi za pravo da odlu~uje koji od predloènih kandidata za ambasadore zadovoljava uvjete
50 NIJANSI... NA BOSANSKI NAÎN

Prva bh. autorica erotskih romana
Njeno ime postalo je poznato javnosti prije nekoliko mjeseci, nakon {to je u webkolumni opisala kako je prisustvovala bizarnim seksualnim orgijama u sarajevskom naselju Grbavica; SANELA DIZDAREVI] (35), autorica prvog bh. erotskog romana pod nazivom BORIM SE SA STRASTIMA, za na{ magazin govori o svom spisateljskom radu, ezoteriji, seksu i dru{tvenim tabuima, te reakcijama Bosanaca i Hercegovaca na njene kontroverzne romane
Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
22 RASPAD ISLAMSKE ZAJEDNICE BIV[E SFRJ

Politika u vjeri i vjera u politici
U petak, 29. marta, umro je posljednji reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) biv{e SFRJ hadì JAKUB efendija SELIMOSKI. Imao je sre}u da bude prvi demokratski izabrani poglavar IZ-a u biv{oj Jugoslaviji 1990. godine, ali i nesre}u da bude njen posljednji poglavar prije nego {to se raspala IZ, kao {to se, prethodno, raspala i zemlja u kojoj je postojala. Svrgnu}e legitimnog i legalnog reisa Selimoskog bio
4.4.2013. I SLOBODNA BOSNA
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
MINI MARKET
[TA UÎNI, CRNI GAVRANE
[ESTORKA VLADA, SEDMORKA ODLUÛJE
Direktor BHMAC-a Du{an Gavran sam sa sobom sklopio ugovor o iznajmljivanju poslovnog prostora
Predstavnici osam deminerskih organizacija iz BiH pokrenut }e 4. aprila, na Me|unarodni dan borbe protiv mina, inicijativu za spre~avanje korupcije u Centru za uklanjanje mina (BHMAC). U obimnoj dokumentaciji koju su ponovno dostavili Vije}u ministara, Tuìteljstvu BiH, OHR-u, ambasadama Njema~ke i SAD-a, demineri su priloìli i konkretne dokaze da se dugogodi{nji direktor BHMAC-a Du{an Gavran, izme|u ostalog, nalazio i u sukobu interesa. Gavran je, naime, jo{ po~etkom 2008. sklopio Ugovor o zakupu poslovnog prostora u njegovom privatnom vlasni{tvu s deminerskom kompanijom UXB Balkans, i to na pet godina. Iako je u tom periodu kao direktor BHMAC-a poslovao sa UXB Balkans (koja je bila angaìrana na brojnim deminerskim projektima), Gavran je od iste tvrtke mjese~no napla}ivao 3.000 KM zakupnine za stambeno-poslovni objekat u Lukavici?! (S.M.)
Teko do veine za usvajanje ustavnih promjena u Parlamentu BiH

Dervo Sejdi}
Jo{ jedan susret federalne ~etvorke strana~kih lidera okon~an je bez dogovora o provedbi presude Evropskog suda za ljudska prava u slu~aju Sejdi} i Finci. etvorka se na posljednjem sastanku u Sarajevu, odrànom sredinom sedmice, usuglasila da u narednim danima intenzivira pregovore kako bi do postavljenog roka, 11. aprila, pred evropske zvani~nike napokon iza{la s usugla{enim rje{enjem presude Sejdi} i Finci, ali i sa kredibilnim zahtjevom za prijem BiH u ~lanstvo Evropske unije. Malo je vjerovatno da }e strana~ki lideri u preostalih pet-{est dana rije{iti pitanja oko kojih se spore jo{ od 2009. godine, kada je Evropski sud za ljudska prava naloìo izabranim zvani~nicima BiH da iz Ustava uklone diskriminatorske odredbe prema nacionalnim manjinama. Pored ostalog i zato {to je za usvajanje dogovorenih rje{enja potrebno osigurati dvotre}insku podr{ku zastupnika u oba doma Parlamenta BiH, a {to aktuelna {esto~lana koalicija na dràvnoj razini nikako ne moè osigurati bez podr{ke
zastupnika i delegata opozicione Stranke demokratske akcije. Nakon parlamentarnih izbora 2010. godine, SDP je imao povijesnu priliku da formira stabilnu vlast koja bi i u dràvnom i u entitetskim parlamentima imala komotnu dvotre}insku ve}inu neophodnu za usvajanje ustavnih amandmana. No, lider SDP-a Zlatko Lagumdìja kao |avo od krsta bjeào je od logi~ne formule 2+2+2 ( SDP i SDA, SNSD i SDS, HDZ i HDZ 1990) koja je garantirala i stabilnu vlast, ali i komotnu dvotre}insku ve}inu. Aktuelna {estorka ne moè usvojiti ustavne promjene bez podr{ke SDA, dakle partije koja je voljom SDP-a istisnuta iz vlasti na dràvnoj razini i gurnuta u opoziciju, odakle, po prirodi stvari, nije pretjerano zagrijana za uspjeh odluka i rje{anja koja kreira pozicija. To se, uostalom, jako rijetko de{ava i u dru{tvima s razvijenom politi~kom kulturom i konsolidiranom demokratijom, od kojih je BiH udaljena svjetlosnim godinama. (A. Metiljevi})
SLOBODNA BOSNA I 4.4.2013.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
LJEKAR, PEKAR, APOTEKAR...
Blagdan Uskrsa Jaje kao simbol (su)ivota
Ljekar i pekar Zoran Aleksi} najizgledniji kandidat za direktora Klini~kog centra Banja Luka
Otkada je premijerka Republike Srpske @eljka Cvijanovi} najavila ~e{ljanje u javnim preduze}ima mediji u RS-u licitiraju ko }e od direktora ostati, a ko odlazi sa svoje du`nosti. Me|u onima koji odlaze pominje se i Brano Topi}, direktor KC Banja Luka. No u ovom slu~aju se oti{lo i dalje pa se ve} licitira i ko bi mogao do}i na ~elo najve}e zdravstvene ustanove u RS-u. Kao kandidat se pominje i dosada{nji pomo}nik direktora za medicinske poslove hirur{kih grana Zoran Aleksi}, koji je na tu poziciju do{ao direktnim zalaganjem i ro|a~kim vezama sa Branom Topi}em, mada medicinska javnost smatrala da on ni po ~emu nije dorastao takvoj funkciji. Me|utim, ~ovjek se u protekle tri godine otkako obna{a ovu funkciju veoma izvje{tio u onom {to je o~ito najbitnije. Izme|u ostalog, zakupac ugostiteljskog prostora u bolni~kom objektu, gdje su smje{tene hirur{ke klinike, je Aleksi}eva sestra, koja pacijentima i zdravstvenom osoblju nudi bogati asortiman peciva iz Aleksi}eve privatne pekare! (N.H.)
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
DRUG ZLATKO NA ÊLU KOLONE; @IVOT JE,IPAK, NE[TO DRUGO

Pi{e: SENAD AVDI]
Ministar vanjskih poslova BiH Lagumdija vidi sebe u biranom drutvu evropskih diplomata, deriviranih iz biveg komunistikog lagera, kandidata za prvog operativca Ujedinjenih naroda. Navodno su sve njegove, posljednjih nedjelja naglo intenzivirane diplomatske ekskurzije (Ujedinjeni Arapski Emirati, Indija) u podtekstu (na marginama) oficijalnih, radnih susreta imale za cilj diskretno lobiranje za njegovu buduu funkciju u svjetskoj prijestolnici - na njujorkom East Riveru
latko Lagumdìja, ministar vanjskih poslova i lider Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, tvrde ljudi iz njegovog strana~kog i poslovnog okruènja i miljea, ispoljava ozbiljne ambicije da se za tri godine kandidira za generalnog sekretara/tajnika Ujedinjenih nacija. Krajem 2016. isti~e drugi mandat aktuelnom generalnom sekretaru, Ju`nokorejcu Ban Ki-Moonu. Prema (ne)pisanoj geografsko-diplomatskoj kadrovskoj premetaljci, Ki-Moonov nasljednik trebao bi biti diplomata iz Evrope, preciznije iz neke od postkomunisti~kih dràva. Javnu, neskrivenu kandidaturu za mjesto generalnog tajnika UN-a ve} je signalizirao do nebesa ambiciozni, nezaja`ljivi Vuk Jeremi}, biv{i ministar vanjskih poslova
neformalne, ali mo}ne, utjecajne druìne biv{ih svjetskih politi~ara, umirovljenih lidera, okupljene prije desetak godina, koja se manje-vi{e redovno sastaje, druì, razmjenjuje mi{ljenja o globalnim problemima i civilizacijskim procesima. Bill Clinton, Helmut Kohl, Tadeusch Mazowietzki, Milan Ku~an, Felipe Gonzlez, to je Lagumdìjino dru{tvo, iz elitnog, celebrity Madridskog kluba. ko su mu, svjetskom putniku, najmodernijem Ahasveru, putniku kroz prostor i vrijeme, pajda{i kada se vrati u sarajevsko-bosanskohercegova~ku surovu realnost? Ko su mu politi~ki, strana~ki, gospodarski, kadrovski favoriti, {ta su mu prioriteti, stubovi projici-
Balkanska rapsodija na tem

Srbije, aktuelni predsjedavaju}i Generalne skup{tine UN-a. U diplomatskim krugovima i ozbiljnim svjetskim medijima spominje se i ime Miroslava Laj~aka, biv{eg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ministra vanjskih poslova i dopremijera Slova~ke. Ve} se prave kalkulacije koje }e dràve, osobito stalne ~lanice Vije}a sigurnosti UN-a, podràti Jeremi}a (Rusija, Kina) a koje, pak, preferiraju Laj~aka (Sjedinjene Ameri~ke Dràve, vode}e dràve Evropske unije) inistar vanjskih poslova BiH Lagumdìja vidi sebe u tom biranom dru{tvu evropskih diplomata, deriviranih iz biv{eg komunisti~kog lagera, kandidata za prvog operativca Ujedinjenih naroda. Navodno su sve njegove, posljednjih nedjelja naglo intenzivirane diplomatske ekskurzije (Ujedinjeni Arapski Emirati, Indija) u podtekstu (na marginama) oficijalnih, radnih susreta imale za cilj diskretno lobiranje za njegovu budu}u funkciju u svjetskoj prijestolnici - na njujor{kom East Riveru. Ra~una svakako na{ ministar vanjskih poslova i na bratsku pomo} kolega iz tzv. Madridskog kluba,
6
rane karikaturalne predizborne himere - Dràve za ~ovjeka? Hajde da se ne zamaramo op}im mjestima, pre`vakanim i medijski izlizanim kadrovskim kli{eima, u osnovi bespredmetnim i nedostojnim ozbiljnog razgovora. Takav je aktivisti~ki, isprepadani, nekreativni, bezli~ni birokratski sivi sloj partijskih aparat~ika, Fikret Musi}, Nermin Nik{i}, Svetozar Pudari} Ili, druga skupina partijskih tehnomenadèra razbojnika sa gardom, drska, bezo~na, beskrupulozna, prepoznatljiva - oli~ena u mladosti i iskustvu: mladim lavovima tipa 40-godi{njih poletaraca u najboljim godinama Damira Hadì}a, Hamdije Lipova~e, Jasenka Selimovi}a, proèta neophodnim iskustvom Marina Ivani{evi}a, Lidije Kora} i sli~nih SDP-ovih kadrova iz sjene, odnosno debele strana~ke hladovine vih dana, dok se raspadaju i nao~igled oja|ene javnosti uru{avaju javna, vitalna poduze}a u Sarajevskom kantonu, klju~na za komunikacijski ili medicinski krvotok Grada, odvijaju se strana~ke konsultacije na temu Ko je u krivu a ko, mogu}e, u pravu?
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SAD ILI NIKAD
Zlatko Lagumdìja i Bill Clinton
emu sujete, bez ikakve odgovornosti

Premijer Kantona Sarajevo, izvjesni Suad Zeljkovi}, profesionalno dokazani kadar Stranke demokratske akcije (uni{tio i u crno zavio prethodno sarajevske Toplane) ne moè ta~no odgovoriti ko stoji iza spontane prometne paralize grada od strane nezadovoljnih radnika GRASA-a i poziva u pomo} odgovaraju}e subjekte koji imaju vozila da se stave na raspolaganje gra|anima Sarajeva. Ne spominje, ne opominje premijer @eljkovi} pravosudne instance u Sarajevskom kantonu, da ubrzaju, aùriraju sudski proces protiv biv{ih ~elnika GRASA-a, protiv kojih je Kantonalno tuìteljstvo u Sarajevu podiglo optu`nicu prije nekoliko mjeseci. andidat za generalnog sekretara UN-a Zlatko Lagumdìja, na lokalnoj, kantonalnoj razini, postavio je Salka Hasanefendi}a, za direktora javnog preduze}a ZOI 84. Da li i{ta zna (dopu{tam da ima dovoljno takvih svjedoka) simpati~na barabaHasanefendi}, koji bi u svakom pravno ure|enom dru{tvu robijao zbog te{kih prevara i zloupotrebe mo}i? Jer, neposredno poslije rata, tip potro{io dva-tri miliona maraka. Bila, postojala je, krivi~na prijava protiv Hasanefendi}a, mislim na op}inskoj, podmitljvoj razini je nekim ~udom oti{la u zastaru. Rije~ je o tome da je nova vlast,
ako je uop}e ima, uspostavila kooperativni odnos prema kriminalnim samoìvim, pohlepnim banditima. Visoka tolerancija; respekt prema organiziranom kriminalu, to je taj model vladanja, pona{anja, javnog djelovanja. [ta bi se desilo, u najcrnoj sigurnosnoj projekciji, da, policija u rutinskoj provjeri, kad mahniti pobunjenik udari policajca, uhapsi realnog {efa pobune u GRAS-u, vlasnika fakulteta negdje u srednjoj Bosni Ibrahima Jusufrani}a, taj ~udotvorac zaposlio je sve {to u ovom trenutku predstavlja sindikalni otpor. odignuta je optu`nica, te{ka i utemeljena, usmjerena protiv naslije|enog menad`menta, kriminalnog bezbeli, bande koja je naslijedila prethodnu kliku: okreni-obrni u Grasu je nemogu}e poslovati po{teno i odgovorno. U cijeloj ovoj pri~i odgovornost je na onim koji su najodgovorniji, koji kobojagi misle lokalno, a djeluju globalno. Da bi i ukoliko bi predsjednik lokalnog SDP-a Zlatko Lagumdìja imao globalnu vjerodostojnost, morao bi se otarasiti lokalnih kriminalaca, opsjenara, prevaranata. Cijela ta pri~a o izboru generalnog sekretara UN-a, kako se god zavr{i, balkanska je rapsodija na temu sujete, bez ikakve odgovornosti.
7
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ÊTVRTAK, 28. MART

Dana{nji intervju IVICE OSIMA u Slobodnoj Bosni u kojem eufori~no i bez ikakvih ko~nica i ograda govori o kvalitetu nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine, kompariraju}i je sa susjedima, promptno je postao medijski doga|aj u cijeloj regiji, prenose se dijelovi intervjua, kako kome {ta i koliko odgovara. Malo ko (pre)poznaje takvog [vabu, neuvijenog, trijumfalisti~ki raspoloènog, zajedljivo pristrasnog, (lokal)patriotski uskogrudog... uhvati realan strah: ho}e li objaviti rat ili kapitulaciju?!
NEDJELJA, 31. MART

Nekoliko minuta uo~i podnevnih vijesti na beogradskoj televiziji B92, nabasam na emisiju u kojoj se rekapituliraju doga|aji u Ku}i Velikog brata. Vrte se neki sugovornici, pojma nemam ko su i {ta su, ima voditeljica, `mirka okicama i mlatara i rukama i nogama, tu je i publika koja pomno prati razgovor(e) i unezvijereno apludira. Odjednom - pljuus(!): ulazi u studio glumac SERGEJ TRIFUNOVI], nosi papir plakat na kojem su ispisane brojke i slova, u ljutom, skoro prijete}em monologu apalira, vri{ti da se pomogne jednoj oboljeloj djevoj~ici... Neupu}en u reality dramaturgiju, mislim da je i Trifunovi}evo lajanje na zvijezde predvi|eno, isplanirano, ukalkulirano. Ispostavit }e se da nije, da je on tu ta~ku izveo van predvi|enih obrazaca, na svoju ruku, du{u i savjest. Samo da se sutra-prekosutra opet ne po~ne izvinjavati, izvoditi kerefeke, kao {to je u~inio nakon {to je prije dvije godine uslikan u majici sa likom Jove Divjaka...
Dèko bolji od Mandùki}a?! Koje{tarija! Upore|ivati Pjani}a i Modri}a, Misimovi}a i Rakiti}a?! Bedasto}a!, komentiraju hrvatski novinarski eksperti i fanatici na dru{tvenim mreàma. Generalno, dubinski, hrvatsko novinarstvo ima prema BiH isto~ni grijeh, nepoznavanja, ignorancije, nadmene povr{nosti. Reprezentacija BiH je, za hrvatske novinare bo{nja~ka, a u Dnevniku HRT-a zlo~incu Veselinu Vlahovi}u nadimak je Batak! Pri~ao (mi) je ljetos [vabo Osim kako je {okirao svoje poslodavce u austrijskom Sturmu kada je traìo da ode u Moldaviju i pogleda tamo{njeg prvaka [erifa s kojim su igrali u grupi Lige prvaka. Kao, {ta ima{ njih gledati, tro{iti pare i vrijeme, ko ozbiljno uzima prvaka tamo neke, kako se on zove, Moldavije? A ti kada sleti{ avionom u Ki{njev, vidi{ da je to ozbiljan, starinski, sre|en grad, dakle ne moè im ni nogometni prvak biti bezveze, neozbiljan i bezopasan, prisje}ao se [vabo. Dakle, on sve zna iz prve ruke, ni o ~emu ne pri~a napamet, ne isisava iz prsta, domisli svaku re~enicu, odvaga ocjene, zaklju~ke, pa i poneku zajedljivu psinu...
PETAK, 29. MART

Federalna televizija prenosi (pametna ure|iva~ka odluka!) dvosatno ~itanje presude zlikovcu VESELINU VLAHOVI]U BATKU kojeg je danas Sud Bosne i Hercegovine (prvostupanjski) osudio na maksimalnu zatvorsku kaznu - 45 godina. Krvolo~ni srpsko-crnogorski monstrum uhap{en je u [paniji u rano ljeto 2010. Dva mjeseca kasnije, {panske vlasti su ga izru~ile Bosni i Hercegovini.
8
U aprilu 2011. ~itanjem optu`nice po~elo mu je su|enje na Sudu BiH. Nepune dvije godine kasnije, danas, predsjedavaju}i Sudskog vije}a Zoran Boì} pro~itao mu je presudu kojom je progla{en krivim po 60 (od ukupno 66) ta~aka optu`nice. Ako bi se o efikasnosti pravosu|a u BiH procjenjivalo na temelju procesa protiv Vlahovi}a, {to je naravno krivo, nepametno, onda ne bi bilo pogre{no zaklju~iti kako su po efikasnosti, ekspeditivnosti Tuìteljstvo i Sud BiH svjetlosnu godinu ispred Me|unarodnog tribunala za ratne zlo~ine u Haagu! Usporedbe su te{ko, ili nikako mogu}e, o razli~itim je krivi~nim djelima, razli~ite sloènosti rije~, me|utim prenemaganje, odugovla~enje ha{ke presude hrvatskoj {estorki (P Prli}, Praljak, Petkovi}, ]ori}...) ve} postaje pravosudna farsa. Kada je po~elo su|enje Vlahovi}u, prije dvije godine, okon~ane su zavr{ne rije~i Prli}u, Praljku i ostalima. Nekoliko mjeseci kasnije predsjednik Suda Theodor Meron najavljuje izricanje presude do ljeta 2012. Po~etkom ove godine isti sudija kaè kako presude najvjerojatnije ne}e biti do ljetne pauze... O ~emu se tu radi, ako je presuda napisana, a kaù da jeste, u ~emu je problem? Nio~emu drugom nego o politiziranju, ~ekanju pogodnog politi~kog (me|unarodnog diplomatskog...) trenutka; recimo ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. Uostalom, da je bilo do Tribunala u Haagu, Vlahovi} ne bi ni danas bio u Sudu BiH, nego bi, vjerojatno, pod subpoenom, bio svjedok odbrane Karadì}a u Haagu, poput drugih ratnih heroja koji mjesecima defiliraju ha{kom sudnicom, Boè Vu~urevi}a, Svetozara Mihajlovi}a, Cicka Bjelice, Dobre Planojevi}a, Radoslava Krsti}a...
PONEDJELJAK, 1. APRIL
Odli~na je pjesma Kaù, a jo{ bolji spot Dubioze kolektiva u kojem koriste isje~ak iz talk showa urednika televizije Alfa ZVONKA MARI]A koji o~ajava nad odlivom mozaka iz BiH. To je ona emisija i to je onaj voditelj u ~ijoj emisiji svako malo akademik ABDULAH SIDRAN ukazuje na nepismenost i nedoraslost novinara i novinarstva u Sarajevu...
UTORAK, 2. APRIL
Nemam pojma na koga je danas do{ao red da {trajkuje, ili ko }e blokirati grad: da li taksisti, ili radnici Gradskog saobra}ajnog preduze}a, ili mo`da i jedni i drugi i tre}i.... Nimalo me ne tje{i {to to ne zna ni premijer Kantonalne Vlade ZELJKOVI], niti o tome pojma imaju resorni i neresorni ministri. A je li ti daleko da ode{ pje{ke do posla?, pita me mrzovoljni taksista. Pa i nije, ako krenem na vrijeme...
SRIJEDA, 3. APRIL
Dogovora nije bilo, ali smo se dogovorili da }emo sljede}i puta razgovarati u kapacitetu sedmorke, a ne ~etvorke, saèo je, jezgrovito, plasti~no i razgovijetno FAHRUDIN RADONI] rezultate dana{njeg sastanka lidera ~etiri federalne politi~ke partije, kojem je on bio doma}in. [to bi rekli mudri ljudi u njegovoj primarnoj domovini, CRNOJ GORI: Vi{e pri~asmo no {to razgovarasmo!
SUBOTA, 30. MART

Cijelo jutro srpski mediji dramati~no najavljuju vanrednu press konferenciju potpredsjednika Vlade Srbije, ministra odbrane i {efa antikorupcijskog stoèra ALEKSANDRA VUI]A, nominalno najmo}nijeg srpskog politi~ara. I mene skoro obli hladan znoj: kada se ovako vanredno, dramati~no najavljuje obra}anje javnosti ministra odbrane Srbije, odmah te
MINI MARKET
KRATKOTAJNI AGENT
RODNI ODNOS
Direktor FUP-a Dragan Luka~ nagradio i pohvalio tajnog agenta na oglasnoj plo~i!?
Direktor Federalne uprave policije Dragan Luka~ zbog izuzetnih rezultata postignutih u radu, a naro~ito u provedenoj akciji kodnog naziva Butik, odlu~io je nov~ano nagraditi policijskog slu`benika Zekerijaha Bogaljevi}a. U odluci direktora Luka~a nema ni{ta sporno, osim detalja da se rje{enje o nagra|ivanju Zekerijaha Bogaljevi}a, izme|u ostalog, dostavi i postavi na oglasnoj plo~i FMUP-a! Naime, Bogaljevi} je angaìran kao prikriveni operativac u Odjelu za kriminalisti~koobavje{tajne poslove Sektora kriminalisti~ke policije. Drugim rije~ima, Bogaljevi} je tajni agent uba~en u kriminalne krugove pa je prili~no nerazumno njegovo ime isticati na oglasnoj plo~i FMUP-a! Ina~e, akcija kodnog imena Butik jedna je od najuspje{nijih operacija koje je provela Federalna uprava policije u posljednje vrijeme. Izvedena je na podru~ju Tuzlanskog kantona, gdje je razbijena dobro organizirana kriminalna grupa, uhap{eno 10-ak njenih organizatora, zaplijenjena velika koli~ina oru`ja, municije, oduzeto desetine ukradenih automobila... (M.F.)
Rukovodstvo SDP-a Novog Grada osvjeila dva nova lana - otac i bado Damira Hadia
Nakon {to je Socijaldemokratska partija BiH na pro{logodi{njim lokalnim izborima izgubila vlast u najve}oj sarajevskoj op}ini - Novom Gradu, u ovoj stranci otpo~ele su unutra{nje prepirke, sukobi, optu`be za lo{ izborni rezultat. U medijima je prije nekoliko nedjelja objavljeno da su ~etiri zastupnika SDP-a u Op}inskom vije}u napustila stranku i pre{la u nezavisne zastupnike, {to je demantirano iz op}inskog vrha SDP-a, ali i od nekih zastupnika. Ovih se dana odvija kadrovska obnova op}inskog odbora SDP-a Novi Grad, nad kojim potpunu kontrolu ima biv{i na~elnik i aktuelni dràvni ministar prometa i komunikacija Damir Hadì}. Tako su vrh ove stranke u Novom Gradu osvjeìla dva nova ~lana - Hazim Hadì}, otac ministra Damira, i Muhamed Budimli},
Damir Hadì}
biv{i ministar MUP-a Kantona Sarajevo i Hadì}ev badènog. (S.A.)
FRONTA TANKOG KONTA
Komieva Demokratska fronta poinje rad s krajnje oskudnim budetom

Politi~ki projekat @eljka Kom{i}a pod nazivom Demokratska fronta startat }e 7. aprila, na osniva~koj skup{tini koja }e se odràti u velikoj sali UNITIC-ovog nebodera u Sarajevu. Na osniva~koj skup{tini Demokratske fronte sudjelovat }e oko 400 aktivista, mahom biv{ih ~lanova SDP-a, koji }e izabrati privremeno strana~ko rukovodstvo i rukovoditi strankom do sazivanja prvog kongresa, u jesen ove godine. Suprotno nekim spekulacijama da }e politi~ki projekat @eljka Kom{i}a imati solidnu finansijsku potporu, vijesti s terena govore druk~ije. Navodno }e svi aktivisti koji budu sudjelovali na osniva~koj skup{tini sami snositi putne tro{kove i boravka u Sarajevu! (A.M.)
Dragan Luka~
@eljko Kom{i}
10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
BOSI] PO TRNJU
Podravate li odluku premijera FBiH da ne zakazuje sjednice Vlade FBiH do odluke Ustavnog suda?
RUBINA ÊNGI]
Novinarka magazina Start
NE
Vlada do presude Ustavnog suda FBiH moè raditi normalno, a on li~no odluku dijela Vlade s kojom se ne slaè moè eliminisati na na~in da redovno saziva sjednica Vlade i da rade na redovnim zadacima, ali i materijalima koji navodno ve} jako dugo stoje, a pominju se stotine materijala.
situaciju sa MMF-om i vrlo vjerovatno da ovakvih situacija ima jo{. Sjednice se moraju odràvati jer premijer je preuzeo tu obavezu i pla}en je to da radi.
vitalni nacionalni interes a sve sa razlogom da se stvari zakompliciraju jer Ustavni sud nije kompletan.
Kako bi razbio opozicioni blok, Dodik ponudio Bosi}u predizborni savez SNSD-a i SDS-a
Lider SNSD-a Milorad Dodik povukao je nekoliko odlu~nih poteza kojima nastoji zaustaviti evidentni pad podr{ke njegovoj partiji. Izborni debakl na lokalnim izborima Dodik je shvatio krajnje ozbiljno: najprije je izgladio pukotine u strana~kom vrhu a potom je krenuo u sre|ivanje strana~ke baze, eliminiraju}i zna~ajan broj lokalnih strana~kih funkcionera koji se nisu proslavili na lokalnim izborima. Nakon sre|ivanja redova unutar SNSD-a, inicirao je opse`nu rekonstrukciju Vlade RS-a i akciju velikog kadrovskog pospremanja u javnim i dràvnim preduze}ima. Naposlijetku se okrenuo i opoziciji, koja je pucala od samopouzdanja nakon sjajnog rezultata ostvarenog na loklanim izborima. Krhko jedinstvo opozicije Dodik je dodatno poljuljao ponu|enim paktom sa SDS-om koji, izme|u ostalog, uklju~uje i zajedni~ki nastup SNSD-a i SDS-a na narednim parlamentarnim izborima! Lider SDS-a Mladen Bosi} navodno je progutao Dodikov mamac... (M.A.)
DU[AN [EHOVAC
Direktor Biroa za ljudska prava
ASIM MUJKI]
Profesor FPN-a
DA/NE
Iscrpljene su sve mogu}nosti i, umjesto odluke premijera Nik{i}a da ne zakazuje sjednice Vlade FBiH do odluke Ustavnog suda, mi{ljenja sam da bi bilo bolje da imamo nove izbore.
DA/NE
Svejedno je da li }e Vlada zakazati sjednicu ili ne}e do odluke Ustavnog suda jer Vlada nije pokazala o~ekivane rezultate.
BORKA RUDI]
Generalni sekretar Udruènja BH novinari
BESIMA BORI]
Zastupnica u federalnom Parlamentu
AZRA HAD@IAHMETOVI]
Profesor na EFS-u
NE
Ovakvim neozbiljnim odnosom prema obavezama Vlade FBiH, premijer dovodi u pitanje funkcionisanje entiteta FBiH. Vidjeli smo sad ovu kriznu
NE
Ni{ta ne moè argumentovano opravdati otkazivanje redovnih sjednica Vlade. Ukoliko premijer FBiH Nermin Nik{i} ne èli da radi svoj posao, neka da ostavku.
DA
Podràvam jer u FBiH dovedeni smo u situaciju u kojoj su pokrenuti vitalni nacionalni interesi na pitanjima koja nisu
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
Milorad Dodik
11
PARALIZA FEDERACIJE
Lideri dva HDZ-a, Dragan ovi i Boo Ljubi, ultimativno su zahtijevali od lidera SDP-a Zlatka Lagumdije da naloi premijeru Nikiu potpunu obustavu rada federalne Vlade i da na djelu dokae opredijeljenost za rekonstrukciju izvrne vlasti
Pi{e: ASIM METILJEVI]
ôvi} i Ljubi} optuùju Lagumdìju da sjedi na dvije stolice
ederalni premijer Nermin Nik{i} popustio je pod sna`nim pritiskom HDZ-a: do daljnjeg ne}e sazivati sjednice Vlade a protiv {trajkbrehera u federalnoj Vladi obe}ao je podnijeti krivi~ne prijave! Obustava rada u Vladi Federacije BiH po nare|enju premijera Nik{i}a ve} je stupila na snagu i potrajat }e do rekonstrukcije izvr{ne vlasti, odnosno njenog kadrovskog uskla|ivanja s voljom nove parlamentarne ve}ine uspostavljene u Federaciji BiH. Jo{ prije nekoliko mjeseci, ~elnici dva HDZ-a, Dragan ovi} i Boò Ljubi}, traìli su od lidera SDP-a Zlatka Lagumdìje da prestane sjediti na dvije stolice i da konkretnom akcijom, a ne samo rije~ima, ubrza rekonstrukciju izvr{ne vlasti - ~ak i po cijenu dodatnog zao{travanja politi~ke krize. Lagumdìji su sugerirali da premijer Nik{i} samoinicijativno podnese ostavku i da se istovremeno iz federalne Vlade povuku svi ministri iz SDP-a, ~ime bi se SDP i deklarativno i stvarno svrstao uz novu parlamentarnu ve}inu. Prema za-
POSLJEDNJI ADUT FEDERALNE ÊTVORKE

mislima ovi}a i Ljubi}a, izlaskom iz federalne Vlade SDP bi partnerima iz nekada{nje Platforme jasno stavio do znanja da je nemogu}a obnova nekada{njeg politi~kog saveza, a me|unarodnu zajednicu bi doveo pred svr{en ~in i prisilio je da se aktivno umije{a u rje{avanje federalne krize.
PRIJETNJA RASKIDOM KOALICIJE

No, suprotno izri~itim zahtjevima lidera dva HDZ-a, sve do prije dvadesetak dana federalna Vlada je manje-vi{e redovno
12
[TO GORE TO BOLJE!

PREMIJER NIK[I] ZABRANIO RAD FEDERALNE VLADE
JAVNI POZIV PREMIJERU NIK[I]U

Devet federalnih ministara pozvalo je premijera Nik{i}a da po{tuje Ustav i Zakon i da redovno zakazuje sjednice Vlade FBiH
DODATNO DODATNO PRODUBLJAVANJE PRODUBLJAVANJE KRIZE KRIZE
Po Po nalogu nalogu Dragana Dragana ôvi}a ôvi}a ii Zlatka Zlatka Lagumdìje Lagumdìje federalni federalni premijer premijer Nik{i} Nik{i} paralizirao paralizirao je je rad rad Vlade Vlade
zasjedala i rje{avala najurgentnije probleme. Istovremeno, iz strana~kih centrala dva HDZ-a sve su u~estalije pristizale prijetnje raskidom koalicionog partnerstva sa SDPom, koje su se u me|uvremenu i obistinile. Na posljednjoj sjednici Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH, zastupnici iz dva HDZ-a odbili su podràti federalni Zakon o prijevremenom penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodila~kog rata, ~ije je usvajanje preduvjet za nastavak stand-by aran`mana MMF-a i povla~enje nove kreditne tran{e u ukupnom iznosu od oko 300 miliona KM. Mada zastupnici iz oba HDZ-a tvrde kako su podr{ku predloènom zakonu uskratili iz principijelnih razloga, jer su
navodno iz konsultacija isklju~ene legitimne udruge hrvatskih branitelja, istina je posve druk~ija - Zakon je ovim strankama posluìo kao mo}no sredstvo da SDP istjera na ~istinu i da premijera Nik{i}a primora na potpunu obustavu rada federalne Vlade. Pribijen uza zid, Nik{i} je javno obe}ao da }e ispuniti nalog HDZ-a: do daljnjeg ne}e zakazivati sjednice federalne Vlade a federalnim ministrima koji ne budu po{tovali njegovu naredbu, zaprijetio je krivi~nim progonom.
NEIZVJESNA REKONSTRUKCIJA
Paraliza izvr{ne vlasti, koju je po diktatu HDZ-a nametnuo premijer Nik{i}, ne}e bitnije ubrzati rekonstrukciju fede-
SUSPENZIJA ZAKONA I USTAVA

Premijer Nik{i} ne po{tuje obavezu prema kojoj aktuelna Vlada mora raditi do izbora nove Vlade 13
PARALIZA FEDERACIJE
ralne Vlade. Prema raspoloìvim informacijama, vrh SDA, kao i ostale stranke nekada{nje Platforme, i dalje }e koristiti sve raspoloìve ustavne i zakonske mehanizme koji im stoje na raspolaganju kako bi usporili rekonstrukciju federalne Vlade. Definitivno je jasno da }e nova federalna koaliciona ~etvorka (SDP, SBB i dva HDZ-a) ovladati polugama izvr{ne vlasti nakon popune Ustavnog suda Federacije BiH, no to se po svemu sude}i ne}e desiti skoro. Sastanak u OHR-u odràn po nalogu PIC-a, na kome su ~elnici federalne izvr{ne i zakonodavne vlasti trebali razrije{iti blokadu izbora novih sudija, okon~an je bez dogovora i rje{enja. Nova parlamentarna ~etvorka i dalje insistira da se za sudiju (ZLO)UPOTREBA VITALNOG NACIONALNOG INTERESA
SDP u Tuzli kao SDA u Federaciji

Lider SDP-a Zlatko Lagumdìja bio je {okiran ~injenicom da je SDP u Tuzli na identi~an na~in - pozivom na za{titu vitalnog nacionalnog interesa - blokirao rekonstrukciju kantonalne Vlade kako je to ne{to ranije uradila SDA u slu~aju Vlade Federacije BiH. Lider SDP-a nebrojeno puta je optuìo SDA za zloupotrebu mehanizma vitalnog nacionalnog interesa radi o~uvanja fotelja i ba{ kada je povjerovao da su njegove optu`be izre~ene na ra~un SDA imale nekakvog efekta, Kantonalni odbor SDP-a Tuzle povukao je potez koji je lidera SDP-a ostavio bez teksta.
Ustavnog suda FBiH izabere [ahbaz Dìhanovi}, dok SDA ~iji su zastupnici u federalnom Domu naroda blokirali izbor Dìhanovi}a, traè da ovla{teni predlaga~i,
UZALUDAN PRITISAK NA OHR
Krizu mora rijeiti lokalna vlast

Pred po~etak sarajevskog sastanka lidera ~etvorke, federalni premijer Nermin Nik{i} uputio je apel ministrima koji nemaju podr{ku nove parlamentarne ve}ine da odstupe s funkcija jer je to najjednostavniji i najbrì na~in da se Vlada konstituira u skladu s voljom parlamentarne ve}ine i po~ne raditi u punom kapacitetu. Ponovio je ranije obe}anje da do daljnjeg ne}e zakazivati redovne sjednice Vlade Federacije BiH, mada je i ustavna i zakonska obaveza izabranih ministara da rade do izbora nove vlade. Premijer Nik{i} o~ito ra~una da }e ovim potezom dodatno produbiti krizu i da }e zao{travanje krize prisiliti OHR da reagira i deblokira rad izvr{ne vlasti Federacije BiH. Od toga, me|utim, nema ni{ta: {ef OHR-a Valentin Inzko, na posljednjem sastanku federalnog rukovodstva koji je odràn u zgradi OHR-a, ponovio je poznati stav da me|unarodna zajednica nema namjeru raditi posao lokalnih vlasti. Na ponovljenu prijetnju da ne}e sazivati sjednice federalne Vlade, federalni ministri iz SDA, HSP-a i Boljitka uputili su javni poziv Nik{i}u da se vrati svojoj osnovnoj zada}i: sazivanju sjednica Vlade i rje{avanju nagomilanih problema.
predsjednik i dopredsjednici Federacije BiH, iza|u s imenima novih kandidata za upra`njena mjesta u Ustavnom sudu FBiH. Bez izbora novih sudija, Ustavni sud FBiH ne moè odlu~ivati o prijavljenim povredama vitalnih nacionalnih interesa. Obje pristigle prijave - Bo{njaka u Parlamentu FBiH i Hrvata u Skup{tini Tuzlanskog kantona, Ustavni sud }e odbaciti i proglasiti neosnovanim, no za takvu odluku Ustavni sud mora imati kvorum od najmanje osam sudija - tri vi{e nego ih danas radi u Ustavnom sudu FBiH!
BLOKADA USTAVNOG SUDA

Tek nakon odluke Ustavnog suda, koja }e nesumnjivo biti povoljna za novu parlamentarnu ~etvorku, uslijedit }e teì dio posla - konsultacije stranaka oko raspodjele resora i izbora novih ministara, ~ije imenovanje mora potvrditi i aktuelni predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir. Nova parlamentarna ~etvorka definitivno se uvjerila da ne raspolaè mehanizmima kojima bi mogla smijeniti Budmimira kako bi na njegovo mjesto izabrala kandidata iz HDZ-a. Budimir }e zadràti funkciju predsjednika Federacije BiH do isteka mandata, pa lideri dva HDZ-a, Dragan ovi} i Boò Ljubi}, ako èle da njihove partije participiraju u federalnoj izvr{noj vlasti, moraju priznati Budimirov legalitet i s njim se konsultirati oko izbora novih federalnih ministara. I ovi} i Ljubi} nebrojeno puta su izjavili i na djelu pokazali da nikada i ni pod koju cijenu ne}e prihvatiti Budimira kao legalnog i legitimnog predsjednika Federacije BiH, ~ak i pod cijenu da dva HDZ-a do kraja mandata ostanu u opoziciji. Jednako je tako izvjesno da ni potpuna paraliza izvr{ne vlasti, koju je po nalogu dva HDZ-a nametnuo federalni premijer Nik{i}, ne}e prisiliti me|unarodnu zajednicu da povu~e svoju raniju odluku kojom je de facto potvr|en Budimirov predsjedni~ki legalitet. Paraliza izvr{ne vlasti koju je nametnuo premijer Nik{i} ne}e donijeti nikakvu korist HDZ-u, ali }e bez ikakve sumnje nanijeti golemu {tetu Federaciji BiH kao i dezorijentiranom SDP-u.
RJE[ENJE U RUKAMA LOKALNE VLASTI

[ef OHR-a Valentin Inzko ne}e se uplitati u rje{avanje federalne krize
14
DIPLOMATSKI SKANDAL
NOVI LAGUMD@IJIN DR@AVNI UDAR
Predsjedni{tvo BiH odbacilo kao neustavan zahtjev ministra vanjskih poslova Lagumdìje da on preuzme kontrolu nad vanjskom politikom zemlje
16
LAGUMD@IJA PROTIV ^LANOVA PREDSJEDNI[TVA BiH
Ministar vanjskih poslova BiH ZLATKO LAGUMDIJA potpisao je 28. februara dva interna dokumenta kojima se uvode radikalne izmjene u dosadanjoj proceduri imenovanja bh. diplomata; iako je izbor efova diplomatsko-konzularnih predstavnitava u iskljuivoj nadlenosti lanova Predsjednitva BiH, Lagumdija je prvi ministar vanjskih poslova koji je protuustavno i nezakonito uzurpirao njihove ovlasti, dajui sebi za pravo da odluuje koji od predloenih kandidata za ambasadore zadovoljava uvjete
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
inistar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdìja osobno je inicirao dono{enje dva interna dokumenta kojima su uvedene radikalne izmjene u dosada{njoj proceduri imenovanja bh. diplomata. Bez prethodnih konzultacija s ~lanovima Predsjedni{tva BiH, pa ~ak i sa svojim najbliìm suradnicima, uklju~uju}i i zamjenicu ministra Anu Tri{i}-B Babi}, Lagumdìja je 28. februara potpisao Uputstvo o na~inu postupanja organizacionih jedinica Ministarstva vanjskih poslova prilikom obrade prijedloga za kandidate koji se nalaze u proceduri imenovanja na funkciju ambasadora i Pravilnik o na~inu provjere znanja stranih jezika. Uputstvo i Pravilnik, sa ~ijim sadràjem ve}ina uposlenika
Ministarstva vanjskih poslova uop}e nije upoznata, osim na budu}e ambasadore, podjednako se odnose i na stalne predstavnike BiH pri me|unarodnim organizacijama i generalne konzule. Ukoliko nova pravila ministra Zlatka Lagumdìje ostanu na snazi, sve bh. diplomate o~ekuju rigorozne provjere (znanja jezika, poznavanja rada na ra~unaru, pa ~ak i sigurnosne provjere?!) prije nego {to zvani~no preuzmu funkcije na koje su imenovani.
DIPLOMATE PO LAGUMD@IJINIM KRITERIJIMA

No, sude}i prema prvim, i jo{ uvijek nezvani~nim reakcijama iz Predsjedni{tva BiH, posve je izvjesno da Bakir Izetbegovi}, Neboj{a Radmanovi} i @eljko Kom{i} ne}e olako pre}i preko Lagumdìjinog drskog poku{aja uzurpacije njihovih ovlasti i protuustavnog djelovanja, posebice jer su ve} dulje vrijeme nezadovoljni komunikacijom s odmetnutim ministrom vanjsk-
POSLJEDNJI DIKTATOR
Nakon {to je zaveo strahovladu u Ministarstvu vanjskih poslova, Zlatko Lagumdìja je poku{ao uzurpirati i ovlasti Predsjedni{tva BiH
ih poslova. Iako je imenovanje ambasadora i drugih me|unarodnih predstavnika BiH u isklju~ivoj nadle`nosti ~lanova Predsjedni{tva BiH (procedura je nedavno regulirana Poslovnikom o radu Predsjedni{tva, koji je usvojen koncem januara), Zlatko Lagumdìja je dono{enjem spornog Uputstva i Pravilnika na potpuno nezakonit na~in preuzeo njihove ingerencije, daju}i sebi za pravo da donosi kona~ni sud o predloènim kandidatima. Nakon {to, naime, ~lanovi Predsjedni{tva BiH dostave prijedlog kandidata, Uputstvo nalaè da Sektor za op}e poslove izvr{i provjeru op}ih uvjeta, a potom i da li budu}e diplomate ispunjavaju kriterije koji su propisani Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Ministarstva vanjskih poslova. Konkretno bi predloène diplomate, za razliku od njihovih kolega koji se ve} nalaze na funkcijama {efova diplomatskokonzularnih predstavni{tava, morale imati deset godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima. To, opet, podrazumijeva da kriterije koje je samovoljno nametnuo ministar vanjskih poslova mogu zadovoljiti samo karijerne diplomate. Istodobno Lagumdìja traì da kandidati za ambasadore at large moraju imati pet godina radnog iskustva, da su kao karijerne diplomate u funkciji {efa misija proveli najmanje jedan mandat u diplomatskokonzularnim predstavni{tvima (DKP), ili da su u najmanje jednom mandatu obavljali funkciju ministra, zamjenika ministra, tajnika ili pomo}nika ministra. Poslije izvr{enih provjera Sektor op}ih poslova MVP-a dostavlja ministru izvje{}e o tome koji je kandidat ispunio ili nije ispunio propisane uvjete, nakon ~ega slijedi pokretanje postupka izdavanja dozvole za pristup tajnim podacima. Zahtjev za pokretanje postupka, pi{e u Lagum dìjinom Uputstvu, upu}uje ministar vanjskih poslova nadle`nom sigurnosnom organu. Uz sigurnosnu provjeru budu}i ambasadori }e pred Komisijom za provjeru znanja jezika, ~ije }e ~lanove, tako|er, imenovati ministar Zlatko Lagumdìja, polagati pismeni i usmeni test. Od predloènih se kandidata o~ekuje da govore engleski, francuski, {panjolski, njema~ki ili
17
DIPLOMATSKI SKANDAL
neki drugi slu`beni jezik zemalja ~lanica Europske unije. Po okon~anju kompletnog procesa provjere, ministar vanjskih poslova dostavlja Predsjedni{tvu BiH pismeni prijedlog za imenovanje onih kandidata koji su upje{no ispunili op}e i posebne uvjete i pro{li provjeru znanja jezika u MVP-u. Nadalje se navodi da }e ministar obavijestiti ~lanove Predsjedni{tva BiH koji od predloènih ambasadora nisu zadovoljili kriterije, {to implicira da }e ti kandidati biti eliminirani iz konkurencije. ZAKA[NJELA REAKCIJA
Mjesec dana nakon {to je Lagumdìja promijenio proceduru imenovanja ambasadora, Predsjedni{tvo BiH je njegove odluke stavilo van snage
AFERA REKET - DRUGI DIO

Do sada su pojasnimo, ~lanovi Predsjedni{tva, koji su jedini ovla{teni za imenovanje ambasadora i drugih me|unarodnih predstavnika BiH, Ministarstvu vanjskih poslova samo formalno upu}ivali imena kandidata, kako bi ministar prijedlog ponovno vratio Predsjedni{tvu BiH na zvani~no potvr|ivanje. Zada}a MVP-a je bila da budu}im veleposlanicima regulira radno-pravni status i organizira kvalitetnu obuku u trajanju od tri mjeseca, premda je bilo i onih (poput sada{njeg ambasadora u Australiji Damira Arnauta) koji su oti{li u diplomaciju a da skoro nisu ni kro~ili u zgradu Ministarstva?! Prvi predloèni ambasador at large koji nije zadovoljio stroge kriterije Zlatka Lagumdìje je njegov imenjak Zlatko Mileti}, zbog kojeg je, kako sada stoje stvari, ministar i naloìo hitne izmjene procedure imenovanja diplomata. Prema LAGUMD@IJINE KARIJERNE DIPLOMATE
informacijama iz MVP-a, ministar Lagumdìja se silno razljutio kada je do njega do{la vijest da hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} namjerava da za ambasadora u sjedi{tu Ministarstva predloì Mileti}a. Zlatko Mileti} je, naime, kao direktor Federalne uprave policije protiv Lagumdìje i njegovih najbliìh strana~kih suradnika Damira Hadì}a i Marina Ivani{evi}a vodio istragu u korupcijskoj aferi Reket, ~ime je na sebe navukao gnjev osvetoljubljivog lidera SDP-a. Nakon {to je
saznao da bi Mileti} mogao postati uposlenik MVP-a, {ef bh. diplomacije je naredio da se po hitnom postupku izmijene pravila imenovanja ambasadora da bi, upravo pozivaju}i se na uvjete propisane Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Ministarstva, odbio potpisati imenovanje biv{eg direktora federalne policije. No, kako nezvani~no doznajemo, isto bi mogli pro}i i ostali kandidati za ambasadore koje }e u narednim mjesecima predloìti Lagumdìjin nekada{nji strana~ki kolega @eljko Kom{i}. U tom se smislu spekulira
Trinog inspektora Tomislava Limova je za ambasadora BiH u Austriji i Njemakoj postavio lider SDP-a
Inzistiranje ministra vanjskih poslova na visokim profesionalnim kvalitetama budu}ih bh. diplomatskih predstavnika u svijetu bilo bi, dakako, za svaku pohvalu da se Zlatko Lagumdìja i u ovom slu~aju nije rukovodio vlastitim interesima, odnosno, osobnim animozitetom spram predloènih kandidata i politi~kim kalkulacijamaobvezama prema politi~kim saveznicima. Podsjetimo da je upravo Lagumdìja, u vrijeme dok je hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} bespogovorno izvr{avao upute strana~kog {efa, nakon {to je naredio smjenu ôvi}evih ambasadorica, u najva`nije diplomatske destinacije (Austriju i Njema~ku) poslao trì{nog inspektora iz âpljine, SDP-ovca Tomislava Limova, koji ne govori ni njema~ki, ni engleski jezik. Strana~ka lojalnost Lagumdìji je bila jedina referenca da za bh. veleposlanika u Crnoj Gori svojedobno preporu~i Branimira Juki}a, koji je do tada radio kao nièrangirani slu`benik u Hypo Alpe Adria banci. Prema istim, strana~kim kriterijima, SDP je odabrao Juki}evog sugra|anina Peru Mati}a, pomorskog kapetana iz Neuma, za ambasadora u Japanu. Mati}ev je diplomatski anga`man ostao upam}en po sramnom bijegu iz Tokija, kada je poslije razornog zemljotresa u martu 2011. zaklju~ao Ambasadu i pobjegao u Osaku. Prema tvrdnjama uposlenika Ministarstva vanjskih poslova, kriterije za imenovanje budu}ih ambasadora koje je nametnuo Zlatko Lagumdìja jedva da bi zadovoljilo {est od ukupno 56 sada{njih {efova diplomatskokonzularnih predstavni{tava. Istodobno je ministar Lagumdìja za {efa Odsjeka za ekonomsku diplomaciju u MVP-u postavio svog prijatelja Mileta Sadàka, kojeg kolege pamte po tome {to, dok je bio u diplomatskoj slu`bi u Rusiji, nikada u Ministarstvo nije poslao slu`beno izvje{}e.
SAM U TU\INI
Tijekom boravka u Austriji i Njema~koj Tomislav Limov nije imao diplomatskih kontakata zbog nepoznavanja jezika
18
LAGUMD@IJA PROTIV ^LANOVA PREDSJEDNI[TVA BiH

OBITELJSKA, KUMOVSKA I STRANA^KA DIPLOMACIJA Nakon vi{emjese~nog ignoriranja ~lanova Predsjedni{tva BiH, koji su zbog neodgovornog pona{anja ministra vanjskih poslova ve} nekoliko puta odga|ali imenovanja novih ambasadora, Zlatko Lagumdìja se kona~no pojavio na zajedni~koj sjednici prije petnaestak dana.
Ranko krbi odlazi u Srbiju, Haris Hrle u Saudijsku Arabiju

Srpski ~lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} predloìo je 1. aprila biv{eg ministra zdravlja u Vladi Republike Srpske Ranka [krbi}a za budu}eg ambasadora BiH u Beogradu. Premda je [krbi} sa ministarske funkcije u Vladi RS-a smijenjen nakon brojnih afera i optu`bi za milijunski kriminal, neo~ekivano diplomatsko namje{tenje (a zapravo nagradu) ima zahvaliti svom kumu, predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku. Nakon Neboj{e Radmanovi}a, koji je kona~no odabrao nasljednika dosada{njeg bh. veleposlanika u Srbiji Bori{e Arnauta (koji je trebao predati du`nost prije mjesec dana), i bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} je kandidirao novog ambasadora u Saudijskoj Arabiji. Budu}i da prethodni kandidat Ahmed Halilovi} nije dobio agreman, Izetbegovi} u Saudijsku Arabiju {alje Harisa Hrlu, nekada{njeg ambasadora BiH u Austriji. Ranije je Bakir Izetbegovi} za bh. veleposlanicu u Belgiji imenovao Hrlovu punicu Biseru Turkovi}. Osim ambasadora BiH u Saudijskoj Arabiji, Izetbegovi} je imenovao i strana~kog kolegu Dèvada [aldi}a za konzula u Frankfurtu.
ODGOVOR ^LANOVA PREDSJEDNI[TVA BiH

Prvi susret Izetbegovi}a, Radmanovi}a, Kom{i}a i Lagumdìje nakon duèg vremena bio je, kako doznajemo, vrlo neugodan, jer su ~lanovi Predsjedni{tva BiH bili iznimno kriti~ni spram anga`mana ministra vanjskih poslova, u ~emu je
BIJEG BIJEG U U DIPLOMACIJU DIPLOMACIJU

Ranko Ranko [krbi}, [krbi}, biv{i biv{i ministar ministar zdravlja zdravlja u u Vladi Vladi RS-a RS-a
ZLATKO PROTIV ZLATKA: Prvi predloeni ambasador at large koji nije zadovoljio stroge kriterije Zlatka Lagumdije je njegov imenjak Zlatko Mileti, zbog kojeg je, kako sada stoje stvari, ministar i naloio hitne izmjene procedure imenovanja diplomata
posebno prednja~io Neboj{a Radmanovi}. Jednako tako ~lanovi Predsjedni{tva BiH nisu podràli ni Lagumdìjin prijedlog da se ministar sigurnosti Fahrudin Radon~i} imenuje za zamjenika guvernera u Europskoj banci za obnovu i razvoj ispred BiH. Nastavak zajedni~ke sjednice bio je dogovoren u srijedu (3. aprila), ali se Zlatko Lagumdìja, pod izgovorom da mora prisustvovati sjednici Vije}a ministara BiH, nije pojavio nego je poslao svoju zamjenicu Anu Tri{i}- Babi}. Kako je Lagumdìja, u me|uvremenu, doministricu vanjskih poslova potpuno razvlastio i izolirao, Ana Tri{i}-Babi} nije ~lanovima Predsjedni{tva mogla dati odgovor niti na jedno pitanje koje se odnosi na rad Ministarstva. No, ~ini se kako ni Bakir Izetbegovi}, @eljko Kom{i} i Neboj{a Radmanovi} u proteklih petnaest dana nisu gubili vrijeme, budu}i da je Zlatka Lagumdìju ~ekao spreman odgovor. Na ovotjednoj su sjednici ~lanovi Predsjedni{tva donijeli novu Odluku o postupku imenovanja ambasadora i drugih me|unarodnih predstavnika BiH kojom je normativno harmonizirana i uskla|ena kompletna procedura, a sve samovoljne, pojedina~ne odluke ministra Zlatka Lagumdìje stavljene su van snage.
19
da je Zlatko Lagumdìja predsjedniku HDZ-a Draganu ovi}u obe}ao da }e na upra`njena diplomatska mjesta koja su ranijom raspodjelom pripala ambasadorima iz reda hrvatskog naroda biti postavljeni kandidati koje predloì njegov novi koalicijski partner. Pokaù li se takva naga|anja istinitim, Zlatko Lagumdìja }e
osim opstruiranja imenovanja hrvatskog ambasadora pri Ministarstvu vanjskih poslova (Zlatka Mileti}a) opstruirati i izbor novog bh. diplomatskog predstavnika u e{koj. Ranije se, podsjetimo, kao najozbiljniji kandidat za veleposlanika BiH u Pragu spominjao Zoran Perkovi}, dugogodi{nji pomo}nik ministra vanjskih poslova.
OSVETOLJUBIVI OSVETOLJUBIVI MINISTAR MINISTAR
Zlatko Zlatko Lagumdìja Lagumdìja nije nije zaboravio zaboravio istragu istragu koju koju je je protiv protiv njega njega vodio vodio biv{i biv{i direktor direktor FUP-a FUP-a Zlatko Zlatko Mileti} Mileti}
RASPAD ISLAMSKE ZAJEDNICE BIV[E SFRJ
U petak, 29. marta, umro je posljednji reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) bive SFRJ hadi JAKUB efendija SELIMOSKI. Imao je sreu da bude prvi demokratski izabrani poglavar IZ-a u bivoj Jugoslaviji 1990. godine, ali i nesreu da bude njen posljednji poglavar prije nego to se raspala IZ, kao to se, prethodno, raspala i zemlja u kojoj je postojala. Svrgnue legitimnog i legalnog reisa Selimoskog bio je in pua organiziranog od samih muslimana okupljenih oko Alije Izetbegovia, Mladih Muslimana i poltrona iz tadanje Islamske zajednice SFRJ
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
HAD@I JAKUB EFENDIJA SELIMOSKI
petak, 29. marta, umro je posljednji reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) biv{e SFRJ hadì Jakub efendija Selimoski. Selimoski je preminuo u Istanbulu, gdje se nalazio na lije~enju. Tijelo Selimoskog preba~eno je u njegovu rodnu Makedoniju, a dènaza je obavljena u nedjelju, 31. marta, u Ki~evu, rodnom mjestu nekada{njeg reisu-l-uleme IZ-a SFRJ. Imao je sre}u da bude prvi demokratski izabrani poglavar IZ-a u biv{oj Jugoslaviji 1990. godine jer se vladaju}i SKJ bavio sobom zbog predstoje}eg raspada Jugoslavije, te su vjerske zajednice kao stare ideolo{ke neprijatelje ostavili na miru, ali i nesre}u da bude njen posljednji poglavar prije nego {to se raspala IZ kao {to se, prethodno, raspala i zemlja u kojoj je postojala.
RU[ENJE ISLASKE ZAJEDNICE BIV[E JUGOSLAVIJE

Reisu-l-ulema Husein efendija Kavazovi} povodom smrti Jakuba ef. Selimoskog uputio je telegram sau~e{}a porodici Selimoskog i Islamskoj zajednici u Makedoniji. U telegramu reisa Kavazovi}a se kaè: Povodom preseljenja na ahiret Jakub ef. Selimoskog iskazujem duboko saosje}anje i istinsku solidarnost s porodicom rahmetli Jakub ef. Selimoskog i Islamskom zajednicom u Makedoniji. Jakub ef. Selimoski dao je doprinos vrijedan po{tovanja radu Islamske zajednice, stoji u telegramu su}uti reisa Kavazovi}a, koji je svojevremeno bio jedan od potpisnika inicijalnog dokumenta kojim je okon~ano postojanje IZ biv{e Jugoslavije. No, krenimo redom. I prije definitivnog ru{enja IZ-a biv{e Jugoslavije u BiH su na pitanju Pokreta imama unutar IZ-a nastale dvije suprotstavljene strane. Jedna, koja je bila za raniji status i na~in organiziranja IZ-a, i druga, koja je vr{ila pritisak za promjene. Lider Pokreta imama bio je Salih ôlakovi}. Tada su kandidati za Me{ihat IZ-a u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji bili Salih olakovi} i Senahid Bristri}. Do{lo je do podvajanja unutar IZ-a i jedna je grupa bila za olakovi}a, a druga za Bristri}a. Na Saboru je, tajnim glasanjem (18:12) pro{ao olakovi}. Tada su odre|ene strukture unutar IZ-a pruìle otpor izboru olakovi}a, a sam Alija Izetbegovi}, zbog poraza njegovih pulena u IZ-u u demokratskoj utakmici, nikada nije primio olakovi}a. Iako je reis Selimoski u ta turbulentna vremena otvorio IZ prema SDA, stranci kojoj je IZ pruàla i svojevrstan servis, opstanak postoje}e IZ na na~in kako je bila organizovana, postao
U SVOJOJ VJERI, NA TU\OJ ZEMLJI

Za Jakuba Selimoskog formiranje Islamske zajednice BiH bio je nelegalan ~in i on sam nikada nije podnio ostavku na funkciju reisa
20
POLITIKA U VJERI I VJERA U POLITICI

NEPRISTAJANJE NA SMJENU
Jakub Selimoski nikada nije podnio ostavku na mjesto reisu-l-uleme
je nemogu}. Naime, SDA, odnosno tada{njem predsjedniku Aliji Izetbegovi}u, Islamska zajednica je trebala kao instrument vlasti, a da bi postala instrument vlasti, bilo je neophodno promijeniti organizacionu strukturu IZ-a, a na njeno ~elo dovesti poslu{nika. Slijedio je politi~ki poziv da se formira nova IZ BiH, a posljednji konkretan potez u zavr{noj fazi ru{enja IZ-a biv{e Jugoslavije je dokument potpisan u Zagrebu 12. aprila 1993. godine. Tim dokumentom je inicirano druga~ije odre|enje vjerske organiziranosti Bosanskih Muslimana. Dokument su, pored tada{njeg tuzlanskog muftije Huseina Kavazovi}a, potpisali i imam zagreba~ke dàmije Mustafa Ceri}, ~lan Vrhovnog sabora IZ-a Hilmo Neimarlija, predsjednik Sabora IZ-a Hrvatske i Slovenije i ~lan Rijaseta Salem [abi}, predsjednik odbora IZ-a Te{anj i ~lan Sabora IZ-a Irfan Ljevakovi}, predsjednik Vrhovnog sabora IZ-a Mustafa Pli~ani}, ~lan Me{ihata IZ-a Hrvatske i Slovenije Ahmed Ikanovi}, te imami Ahmed Smaji} i Adem Hadì}. @ivotna situacija Bosanskih Muslimana temeljno je izmijenjena sa propa{}u ideolo{ko-politi~kog i dràvotvornog sistema SFRJ, obnovom pune nezavisnosti BiH i, naro~ito, brutalnom srpsko-crnogorskom agresijom na RBiH. Bosanski Muslimani su sada u situaciji istovremenog dodirivanja krajnosti slobode i uàsnog stradanja, stoji u dokumentu kojim se svim organima, tijelima i novoformiranim odborima u IZ-u nalaè da u organizaciji sa muftijstvima, odborima IZ-a i predstavnicima muslimanskih institucija izvr{e pripreme za odràvanje Obnoviteljskog sabora IZ-a BiH. Bio je to proglas za pu~ u IZ-u. Petnaest dana nakon potpisivanja spomenutog dokumenta u opkoljenom Sarajevu je 28. aprila 1993. godine odràn Obnoviteljski sabor IZ-a BiH, koji je preuzeo vrhovnu vlast u IZ-u BiH, donio deklaraciju, ustavnu odluku IZ-a BiH, odluku o preuzimanju prostorija, slu`bi i novca Rijaseta i Me{ihata IZ u Sarajevu, a izabran je i naibu reis Mustafa ef. Ceri}, njegov zamjenik Ismet Spahi} i predsjednik obnoviteljskog sabora Jusuf @iga, ina~e vi{egodi{nji profesor marksizma na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.
KAKO SE KALIO REIS

Mladi Muslimani na ~elu sa Alijom Izetbegovi}em nipoda{tavali su Islamsku zajednicu biv{e SFRJ i nikad nisu imali visoko mi{ljenje o njoj. Kao razlog su isticali ~injenicu da je u IZ-u biv{e Jugoslavije Dràvna bezbjednost instalirala veliki broj svojih agenata i ljudi koji su dobrovoljno radili za slu`be biv{e Jugoslavije. Kada su do{li na vlast, mogli su, a nisu, donijeti Zakon o lustraciji i
21
VJERA U POLITICI
Predsjednik Alija Izetbegovi} IZ je vidio kao filijalu SDA, {to je ona i bila u vrijeme devetnaestogodi{nje vladavine reisa Mustafe ef. Ceri}a
RASPAD ISLAMSKE ZAJEDNICE BIV[E SFRJ

o~istiti IZ od uba~enih elemenata. Mo`da zbog toga {to su neki od njih imali oraha u dèpovima, odnosno mnogi od njih su sara|ivali sa slu`bama biv{e Jugoslavije, kaè na{ sagovornik blizak IZ-u koji je èlio ostati anoniman, te dodaje kako su sami muslimani iz BiH li{ili legitimiteta Rijaset IZ-a i intitucije Islamske zajednice izvr{enim pu~em na Obnoviteljskom saboru IZ-a BiH. To nije bilo djelo agresora iz Srbije, niti trupa iz Hrvatske. Sve probleme koji su time otvoreni reis Ceri} ostavio je u amanet novom reisu-l-ulemi Kavazovi}u. Pu~em i ru{enjem IZ-a biv{e Jugoslavije uni{teno je stogodi{nje iskustvo i tradicija ujedinjavanja muslimana razli~itih nacija na teritoriji biv{e Jugoslavije, kaè na{ sagovornik. Svrgnu}e legitimnog i legalnog reisa Selimoskog bio je ~in pu~a organiziranog od samih muslimana okupljenih oko Alije Izetbegovi}a, Mladih Muslimana i beski~menjaka iz tada{nje TUZLANSKI TUZLANSKI IMAM IMAM
Reisu-l-ulema Reisu-l-ulema Husein Husein Kavazovi} Kavazovi} jedan jedan je je od od potpisnika potpisnika inicijalnog inicijalnog dokumenta dokumenta za za ru{enje ru{enje IZ-a IZ-a biv{e biv{e Jugoslavije Jugoslavije ii reisa reisa Jakuba Jakuba Selimoskog Selimoskog
POTKUSIRIVANJE: Odgovor na pitanje gdje i kako su potroena sredstva IZ-a bive Jugoslavije koja su pripadala svim muslimanima sa podruja bive drave moe vjerovatno dati jedino Mustafa Ceri Izetbegoviev reis
Islamske zajednice SFRJ. Proteklo vrijeme je pokazalo da niti dana{nja Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ne moè da prevazi|e posljedice ovog brutalnog revolucionalnog etatizma po~injenog od strane avangardnih muslimanskih mangupa koji su Selimoskom i IZ-a do{li glave nakon {to su godinama uìvali u blagodatima njenih sinekura. Za Selimoskog, taj ~in je bio nelegalan i nikada nije podnio ostavku na funkciju reisa. No, bosanske vjerske vo|e uz pomo} politi~kog establi{menta i (ne)zavisnog sudstva su ga razvlastile. Naime, odmah nakon registracije IZ BiH, koja je po rje{enju Op{tine Centar Sarajevo stekla svojstvo gra|anskopravnog lica, 3. maja 1993. godine podignuta je tu`ba Osnovnom sudu I u Sarajevu protiv Jakuba Selimoskog radi predaje u posjed prostorija i sredstava IZ-a. Islamsku zajednicu BiH zastupao je
22
(NA)VO\ENA GRANATA
U Sarajevu su me pokuali ubiti

Moje ranjavanje nije bilo bezazleno ni slu~ajno, rekao je Selimoski u intervjuu datom Slobodnoj Bosni. Sjedili smo u prostoriji ispred kabineta Rijaseta kada je granata pogodila prostoriju iznad nas, moju spava}u sobu. Zid sobe je bio razru{en, namje{taj potpuno polupan. Po mom uvjerenju, to je bio atentat na poglavara IZ-a, jer su ili pretpostavljali da smo u spava}oj sobi ili znali ta~no gdje smo, pa su pogrije{ili za pedesetak centimetara. Dan je bio izuzetno miran, to je bila prva granata koja je pala tog dana, rekao je Selimoski prisje}aju}i se 29. avgusta 1992. godine kada je on lak{e ranjen, a smrtno stradalo pet ljudi. Kako je kasnije utvrdila vojna komisija, radilo se o navo|enoj granati, a sa kojih je poloàja ispaljena, u to doba niko nije postavljao pitanje. Mnogo je razloga i upita da se sumnji~avo gleda na porijeklo raznih vo|enih granata.
Jakub ef. Selimoski
POLITIKA U VJERI I VJERA U POLITICI

Sudija Amira Sadovi}, supruga Enesa Sadovi}a, djelatnika muslimanskog dobrotvornog dru{tva Merhamet, 21. juna 1993. godine donijela je rje{enje kojim se Selimoskom zabranjuje raspolaganje gotovim novcem i devizama IZ-a, raspolaganje sredstvima i devizama sa ra~una otvorenih kod Kreditne banke DD Sarajevo, a istim rje{enjem nalaè se pe~a}enje slu`benih prostorija IZ-a u Sarajevu. To je bila sramna, politi~ki motivisana presuda koja nije imala nikakve veze ni sa pravom, ni sa pravdom, navodi na{ sagovornik. U odgovoru na tu`bu Selimoski je naveo da je tzv. Obnoviteljski sabor IZ-a BiH zapravo grupa ljudi koji su sa podru~ja op{tina Stari Grad i Centar Sarajevo, koriste}i blokadu grada, poku{ali uz pomo} sile da preuzmu funkciju i djelatnost IZ-a BiH. Ovaj Obnoviteljski sabor formiralo je tridesetak ljudi iz Sarajeva. Oni su preuzeli na sebe odgovornost da formiraju samostalnu Islamsku zajednicu BiH i da vi{e ne po{tuju Rijaset IZ-a biv{e Jugoslavije. ak su traìli od mene da predam komisiji Obnoviteljskog sabora zgradu Rijaseta, finansijska i materijalna sredstva i slu`benike, {to ja nisam mogao prihvatiti jer to nije u nadle`nosti reisa, rekao je Jakub ef. Selimoski u intervjuu datom Slobodnoj Bosni nakon okon~anja rata u BiH. Prema navodima Selimoskog, zgrada Rijaseta bila je vlasni{tvo BiH, a materijalna i finansijska sredstva su bila vlasni{tvo Rijaseta, {to zna~i sredstva svih muslimana biv{e Jugoslavije. Da je do{lo do usagla{enog razdvajanja, organizovala bi se komisija koja bi odredila ko je koliko participirao u budètu IZ-a i toliko bi dobio u procesu sukcesije. Sve je bilo uzalud jer su tada{nji reis Ceri} i predsjednik Obnoviteljskog sabora @iga, uz malu pomo} prijatelja na vlasti, u{li u posjed Rijaseta, bez prisustva Selimoskog. Formirana je sudska komisija koja je izvr{ila pregled finansijskih sredstava, a ~iji izvje{taj je Selimoski dobio nekoliko godina nakon okon~anja rata u BiH. U kasi nije bilo puno novca jer gotovinu nismo dràli kod nas, mo`da oko 100.000 dolara. Devizni ra~uni su na deviznim knjiìcama u Sarajevu i tada ih je preuzeo Ceri}, ~ini mi se da je rije~ o dva-tri miliona maraka. ekovi koje smo dobijali kao pomo} u ratnim uslovima pretvoreni su u dinare i evidentirani od ove komisije, rekao je Selimoski, a odgovor na pitanje gdje i kako su potro{ena ta sredstva moè vjerovatno dati jedino Mustafa Ceri}, Izetbegovi}ev reis, koji je skoro dva desetlje}a suvereno vladao IZ-om BiH uz malu pomo} prijatelja iz SDA koji su na IZ zapravo uvijek gledali kao filijalu svoje stranke.
23
DOKUMENTOVANA (NE)PRAVDA
Inicijalni dokument o osnivanju IZ-a BiH potpisan u Zagrebu 1993. godine i sudska presuda o zabrani raspolaganja prostorijama, imovinom i nov~anim sredstvima IZ reisu Jakubu Selimoskom
advokat Salih Karabdi}, ~lan mladomuslimanskog pokreta kojeg je Alija IzetbeKRATKA BIOGRAFIJA
govi} koristio za prljave poslove, dok je Selimoskog zastupao Ekrem Galijatovi}.
Demokratski reisu-l-ulema Selimoski i njegovo nedemokratsko ienje

Jakub Selimoski ro|en je 29. marta 1946. godine u Ki~evu. Nakon zavr{etka Gazi Husrev-begove medrese 1966. godine upisuje se na Filolo{ki fakultet Odsjek orijentalistike u Beogradu, a studije nastavlja na Odsjeku civilizacije i kulture Univerziteta Al-Azhar u Kairu, koji zavr{ava 1972. godine. Po povratku u IZ Makedonije bio je postavljen za vjerskoprosvjetnog referenta, a malo kasnije za sekretara Starje{instva IZ-a u Makedoniji. Nakon smrti Bedrija ef. Hamida, dotada{njeg predsjednika Starje{instva IZ-a u Makedoniji, Selimoski je postavljen za vr{ioca du`nosti predsjednika, a zatim od strane Vrhovnog sabora IZ-a Jugoslavije 1981. godine imenovan za predsjednika Starje{instva IZ-a u Makedoniji. Po~etkom 1990. godine, nakon povla~enja reisu-l-uleme Huseina ef. Muji}a, Selimoski je imenovan za vr{ioca reisu-l-uleme, a u tom periodu su obavljeni izbori na svim nivoima u Islamskoj zajednici te privedene kraju i promjene Ustava Islamske zajednice. Godinu dana kasnije, 9. marta 1991. godine, tajnim glasanjem na sjednici Izbornog tijela za izbor reisu-l-uleme u Sarajevu, do nogu je potukao ostale protukandidate: Mustafu Ceri}a, Senahida Bristri}a i Idriza Demirovi}a. O~ito da mu taj te{ki poraz nikada nije oprostio kasniji reis Mustafa ef. Ceri}, kao ni Alija Izetbegovi}. Pa ipak, njegov izbor se uzima kao prvo slobodno, demokratsko biranje reisu-l-uleme nakon Drugog svjetskog rata. Ceremoniji preuzimanja me{ure, koja je odràna u Alipa{inoj dàmiji u Sarajevu, prisustvovala je i politi~ka elita na ~elu sa Izetbegovi}em, glavnim krivcem za ru{enje IZ biv{e Jugoslavije i protjerivanje Selimoskog iz BiH krajem ljeta 1993. godine. Ceremoniji je bio nazo~an i Haris Silajdì}, kojega je Selimoski zaposlio u Rijasetu IZ-a kao svog savjetnika, te mnogi Mladi Muslimani koje je Selimoski nakon povratka iz zatvora uhljebio u IZ-u.
ZDRU@ENI UDARAC KRIMINALU U REGIONU
INTERVIEW
Zlatko Mileti
izvrni direktor Asocijacije efova policija Jugoistone Evrope (SEPCA)
O spremnosti svih direktora policija u regionu da u kratkom roku razbiju najvee krakove hobotnice organizovanog kriminala, kao i nainima kako da dou do najveih voa kriminalnih grupa razgovarali smo sa ZLATKOM MILETIEM, izvrnim direktorom Asocijacije efova policija Jugoistone Evrope
Akcijom ARGUS, koja }e biti opse`nija od prethodne operacije Besa, bit }e pohap{eni {efovi organiziranog kriminala u regionu
Razgovarala: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
socijacije {efova policije Jugoisto~ne Evrope (SEPCA), ~iji je izvr{ni direktor Zlatko Mileti}, u posljednjih nekoliko godina postigla je izvanredne rezulate u raskrinkavanju grupa koje se u regionu bave ilegalnom preprodajom narkotika. Zahvaljuju}i koordiniranim radu {efova policija uhap{eno je oko 500 kriminalaca koji su se bavili tim poslom i zaplijenjeno ne{to vi{e od tonu narkoti~kih sredstava. Mileti} za na{ list govori o ilegalnoj prodaji naoruànja iz BiH, vehabijskom pokretu u BiH i novima akcijama SEPCA-e koji }e zadati smrtonosni udarac kriminalu u regionu. Gospodine Mileti}u, li~no ste uklju~eni u nastanak SEPCA-e. Moè li ovakav vid zdruènog djelovanja nekoliko policija u regionu da donese rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala? Kada je ubijen novinar Ivo Pukani} u Zagrebu, policijske agencije Srbije i Hrvatske, odnosno direktori policija Milorad Veljovi} i Oliver Grbi} vi{e su doprinijeli relaksaciji odnosa te dvije zemlje nego bilo koji politi~ar prije tog doga|aja. Razlog na{eg dobrovoljnog okupljanja u SEPCA-i je upravo bio taj {to na{i politi~ari nisu
24
me|usobno komunicirali, nisu imali diplomatsko-politi~ke odnose. Pri tome, mi smo morali raditi i prona}i na~in da se negdje susretnemo. U jednom periodu mi iz BiH smo znali imati bolju suradnju sa zemljama u okruènju nego unutar same BiH, vremenom mi smo se unutar BiH konsolidirali, ali se isto to desilo u regionu. Na{ osnovni cilj postao je odlu~na borba protiv organiziranog kriminala. U tom smislu imali smo nekoliko zajedni~kih akcija, Dunav, Zapad, Vinil, Leotar..., koje su se odnosile na ilegalnu trgovinu narkotika i ilegalnu preprodaju vojne opreme i pripremu teroristi~kih akata. Me|utim, uvidjeli smo da se sustavno
moramo posvetiti samo sferi organiziranog kriminala i u suradnji sa Interpolom proveli smo projekat Besa.
PRESJEÊNI PUTEVI DROGE NA BALKANU

Koji su efekti projekta Besa na kojem ste radili gotovo dvije i po godine? Besa je po~ela od projekta Kanun, me|utim kada smo vidjeli koliko su velike razmjere organiziranog kriminala i zlo~ina~kih organizacija i da grupe koje imaju prefiks albanske nisu najve}i problem u regionu, mi smo tu u akciju u saradnji sa Interpolom pro{irili. Za dvije i po godine, koliko je trajao projekat, potro{ili smo oko 460 hiljada eura, koje je jedna {vicarska nevladina organizacije dala Interpolu s kojim smo mi sura|ivali. U toku te akcije preko 440 lica li{eno je slobode, a preko tonu narkoti~kih sredstava je zaplijenjeno. U okviru EU-a postoji dosta tijela koji se bave istom problematikom, koja su potro{ila puno vi{e novca, a nisu nikog uhapsili. Na{a èlja je bila da pokaèmo {iroj javnosti, pa i EU, da mi u regionu to znamo i moèmo. Besa je dovoljan primjer koliko na{e slu`be mogu da sura|uju. Stefano Sanini, direktor Direkcije evropske komisije, podrào nas je u Besi i mi smo traìli da Evropska komisija nastavi financiranje tog projekta koji bi se zvao Argus. On bi tako|er bio proveden u saradnji Interpola i Europola.
VOE MAFIJE NA METI POLICIJE: Voe organiziranih grupa su vrlo moni ljudi koji raspolau milijardama eura i nije im problem da narue ubistvo bilo koga, da prijete predsjednicima drava, premijerima, direktorima policija...
KO SU NOVE METE SEPCA-e?
BESKOMPROMISNA BORBA PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA

Suradnja {efova policije Jugoisto~ne Evrope je na takvom nivou da zajedni~ki, uz malu finansijsku pomo}, mogu uhapsiti najve}e kriminalce
25

Mete ovog projekta bit }e dosta krupnije i odnosit }e se na same vo|e tih zlo~ina~kih organizacija, kako u regionu tako u zemljama u kojima se ovim radnjama bave ljudi porijeklom sa na{eg podru~ja. Recimo, na podru~ju Ju`ne Amerike gdje imamo vrlo ozbiljna saznanja da je recimo priliv kokaina u posljednjih nekoliko godina pove}an za preko 400 posto i da ima veliki broj kriminalaca sa podru~ja Balkana koji se bave tim poslovima. S kojim se problemima naj~e{}e suo~avate prilikom realizacije Va{ih akcija? Imamo dva klju~na problema, a to su financijska odrìvost i nedostatak politi~ke volje. Za projekat Argus, koji }e trajati dvije godine, potrebno nam je oko 1,4 miliona eura. Ta suma je u globalnom smislu prili~no mala. Od strane {vicarskog ICAP-a konkurs je otvoren, mi smo aplicirali, i sada ~ekamo odgovor. U Banjoj Luci 26. aprila SMANJITI BROJ POLICAJACA U BiH
Radi ve}e efikasnosti potrebno je smanjiti broj policajaca u BiH za najmanje {est hiljada
DARKO ARI NIJE SAM: Na podruju Jugoistone Evrope i June Amerike imamo jo nekoliko osoba sa naih prostora kao to su Darko ari i s njima se moramo pozabaviti na poseban nain
imamo generalnu skup{tinu SEPCA-e, gdje }e doma}in biti kolega Gojko Vasi}. Do}i }e i na{i partneri i vjerujem da }emo ta sredstva dobiti. Uklju~ili bismo na{e partnere iz Italije, [vicarske, koji imaju problema kada je u pitanju kriminal ljudi s na{ih podru~ja. Moramo uvezati sve te na{e {efove grupa za organizirani kriminal, moramo ih konektirati na Interpol, odnosno na Europol. Pored toga, poslati ljude u Ju`nu Ameriku, gdje nam je zanimljivo pet zemalja. Na{e policijske agencije u regionu nisu u takvoj financijskoj situaciji da mogu podnijeti te izdatke, a suradnja je neophodna. Mi smo, recimo, sa Turskom koja nije ~lanica SEPCA-e, niti je ~lanica EU-a, uradili preko 40 posto istraga u okviru projekta Besa. Oni su se pokazali kao vrlo pouzdani partneri. Sada imamo problem kako ih animirati. Jedna ruta {verca droge ide iz Afganistana preko Turske, Bugarske, BiH i dalje u zemlje Evrope. Taj put je po~eo da se izbjegava jer Turska ulaè veliki napor da to sprije~i. Mi treba da imamo ljude koji }e biti uba~eni, da rade zajedno s njima. Moramo imati novac za otkup droge. Pored toga, trend transporta narkotika se promijenio. Sve se vi{e narkotici prevoze u
putni~kim automobilima i to tokom godi{njih odmora.
MUP RS-a JE IZUZETNO PROFESIONALAN

Da li postoji spremnost va{ih partnera iz Republike Srpske za saradnju na tim projektima? Kada je u pitanju rad policije RS-a, ja sam imao priliku da se u to uvjerim da policajci u RS-u rade puno bolje nego policajci u Federaciji. Ja sam s kolegom Gojkom Vasi}em na tu temu razgovarao i mi imamo jako dobru suradnju. Njima fali jedino ve}a spremnost u borbi protiv privrednog kriminala i korupcije. Ja smatram da je, recimo, bolje pla}ena, policija u RS-u mogla bi se nositi sa najorganiziranijim policijama u zemljama EU-a. Mi u Federaciji nemamo ni{ta informaciono uvezano. Recimo, kada je u pitanju legalno no{enje oru`ja, ne mogu se izvr{iti provjere jer ne postoji centralna baza podataka. U organizacijskom smislu
SRBIJA NOSILAC BORBE PROTIV NARKOMAFIJE U REGIONU

Milorad Veljovi}, direktor srbijanske policije, uz podr{ku srbijanske vlasti u{ao je u odlu~nu borbu protiv regionalne narkomafije na ~ijem se ~elu nalazi Darko [ari} 26
KO SU NOVE METE SEPCA-e?

BiH KAO EKSPERIMENT UN-a stanje sigurnosti bilo znatno bolje, naravno uz uvjet da eliminiramo negativan politi~ki utjecaj na njih. Pored toga, mi imamo preko osam hiljada civilnih osoba koji rade u policijskim agencijama, to je ogroman aparat. Taj broj se mora znatno smanjiti. Kaète da }e se u akciji Argus na meti na}i vo|e organizovanog kriminala sa ovih prostora. Da li je jedan od njih Darko [ari} i kojim operativnim informacijama raspolaète kada je on u pitanju? To pitanje je u nadle`nosti policije Srbije. [ari} nije interesantan samo za Srbiju, Crnu Goru i BiH ve} i za pojedine zemlje EU-a. To je osoba za koju mi pretpostavljamo da ima vi{e dràvljanstava, da uglavnom ne boravi na ovom poru~ju i upravo on je jedna od osoba koja }e biti predmet na{eg interesiranja. Naàlost, mi na poru~ju Jugoisto~ne Evrope i Ju`ne Amerike imamo jo{ nekolicinu takvih osoba i mi se njima moramo pozabaviti na poseban na~in. Vo|e tih organiziranih grupa, a posljednji primjer bio je u Srbiji, kada su u [panjolskoj li{eni slobode vrlo mo}ni ljudi koji raspolaù milijardama eura. Takvoj zlo~ina~koj organizaciji nije nikakav problem naru~iti ubistvo bilo koga, da prijete predsjednicima dràva, premijerima, direktorima policija... Mi te osobe respektiramo, ali ih se ne bojimo. To je velika piramida, te{ko je do}i do prvog ~ovjeka u njoj, i tokom ove operacije vidjet }emo ko stoji iza Darka [ari}a. Jedan od Va{ih projekata je uspostava mreè èna policijskih slu`benika u regionu. Za{to je on vaàn? Radili smo jedno istraìvanje koje je pokazalo da ène policijski slu`benici mnogo bolje rade kada su, recimo, u pitanju seksualni delikti, da mnogo bolje rade sa maloljetnim prestupnicima, ili kada je u pitanju nasilje u porodici. @ene policajke na podru~ju Jugoisto~ne Evrope su zastupljene od {est o devet posto, dok je recimo u skandinavskim zemljama 50 posto. Mi jo{ nismo imali priliku da vidimo ènu inspektora policijske agencije u BiH, {to je u Evropi nije izuzetak, ve} gotovo pravilo. Da su nam neophodne ène policijski slu`benici, pokazala je, recimo, akcija u Mao~i gdje ène tamo nisu mogle pretresati mu{karci. Sve }e se vi{e insistirati na toj rodnoj ravnopravnosti, odnosno da bude ve}i broj èna policijskih slu`benika i da nacionalna struktura u policijskim agencijama bude mnogo bolja.
Odgovorne osobe su mi rekle da je misija EUPM-a u BiH bila eksperimentalna

Krajem marta u Kijevu odràna je konferencija o ulozi policijskih snaga UN-a u okviru mirovnih operacija u svijetu. Vi ste govorili o iskustvima u BiH i Va{e izlaganje je bilo izuzetno zapaèno...? To je bio tre}i regionalni skup UN-a, koji organizira poseban odjel UN-a, i bio je prisutan impozantan broj predstavnika iz zemalja iz ~itavog svijeta, uklju~uju}i osobe koje se bave organizacijom mirovnih misija u svijetu u okviru UN-a, ali i u okviru EU-a. I ja sam, na preporuku gotovo svih biv{ih komesara misije Evropske policije, misije IPTF-a u BiH, pozvan da analiziram misije koje su bile u BiH. Po~ev od misije UNPROFOR-a pa do misije EUPM-a, sa aspekta davanja strate{kih smjernica u nekim budu}im misijama koje bude predvodio UN, kako ne bi napravili iste gre{ke. Govorio sam da je misija IPTF-a u prvoj godini pro{la u nesnalaènju, uglavnom da je trebalo ~ak pet godina da oni naprave plan implementacija za ono zbog ~ega su do{li u BiH. I pored svih tih problema IPTF je imao ograni~avaju}u ulogu. Mogao je izravno da u~estvuje u odre|enim istragama, istra`nim radnjama, naro~ito onim koje su se odnosile na grubo kr{enje ljudskih prava. Bilo je i tu negativnih stvari, recimo, u provo|enju akcije Stop, koja se odnosila na ilegalnu migraciju, na prostituciju itd. Bili smo svjedoci da su oni nerijetko sudjelovali u tim radnjama, ponekad ~ak i kao organizatori. [to je samo po sebi nevjerovatno. Istina, bilo je i pozitivnih stvari. Recimo, na po~etku je ukupan broj policajaca u BiH iznosio preko 46 hiljada, pa su oni taj broj uspjeli smanjiti na 17 hiljada policijskih slu`benika. Prije rata imali smo 6.800 policajaca i stanje sigurnosti je bilo na znatno vi{em nivou i pored toga {to imamo toliki broj policijski agencija. Mi smo dobili preglomazan policijski aparat u odnosu na broj stanovnika BiH i on je skoro dva puta ve}i od evropskog prosjeka. Tokom misije EUPM-a, imali smo ~etiri komesara, dva neuspje{na poku{aja reforme policijskih snaga ili restrukturiranja, kako to oni nazivaju. Martensov izvje{taj bio je mo`da najbolji izvje{taj koji je ikad napisan u BiH iako se on odnosio na reformu policije, ali je, naàlost, iz politi~kih razloga propao. U su{tini, ono {to su oni èljeli da ostvare uglavnom nisu postigli. Na konferenciji sam, izme|u ostalog, ~uo od odgovornih osoba da su ciljevi koji su postavljeni u misiji EU PM bili eksperimentalni i da nisu uspjeli.
su bolji, ako ne i u svakom drugom. Realan broj policajaca u BiH je oko 11 hiljada, dakle vi{ka imamo oko sedam hiljada
policajaca. Ja sam zagovornik da imamo duplo manji broj policajaca, ali da budu duplo vi{e pla}eni. Ja vam garantiram da bi [TA [TA JE JE POLITI^KI POLITI^KI CILJ CILJ VEHABIJA VEHABIJA U U BiH BiH
U U slu~aju slu~aju Mevlida Mevlida Ja{arevi}, Ja{arevi}, koji koji je je pucao pucao na na Ambasadu Ambasadu SAD-a SAD-a u u Sarajevu Sarajevu skoro skoro sat sat vremena, vremena, vidjela vidjela se se neefikasnost neefikasnost policijskog policijskog aparata aparata u u Federaciji Federaciji BiH BiH
[VERC ORU@JA NA BALKANU

Jedan od Va{ih strate{kih ciljeva je borba protiv ilegalne prodaje naoruànja...? Na{a istraìvanja su pokazala da tvornice namjenske industrije iz ~itave regije i
27

koje trguju oru`jem vrlo dobro sura|uju. Mi smo prije desetak godina imali aferu oko prodaje naoruànja iz Srbije u zemlje koje su bile pod embargom. Firmi iz Beograda nije predstavljalo nikakvu smetnju da ku}i{te za vi{ecijevni baca~ raketa naru~i u Sarajevu, da drugi njegov dio naru~i u Travniku, pogonsko gorivo u Bijeljini, odre|ene dijelove u Hrvatskoj. To se u Srbiji sklopi i proda kome ne bi smjelo. Mi }emo poku{ati preko projekta SISAK, iza kojeg stoji Vije}e sigurnosti UN-a, da se ozbiljno pozabavimo tim pitanjem, ali opet je problem novac. Napravit }emo analizu zate~enog stanja, da vidimo koliko u ovim zemljama ima legalnog, a koliko ilegalnog oru`ja. Provjeriti sve firme koje se bave proizvodnjom eksploziva ili dijelova oru`ja s kojim sura|uju. Sa diplomatskog stanovi{ta, veoma je negativno kada se ustanovi da je neka teroristi~ka formacija dobila oru`je koje poti~e iz BiH. Mi smo radili nekoliko akcija, jedna o njih je akcija Zapad. Ovdje je problem {to namjenska preduze}a nisu pod punom kontrolom dràve. Direktori tih firmi su vrlo ~esto osnivali k}erke firme i znalo se desiti da jedno poduze}e razvije tri k}erke firme, proizvode ista sredstva i izvoze ga. Mi smo kontrolirali uvoz konvencionalnog naoruànja u BiH i uvidjeli da uop}e nema kontrole kome, recimo, jedna privatna firma proda oko hiljadu pi{tolja. Takvih firmi kod nas ima na desetine i na hiljade komada oru`ja tako se izveze. U jednoj firmi iz Sarajeva uradili smo simulirani otkup eksploziva. Ispostavilo se da eksploziv poti~e iz fabrike iz Uìca i da je neki radnik iz fabrike iznio nekoliko kilograma. Na podru~ju ~itave BiH treba donijeti zakon o zabrani drànja i no{enja oru`ja, {to bi uveliko doprinijelo boljem stanju sigurnosti. U pojedinim zemljama EU-a, kada nekog na ulici uhvate da nosi pi{tolj sa metkom u cijevi, odmah mu presude pet godina zatvora. Kod nas imamo kriminalca-povratnika kojeg policija Kantona Sarajevo devet puta privede, recimo, u tri mjeseca sa metkom u cijevi, a taj ~ovjek nikada ne odgovara za ilegalno no{enje oru`je.
POLICIJSKA JUGOSFERA
Saradnja na istrazi o ubistvu Ive Pukani}a pribliìla je Srbiju i Hrvatsku vi{e od bilo kojeg politi~ara
njihov broj nije veliki. Na prostoru Jugoisto~ne Evrope taj pokret ima nekoliko hiljada pristalica. Oni traè poseban pristup. Uzmimo primjer Mevlida Ja{arevi}a koji je napao Ambasadu SAD-a. U svakom evropskom gradu moè se desiti da neko s pu{kom iza|e i puca po ne~ijoj ambasadi. Dakle, nije problem u samom aktu, ali da neko hoda 54 minute a da se ne zna ko treba reagirati, to svjedo~i da policijski aparat ne funkcionira kako treba. Nakon toga ni{ta se nije promijenilo u smislu prevencije, od Ministarstva sigurnosti do svih sigurnosnih agencija. Niko nije sjeo sa tim ljudima i razgovarao o njihovim politi~kim ciljevima u BiH. Taj problem se gura pod tepih, {to nije dobro iz politi~kih, diplomatskih i sigurnosnih razloga. ak je
bilo izjava visokih me|unarodnih zvani~nika - neka ih u BiH, na jednom mjestu, lak{e ih je kontrolirati. Ja sam rekao da oni BiH ne trebaju. Oni terorizmom ili vr{enjem drugih djela mogu promijeniti karakter bo{nja~kog naroda u BiH ili u okruènju. Puno ima licemjerstva u tim sigurnosnim krugovima, ljudi ne èle da se bave tim problemom, a o~ito se radi o dubljoj diplomatsko-politi~koj igri. Kada pogledate da se na godi{njem planu, recimo, u Velikoj Britaniji za prevenciju terorizma ulaè 70 miliona funti, a da u Jugoisto~noj Evropi niko ne ulaè marku, onda se postavlja pitanje za{to je to tako. Neophodno je da neko iz EU-a policijskim agencijama na ovim podru~jima pomogne da taj problem rije{imo.
KO JE TREBAO HAPSITI MEVLIDA JA[AREVI]A?

SEPCA se bori i protiv vehabijskog pokreta na prostoru Jugoisto~ne Evrope. Na koji na~in je mogu}e sprije~iti njihovo ja~anje u regionu? Pitanje terorizma je vje{ta~ki nametnuto u BiH, naàlost. Iako je Dejtonskim mirovnim sporazumom jasno definirano da strani borci moraju napustiti ove prostore, mi se i danas bavimo tim problemom. Imamo problema sa domicilnim stanovni{tvom koje su oni uspjeli uvu}i u tu mreù. Na sre}u,
28
SKANDAL NEDJELJE
Zavod zdravstvenog osiguranja obustavio financiranje Klinikog centra
Pacijenti i uposlenici KCUS-a postali rtve primitivne politike odmazde SDA i biveg direktora Farisa Gavrankapetanovia
[TA URADI CRNI GAVRANE
Biv{i direktor KCUS-a Faris Gavrankapetanovi} svom je nasljedniku Damiru Aganovi}u ostavio 50 milijuna KM dugovanja
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
i{emjese~ni politi~ki pritisak nove kantonalne Vlade na menad`ment Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) kulminirao je obustavom ranije ugovorene tran{e za materijalne tro{kove i pla}e uposlenika od strane Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Iako je aktualni direktor Zavoda i biv{i generalni direktor KCUS-a Faris Gavrankapetanovi} glavni krivac {to je najve}i klini~ki centar u BiH u milijunskim dugovima, obustava je financiranja neuvjerljivo pravdana zaklju~cima kantonalne Skup{tine da se sva pla}anja stopiraju dok se ne utvrdi vlasnik te medicinske ustanove. No, kako pitanje vlasni~kih prava nad KCUS-om nije rije{eno od kraja rata, posve je jasno kako je posrijedi najprimitivniji poku{aj ~elnika SDA da grubim ucjenama (a `rtve su podjednako i pacijenti i uposlenici Klini~kog centra) povrate izgubljeni politi~ki utjecaj. Odluka Zavoda
zdravstvenog osiguranja jednako je problemati~na ako se zna da su gotovo 80 posto pacijenata KCUS-a osiguranici iz Sarajevskog kantona. @elimo da novi menad`ment maturira, @ da shvati ozbiljnost situacije. Vrijeme koje dolazi bit }e izuzetno te{ko i maksimalno èlimo pomo}i na{im kolegama, cini~no je poru~io biv{im kolegama Faris Gavrankapetanovi}. Da njegova drskost uistinu nema granica, Gavrankapetanovi} je potvrdio izjavom kako ga najvi{e zabrinjavaju dugovanja prema dobavlja~ima, koja rastuiz sata u sat. Nekoliko sati ranije, sada{nji direktor KCUS-a Damir Aganovi} objasnio je na konferenciji za novinare kako su i kada nastala milijunska potraìvanja, koja je nova Uprava zatekla 2. jula 2012., nakon dugogodi{nje suverene vladavine Gavrankapetanovi}a. Prema iznesenim podacima, zate~ene obaveze prema dobavlja~ima iznosile su 49,5 milijuna KM, da bi do kraja pro{le godine (kako su pristizale nove fakture) dostigle cifru od 56,8 milijuna maraka?!
Istodobno je novi menad`ment naslijedio i vi{e od 80 sudskih tu`bi, po raznim osnovama, ~ija se vrijednost procjenjuje na 1,8 milijuna KM. Uz sve pobrojano, biv{i je direktor Faris Gavrankapetanovi} u posljednjih {est mjeseci mandata, bez suglasnosti Ministarstva zdravlja i suprotno zaklju~ku Vlade Kantona Sarajevo, zaposlio 157 radnika. Kada su, me|utim, njegovi nasljednici u KCUS-u zatraìli da Zavod zdravstvenog osiguranja prizna financiranje novih uposlenika, Gavrankapetanovi} je odbio dodatna izdavanja za radnike koje je sam zaposlio. Pore|enja radi, u drugom polugodi{tu 2012. novi je menad`ment zaposlio 53 radnika, s tim da su 23 uposlenika ugovore o radu zaklju~ila na osnovu suglasnosti ranijeg direktora. Kako tvrdi generalni direktor KCUS-a Damir Aganovi} i njegovi suradnici, do 31. marta su uspjeli izmiriti 39,8 milijuna KM zaostalih obveza prema dobavlja~ima, ali i nastavili s realizacijom ranije zapo~etih projekata. No, umjesto pohvala, ostali su bez martovskih pla}a.
29
ÊGAR IMA, SVEGA IMA
ZORAN EGAR, budui naelnik Obavjetajnog odjeljenja Federalne uprave policije, u februaru 1999. godine je u Australiji, iji je dravljanin, promijenio svoj identitet, a prema dokumentu koji posjeduje Slobodna Bosna, australijski Ured za registar upisao je promjenu imena i prezimena Zorana egara u Tommy Brown
ZORAN ÊGAR, [EF U[NOG ODJELJENJA FUP-a

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
irektor Federalne uprave policije (FUP) Dragan Luka~, na mjesto vr{ioca du`nosti na~elnika Obavje{tajnog odjeljenja postavio je Zorana egara, koji se samoinicijativno penzionisao 2010. godine, kada je oti{ao u invalidsku penziju zbog PTSP-a. U me|uvremenu su izvr{ene sve pripreme dobiveni certifikati, nagrade i ~inovi kojima }e egar ispuniti preduslove da vi{e ne bude samo vr{ilac du`nosti, nego na~elnik Obavje{tajnog odjeljenja FMUP-a. Po{to vi{e nije pitanje ukoliko, nego kada bude imenovan za na~elnika, Zoran egar, policajac krajnje problemati~nih moralnih i profesionalnih kvaliteta, imat }e pristup svim tajnim i strogo povjerljivima dokumentima, fajlovima, operacijama... policijskih agencija u BiH.
BROWNOV IDENTITET
Specijalac Zoran êgar 1999. godine u Australiji je promijenio ime i prezime u Tommy Brown
POLICAJAC SA VI[KOM IDENTITETA

Podsje}anja radi, biv{i direktor FUP-a Zlatko Mileti} dao je otkaz egaru, a ~itav slu~aj zavr{io je na Kantonalnom sudu u Sarajevu. Krajem decembra 2010. godine sud je donio pravosna`nu presudu kojom je egar morao biti vra}en na prethodno radno mjesto, morali su mu biti vra}eni ~inovi i ispla}ene sve pla}e. egar se nije zadovoljio samo povratkom u FMUP nego se, zahvaljuju}i direktoru Luka~u, ustoli~io na mjestu vr{ioca du`nosti na~elnika Obavje{tajnog odjeljenja FUP-a. Kontroverzni policajac egar na po~etku rata bio je pripadnik specijalne policije RBiH, a ostao je upam}en po uzimanju za taoce
Problemati~nog policajca êgara, koji ima tri dràvljanstva, direktor policije Luka~ postavlja za {efa najosjetljivijeg odjela u FUP-u, obavje{tajnog!?
30
POVRATAK POTPISANOG
DIREKTORSKA DIREKTORSKA POSLA POSLA curenja informacija i njihovog objavljivanja tuìo FUP i Globus. Zbog ~ega je egar izvr{io promjenu identiteta, poznato je samo njemu, ali nakon njegovog povratka u BiH kruìle su pri~e po kojima je radio za hrvatski SIS. Te navode egar je o{to demantovao, ali je ~injenica da se egar po povratku u BiH odmah zaposlio u policiji, na mjesto komandanta Federalne specijalne jedinice, navodno bez provedenih sigurnosnih provjera koje su i danas obavezne za svakog uposlenika policije.
Dragan Dragan Luka~, Luka~, direktor direktor Federalne Federalne uprave uprave policije, policije, na{ao na{ao je je zajedni~ki zajedni~ki jezik jezik sa sa Zoranom Zoranom êgarom êgarom
KONTROVERZNI PROFESIONALAC
A kad smo ve} kod provjera, ilegalne, da ne kaèmo kriminalne, aktivnosti Zorana egara zvani~no su registrovane u Australiji. Naime, egar je krivi~no registrovan u toj zemlji i to 1992. godine zbog sumnje da je imao falsifikovane isprave, a registovala ga je Grani~na policija u mjestu Lindao, te 1997. godine zbog istog krivi~nog djela registrovala ga je policija u mjestu Borken. Podatke o Zoranu egaru, odnosnu Tommyju Brownu od australijskih vlasti svojevremeno je traìla i {tutgartska policija, gdje je egar privremeno boravio prije definitivnog povratak u BiH. Navodno, tamo je egar stupio u kontakt sa pripadnicima kriminalne [tutgartske grupe, me|u kojima je bio i Zijad Turkovi}. U kakvim odnosima je bio Zoran egar sa pripadnicima te zloglasne kriminalne organizacije, te{ko je re}i, ali sasvim je sigurno da je egar u kontaktu sa [ejlom Jugo, suprugom Zijada Turkovi}a koja se, kao svjedok odbrane, u ~etvrtak, 4. aprila 2013. pojavljuje pred Sudom BiH. Tako|e, sigurno je i to da je Kantonalno tuìla{tvo Sarajevo pokrenulo dvije istrage protiv egara, jednu zbog prevara, a drugu zbog falsifikovanja dokumenta. Stoga se uposlenici FUP-a s razlogom pitaju ko je zapravo Zoran egar, odnosno Tommy Brown... i ~iji je on zapravo dràvljanin, bosanskohercegova~ki, hrvatski, austalijski..., i za koga, odnosno ~iju slu`bu taj ~ovjek uop}e radi? Odgovor na ova pitanja moè dati jedino egar, budu}i na~elnik Obavje{tajnog odjeljenja FUP-a, kojeg je direktor Luka~ krajem februara nagradio za u~e{}e u policijskoj operaciji kodnog imena Butik. Ina~e, akcija Butik izvedena je na podru~ju Tuzlanskog kantona gdje je razbijena dobro organizirana kriminalna grupa, uhap{eno 10-ak njenih vo|a, zaplijenjena velika koli~ina oru`ja, municije, oduzeto desetine ukradenih automobila. Me|utim, kolika je zasluga egara u akciji Butik, jednoj od najuspje{nijih operacija koje je provela Federalna uprava policije u posljednje vrijeme, najbolje ilustruju izjave njegovih kolega koji kaù: A Ako je egar nagra|en za operaciju Butik, onda bi se takve nagrade trebale prodavati po sarajevskim buticima.
31
nekoliko stotina ìtelja Sarajeva srpske nacionalnosti koje zatvorio na stadion Ko{evo. Taoci su kasnije razmijenjeni za njegovog oca, majku, sestru i njezino dijete, a sam egar }e, pravdaju}i se, kasnije izjaviti da nikom od tih Srba ni dlaka s glave nije falila. Ubrzo nakon afere s taocima egar je napustio BiH, a njegov ratni i poratni put do povratka u BiH pokriven je velom tajni i obiljeèn dijametralno suprotim informacijama o njegovim (i)legalnim aktivnostima u tom periodu. Ono {to se sa sigurno{}u moè re}i jeste da je Zoran egar u februaru 1999. godine u Australiji promijenio svoj
identitet. Prema dokumentu koji posjeduje Slobodna Bosna, australijski Ured za registar, odnosno slu`benik Ureda Trevor Stacey 11. februara 1999. registrovao je promjenu imena i prezimena Zorana egara u Tommy Brown. Isti taj Zoran egar, alijas Tommy Brown, dràvljanin je Australije, a australijski paso{ vrijedi mu do septembra 2013. godine. Ovdje valja spomenuti i to da kada je 2003. godine egar privatno otputovao u Australiju radi produètka paso{a, u Sydneyu je navodno vidio tada odbjeglog hrvatskog generala Antu Gotovinu, {to je objavio hrvatski tjednik Globus. egar je navodno zbog
AUSTRALIJSKI DOKUMENTI
Australijski paso{ Zorana êgara i certifikat o promjeni identiteta u Tommy Brown
ANTIKORUPCIJSKI TRZAJI U RS-u
ELJKA CVIJANOVI, nova premijerka Republike Srpske, najavila je provjeru privatizacije nekada najveih firmi u ovom entitetu. Ova antikorupcijska kampanja zapoela je policijskim provjerama u Fabrici glinice Bira iz Zvornika koju je pod neobjanjivim, sumnjivim okolnostima prije 10 godina kupio danas posrnuli rusko-litvanski oligarh VLADIMIR ROMANOV; naa novinarka istraila je kako su ruski bogatai ovladali najvanijim poduzeima u RS-u...
[TA MO@E @ELJKA CVIJANOVI]
DODIKOV RUSKI RULET

Pi{e: NA\A DIKLI]
ova predsjednica Vlade RS-a @eljka Cvijanovi} odlu~ila da po uzoru na svog srbijanskog kolegu Aleksandra Vu~i}a napravi o{tre rezove u svim segmentima dru{tva gdje postoje naznake kriminala i korupcije. Tako je ve} smijenjen direktor [uma RS, zbog gubitaka koji se mjere u stotinama miliona maraka, a tako|er se najavljuje i rekonstrukcija postoje}eg Fonda zdravstvenog osiguranja koji se pribliàva gubicima od skoro 300 miliona. Ove sedmice potraga za svima koji su umije{ani u kriminal je nastavljena. Policija RS-a kona~no je po~ela da provjerava poslovanje Fabrike glinice Bira~, na ~ije je nelegalnosti u radu upozoravao i na{ list. Da je biv{a ministarka i aktuelna premijerka, osoba od povjerenja predsjednika RS-a i SNSD-a Milorada Dodika, samo prije dvije godine makar ovla{no (pro)~itala neovisne dnevne ili sedmi~ne novine, ne bi joj trebalo mnogo da zaklju~i da ovaj predratni gigant ne samo {to posluje sa gubicima ve} bezglavo srlja u propast. Ve} tada je Fabrika glinice, kao u~esnik na berzi RS-a, morala da napravi revizorski izvje{taj o poslovanju. Angaìrali su i neovisnu revizorsku ku}u Deloitte, a njihov izvje{taj je bio katastrofalan.
OD BIRAÂ DO NIRS-a
OBRAÛN OBRAÛN S S KORUPCIJOM KORUPCIJOM ILI ILI PREDSTAVA PREDSTAVA ZA ZA NAROD NAROD Naime, u vrijeme vlade premijera Dragana Mikerevi}a, 2002. godine, Vlada RS-a je velikodu{no prodala ovo preduze}e litvanskoj UKIO grupi, za stotinjak miliona eura, iako je prvobitna procjena kapitala, prva poslije rata, pokazala da je Bira~ najvrednije preduze}e u ovom bh. entitetu i da je tada vrijedilo 729 miliona maraka.
Nova Nova predsjednica predsjednica Vlade Vlade RS-a RS-a @eljka @eljka Cvijanovi} Cvijanovi} najavila najavila je je odlu~nu odlu~nu borbu borbu s s kriminalom kriminalom ii korupcijom korupcijom u u RS-u RS-u
32
GLINICA, NAFTA... DO GRLA
Dugovanja zvorni~kog Bira~a blizu milijardu maraka: gra|ani RS-a svojim novcem finansiraju litvansko-ruskog vlasnika Vladimira Romanova
FABRIKA GLINICE BIRA^
Dugovi ve}i od imovine
BANKROT LITVANSKO-RUSKOG TAJKUNA

Vladimir Romanov proglasio je svoju UKIO banku nesolventnom u februaru ove godine a prodaje i {kotski nogometni klub Hearts, koji je u njegovom vlasni{tvu
Naredna procjena, ra|ena 2002. godine, dala je drugi rezultat - vrijednost kapitala Fabrike glinice Bira~ iz Zvornika bila je preko jedne milijarde maraka. Posljednji revizorski izvje{taj koji je radio Deloitte krajem 2010. godine pokazao je da je Fabrika glinice ve} tada bila du`na 729 miliona maraka, za 110 miliona vi{e nego {to je procijenjena njena imovina. Naravno, Mikerevi}eva vlada nije samo prodala Bira~ ve} je zakonski ogradila ovo preduze}e i za{titila njegovo poslovanje na sve mogu}e na~ine, tako da bi raskidanje ugovora jo{ vi{e ko{talo RS. Slobodna Bosna nazvala je ovim povodom biv{eg premijera Mikerevi}a, koji se i ne sje}a kada je privatiziran Bira~, pa smo mu morali ponoviti godinu i uputiti ga u problem. Na na{e pitanje, boji li se istrage, jer je on potpisnik ugovora o privatizaciji i za{to je dao tolike povlastice Bir~u, odgovor je bio vrlo jednostavan: Pa, zar Vi mene zovete nakon deset godina od toga?!, bilo je sve {to smo dobili od Mikerevi}a. Ipak, ako Cvijanovi}ka zaista èli potpunu istragu oko privatizacije i propasti Bira~a, Mikerevi} nije jedina adresa. UKIO grupa je poku{ala kupiti Fabriku glinice za vrijeme prvog mandata Milorada Dodika, ali nije stigla, jer je u me|uvremenu Dodik oti{ao sa funkcije, ali on ih je doveo kao potencijalne investitore preko kredita, naravno nenaplativih, od UKIO banke. RS je nakon njegovog odlaska ve} djelimi~no ustupila Bira~ Litvancima. Potom dolazi Vlada Mladena Ivani}a, a nakon nje ona Mikerevi}eva koja je i dala neograni~ene povlastice Litvancima, a koje su se samo produìle ponovnim dolaskom na vlast SNSD-a 2006. godine. Biv{i premijer Ivani} sada smatra da problem nije privatizacioni ugovor, ve} aneksi koji su stranom ulaga~u davali neograni~ena prava da sa Bir~om radi {ta ho}e. Pitanje Vam jeste dobro, za{to sada? Mi znamo {ta se de{avalo u Fabrici glinice ve} 15 godina. Za{to sada? Pa, vjerojatno da se na|e krivac ili da se ve}inski vlasnik istjera iz preduze}a. Ali, kada se bude traìo krivac, neka se pogledaju svi ugovori i aneksi. Pored Mikerevi}a, najvi{e povlastica Bira~u dao je biv{i premijer Aleksandar Dòmbi}, koji bi iz ove afere mogao da ispliva kao najve}i krivac za
33
ANTIKORUPCIJSKI TRZAJI U RS-u

aktuelno stanje. Ionako, prema na{im informacijama, nova premijerka }e prvo ~istiti nered koji je napravio SNSD, a ako pri tome zaka~i nekog iz opozicije ili prethodnih vlada, jo{ bolje, smatra Ivani}.
NAS I RUSA - MILIJARDA

No ako je nova premijerka po~ela sa ~i{}enjem nezakonitih privatizacija, trebala bi se osvrnuti na najsumnjiviju od svih privatiziciju naftnog sektora RS-a koji su kupili Rusi. Kolika se sprega biv{ih dràva SSSR-a i sada{nje Rusije sa ovim bh. entitetom, pokazuje prodaja Bira~a Vladimiru Romanovu, koju je svoju UKIO banku proglasio nesolventnom sredinom februara ove godine. S obzirom da je bankrotirao, on sada prodaje Nogometni klub Hearts ([kotska), a vlasnik je i litvanskog ko{arka{kog kluba @algiris. Smatraju ga dobrim prijateljem ruskog predsjednika V ladimira Putina, a obavje{tajni krugovi ga povezuju i sa biv{im KGB-a, isto kao Ra{ida Serdarova koji je kupio prava na raspolaganje rudom oko Ugljevika i najavio izgradnju RITE Ugljevik 3. Romanov se po~eo bogatiti raspadom biv{eg Sovjetskog saveza, a godinama je bio na listi najbogatijih Rusa, prema procjeni Sundey Timesa. Iako je ro|eni Litvanac, zadrào je rusko dràvljanstvo. Sli~no kao i Romanova, i Serdarova, Dagestanca, povezuju sa nelegalnim sticanjem bogatstva, vezama sa ruskim predsjednikom, te biv{im KGB-om. Situacija oko naftnog sektora RS-a je jo{ komplikovanija. Naime, nakon {to je ustvrdio da je kapital koji je u{ao u BiH kupoprodajom naftnog sektora RS nastao na ratovima na podru~ju biv{e SSSR, te nelegalnom prodajom oru`ja, biv{i direktor Transparency internationala Boris Divjak automatski je stavljen na crnu listu u RS-a, a Milorad Dodik, predsjednik RS-a, njegov izvje{taj je drào kao primjer {ta se ne smije u RS-u, poru~uju}i da }e Vlada RS-a tuìti Divjaka!
TOPAO DOÊK ZA SERDAROVA

Predsjednik RS-a Milorad Dodik slab je na ruske biznismene
Naime, do danas se nije saznalo ko su sve novi vlasnici Rafinerije u Brodu, kao ni pod kojim uslovima im je ovaj industrijski gigant stavljen na raspolaganje. Ono {to D@OMBI] U GLINI DO GRLA
jeste poznato kroz budètske podatke do 2008. godine je da je Vlada Milorada Dodika trenutkom prodaje oprostila pozama{an dug i obaveze koje je Rafinerija
Zato je bivi premijer bio slab prema Litvancima

Koliko je Vlada RS-a za vrijeme biv{eg premijera bila dobrodu{na prema Bira~u, pokazuju stalne intervencije biv{eg premijera Aleksandra Dòmbi}a prema BH gasu da se ne obustavi dostava gasa Fabrici glinice koja je dugovala desetine miliona dolara. Dòmbi} se nije libio da ovo pitanje i za{titu rusko-litvanskog kupca stavi na stol kao dio partijskih pregovora. Dokle se i{lo u davanju povlastica Romanovu, pokazuje i izvje{taj reprograma u R-a, prema kojem je samo u 2010. godini Bira~u reprogramirano devet miliona maraka.
DOBRO ORGANIZIRANA PLJA^KA

Ina~e, nije naodmet re}i da je kupac naftnog sektora RS Zarube`njeft u trenutku kada mu je RS-a prodala sve, pa i JANAF, bio na 183. mjestu ruske ljestvice naftnih kompanija. Osvr}u}i se sada na taj period, uvezanost ruskih oligarha i vlasti RS-a, te preraspodjele profita, Boris Divjak kaè: Od po~etka je bilo jasno da je privatizacija NIRS-a, a posebno prodaja Rafinerije Nafte u Brodu bila veoma dobro organizovana plja~ka dràvnog kapitala i {iroka operacija pranja novca, koju je predvodilo rukovodstvo RS, na ~elu sa Miloradom Dodikom.
34
SVESRDNA PODR[KA ROMANOVU

Aleksandar Dòmbi}, donedavni predsjednik Vlade RS-a
GLINICA, NAFTA... DO GRLA

KO ]E ISTRA@IVATI KRIMINAL U BIRAÛ
Sluaj za Specijalno tuilatvo

Ako se i pokrene neka istraga na entitetskom nivou, nema sumnje da }e zavr{iti u Specijalnom tuìla{tvu RS-a jer zakonski, njihov posao je da se bave organiziranim kriminalom u kojem je kazna za krivi~no djelo ve}a od pet godina. A kako rade, najbolje ilustruje njihov {estogodi{nji izvje{taj koji je pred Narodnu skup{tinu RS-a do{ao nakon {est godina i na sedam strana, a u kojem navode da su rije{ili 99 posto predmeta koji su stigli do njih. Ono {to ne navode jeste da je prosjek na koji su osudili po~initelje kaznenih djela 3,5 godina, te da su za {est godina postojanja na sedam sudija potro{ili 11 miliona maraka. Koliko je njihov rad bitan u RS-u, svojevremeno je pokazao i Milorad Dodik, koji je jasno rekao da ih treba ukinuti. Naravno, tu izjavu kasnije je povukao. Ono {to iznena|uje jeste ~injenica da je na zahtjev Venecijanske komisije Vije}a Europe da se VSTV o~ituje o njihovom radu, ova dràvna institucija Vije}u Europe poslala prolaznu ocjenu!
SUMNJIVI ANEKSI UGOVORA

Mladen Ivani}, predsjednik Partije demokratskog progresa
dotad stvorila, te ~ak preuzela isplatu dotada{njih povjerilaca. Ve} tada je korist misterioznog kupca bila preko 650 miliona maraka, a taj potez je doveo do strmoglavog pada vrijednosti akcija ovog preduze}a i op{teg potresa Banjalu~ke berze (kapitalna vrijednost rafinerije na berzi je umanjena u kratkom periodu za preko 320 miliona maraka, za koliko su o{te}eni uglavnom mali dioni~ari RS-a). Tu su i drugi tro{kovi, gdje je novom poslovnom partneru predato napla}ivanje sigurnih potraìvanja Rafinerije stvorene prije privatizacije, a zatim i dug koji je permanentno akumulirala Rafinerija. DRSKA DRSKA PLJA^KA PLJA^KA GRA\ANA GRA\ANA
Od tada je stvoreno preko 660 miliona maraka potraìvanja prema Rafineriji, {to zna~i da je ukupno ovaj deal RS-a ko{tao preko 1,5 milijardi maraka, ne ra~unaju}i nekonkurentan i skup monopolisti~ki benzin koji Rafinerija plasira na trì{tu BiH, te sama Rafinerija koja je u vlasni{tvu do danas nepoznatih individua, zamaskiranih u jedno malo preduze}e osnovano u Rusiji za ovu potrebu. Podsjetimo, ova kupoprodaja obavljena je direktnom pogodbom, sli~no kao i {to je UKIO grupa bila jedina koja se javila na tender za Bira~. Iako je po svim pravilima tender trebao biti poni{ten, Romanov je postao vlasnik Fabrike glinice. Divjak isti~e da pored takve strahovite plja~ke gra|ana, bahatost vlasti koja je prijetila svakome ko je zahtijevao informacije o ovoj privatizaciji, pokazali su za koga je Vlada Milorada Dodika stvarno radila. Informacije su isplivale krajnje {turo, kroz obavljenu reviziju poslovanja (ali ne i privatizacije Rafinerije), a ne kroz objavljivanje informacija na koje javnost ima
Boris Boris Divjak, Divjak, predsjednik predsjednik Transparency Transparency Internationala Internationala
zakonsko pravo. Sli~na situacija se de{avala i sa Rafinerijom u Modri~i, te Termoelektranom u Gackom. I, na kraju, umjesto da su transparentnom ponudom dovedeni pravi investitori i pokrenuta proizvodnja, RS se suo~ava sa novim talasom nezaposlenih, nakon izvjesnog ste~aja ovih giganata. Osim toga, za o~ekivati je i me|unarodne tu`be za uni{tavanje okoline, kao rezultat neodgovornog vo|enja poslova koje je maskiralo radnje pranja novca. Svaki izgubljeni spor }e tako|e pla}ati gra|ani, u ~ije ime se sada{nja izvr{na vlast na{iroko zaduùje, sa kamatama, kako bi se isplatile sve ove operacije. Dakle, Dodikova vlast je uspje{no prenijela milijarde maraka iz dèpova gra|ana u vlastite, privatne, a da je pritom ostala na vlasti i nije dosad snosila nikakvu odgovornost, ni posljedice, zaklju~uje Boris Divjak za SB. Za sada se ~ini da svi putevi vode ka istom mjestu - Palati predsjednika i biv{eg premijera RS-a Milorada Dodika. Ipak, Damir Miljevi}, ekonomski analiti~ar, tvrdi da ne vode nigdje. Ovo je samo farsa i predstava za narod. Pa prije desetak dana je Romanov bio u Banjoj Luci kod Dodika. Kako je bankrotirao, najbolje je da mu oduzmu Bira~ pa on nije nikome ni{ta duàn, a skoro 800 miliona maraka njegovih dugova ostaju poreskim obveznicima RS-a. Novac iz RS-a nisu uzimali samo investitori, ja vjerujem da je dobar dio ostao i u RS-u, preraspodijeljen me|u onima koji su ih doveli, isti~e Miljevi}. Kuda se zaputila premijekrka @eljka Cvijanovi}? Da li je krenula na {efa koji ju je postavio, a koji je i doveo sve biznismene, ili samo pravi novu predstavu pred op}e izbore? Kako se sada ~ini, Cvijanovi}eva traì krivce, ali tako da stradaju samo sporedne figure i pijuni u ovoj igri koja je ve} osu|ena na pat poziciju.
35
KAKO JE OPLJA^KANA TRGOVINA BORAC (II)
DIREKTORI TRGOVINE BORAC KRIJU IMOVINU VRIJEDNU DESETKE MILIJUNA MARAKA

Nakon nekoliko bezuspjenih pokuaja nadlenih u federalnoj Agenciji za privatizaciju da dobiju zvanine podatke o etrdesetak poslovnih prostora TRGOVINE BORAC u Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu, protiv kriminaliziranog menadmenta travnikog poduzea uskoro bi mogle biti podignute prve kaznene prijave zbog zloupotreba u privatizaciji i izrade lanog poetnog bilanca
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
Trgovina Trgovina Borac Borac danas danas u u Travniku Travniku ima ima samo samo jo{ jo{ jedan jedan poslovni poslovni prostor prostor
VI[EGODI[NJA VI[EGODI[NJA PLJA^KA PLJA^KA
ro{lo je vi{e od deset godina otkako je Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH oglasila prodaju 49 posto dràvnog kapitala u poduze}u Trgovina Borac, ali kriminalizirani menad`ment oplja~kane tvrtke jo{ nije dostavio popis imovine koju je predratni trgova~ki gigant imao u dràvama biv{e Jugoslavije. Svi poku{aji nadle`nih u federalnoj Agenciji za privatizaciju da dobiju podatke o statusu vrijednih nekretnina koje je Trgovina Borac imala u susjednim zemljama ostali su bez rezultata, jer dugogodi{nji direktor Fehim Boji} i njegov pomo}nik za pravne poslove Mijo Maru{i} uporno odbijaju suradnju. Posljednji zajedni~ki sastanak direktora i suvlasnika Trgovine Borac s predstavnicima Agencije za privatizaciju na kojem se razgovaralo u pasivnoj podbilanci odràn je u ljeto pro{le godine, no unato~ dvjema urgencijama, traèni podaci nikada nisu dostavljeni.
GDJE JE NESTALO 40 POSLOVNIH PROSTORA

Kako je u razgovoru za Slobodnu Bosnu potvrdio pomo}nik direktora za pasivnu
36
podbilancu Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH Senad Rahimi}, predstavnici su Trgovine Borac najprije tvrdili da su poslovni prostori u biv{im jugoslavenskim republikama prodati tijekom 1997. i 99. godine. Nakon {to su im iz Agencije zatraìli validne dokaze, odnosno kupoprodajne ugovore, Boji} i Maru{i} su prekinuli suradnju, oglu{uju}i se na sva upozorenja. Agenciji su prethodno dostavili samo jedan ugovor - o prodaji poslovnog prostora u Pe}i. Pomo}nik direktora Rahimi} kaè da u Agenciji za privatizaciju pripremaju tre}u urgenciju direktorima Boji}u i Maru{i}u, pod prijetnjom da }e nadle`no tuìteljstvo obavijestiti o izvr{enom kaznenom djelu zlouporabe u privatizaciji i izrade la`nog programa privatizacije i po~etnog bilanca. Prema podacima koje je federalna Agencija za privatizaciju dobila od menad`menta druge travni~ke firme, Konfekcije Borac, u vlasni{tvu Trgovine Borac bilo je 39 poslovnih prostora u cijeloj biv{oj Jugoslaviji, najvi{e u Srbiji, ali njihov status nije poznat. Do rata uspje{na kompanija tako je u Trogiru imala odmarali{te i zemlji{te na obli`njem iovu, tri poslovna prostora u Splitu i pet stanova u Zagrebu. U Srbiji su u vlasni{tvu Trgovine Borac bile prodavnice u Apatinu, [idu, Srbobranu, Vrbasu, Somboru, Kraljevu, Vr{cu, Zrenjaninu, Be~eju, Kru{evcu, a~ku, [apcu, te po dva objekta u Beogradu, Ni{u, Rumi i Novom Sadu. Potom slijedi spisak nekretnina na Kosovu; u Mitrovici, \akovici, Gnjilanima, Pe}i, Podujevu, Prizrenu, Pri{tini i Prokuplju. No, podaci do kojih su do{li prevareni biv{i radnici Trgovine Borac (od prije-
ratnih 1640 trenutno je zaposleno tek desetak radnika) potvr|uju da se veliki broj poslovnih prostora u Srbiji izdaje u najam, i to uz visoke kirije. Tako je, primjerice, otkriveno da je izvjesni Predrag [}epanovi} godinama iznaj mljivao objekte Borac Trgovine u Vrbasu i Srbobranu, a da dio prihoda od najamnine, najmanje 1.000 eura mjese~no, upla}uje menadèrima u Travniku. Procjenjuje se, tako|er, da raznorazni me{etari u Srbiji, koje su direktori Trgovine Borac ovlastili da upravljaju imovinom poduze}a, samo na izdavanju nekoliko poslovnih prostora mjese~no zara|uju oko deset tisu}a eura.
POKLON ZA STIEPU ANDRIJI]A

Prije mjesec i pol dana smo op{irno pisali kako su biv{i i aktualni ~lanovi Uprave Trgovine Borac Fehim Boji}, Mijo Maru{i} i Nijaz \ulabi}, uz pomo} njihovog sugra|anina, predsjednika Komisije za vrijednosne papire FBiH Hasana ]elama, legalizirali vi{emilijunsku plja~ku travni~kog poduze}a. Dokumentacija do koje je SB u me|uvremenu do{la upu}uje kako su menadèri Trgovine Borac imali pomo} i u nek ada{njem rukovodstvu federalne Agencije za privatizaciju. Prema izvatku iz zemlji{ne knjige Trogira, nekretnine Trgovine Borac u tom dalmatinskom gradi}u dobio je i nekada{nji predsjednik Upravnog odbora Agencije za privatizaciju Stiepo Andriji} za ~ijeg je mandata odobren po~etni bilans za privatizaciju travni~ke firme. Zbog nerije{enih imovinsko-pravnih odnosa Op}inski sud u Trogiru nije, ipak, odobrio Andriji}u da uknjiì pravo vlasni{tva.
NOGOMET
POBJEDNI^KI TIM
Safet Su{i}, Bor~e Sredojevi}, Elvir Balji}, Tomislav Piplica, Reuf Karabeg, Ismar Hadìbajri}, Elmir Pilav, Radomir ]osovi}, Adem \ipa i Fuad Ke~o
Devedeset minuta koliko traje jedna utakmica nogometne reprezentacije BiH samo je zavrni in priprema koje obavlja tim od dvadesetak operativaca NS BiH o ijem se radu u javnosti malo zna; SB otkriva detalje o nainu na koji se priprema reprezentacija, koliko kotaju utakmice, kako se pravi jelovnik za igrae, koliko je opreme potrebno za jedan kvalifikacijski me
NEPOZNATO O REPREZENTACIJI BiH

38
NA PUTU ZA BRAZIL
DO BRAZILA SA BLATNJAVOG TRAVNJAKA HRASNICE

Sa{a Papac, Ivica Osim, Fuad Ke~o i Elmir Pilav
svih tih utakmica, iza onoga {to vidimo sa tribina ili pred ekranom televizora stoji naporan rad, danono}an i mukotrpan rad djelatnika Nogometnog saveza BiH. O njima se u javnosti malo zna, oni nisu u kadru kamera ili pred mikrofonima novinara. No, na njihovom su trudu najzahvalniji oni koji nas uspijevaju obradovati iz utakmice u utakmicu. Reprezentativci, selektor Su{i} i njegovi suradnici. Oni najbolje znaju koliko je vaàn posao sekretara stru~nog {taba, voza~a, ekonoma, doktora, fizioterapeuta... Da nije i njih, ne bi se idu}eg ljeta spremali za put ka Brazilu.
REKUPERACIJA I GALVANIZACIJA
Pripreme za jednu kvalifikacijsku utakmicu nogometne reprezentacije BiH traju i po nekoliko mjeseci. Za to je zaduèn tim operativaca NS BiH, uglavnom je to dvadesetak ljudi koji imaju striktno odre|ene zadatke, a najeksponiranija osoba je Elmir Pilav, sekretar stru~nog {taba. Njegov posao za jednu utakmicu po~inje pra}enjem forme igra~a i eventualnih ozljeda. Statistika i stanje svakog reprezentativca se biljeì i {alje svakodnevno selektoru Safetu Su{i}u i nakon toga se pravi spisak kandidata. Pozivi igra~ima se {alju petnaest dana prije utakmice, ako odu nakon tog roka, klub nije obavezan da pusti igra~a na okupljanje, kaè nam Pilav.
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
lavlje, pobjeda, sre}a, tuga, suze... Sve su to dijelovi jedne utakmice nogometne reprezentacije BiH. Igra~i selektora Safeta Su{i}a u pet kvalifikacijskih me~eva zabiljeìli su ~etiri pobjede i jedan remi. A iza
Najve}i je posao oko organiziranja gostuju}ih utakmica. Tada se i mjesecima ranije moraju rezervirati hotelske sobe, avionske karte. Recimo, prije nekoliko dana sam bio u Latviji, iako sa njima igramo tek u junu. Javili su nam da se u danima kada igramo tamo odràva operski festival. I da su svi hoteli skoro ve} rezervirani. Tako da smo morali oti}i i na}i hotel koji nam odgovara. I to smo napravili doslovno u posljednji tren. Kada smo ve} kod hotela, on mora biti minimalno sa ~etiri zvjezdice i imati makar malo iskustva sa smje{tajem ekipa. Prije svega, gledamo da nije u strogom centru grada, jer moramo imati koliko-toliko mira. Dalje, posebne su na{e èlje kada je u pitanju ishrana, zato moramo imati odvojeni prostor za ru~ak i ve~eru. Mi nismo Englezi da zakupimo cijeli hotel, ali insistiramo da smo sami makar na jednom spratu kako bi igra~i i stru~ni {tab imali privatnost, pri~a Pilav. U me|uvremenu, u dogovoru sa igra~ima, rezerviraju im se avionske karte za okupljanje. Selektor Su{i} uveo je vlastitu praksu, pa se igra~i u hotelu moraju okupiti najdalje do {est sati uve~er. Zajedni~ka ve~era u 19 sati je obavezna. Avionske karte pla}a Savez a nogometa{i imaju i dnevnice koje su odre|ene u Slu`benom listu BiH. I uredno im budu ispla}ene. Mada se nekada desi da svi ne budu na ve~eri. Recimo, prije zadnje utakmice sa
Jedno gostovanje ko{ta stotine hiljada maraka, nosi se pola tone opreme a fizioterapeuti nakon svakog okupljanja smr{aju tri kilograma
39
NOGOMET
Grcima let aviona u kojem je bio Mensur Mujdà je otkazan. Pa je on u hotel do{ao tek u deset nave~er. De{ava se ne{to na {to mi ne moèmo uticati, ali uglavnom momci ne kasne. Reprezentacija tokom okupljanja nema svoga kuhara. Jo{ jedan vaàn ~lan tima, doktor Reuf Karabeg, izme|u ostalog, priprema i jelovnik koji se onda {alje hotelu u kojem odsjeda reprezentacija. Razli~ite su zemlje u kojima igramo, negdje je hrana za~injena a igra~i to ne vole. Niko nema poseban reìm ishrane. Uglavnom su to tri razli~ita jela, na meniju su riba, crveno meso i piletina. Supa, salata i desert su obavezni. Vrijeme prije utakmice, iako imaju dozvolu za izlazak, igra~i uglavnom provode u hotelu. Odmah nakon ve~ere pregleda ih medicinski tim, a posebna pa`nja posve}uje se igra~ima koji iz klubova dolaze àle}i se na ozljede. Nakon trening imamo saunu, masaù, bazen. Dakle, kako bi to rekao ]iro Blaèvi}, rekuperacija pa galvanizacija, kroz smijeh }e Pilav. Kaè i da nema ~udnih ili nemogu}ih zahtjeva. Momci su zaista skromni, ne zahtijevaju ni{ta posebno. Recimo, kada smo igrali sa Turskom, za Hakana [ukura su u Holiday Innu traìli poseban jastuk. Kod nas toga nema. Imamo super odnos, sistem je napravljen i u Savezu sve funkcionira odli~no. Jednostavno, zna se ta~no ko {ta radi i tako i treba. Posebna pa`nja poklanja se i odnosu sa navija~ima, no i tu se nastoji postaviti granica kako bi se sa~uvao mir igra~a. Navija~i su super, zaista su nam ogromna podr{ka. Ni oni ne traè ne{to previ{e, slikanje, autogram. I naravno, uvijek nekome treba ulaznica. Bude nekada i neko ko do|e pitati za neku vrstu pomo}i. Momci izlaze u susret, stavljaju se svima na raspolaganje koliko god mogu, ali i tu postoje limiti. Dok traju pripreme, poseban tim ljudi iz NS-a se brine za sudije me~a, delegata, kontrolora bezbjednosti... Izme|u ostalog, loà stadiona Bilino polje podijeljena je u VIP i V-VIP zonu. U ovoj drugoj su predsjednici Saveza, premijeri, predsjednici dràva... Pozivi se {alju do entitetskog nivoa i gotovo svi se odazovu. Nismo uspjeli saznati ide li poziv i Miloradu Dodiku koji je nedavno, gostuju}i u programu beogradske televizije Prva, izjavio da BiH ima dobru reprezentaciju. Za V-VIP loù priprema se i poseban catering a BiH je vjerovatno jedina zemlja u kojoj sudije na dan me~a borave u istom hotelu sa na{im igra~ima, iako je to strogo zabranjeno. Mi smo dobili posebnu dozvolu jer Zenica nema dovoljno hotelskih kapaciteta na najvi{em nivou da se sudije odvoje, zaklju~uje Pilav dodaju}i da smo imali i nekoliko nenajavljenih doping kontrola, ali da niti sa jednim od na{ih reprezentativaca nije bilo problema.
40
SEJAD SALIHOVI] I ADEM \IPA

Sve volim kao svoju djecu, ali je ova generacija najbolja
Kada do|e ono vrijeme o kojem je govorio Pilav, dakle izme|u treninga i utakmica koje igra~i provode u hotelu, tada na scenu stupa dvojac Radomir ]osovi} i Ismar Hadìbajri}.
KRUNA KARIJERE
Travni~anin ]osovi} od prvog je dana fizioterapeut reprezentacije, mla|i Hadìbajri}, koji taj posao obavlja i u FK Sarajevo, tu je ve} sedam godina. Odmah na po~etku stavi: Safet Su{i} je car careva! Bilo je puno selektora, svi su bili dobri ljudi i stru~njaci, ali Pape je ne{to posebno i najvi{e zbog njega idemo u Brazil, kaè nam ]osovi}. Sa reprezentacijom je obi{ao pola svijeta, bio na turnirima koje je A2 tim osvajao u Indiji, Maleziji, Iranu... Tada
sam upoznao ]iru Blaèvi}a. Bio je selektor Irana i palio raju tr~anjem po terenu. Bio je i u Brazilu, kada smo u prijateljskom me~u izgubili od Brazila 1-0. Me~u u kojem su Sanjin Pintul i Nudèim Geca ~uvali pravog Ronalda, a brazilski novinari traìli nekog od igra~a koji je ratovao na frontu. Pa im tada{nji glasnogovornik Fuad Krvavac podmetnuo Vedina Musi}a. Nizak je, pa }emo im re}i da je bio tenkista, obja{njavao je kasnije Krvavac. ]osovi} i Hadìbajri} se ve} sada spremaju za novi put ka Brazilu. Uvjereni sam u to, kaù uglas. Dugo smo tu, ali nikada igra~i nisu bili ovako slo`ni, nikada nije vladala ovakva atmosfera. Zato i pobje|ujemo. Hadìbajri} kaè da svako okupljanje reprez-
U PAKLU MARAKANE
Radomir ]osovi} i biv{i selektor Bla` Sli{kovi}
NA PUTU ZA BRAZIL
ISMAR HAD@IBAJRI]
Pet dana, tri sata dnevno mukotrpno se radilo kako bi se Miralema Pjani}a osposobilo za nastup u utakmici protiv Gr~ke
entacije zavr{i tri-~etiri kilograma mr{aviji. Radi se neprestano, masaà, pripreme za trening, terapija igra~a, suplementacija... Recimo, sada smo sa Pjani}em radili tri sata dnevno, jer mu je mogao pu}i mi{i} ili loà zbog pauze. Ali sve to radimo sa zadovoljstvom. âst je, zaista je ~ast biti u reprezentaciji. Iako sam mlad, za mene je ovo kruna karijere. Obojica potcrtavaju zadovoljstvo igra~a terapijama. Prije je bilo druga~ije, nekako nam nisu vjerovali, bjeàli su u klubove na terapiju. Sada se i to promijenilo. Sada nas zovu i kada nema okupljanja, pitaju za savjet, da li uzeti neki lijek, koju vje`bu raditi. I na to smo obojica ponosni, pri~a Hadìbajri}. Sa igra~ima se radi po sat i po dnevno kako bi spremni do~ekali utakmicu. S njima idu i na terapije, a me|u njima ima i onih koji insistiraju na dugoj masaì. Pa dobro, kad ve} pitate, Rahimi} se najvi{e voli masirati. I Mravac je bio takav. Ali sve su to super momci, nama ne pada ni{ta te{ko za njih. Ako treba, radi}emo i cijelu no} samo neka nastave pobje|ivati, kaè Hadìbajri} i dodaje: U ìvotu imam samo dvije èlje. Reprezentaciju na velikom takmi~enju i Sarajevo u grupnoj fazi evropskih kupova. Stativa protiv Cluja mi je zasada uskratila tu èlju sa Sarajevom, ali sam siguran da }e mi se sa reprezentacijom sigurno ispuniti.
TREBAT ]E NAM AVION

Plavi VW kombi ve} godinama je za{titni znak nogometne reprezentacije BiH. U njemu se vozi oprema, gosti, nogometa{i na treninge ili terapije. U njemu se dugo vozio i biv{i selektor ]iro Blaèvi}, kojega je kloparanje u njemu izlu|ivalo pa je stalno traìo da mu se na|e kakav drugi auto, da se kupi ili da se potpi{e kakav sponzorski ugovor. ]iro je oti{ao, kombi je ostao a za njegovim volanom uvijek je jedan od dvojice ekonoma koji ve} skoro dvije decenije opsluùju nogometne reprezentativce. Fuad Ke~o i Adem \ipa nerazdvojan su tandem od 1996. godine, kada je na{a repre4.4.2013. I SLOBODNA BOSNA
zentacija igrala prvu kvalifikacijsku utakmicu protiv Gr~ke u Kalamati. Uz njih je sada i Admir Zaimovi}. Ne{to ranije bili su i uz tada{nje mlade reprezentativce koji su nastupali u Pirgosu. Imao sam jedan rokovnik u kojem sam zapisivao sve utakmice, sastave i strijelce svih golova. Negdje mi se izgubio pa sada ne znam ta~an broj utakmica, ali ih je bilo na stotine, pri~a Adem \ipa, ekonom reprezentacije BiH. Kaè da sa utakmice u Pirgosu ~uva i jednu od najdraìh fotografija. Na njoj sam sa mladim reprezentativcem Elvirom Rahimi}em, eto toliko dugo smo uz reprezentaciju, smije se \ipa i dodaje: To je jedan od najboljih ljudi koji su igrali za reprezentaciju. Uvijek dobar, nasmijan, srda~an, pravi profesionalac. Nije se promijenio nimalo od tada. Mada se mora kazati da su svi momci super, zaista nije kurtoazija. Nikada ni s kim nije bilo problema. Ipak, tvrdi kako je aktuelna generacija nogometa{a najbolja s kojom su on i njegovi kolege sura|ivali. Zna{ kako kaù, tu nema truhlih jabuka. Nijedne. To je ono pravilo, svi za jednog, jedan za sve. Kako se oni vole, kako se po{tuju, kao rade, kako po{tuju i selektora i sve nas koji radimo za njih, to je neopisivo. S njima je milina raditi. Mislim da su i to razlozi pobjeda reprezentacije. Zato je ovaj posao za mene velika ~ast. Za svako od okupljanja ekonomi se pripremaju danima. Ovisno od vremenskog doba nosi se i do pola tone opreme. Kada je ljetnje vrijeme, onda oprema teì 300 kilograma, kada je zima, pola tone. U torbama i sanducima su kopa~ke, majice, trenerke, oprema za hotel, tri para dresova... Mora{ misliti na sve, zato je ovaj posao i veliko psihi~ko optere}enje. Recimo, kada smo igrali prijateljsku utakmicu u Alìru, potro{ili smo tri kompleta opreme, jer smo morali igra~e stalno presvla~iti. Misli{ ho}e li neko poderati dres, ho}e li neko zavr{iti krvave glave, pa ga mora{ presvu}i. Ima milion stvari o kojima razmi{lja{. Igra~i su
uglavnom zadovoljni njihovim uslugama. Nekad se naljute kada dobiju tijesne majice za hotel ili trening. Tada ih mi malo slaèmo, kaèmo da je to univerzalna veli~ina, malo ih rastegnemo lijevo-desno pa se oni po~nu smijati i ne pitaju vi{e za veli~inu, kaè \ipa. Igra~i ih po~aste svaki put kada do|u na okupljanje. Uvijek donesu neku sitnicu, majicu, suvenir, dres, parfem. Nama ne treba, ali nas vole pa nas ne zaboravljaju kada putuju. Zanimljivo, svih ovih godina samo im se jednom desilo da im se na putovanjima zagubi oprema. Kada smo igrali sa Francuskom, tada su nam izgubili sav prtljag. Trenirali smo u opremi nekog lokalnog kluba, tr~ali okolo kupovati kopa~ke. Bilo je ba{ gadno, ali je to bio prvi i jedini put. \ipa je ispratio na desetine utakmica mlade i A reprezentacije, radovao se i tugovao, ali su mu dva susreta ostala u pam}enju kao utakmice ~iji mu je rezultat najteè pao. Igrali smo u Biha}u, U-21 reprezentacija protiv Belgije. Vodili smo 3-0 do 69. minute i izgubili utakmicu. Tada sam plakao ko malo dijete. A najteè mi je bilo kada su mladi igrali za plasman na EP protiv eha, nedostajao nam je gol, 13 minuta do plasmana. Generacija Ibi{evi}a, Salihovi}a... Nisam tada spavao no}ima. Danas je uvjeren da }e generacija momaka koje vodi Safet Su{i} sigurno oti}i u Brazil. S njima je 24 sata, zna kako razmi{ljaju i di{u pa red je da mu se vjeruje. Jer preturio je dva baraà preko glave (prvi je bila borba do krvi, u drugom smo bili povaljeni i prije utaakmice), Dance na Ko{evu i rat na beogradskoj Marakani. Ovi momci sigurno idu u Brazil, smijem se kladiti u to, tvrdi Adem. Znam to, jer nikada bolja atmosfera nije vladala u timu. Nikada nije bilo bolje! Od selektora Su{i}a do posljednjeg ~ovjeka, to su sve pravi momci, ljudi koji daju sve od sebe. Malo pri~aju, puno rade, unose se 120 posto u ovaj zadatak. I zato sam siguran da }emo uspjeti. A tada }e nama ekonomima, kada krenemo u Brazil, trebati mali avion da ponesemo svu opremu na Svjetsko prvenstvo.
41
EVROPA, ODMAH POLJSKA Njemaka i Francuska smatraju RAZMATRA Davida Camerona pitanje britans ODR@AVANJE
REFERENDUMA O EURU
Poljska razmatra odràvanje referenduma o pridruìvanju eurozoni, kako bi se prevazi{la blokada u parlamentu povodom ovog pitanja. Premijer Donald Tusk pomenuo je ove sedmice ideju o izja{njavanju gra|ana o nepopularnom euru, po{to desno orijentisana opozicija godinama nagla{ava da }e blokirati izmjene Ustava neophodne za prelazak na evropsku valutu. Usvajanje eura i dalje je cilj Tuska i njegove centristi~ke vlade, a premijer je izjavio da bi se to pitanje moglo rije{iti referendumom zato {to je u tom slu~aju ,,potrebno manje glasova za pobjedu, prenose agencije. Prema uslovima prijema Poljske u EU 2004. godine, ova zemlja od 38 miliona stanovnika obavezna je da prihvati euro, ali joj nije postavljen krajnji rok da to u~ini. Var{ava je obe}ala da }e se pridruìti eurozoni do 2015. godine.
HRVATSKA UVODI VIZNI RE@IM PREMA PRAVILIMA EU-a

Hrvatska je obavezna u procesu pristupanja EU potpuno uskladiti vizni sistem s onim Unije najkasnije tri mjeseca prije datuma pristupanja. Zbog toga je od prvog aprila Hrvatska za dràvljane Turske, Rusije, kao i ostalih dràva koje nisu ~lanice EU-a po~ela primjenjivati klasi~ni vizni reìm, ali radi se na tome da se gra|anima ovih zemalja omogu}i jednostavnije dobivanje viza. Slovenski parlament jednoglasno je ratificirao hrvatski pristupni ugovor s EU. Slovena~ka premijerka Alenka Bratu{ek izjavila je da se veseli skorom ulasku Hrvatske u EU jer je to i u slovenskom interesu, te da ~lanstvo obiju dràva u EU otvara vrata za nove mogu}nosti i suradnju. Proces ratifikacije u potpunosti je dovr{en u Austriji, Bugarskoj, na Kipru, u ê{koj Republici, Estoniji, Francuskoj, Gr~koj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Ma|arskoj, Malti, Poljskoj, Portugalu, Rumuniji,
Britanski mediji odluku Pariza i Berlina da odbijaju sudjelovati u analizi kako zakonodavstvo Evropske unije utjee na zemlje lanice, koju priprema vlada premijera Davida Camerona, vide kao znak sve vee izoliranosti Velike Britanije u EU
rancuska i Njema~ka odbile su sudjelovati u analizi koju priprema vlada premijera Davida Camerona, a koja bi trebala utvrditi kako zako nodavstvo Evropske unije utje~e na zemlje ~lanice, prvenstveno na Veliku Britaniju. Studija o ravnoteì ovlasti, u kojoj }e se, oblast po oblast, analizirati treba li neke ovlasti iz Brisela vratiti u London, bila je bitan dio Cameronovog govora o Evropi,
odrànog u januaru, podsje}aju britanski mediji, koji odbijenicu iz Pariza i Berlina tuma~e kao znak sve ve}eg udaljavanja Velike Britanije u EU. Britanski The Guardian smatra da je simbol premijerove sve ve}e izoliranosti u Evropi to {to su nakon njegovog obe}anja referenduma o britanskom ~lanstvu u EU, Pariz i Berlin odlu~ili zajedni~ki bojkotirati britansku reviziju ravnoteè ovlasti. Njema~ka i
42
da je analiza vlade premijera nske unutarnje politike

hovu namjeru da traè nove pregovore o uvjetima britanskog ~lanstva u EU, ako Cameron na izborima 2015. godine dobije jo{ jedan mandat. U svom dugoo~ekivanom govoru o odnosima Britanije i Unije, odrànom krajem januara, britanski premijer David Cameron je obe}ao da }e, bude li ponovno izabran, do kraja 2017. organizirati referendum o ostanku ili izlasku Velike Britanije iz EU-a. Cameron je rekao da bi èlio da Britanija ostane u bloku 27orice, ali da smatra kako se EU mora radikalno reformirati, te da èli ispregovarati novi sporazum o odnosima Velike Britanije s EU-om, koji bi onda ponudio Britancima da se o njemu izjasne na referendumu s pitanjem: ostati u EU na tim novim temeljima ili u potpunosti iza}i. Evropska komisija je oprezno reagirala na govor britanskog premijera, a reakcije u Evropskom parlamentu (EP) su bile uglavnom negativne. Predsjednik EP-a Martin Schulz je upozorio na mogu}nost opasnog presedana ako bi se Britaniji dopustilo da sama izabere koji su joj dijelovi evropskog pravnog poretka prihvatljivi te da bi to moglo u kona~nici dovesti i do raspada Unije. Vrlo o{tar u svojoj reakciji bio je {ef najve}e politi~ke skupine u EP-u Joseph Daul iz Evropske pu~ke stranke. Daul je izrazo ~u|enje {to premijer iz Konzervativne stranke poku{ava poni{titi doprinose svojih konzervativih prethodnika, poput Winstona Churchilla, Harolda Macmillana, Edwarda Heatha, Margaret Thatcher i Johna Majora, koji su pridonijeli stvaranju dana{nje Evrope. On je tada izjavio da se ne}e pregovarati o temeljnim na~elima koja su omogu}ila mir i prosperitet na kontinentu, na~elima koje je prije 40 godina ispregovarala i prihvatila Velika Britanija. (D. Savi})
Slova~koj, [paniji, [vedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, dok su Danska i Njema~ka zapo~ele pojedine radnje u procesu ratifikacije. Slovenija se sada pridruìla Belgiji, Finskoj i Nizozemskoj kao dràvama u kojima je Ugovor ratificiran u predstavni~kom tijelu.
Ê[KA LEGALIZIRALA MARIHUANU ZA POTREBE LIJEÊNJA

U ê{koj, jednoj od najliberalnijih evropskih zemalja u pogledu kanabisa, postalo je dopu{teno njegovo kori{tenje u terapeutske svrhe jer je stupio na snagu zakon donesen u decembru koji dopu{ta pribavljanje te droge radi ublaàvanja simptoma te{kih bolesti. Kanabis }e se mo}i nabaviti samo na elektroni~ki lije~ni~ki recept radi ublaàvanja simptoma bolesti kao {to su rak, Parkinsonova bolest, psorijaza, multipla skleroza. ê{ka Republika }e tokom godinu dana uvoziti drogu sve dok Nacionalni institut za kontrolu lijekova ne po~ne izdavati licence na pet godina doma}im uzgajiva~ima.
Reakcije Reakcije u u Evropskom Evropskom parlamentu parlamentu na na stavove stavove britanskog britanskog premijera premijera o o budu}nosti budu}nosti Velike Velike Britanije Britanije u u EU EU bile bile su, su, uglavnom, uglavnom, negativne negativne
ODJECI ODJECI CAMERONOVOG CAMERONOVOG GOVORA GOVORA O O EVROPI EVROPI
ISTRAGA O KRIZI NA KIPRU

Kiparske vlasti su po~etkom sedmice okrenule istragu u vezi sa izbijanjem bankarske krize u toj zemlji. Na ovaj na~in, predsjednik Kipra Nikos Anastasijades èli otkloniti sumnje da su ~lanovi njegove porodice imali pristup informacijama koje su im pomogle da za{tite svoja sredstva od udara na bankarske depozite, na koji je Nikozija pristala u zamjenu za me|unarodnu finansijsku pomo}. Ministar finansija Kipra Mihalis Saris podnio je u utorak ostavku a nakon {to je formiran istra`ni komitet koji treba da ispita razloge zbog kojih je Kipar u finansijskoj krizi. U sjeni te{ke krize koja je pogodila Kipar, ostala je inicijativa turskog ministra vanjskih poslova Ahmeda Davutoglua da se obnove pregovori razjedinjenih kiparskih Grka i Turaka te Gr~ke i Turske o ujedinjenu otoka ili o osnivanju dviju dràva.
Francuska smatraju da je spomenuta analiza pitanje britanske unutarnje politike te da one zbog toga nemaju razloga u tome u~estvovati. Analiza treba posluìti britanskoj vladi i premijeru kao podloga za nji-
43
BUSINESS
Priredio: ASIM METILJEVI]
Odli~ni poslovni rezultati Sarajevo-osiguranja Kolaps najve}e tvornice u isto~nom dijelu RS-a Haden SA zakazao vanrednu skup{tinu dioni~ara Rekordna zaduènost preduze}a
Gubici Bira za 110 miliona KM vei od imovine

Specijalni tim Vlade Republike Srpske, u kojem pored ostalih sudjeluju predstavnici Poreske uprave, Ministarstva finanansija i Ministarstva policije, zapo~eo je opse`nu kontrolu poslovanja u zvorni~koj Fabrici glinice Bira~. Neposredni povod za nenadani upad istra`nih organa u ovu tvornicu bio je zajedni~ki sastanak sindikalnih organi zacija Bir~a i njenog najva`nijeg poslovnog partnera Boksita iz Mili}a. Ove dvije uzajamno povezane tvornice zapo{ljavaju 2.000 radnika i ubjedljivo su najve}i i najzna~ajniji poslovni sistem na prostoru manje razvijenog isto~nog dijela Republike Srpske. Eventualni kolaps ove dvije tvornice imao bi nesagledive ekonomske i socijalne posljedice na cijelu regiju. Sindikalne organizacije Bir~a i Boskita upozorile su upravo na tu mogu}nost. Na sastanku je, naime, konstatirano da su problemi u dvije tvornice narasli toliko da ih dva kolektiva ne mogu sami rije{iti bez hitne i obilate podr{ke Vlade RS-a. Za po~etak, sindikalne organizacije dvije povezane tvornice zatraìle su novi kredit Investicijsko-razvojne banke RS-a u iznosu od 25 miliona KM iz kojeg bi se finansirao projekat energetske efikasnosti - kori{tenje jeftinog uglja umjesto skupog plina. U protivnom, ako kredit izostane, Bira~ }e zaustaviti proizvodnju kako bi sprije~io daljnje gomilanje poslovnih gubitaka. Vlada RS-a krajnje je ozbiljno shvatila ove prijetnje i po hitnom postupku formirala poseban tim finansijskih i ekonomskih stru~njaka, sa zadatkom da utvrdi stvarne razmjere nagomilanih poslovnih gubitaka koji su navodno za 110 milina KM nadma{ili ukupnu vrijednost imovine Bir~a!
NOVI POSLOVNI USPJEH

Skup{tina dioni~ara Sarajevo osiguranja dala je punu podr{ku menad`mentu kompanije na ~elu s direktorom Midhatom Terzi}em
Sarajevo-osiguranje uvrstilo lidersku poziciju

Uprkos dubokoj privrednoj krizi u koju je potonula privreda BiH, Sarajevo-osiguranje je i u protekloj godini ostvarilo zavidne poslovne rezultate: ostvarena je premija u iznosu od 64,5 miliona KM i neto dobit u iznosu od 1,5 miliona KM. Na posljednjoj sjednici skup{tine dioni~ara Sarajevo-osiguranja, i mali i veliki dioni~ari, me|u kojima je najve}i dràva odnosno federalno Ministarstvo finansija, odali su priznanje upravi dru{tva za ostvareni poslovni rezultat u 2012. godini i podràli aktivnosti koje }e biti provedene u narednom periodu kako bi ovo osiguravaju}e dru{tvo zadràlo vode}u poziciju na trì{tu osiguranja u BiH. Prema rezultatima poslovanja, Sarajevoosiguranje je ostvarilo trì{ni udio od skoro 18 posto me|u dru{tvima sa sjedi{tem u Federaciji BiH. Vode}e bh. osiguravaju}e dru{tvo ostvarilo je porast premijskog prihoda za 3,2 posto ili 2,1 milion KM u odnosu na godinu ranije. U isto vrijeme, Sarajevoosiguranje je isplatilo rekordnih 29,8 miliona KM svojim osiguranicima i klijentima po osnovu {teta razli~itih vrsta osiguranja. Me|u tim {tetama je i 2 miliona KM tzv. prijeratnih {teta, po obavezama koje su nastale prije 1992. godine. Unato~ te{kim uslovima poslovanja i u prva dva mjeseca 2013. godine
44
Sarajevo-osiguranje je zadràlo lidersku poziciju me|u 25 osiguravaju}ih dru{tava na trì{tu osiguranja u BiH i u~vrstilo poziciju regionalno uspje{nog doma}eg preduze}a koje je, podsjetimo, jedino bh. osiguravaju}e dru{tvo me|u 50 najve}ih osiguranja iz regiona jugoisto~ne Evrope u rangiranju koje tradicionalno provodi agencija SeeNews. Midhat Terzi}, direktor Sarajevo-osiguranja, isti~e kako je protekla godina zavr{ena uspje{no i zbog ~injenice da su sve obaveze uredno izmirene prema komitentima, uposlenicima, kao i dràvi kroz pla}ene doprinose i poreze. Na{ plan u 2013. godini je prije svega vezan za zadràvanje postoje}ih komitenata, uredno pla}anje {teta i ostvarenje ve}eg udjela u premijskom prihodu ìvotnog osiguranja, {to bi sve skupa omogu}ilo i zadràvanje liderske pozicije na trì{tu. Ukoliko nam ekonomske okolnosti u zemlji i situacija na trì{tu to dozvole, planiramo sna`nije nastupiti u oblasti prodaje specifi~nih vrsta osiguranja kao {to je {tedno osiguranja od posljedica nezgode za djecu i omladinu te kroz posebnu ponudu iz oblasti dopunskog zdravstvenog osiguranja kao i dopunskog osiguranja za slu~aj nastanka te{kih bolesti, rekao je Terzi}.
Dvojac Uzunovi-Arslanagi preuzima Bosnalijek

Investicijski fond Haden SA iz Luksemburga, preko kojeg je ruska tvrtka Imfarm kupila blizu 30 posto dionica Bosnalijeka, zakazala je vanrednu sjednicu skup{tine dioni~ara za 19. april na kojoj }e biti izabran novi nadzorni odbor i uprava kompanije. Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, Haden SA }e za novog direktora Bosnalijaka kandidirati Nedima Uzunovi}a, biv{eg zastupnika sarajevske firme u Moskvi i nekada{njeg najblièg suradnika ranijeg direktora Bosnalijeka E dina Arslanagi}a. Prije tri godine Arslanagi} je smijenio Uzunovi}a i protiv njega zatraìo provo|enje krivi~ne istrage, no unazad nekoliko sedmica Uzunovi} i Arslanagi} odlu~ili su zakopati ratne sjekire i uspostaviti novi, obostrano korisni poslovni savez. Kompromisna nagodba Uzunovi}a i Arslanagi}a uvjetovana je nepredvi|enim razvojem doga|aja u Vladi Federacije BiH. Uzunovi} je naime ra~unao da }e se nakon rekonstrukcije federalna Vlada svrstati na stranu ruskog investitora i osigurati mu prevlast u Bosnalijeku, a kako se to nije desilo, Uzunovi} je bio primoran okrenuti se malim dioni~arima Bosnalijeka i njihovom zastupniku na skup{tini dioni~ara - Edinu Arslanagi}u. Uzunovi}ev Haden SA i mali dioni~ari koje zastupa Arslanagi} zajedno kontroliraju oko 46 posto dionica, pa u prvom krugu ne}e mo}i izabrati novu upravu i novi nadzorni odbor, nego }e to uraditi na drugoj vanrednoj sjednici dioni~ara, vjerovatno 5. maja, kada }e se kvorum utvr|ivati prema broju prisutnih dioni~ara i kada bi Uzunovi}ev Haden SA i Arslanagi}evi mali dioni~ari mogli obezbijediti 51 posto glasova i preglasati zastupnike dràvnog kapitala - Vlade Federacije BiH i zastupnike Libijskog fonda koji u Bosnalijeku kontrolira oko 8 posto dionica. No, ne treba isklju~iti mogu}nost ni posve druk~ijeg razvoja doga|aja u Bosnalijeku. Naime, Vlada Federacije BiH odnosno resorno ministarstvo industrije, u ~ijoj je nadle`nosti i Bosnalijek, tako|er poku{ava pridobiti male dioni~are i osigurati prevlast na skup{tini dioni~ara. Vlada Federacije BiH i Libijski fond zajedno kontroliraju blizu 30 posto dionica i u slu~aju da mali dioni~ari
Nekada{nji Nekada{nji direktor direktor Bosnalijeka Bosnalijeka Edin Edin Arslanagi} Arslanagi} stao stao je je na na stranu stranu ruskog ruskog investitora investitora
NEIZVJESTAN NEIZVJESTAN ISHOD SKUP[TINE
stanu na njihovu stranu, mogli bi preglasati zastupnike Uzunovi}evog fonda Haden SA i sprije~iti rusku trgova~ku tvrtku Imfarm da za svega 35 miliona KM preuzme najve}u farmaceutsku kompaniju u BiH.
Ukupni dug privatnih i javnih preduzea 8,2 milijarde KM

U 2012. godini, privatna preduze}a u BiH zaduìla su se za dodatnih 315 miliona KM, pa se ukupni dug privatnih preduze}a na kraju godine popeo na 7,4 milijarde KM. U istom razdoblju, krediti odobreni javnim preduze}ima u protekloj godini porasli su za 25 miliona KM pa su na kraju godine javna preduze}a dugovala oko 785 miliona KM. Zajedno, privatna i javna preduze}a u BiH duguju bankama 8,2 milijarde KM, {to je ujedno i najve}a razina kreditne zadu`nosti preduze}a registrirana nakon rata.
45
PROFESOR JELÎ]
Preslikavanje utvr|enih ànrovskih obrazaca na na{e prilike ~esto izgleda groteskno
MONDO BOBO
48
AUTOR MALOG - VELIKOG FILMA ZA SB
Film o Mostaru, zbog Mostara i radi Mostaraca, u gradu u kojem je roen, snimio je prole godine zagrebaki reditelj BOBO JELI; OBRANA I ZATITA premijerno je prikazana na ovogodinjem Berlinaleu, a scenarista i reditelj ovog ostvarenja za na magazin govori o njegovom nastanku
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILIÎ]
Obrana i za{tita scenariste i reditelja Bobe Jel~i}a je, podsjetimo, pri~a o Slavku, koji sa suprugom Milenom ìvi u zapadnom dijelu Mostara i ima dilemu da li svom prijatelju \ulagi oti}i na dènazu u isto~ni dio grada. Slavka igra Bogdan Dikli}, a Milenu Nada \urevska. I, oboje se maestralni! Oti}i }e Slavko na dènazu, sa ènom i na àlost, pa }e se vratiti natrag, a ona }e mu zamjeriti {to se nije pona{ao adekvatno.
KRIZA USTAVA I SUSTAVA

Kako interesantnim u~initi film u kojem se, zapravo, ni{ta ne doga|a, a takvo je Va{e ostvarenje? Uvijek je motiviraju}a ili najbolje motiviraju}a nerje{ivost problema kojim se bavi{. Ne{to dramski ne opstoji ako je rje{ivo. Nerje{ivost se ti~e i op}e politi~ke klime, {to je poznato, ali i satusa pojedinca koji egzistira u njoj. isto racionalno: stvari ne idu dalje, ne razvijaju se. Budu}nost postoji, naprosto kao ~injenica, kao vrijeme koje proti~e, koje dolazi i odlazi, ali ne postoji u smislu neke racionalne predod`be, ili ideje. A neizvjesnost, poznato je, ubija. Jedan se ma|arski film zove Vrijeme je stalo. Mislim da ga je radio Peter Bacs. Recimo, da je ta nepomi~nost, stati~nost ako tako mogu re}i bilo ne{to {to me motivira.
Obranu i za{titu ste snimali pro{log aprila, a 9. februara je i premijerno prikazali u Berlinu. Da li je publici koja je film gledala na Berlinaleu uop{te jasan koncept i smisao na{ih ìvota? Muka mi je od doga|ajnosti, naj~e{}e hinjene u na{im filmovima. Ako precizno slijedimo ìvot oko nas, doga|ajnost na ovim prostorima je druga~ija od doga|ajnosti recimo u Americi, a samim tim i u holivudskim filmovima. Koji su onda tamo i ànrovski determinirani. U odnosu na tu istu doga|ajnost. Tako da moj poziv na nedoga|ajnost, kako ste je vi nazvali, a ja taj naziv uzimam uvjetno, zna~i zapravo i poziv na ozbiljnije bavljenje ìvotom oko nas, na ozbiljnije traènje jezika za njegovo de{ifriranje, ali i poziv, za{to ne, na originalnost. Na autenti~nost, na ne{to na{e. Ili na{ije, {to bi ovdje zna~ilo vi{e na{e nego {to je to bilo do sad. Preslikavanje utvr|enih ànrovskih obrazaca na na{e doga|ajnosti prilike, ~esto izgleda groteskno.
A da li im do mozga mogu do}i i najbizarnije prepreke koje nam nekada stoje na putu, a koje su itekako vidljive i u Va{em filmu? A da li nama mogu do}i? Da li bi ti mogao opisati koncept po kojem se tu ìvi? Je li on izreciv? Vi{e se tu radi o stihiji i improvizaciji, nego o bilo kakvom konceptu, osmi{ljenom i prepoznatljivom. Nacionalna kriza, socijalna, kriza sustava, i ustava. Kriza parlamenta, i kriza pojedinca. Kriza odnosa pojedinaca prema institucijama dràve, i njih prema pojedincu. Je li to koncept? U BiH se to najbolje vidi, ali mogao bih po~eti pri~ati i o Hrvatskoj. Mo`da je kriza taj koncept. Ali Slavko,
glavni junak filma, formiran je u socijalizmu, otud i naziv filma, i od njega puno ba{tini - i strah od dràve i njene mo}i, kao i trpljenje kao na~in ìvota. A taj odnos je, usudio bih se re}i, univerzalan. Slavku njegova èna Milena, a poslije dènaze, prigovara da se prepao zato {to njegov prijatelj Dragan ni ne zna da je ovaj oti{ao u isto~ni dio grada. No, dobro. Jeste li Milenin lik pisali samo za Nadu \urevsku? Nisam pisao za nju. Pisao sam scenarij, a samim tim i uloge u njemu, na osnovu autenti~nih izvora, pri~a koje sam otprije znao, anketa koje sam radio sa ljudima iz Mostara. Razgovarao sam sa jako puno ljudi da bih uop}e prodro u sr`, u kolektivitet tih dojmova, da bih mu na{ao zajedni~ki nazivnik. Tako sam stvarao tu unutarnju psiholo{ku sliku grada. Nada \urevska se tu nametnula kao arhetip, ne znam kako re}i druga~ije, nego tipi~ne ène, mentalitetno vrlo zadane, i svjesne sebe, tog {to jest. Nada jest to, ta èna koja trpi, jer ne moè biti druga~ije, i koja se bori jer druge nema. U stvarnosti je mogu lako zamisliti u takvim situacijama. Drugi razlog je bio fleksibilnost i sposobnost, te spremnost na na~in rada koji ja preferiram, a radi se, ukratko, o autenti~nom pozicioniranju lika, i tre}e - govor, koji nije morao biti opona{anje mostarskog, ali koji bi imao njegovu meko}u i melodioznost. A da li je bilo dileme ko }e igrati ulogu Slavka? Kako za Nadu tako i za Bogdana Dikli}a. Nisam ih gledao kao iskusne glumce, niti kroz ono {to su do tad radili. Trebalo mi je racionalno razumijevanje
DIVAN PAR
Nada \urevska i Bogdan Dikli}, neposredno pred po~etak snimanja filma (gore) i u sceni iz ostvarenja Obrana i za{tita (desno)
49
PROFESOR JELÎ]
problema zbog kojeg je taj lik uop}e napisan. Kao i sposobnost suptilizacije u manifestiranju, u pretvaranju tog racionalnog materijala u emotivni. Tu sam jako osjetljiv i detaljan i strog. Tu nema {vercanja. To ili jesi ili nisi. Zato sve te vje`be i probe. Koje su bile dugotrajne, za njih mukotrpne, da dobijem njihov, gluma~ki i osobni komentar koji }e biti upisan u njihovu izvedbu. Sahrana kao takva nije problem, ali postoji svijest o tome da si pre{ao iz jednog prostora u neki drugi. Da si napustio ne{to i do{ao negdje. To stvara fenomene dolaska, odlaska, povratka, prelaska granice, granica, svoga, tu|ega itd., da ne nabrajam dalje, a sve to na jednom malom prostoru. Taj bi fenomen i da nije bilo rata bio zanimljiv. Mali prostor ga ~ini jo{ zanimljivijim. ak i kada na to gledamo hladno, bez emocija, bez osobnog interesa. I ljudi u stvarnosti idu s jedne na drugu stranu, za poslom, za drugim obavezama, pa i u filmu to rade, me|utim sitna nelagoda unutra uvijek postoji. Slavkova dilema, zapravo njegov pretjeran oprez, jeste podsje}anje na tu nelagodu koja u svakom trenutku moè narasti, i postati dominantna. I on ode na dènazu, po{teno ispuniv{i svoju obavezu, ali kaèm, ta nelagoda i dalje postoji, i prije i poslije, i za vrijeme dènaze. Eto, ovo je film o njoj. Slavko svom sinu Kre{i, koji ìvi u Zagrebu, o aktuelnoj situaciji u Mostaru kaè sljede}e: Svi su me|usobno dobri, a samo {to ne pukne. Kako Vama danas izgleda Mostar? Htio sam upozoriti na neke stvari, a ne docirati. Konstatirati stanje stvari, a ne nuditi lo{iju ili bolju stranu medalje. Posmatrati stvari objektivno, koliko god je to mogu}e. Smatram to nekom moralnom zada}om. A to {to Slavko kaè jest pesimisti~no, ali on je pesimisti~an oduvijek i zauvijek. Pesimizam je i osiguranje da se ~ovjek ne opusti, da se ne bi razo~arao, jer ako se razo~ara, boji se da ne bi opstao. To jest jedna vrsta samozavaravanja. A samozavaravanje u ovakvim prigodama je dobra terapija. S druge pak strane, to {to kaè nije ba{ sasvim neto~no, zar ne? Tako da nije bitno kako meni Mostar izgleda, namjerno izbjegavam u}i u neku povr{nu konstataciju, mislim da se va`nije sloìti oko nekih ~injenica, nego se nametati vlastitim dojmovima. Zato }u samo kratko re}i, ~injeni~no, bez velikih rije~i i bez politizacije: postoje slu`be ~iji slu`benici po nekoliko mjeseci ne dobivaju pla}u i postoje djeca tih slu`benika i njihove obitelji koji od tih pla}a moraju ìvjeti. Svi mi koji redovito primamo pla}u bi se nad tom ~injenicom morali zamisliti. Eto, zbog Mostara i Va{eg filma o Mostaru, ne progovorismo ni jednu ni o ~emu drugom. Pa }u jo{ samo priupitati kada }e film biti prikazan u Bosni i Hercegovini? Film }e u}i poslije nekih ljetnih festivala u redovitu distribuciju u BiH i Hrvatskoj. Naravno, na{a èlja je da poslije tih festivala film bude prikazan ba{ u Mostaru.
POTENCIRANJE, NAGLA[AVANJE, ISTRA@IVANJE

Tema Va{eg filma bila je sigurno kvalitetna osnova i za dokumentarni film. Jeste li upravo zbog toga u Obranu i za{titu i upisali aran`man sa dokumentaristi~kim notama i vinjetiranim harmonijskim krugovima u kadrovima? I ina~e nisam zadovoljan statusom realisti~nosti na filmu i u kazali{tu, pa sam je potencirao, nagla{avao, istraìvao na~ine kako da je dobijem {to kvalitetnije. Otud neke prljave scene sa manjkom napetosti, dramskog a s nagla{avanjem onog spontanog, usputnog, atmosferi~nog, kad svi pri~aju u isto vrijeme, nemotivirano {ute, ili kad se ni{ta ne doga|a, kako si ti to definirao. Kao i sahrana, koja je u su{tini skup prakti~nih radnji sa odre|enim ciljem, kao neki obrt. Patnja i emocije, dolaze prije ili/i kasnije. Nisam filmski kriti~ar, ali da jesam vrlo bi mi te{ko bilo Obranu i za{titu ànrovski odrediti... @anr, dakako, mora biti odre|en, ekonomi~nosti radi, na kraju i zbog klasifikacije filmova po rafovima videoteka, recimo. Pa }e ovaj biti odre|en recimo, kao nekakva drama, to~nije postratna drama, ili jo{ to~nije postratna psiho drama sa elementima ne~eg. ega? Mo`da humora? Ha! I mogli bi tako unedogled. Ho}u re}i da su
KAFA U MOSTARU
Bobo Jel~i} scenarista je i reditelj filma Obrana i za{tita
pojmovi ànra rastezljivi i da se njima moète igrati. Ja se nekako nagonski otimam ikakvoj klasifikaciji, najradije bih svoju, novu, nepostoje}u. Ako je to mogu}e. Bili ste vrlo pedantni, do u detalj ta~ni. ak se i na dènazi u Va{em filmu, kada se rahmetlija iz mezara ispra}a, ako Bog da, u dènnet, produciraju problemi kao {to se to de{ava i na ve}ini dènaza: noge gore, prvo velike daske, izvuci ~ohu... ini mi se da ste dosta vremena proveli razra|uju}i upravo detalje?
NOVI TEATARSKI NAÎN
Izvoznik jednog od najvanijih hrvatskih kulturnih proizvoda

Bobo Jel~i} ro|en je 1964. u Mostaru. U Zagrebu je diplomirao na Odsjeku za kazali{nu reìju i radiofoniju Akademije dramske umjetnosti. U jednoj njegovoj biografiji pi{e da je sa Nata{om Rajkovi} pokrenuo potpuno novi na~in teatra, koji }e od 2000. do danas postati jedan od najva`nijih hrvatskih kulturnih proizvoda; teatar bez dramskog teksta, sa autorskom pozicijom glumca oslonjen prije svega na kazali{te i njegov rekvizitarij. Osvojio je brojne hrvatske i inostrane nagrade. Samo predstava S druge strane odigrana je na vi{e od trideset svjetskih festivala, a pro{le jeseni je pozvana na desetodnevno gostovanje u znameniti Theatre la Colline u Parizu, kad se za nju traìla karta vi{e. Jel~i} je profesor glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Trenutno se priprema za Dubrova~ke ljetne igre, gdje }e raditi sljede}i projekt i narednu kazali{nu sezonu, te za novi filmski projekt.
50

EKSPLICITNO EKSPLICITNO I I BEZ BEZ USTEZANJA USTEZANJA
Moji Moji romani romani potpuno potpuno su su druga~iji druga~iji od od bilo bilo ~ega ~ega {to {to moète moète prona}i prona}i u u bosansko bosanskoherc hercegova~koj egova~koj knjièvnosti, knjièvnosti, kaè kaè Sanela Sanela Dizdarevi} Dizdarevi}
Njeno ime postalo je poznato javnosti prije nekoliko mjeseci, nakon to je u web-kolumni opisala kako je prisustvovala bizarnim seksualnim orgijama u sarajevskom naselju Grbavica; SANELA DIZDAREVI (35), autorica prvog bh. erotskog romana pod nazivom BORIM SE SA STRASTIMA, za na magazin govori o svom spisateljskom radu, ezoteriji, seksu i drutvenim tabuima, te reakcijama Bosanaca i Hercegovaca na njene kontroverzne romane
SANELINE SIROVE STRASTI

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
Z
52
a sebe kaè da je ro|ena s posebnom energijom, uìva u stvaranju ne~eg novog i potpuno druga~ijeg, te da je sve osim obi~ne ène. Sanela Dizdarevi}, 35-godi{njakinja rodom iz Dervente, nast anjena u Sarajevu, autorica je prvog bosanskohercegova~kog erotskog romana Borim se sa strastima koji je objavljen u izdanju mlade beogradske ku}e Ind Media Publishing pod oznakom 18 +, a reklamiran kao najkontroverznije {tivo koje se pojavilo na ovim
prostorima posljednjih godina. U Sanelinoj biografiji, izme|u ostalog, stoji: Ro|ena 24.06.1977. godine u Derventi. Kao diplomirani biolog, nakon zavr{etka studija radila je u nekoliko {kola, gdje je uglavnom vodila nastavu na engleskom jeziku. Bavi se novinarstvom pi{u}i za portal Doznajemo.com, kao i za druge medije.
Meni je pisanje u genetskom materijalu, kaè Sanela. Me|u mojim Dizdarevi}ima ima mnogo talentovanih, a bogme i ~uvenih pisaca. Ta genetika se jednostavno u jednom trenutku, prije nekih osam godina, kod mene aktivirala. Tako|er, ro|ena sam s nekom posebnom energijom, koja zahtijeva da ~inim stvari
Ma{tala sam da mi zabija prst... Od strasti, lice mu je podrhtavalo kao mlin za kafu...
PRVA BH. AUTORICA EROTSKIH ROMANA
koje nikada ranije nisu vi|ene, tako da su moji romani potpuno druga~iji od bilo ~ega {to moète prona}i u bosansko herc e gova~koj knjièvnosti, obja{njava.
BRA^NA MONOTONIJA I SEKSUALNI TABUI

A da je to svakako istina, uvjerili smo se nakon {to smo se detaljnije upoznali sa njenim stvarala~kim opusom. Sanelin knjièvni prvijenac, pod naslovom Majstor za gatke, objavljen je 2010. godine u izdanju TKD [ahinpa{i} iz Sarajeva. Roman govori o ìvotu mladi}a ~iji se tetak bavi uklanjanjem crne magije i vidovnja{tvom. Glavni protagonist je veoma skepti~an na spomen bilo ~ega {to nauka ne moè dokazati. Ironija je u tome {to se zaljubljuje u djevojku ~iji se smisao ìvota sveo na obilaènje onih koji }e joj pomo}i da se izlije~i od posljedica crne magije Ezoterija je oblast koja je Sanelu, kako kaè, oduvijek intrigirala: Te fenomene istraùjem prakti~no cijelog
- Volim te..., ti si moje dijete - {aptala bi mi na uho. - Volim te kao svetinju. Ja sam se na to loìla kao da se tjeram. Draìla me je svojom posebno{}u i tjerala me da imam neoprostive snove. Mimo svake volje vidjela sam nas da vodimo ljubav i da jedna drugu diramo. Uàsno. Bivalo me je strah da ne nasluti koji mi se klinac vrzmao po glavi. ûla sam za lezbijke, ali u ta vremena pojam lezbijstva bio je ravan najgorem ljudskom razvratni{tvu i zlo~inu. Te{ko si ga i izgovarao koliko je mu~an. Pa sam potajno masturbirala: ne direktno na nju, nego na stvari koje asociraju na nju. Jer me direktna masturbacija na isti spol, naro~ito maminu prvu rodicu, i koja me je uz sve to prihvatala kao ro|eno dijete, podsje}alo na ne{to najizopa~enije i najbolesnije. Ali, crkla dabogda ako nisam naslu}ivala da me èli! Jednom prilikom dok sam nam sjeckala mezu, obuhvatila me je odozada i prignje~ila se uz mene. Prignje~ila se uz mene topla i predivna. Onda osjetim da me liè po vratu. Da, liè po vratu! Zjaknem je onako polupijanu i procijenim da je najtreznija {to sam je ikada vidjela, tako da je ta~no znala {ta ~ini.
ìvota. Jo{ kao djevoj~ica po~ela sam se zanimati za magiju teoretski, ali ni magijska praksa mi nije bila strana. Magija me je, dakle, uvijek privla~ila. Naravno, poslije }u saznati kako sam se upu{tala u ru`na i nedozvoljena posla. Osjetila sam to na svojoj koì. Iako sam do{la pameti s devetnaest godina, kada sam upoznala vjeru, i dalje se bavim prou~avanjem
alternativnih stvari i ezoterije. O njima naj~e{}e i pi{em, govori Sanela. Njeno ime postalo je poznato {iroj javnosti u BiH prije nekoliko mjeseci, nakon {to je u jednoj od svojih kolumni objavljenoj na portalu Doznajemo.com opisala kako je prisustvovala bizarnim seksualnim orgijama u sarajevskom naselju Grbavica. lanak se preko no}i pro{irio
53

internetom, a pojedini mediji bili su uporni u nastojanju da saznaju gdje se ta~no odràvaju te orgije i ko u njima u~estvuje, posebno s obzirom na to da je Sanela izjavila kako je na to mjesto oti{la u dru{tvu jedne ugledne doktorice sa Klini~kog centra Ko{evo. O reakcijama bh. javnosti nakon objavljivanja sporne kolumne, Sanela kaè: Bilo je veoma nezgodnih poruka, pa ~ak i fizi~kih prijetnji. Ne znam za{to su pojedini ljudi izgradili veliki animozitet prema meni, kada sam sve objasnila u brojnim intervjuima. Bilo je tu raznog divlja{tva, ~ak sam morala izbrisati svoj Facebook profil. Zapravo, ne znam ni {ta im je ta~no zasmetalo kod mene. To vam je isto kao da neko galami, odnosno urla na vas, pri tome vas ispljuje po licu, a ne kaè ni{ta. Vi ga zbunjeno gledate, jer samo ~ujete neku jeku. ovjek nekada smeta pojedinim ljudima samo zato {to je ìv, vjerujte. Kada bi mogli uzeti magi~nu gumicu i izbrisati me, u~inili bi to. Ali, nisam im ja kriva zbog njihovih bolesti i kompleksa... Sanela nije dozvolila da je negativne reakcije i osuda konzervativnog (~itaj: ve}eg) dijela javnosti pokolebaju u njenom spisateljskom radu. I tu dolazimo do njenog drugog romana, Borim se sa strastima. Knjiga na veoma eksplicitan na~in govori o seksualnim iskustvima mlade ène zarobljene u bra~noj monotoniji Junakinja najprije po~inje ma{tati o zgodnom mladi}u iz susjedstva, ali istovremeno pati od osje}aja krivice, koji je odvodi u dublja razmi{ljanja o sebi kao preljubnici u mislima. Redaju se sje}anja: od prvih seksualnih iskustava sa sinom prijatelja njenih roditelja, preko lezbijske veze sa maminom rodicom u prvom koljenu (?!), pa do avanture sa starijim, oènjenim mu{karcem U svojim opisima seksa Sanela je toliko otvorena da nam je ~ak sama rekla kako ne}e zamjeriti ako ne objavimo pojedine odlomke iz romana, jer je svjesna da bi to mo`da bilo previ{e za novine. Uvjeravamo je da kod nas nema cenzure i pitamo kakve su bile reakcije ~italaca, a posebno njenih prijatelja, kolega, ~lanova porodice, nakon {to je objavila prvi bh. erotski roman? Zanimljivo je da mla|i nastupaju konzervativnije - da ne kaèm da su potpuno zatvoreni prema ovakvim sadràjima - a starije generacije su mnogo tolerantnije. Naro~ito gospo|e u {ezdesetim godinama, pri~a Sanela. Ne znam za{to, ali ne osje}am pretjeran stid pred svojom porodicom. Seks je ne{to prirodno, njega ima na svakom koraku, a ja sam samo o tome pisala. Postoji mnogo predrasuda u javnosti prema osobama koje ru{e tabue, a ja sam upravo takva. Sve moje knjige proète su seksualno{}u, provokativne,
54
- Jesi li ikada razmi{ljala o starijem mu{karcu? Vlaàn dah iz njegovih usta svrbuckao me je u uhu. Relativno iskrena, ne odgovorim. - Imam ènu, ne}u ti lagati. Po zanimanju je isto doktorica. Volim je, ali to nije vi{e to. Otu|ili smo se, svako vodi svoj ìvot. Kada sam ugledao tebe, pomislio sam kako poèljna tinejdèrica. To {to sam u braku, za mene nije velika prepreka. Gledao mi je u sike a nosila sam majicu na ve izrez. Razmi{ljala sam za{to jednostavno i otvoreno ne pita ho}u li spavati sa njim. Ali ne, on je pravio uvertiru. Dodu{e, nije bio naporan kao kada se {alio, naprotiv, osje}ala sam uh kako sam osje}ala da mu je tijelo èljelo moje. Sav se on uzbudio, izvitoperio, pogled mu je zamaglio od vatrenih unutra{njih reakcija. Od strasti, lice mu je podrhtavalo kao mlin za kafu. Tako da je njegova uvertira zvu~ala dobrodo{lo, po{to je govorio. A to je bilo bolje nego da nije ni{ta govorio. - @elio bih, makar, da te poljubim. (...) Skinuo me je. Grizao me i {tipao za sike. êkala sam da ugledam krv kako se slijeva pokraj pupka. Krvi, ipak, nije bilo. Mo`da sam èljela da je bude. Poja~ao je grijanje vani je vladao minus kojeg ne bih osjetila, ne u ovom stanju. Iza{ao je iz kola, otvorio moja vrata. [ta god da je namjeravao, bila sam za. ûjem zveket ko`nog kai{a, ugledam kako mu hla~e padaju do gle`njeva. Njegova stopala ledila su u snijegu. Uhvatio mi je noge, zadjenuo ih preko svoje karlice. Glava mi je leàla na mjenja~u oko kojeg mi se spetljala kosa. Utisnuo se u mene od ~ega osjeti olak{anje, posebno moja du{a, posebno moje tijelo. Bilo je boànstveno.
smjele. To je moj stil - a kome se ne svi|a, ne mora ~itati... Iako }e svakako prokomentarisati, zaklju~uje mlada spisateljica. Na na{e pitanje da li je razlog zbog kojeg je roman objavljen u Srbiji taj {to u BiH nije mogla prona}i izdava~a, Sanela odgovara: Nisam ponudila rukopis nijednom izdava~u prije Ind Media Publishing i imala sam ogromnu sre}u da sam od njih odmah dobila pozitivan odgovor, a prona{la sam ih na proljetnom Sajmu knjige u Sarajevu. Nisam ni èljela konsultirati bosanske izdava~e, jer smatram da su Srbi dosta otvoreniji kada su u pitanju
ovakve teme u knjièvnosti. Jednostavno sam im pri{la na Sajmu, iznijela svoju ideju, re~eno mi je da po{aljem roman i nakon {to sam ga poslala, odu{evili su se.
UVOZNI I DOMA]I SEKS

Za pisanje o seksu, preljubu i razli~itim seksualnim tabuima u jo{ uvijek veoma konzervativnom dru{tvu kakvo je bosanskohercegova~ko svakako treba mnogo hrabrosti. Sanelu su mnogi zbog toga, kako nam je ve} rekla, osu|ivali i kritikovali, a s druge strane, tu je ~injenica da je svjetski erotski bestseller 50 nijansi sive najprodaSLOBODNA BOSNA I 4.4.2013.
PRVA BH. AUTORICA EROTSKIH ROMANA

vanija knjiga u na{oj zemlji u proteklih godinu dana! Kako to objasniti - la`ni moral, licemjerje ili ne{to tre}e? Ne znam odgovoriti na to pitanje, mo`da je to zato {to na{i ljudi vi{e vole uvozno. Ako je seks od stranaca - onda je dobar. Ako je doma}i - onda je za strijeljanje, kaè Sanela. Pitamo je ima li uzore u knjièvnosti i koje pisce voli ~itati, posebno kada je rije~ o erotskoj prozi? Cijenim svakog pisca i svaku knjigu, jer znam {ta zna~i napisati knjigu i znam {ta ta knjiga zna~i njezinom autoru. Najve}i uzor nalazim u bosanskohercegova~kim piscima, ali i u britanskoj savremenoj knjièvnosti. Meni ne smeta nijedna tema, nijedan ànr, mogu ~itati sve knjige, ali sklona sam satiri, odnosno humoristi~noj prozi. Erotske knjige me ne privla~e, ali od svih nazovimo erotskih pisaca volim ~itati Eriku Jong. @ena je odli~na knjièvnica; da pi{e o bilo ~emu i u bilo kojem ànru, uvijek bi bila vrhunsko ime savremene proze.
Ruka mi je prirodno otputovala dole i po~eo sam je masirati. Govorila je kako joj to godi. Iz usta su joj se otimali drhtaji izmije{ani s blagim povicima. Onda sam joj se zavukao pod haljinicu i na{ao o~i u o~i s njezinom joni. I malenom tetovaòm jedne tantri~ke jantre na desnoj preponi. Po~eo sam kruìti jezikom po onim blagim rozim krajolicima. Amila bi me u pojedinim momentima navodila da prestanem, zatvarala o~i i ~udno udisala. Ubacila bi pokoju mantru u svoj ritual. Kada bi vratila potpunu kontrolu nad orgazmom molila bi me da nastavim. Potpuno sam uìvao u ovom iskustvu. Njezina joni za mene je bila svjeà i potpuno druga~ija od one koju sam ku{ao zadnjih ~etiri godine. - [ta misli{ o jednom potpunijem obliku upra`njavanja tantre? pitam je. Izvadim iz pantola svoj lingam. Bacila je pogled na njega. - Divan je... Ali, ovako nam je zasad dobro odgovara i gura mi glavu pod svoju haljinicu, {to je bilo veoma nesebi~no od nje. U tantri je potrebno da se dvoje ljudi postepeno fizi~ki upoznaju. Makar mi je bilo drago da sam ve} upoznao njezinu joni, a pre{ao sam tek pola skripte. Ova misao me je upravo asocirala ne jednu drugu, a to je da je nisam pogledao od ponedjeljka, mislim na skriptu. - Ah, to mi radi govorila je. Zna{ dobro...
Na{i Na{i ljudi ljudi vi{e vi{e vole vole uvozno. uvozno. Ako Ako je je seks seks od od stranaca stranaca - onda onda je je dobar. dobar. Ako Ako je je doma}i doma}i - onda onda je je za za strijeljanje strijeljanje
LICEMJERJE LICEMJERJE I I LA@NI LA@NI MORAL MORAL
SEKS JE PRIRODNA POJAVA: Zanimljivo je da mlai nastupaju konzervativnije - da ne kaem da su potpuno zatvoreni prema ovakvim sadrajima - a starije generacije su mnogo tolerantnije. Naroito gospoe u ezdesetim godinama
Sanela nam otkriva i da privodi kraju rad na svom tre}em romanu koji }e se zvati [armer IN. Radi se o ljubavno-seksualnoj komediji sa elementima New Agea. Prema Sanelinim rije~ima, roman ismijava ovaj pokret la`nog {irenja ljubavi i jo{ la`nijeg morala. A kako bi pri~a bila {to uvjerljivija, mlada spisateljica je, kako kaè, upisala kurs tantre i poha|ala ga punih osam mjeseci! Na kraju, samo za ~itaoce Slobodne Bosne , uz dozvolu autorice objavljujemo nekoliko odlomaka iz njene knjige Borim se sa strastima, te iz novog romana [armer IN koji bi uskoro trebao ugledati svjetlo dana. Neki }e mo`da re}i da je Sanelina knjièvnost trash, a mi kaèmo: dokle god ima onih koji }e je ~itati - samo naprijed! Jer, kao {to re~e i autorica prvog doma}eg erotskog romana, seks je prirodna pojava.
55
PROZORI NE SMIJU PASTI

VISOKI VISOKI STANDARDI STANDARDI I I VRHUNSKI VRHUNSKI KVALITET KVALITET
Francuska Francuska je je zemlja zemlja koja koja èli èli imati imati najbolje najbolje kada kada su su u u pitanju pitanju starinski starinski modeli modeli prozora, prozora, a a Kontinental Kontinental iz iz Kiseljaka dokazao Kiseljaka je je dokazao da da njegovi proizvodi njegovi proizvodi ispunjavaju ispunjavaju traène traène uvjete uvjete
PROZOR(I) U SVIJET IZ R KISELJAKA

Bh. kompanija Kontinental iz Kiseljaka i dekorater Damir Dino Huseinovi, koji ve dvadesetak godina ivi u Francuskoj, nedavno su uspjeno zavrili izuzetno zahtjevan posao - ugradnju prozora i dekoracije u rezidenciji Marie Antoinette u Versaillesu; naa novinarka donosi priu o ovom dizajnersko-poslovnom poduhvatu
56
Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MILOMIR KOVAÊVI] STRA[NI I MARIO IIÎ]
ezidenciju francuske kraljice Marie Antoinette pored prekrasnog dvorca Versailles, nadomak Pariza, od pro{le godine ukra{avaju drveni prozori iz Bosne i Hercegovine. Dvorac Versailles, koji prestaje biti kraljevskom rezidencijom nakon Francuske revolucije, nastao je kao lova~ki dvorac kralja Louisa XIII u 17. stolje}u, i u to je vrijeme politi~ko i kulturno sredi{te Evrope. Poznat je po svojoj ljepoti, kraljevim i kralji~inim odajama koje vode do ~uvene Galerije ogledala, najrasko{nije prostorije u Francuskoj, ukra{ene sa 17 velikih ogledala koja prekrivaju cijeli zid. Ovdje je, podsjetimo, 1919. potpisan Versajski ugovor o miru kojim je okon~an Prvi svjetski rat. U principu, kao da je nepisano pravilo da restauraciju ovakvih za povijest zemlje tako va`nih zdanja dobijaju francuske agencije za za{titu spomenika kulture. Zato je zaista ogroman uspjeh da je posao zamjene prozora u rezidenciji Marie Antoinette
BH. DEKORACIJE U ÛVENOM VERSAILLESU

na tenderu dobila jedna bosanska kompanija. Dva su razloga bila presudna za to: visok kvalitet i pristupa~na cijena proizvoda.
OD OBALE SLONOVAÊ DO PARIZA I AZURNE OBALE

Dekorater Damir Dino Huseinovi}, koji ve} dvadesetak godina ìvi u Francuskoj, proputovao je cijelu ovu zemlju kako bi rukohvati i prozori izgledalo potpuno isto kao i prije dvjesto pedeset godina. itav posao je trajao oko ~etiri mjeseca, ugra|eno je 86 velikih prozora sa vitraìma, prozori su iz Kiseljaka a stakla na njima iz Viteza, te {est velikih vrata (cocher vrata) na koja su nekada ulazile ko~ije, kaè on. O dekoraterstvu je u~io na staù u zemlji koja je po tome poznata - Belgiji, kod ~uvenog majstora Vandera Kellena, u najboljoj {koli za dekoratere, zatim na Azurnoj obali u Sain Jeanu, u kapelici koja je ujedno i vajarski atalje gdje je kod majstora Tavernijea pravio figure u bronzi. Posjetili smo ga
Bosanska vu~ija ustau paviljonu pogubljene francuske kraljice

prije prije desetak dana u njegovom uredu Houseconcept u Parizu i doznali da se Huseinovi} sada priprema za izlo`beni pari{ki salon Patrimoine, gdje }e imati svoj showroom na kojem }e biti predstavljeni svi njegovi projekti. Posao u Versaillesu je nastao kao dio njegove saradnje sa poduze}em Kontinental iz Kiseljaka, koje se bavi proizvodnjom gra|evinske stolarije. Do saradnje je do{lo prije nekoliko godina, u vrijeme dok je Huseinovi} radio jedan projekat dekoracije za ambasadu Obale Slonova~e u Parizu. Prije ~etiri godine, imao sam jednu veliku narud`bu za zgradu koja je bila pod za{titom dràve Obale Slonova~e. Moj dugogodi{nji prijatelj iz Sarajeva prepouru~io mi je da se obratim preduze}u Kontinental iz Gromiljaka kod Kiseljaka. Tako sam stupio u kontakt sa direktorom Damirom Bencunom i uspostavili smo odli~nu saradnju. Sa zgrade ove afri~ke zemlje Huseinovi} je skinuo stari prozor i odnio u Kiseljak traè}i da se napravi isti takav i onim {to je dobio bio je odu{evljen. U to vrijeme, Kontinental je ve} uveliko izvozio izvan BiH svoja ~etiri
57
BOSANSKI BOSANSKI UKRASI UKRASI NADOMAK NADOMAK PARIZA PARIZA
U U rezidenciji rezidenciji Marie Marie Antoinette, Antoinette, smje{tenoj smje{tenoj uz uz dvorac dvorac u u Versaillesu, Versaillesu, ugra|eno ugra|eno je je 86 86 prozora prozora iz iz Kiseljaka Kiseljaka ii staklo staklo iz iz Viteza Viteza
PROZORI NE SMIJU PASTI

1 2 4
modela u tri vrste drveta, a danas, {to je posebno va`no, mogu raditi u bilo kojoj vrsti drveta. Krenuti i dobiti ~itav posao nije bilo jednostavno, jer za svaki na{ model morao je biti dobiven odre|eni certifikat. Kod nas zaista ima odli~nih majstora, ali je potrebno da budu motivirani i adekvatno pla}eni za svoj rad. Upravo je Kontinental primjer za to, dodaje Huseinovi}. [to se ti~e Francuske, Houseconcept u saradnji sa Kontinentalom radi na objektima u Parizu, Nici, i Bordeauxu. U hotel Particulier u Nici nedavno je ugra|eno stotinjak prozora iz BiH.
KONTINENTAL PROZORI U OBNOVLJENOJ VIJE]NICI
Kontinental plasira oko 40% posto svojih proizvoda na domaem tritu, dok ostalo izvozi u inostranstvo
Prozori preduze}a Kontinental iz Kiseljaka su postavljeni i na obnovljenoj sarajevskoj Vije}nici, u kojoj je po~etkom rata izgorjelo dva miliona knjiga, a koja je obnovljena prije nekoliko mjeseci. Prema rije~ima direktora Bencuna, za Vije}nicu su ra|eni austrougarski prozori potpuno isti kakvi su bili kada je i izgra|ena. Arhitekta je traìo da sve bude potpuno isto kao nekada tako da smo morali naru~ivati stvari koje nije bilo lako na}i, a rezbarije za Vije}nicu smo radili sa sjajnim majstorom iz Konjica, kaè Bencun. Tvrtka Kontinental ina~e plasira od 25% do 40% posto svojih proizvoda na doma}em trì{tu, dok ostalo izvozi u inostranstvo.
NAJZAHTJEVNIJI STARINSKI MODELI ZA FRANCUSKU, BRITANIJU, RUSIJU

Poduze}e Kontinental iz Kiseljaka, koje se bavi proizvodnjom gra|evinske stolarije, ve} vi{e od deset godina izvozi svoje proizvode u zemlje Evropske unije, najprije u Italiju. Prvi na{ kupac je bio iz Ravene u Italiji, gdje postoji duga stolarska tradicija. I danas, iako je kriza pogodila Italiju, ovo je na{e veoma zna~ajno trì{te. Rad tokom svih ovih godina nas je uvjerio da kad imate kvalitetne proizvode nije te{ko na}i kupca, kaè direktor Kontinentala Damir Bencun sa kojim smo uo~i izlaska ovog broja SB razgovarali u Kiseljaku. Pored Italije, Kontinental, koji ima oko stotinjak zaposlenih, izvozi u Hrvatsku, Rusiju, Njema~ku, Kanadu, [vicarsku. Posebno im je i{lo na ruku {to stari sistem prozora malo ko radi, a sa cijenama su bili konkurentniji od drugih. Dan uo~i na{e pos58
OBNOVA OBNOVA SARAJEVSKE SARAJEVSKE VIJE]NICE VIJE]NICE
Prozori Prozori kakvi kakvi su su bili bili u u austrougarskom austrougarskom periodu, periodu, a a koje koje je je Kontinental Kontinental ugradio ugradio u u najpoznatiju najpoznatiju sarajevsku sarajevsku bibiliteku, bibiliteku, ukra{eni ukra{eni su su rezbarijama rezbarijama majstora majstora iz iz Konjica Konjica
BH. DEKORACIJE U ÛVENOM VERSAILLESU

5 6
BOSANSKOFRANCUSKI POSLOVNI PODUHVAT

1. Damir Bencun, direktor Kontinentala 2. 3. Pogoni preduze}a Kontinental u Kiseljaku 4. Vitraì u rezidenciji Marie Antoinette 5. Ugradnja bosanskih prozora u Nici 6. Damir Dino Huseinovi}, direktor Houseconcepta 7. 8. Soba i rezidencija Marie Antoinette
jete, jedna je isporuka upu}ena u Hrvatsku, a druga, narud`ba visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka za njegovu ku}u, u Austriju. Radili su i u e~eniji, te Azerbejdànu. Na trì{tu Francuske po~eli su plasirati svoje proizvode prije ~etiri godine, a nakon toga i u Velikoj Britaniji. Damir Husei novi} je u Francuskoj na{a produèna ruka, u biti je proizvodnja starih modela vrlo zahtjevna, treba posloìti dizajn, napraviti predmet kakav i je bio, ali jo{ i kvalitetniji. U me|uvremenu, po~eli smo raditi i u Velikoj Britaniji prema njihovom tradicionalnom modelu otvaranju prozora prema napolju. Francuska, kao i cijela EU je vrlo interesantno trì{te. Posebno nam je va`no to {to preferiraju drvo, recimo u Londonu, ~ak je i zakonom za{ti}ena uà gradska zona. Ipak, Italija je i dalje na{e trì{te broj jedan, iako se gubi srednja klasa, prodaje se ili skroz skupo ili vrlo jeftino. Vrlo nam je va`no i rusko trì{te gdje smo uspjeli uraditi ono {to su i èljeli dobiti od nas ovdje je zaista vrhunski kvalitet presudan. Rusi traè tzv. rustikalne profil za svoje vile. Svako trì{te ima neke svoje specifi~nosti. Ali, kada su u pitanju starinski modeli, Francuska, Engleska i Rusija su najzahtjevnije. Drvo od kojeg se prave proizvodi Kontinentala je prvenstveno smreka i hrast, iz sredi{nje Bosne i Posavine, a jo{ rade i sa vrlo otpornim sibirskim aròm te mekantijem. Valentin Inzko se, recimo, odlu~io za sibirski ar`.
59
ZATVARANJE MUZEJA
Ve pola godine je prolo otkako je zatvoren Zemaljski muzej BiH, jedna od najstarijih kulturnih institucija u naoj zemlji; dok se centri kulture irom svijeta solidariu sa Sarajevom, bh. muzeji nemaju zvaninog osnivaa, njihovo finansiranje palo je na teret budeta Sarajevskog kantona a direktori sedam institucija od znaaja za dravu odbijaju aplicirati za vrijedne projekte
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILIÎ]
e} {est mjeseci vrata Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu stoje zaklju~ana. Ulaz u jednu od najzna~ajnijih i najstarijih kulturnih institucija u ovoj zemlji nije mogu} jer se na takav potez odlu~ila uprava muzeja, protestiraju}i zbog hroni~nog nedostatka novca za njegovo finansiranje. Tvrde kako uposlenici ve} mjesecima nisu primili pla}e koje su ionako niske, da nemaju novac za odràvanje zgrade niti za postavke i odràvanje izlo`bi. Na radna mjesta uposleni dolaze u smjenama isklju~ivo da bi ~uvali muzej od provalnika. U isto vrijeme kada su vrata zatvorena, navr{ilo se 125 godina od osnivanja te institucije. Taj doga|aj obiljeìli su u~enici, studenti, stanovnici i udruènja polaganjem
DANI ZATVORENIH VRATA

60
BOLESNIK KOJI ODBIJA POMO]

cvije}a i paljenjem svije}a ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Svi oni èle i nadaju se da }e Zemaljski muzej biti ponovno otvoren. priklju~ila ovoj inicijativi je Fondacije Joan Mir iz Barcelone. Od prvog do tre}eg aprila fondacija je ùtom trakom prekrila rad Mercury Fontain, autora Alexandera Caldera, izloèn u njihovim prostorima, kako bi se solidarizirala sa zatvorenim institucijama u BiH. Katalonska se fondacija tako priklju~ila akciji oko 170 svjetskih centara kulture kojom se èli protestirati zbog zatvaranja najzna~ajnijeg bh. muzeja. Tokom tri dana koliko je trajala akcija, pored Calderovog rada stajao je tekst kojim se poja{njava {ta ih je nagnalo na ovakav potez. Inicijativa je nastala u okviru me|unarodne platforme CultureShutDown, koja je od 4. marta do 4. aprila na svojoj web-stranici prikazivala radove prekriène ùtom trakom, simboli~no ozna~avaju}i nedostupnost kulturne ba{tine. Jedna od najzaslu`nijih osoba za pokretanje ove kampanje je Azra Ak{amija, umjetnica i histori~arka arhitekture, te univerzitetska profesorica na Odsjeku umjetnosti, kulture i tehnologije Massachusetts Institute of Technology u Bostonu. Na svojoj web-stranici objavili su apel kojim globalno promovi{u ovaj problem i pozivaju stru~njake i javnost na javni dijalog o mogu}im rje{enjima. Kao i sa Zemaljskim, sli~na je situacija i u ostalim dijelovima BiH. Recimo, zgrada u kojoj je sjedi{te Muzeja savremene umjetnosti RS-a u Banjoj Luci uskoro bi mogla biti prodata. Za kupovinu objekta od krucijalnog zna~aja za kulturni ìvot Republike Srpske najzainteresovaniji je jedan hrvatski biznismen, koji èli da zgradu pokloni dràvi Hrvatskoj. Iz Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske tvrde me|utim da da Stara èljezni~ka stanica u Banjoj Luci, u kojoj je sjedi{te te kulturne institucije, ne moè biti predmet prodaje jer je spomenik kulture i vlasni{tvo Republike Srpske.
MRZAK IM GRANT
U akciju za ponovno otvaranje muzeja uklju~ili su se lokalni, ali i umjetnici i intelektualci {irom svijeta. Dvije stotine muzeja, galerija, knji`nica i akademskih institucija iz svih dijelova svijeta uklju~ilo se u me|unarodnu akciju solidarnosti s institucijama kulture u BiH, me|u kojima i Zemaljski muzej, koji je zatvoren nakon 124 godine rada. Jedna od najzna~ajnijih svjetskih institucija kulture koja se
U ÎJOJ JE NADLE@NOST KULTURA

Nekoliko je razloga za katastrofalno stanje u kojem se nalaze muzeji u BiH. Prvi je dakako recesija i hroni~an nedostatak novca u zemlji koja se jo{ uvijek bori sa traumama rata. Drugi je to da BiH nakon kraja rata i potpisivanja Dejtonskog ugovora nije rije{ila pitanje vlasni{tva nad muzejima. Prije rata vlasnik je bila dràva, nakon rata ne zna se kome oni pripadaju i ko je odgovoran za njihovo finansiranje. Ministarstvo civilnih poslova BiH, odnosno dràva, ne mogu preuzeti na sebe obavezu finansiranja sedam kulturnih institucija od zna~aja za dràvu, ~ije je sjedi{te u Sarajevu, sve dok se ne rije{i njihov status, kaè ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi}. On podsje}a da dejtonska BiH nije osniva~ ovih institucija. Postoje po Uredbi sa zakonskom snagom, dakle, ~ak ne ni po zakonu biv{e Republike BiH. Po Dejtonskom Ustavu BiH, kultura je u nadle`nosti entiteta, a po Ustavu FBiH kultura je u nadle`nosti kantona, u konkretnom slu~aju ove institucije su u nadle`nosti Kantona Sarajevo, objasnio je Novi}. Sve dok Kanton i Federacija BiH ne postignu odgovor o statusu sedam kulturnih institucija u smislu da se zakonom kona~no defini{e ko im je osniva~, tvrdi Novi}, dràva ne moè ni{ta u~initi. Iako ih zakon ne obavezuje, Novi} kaè da Ministarstvo civilinih poslova ve} godinama izdvaja novac za ovih sedam kulturnih institucija i to za njihove konkretne projekte iz oblasti
61
Dok se institucije {irom svijeta solidari{u sa uposlenicima zatvorenih bh. muzeja, njihovi direktori odbijaju projekte Vije}a ministara vrijedne stotine hiljada maraka
ZATVARANJE MUZEJA
kulture. Iz jedne od ovih institucija, kojoj su sada zakovana vrata, poslali su nam dopis da njih ne interesuje 350 hiljada maraka koliko smo im bili namijenili za projekte kulture. Oni nisu èljeli aplicirati za ovaj novac predlaù}i konkretan projekat. Mnogi projekti drugih {est institucija, na osnovu kojih im izdavajamo novac iz budèta BiH, bili su nepotpuni, {to govori o ozbiljnosti njihovih rukov odstava, tvrdi Novi}. Kaè i da se dràva ne odri~e ovih institucija, no Ustav BiH je jasan, a Ministarstvo civilnih poslova ima samo ulogu koordinacije aktivnosti sa drugim ministarstvima u dràvi i ne moè mijenjati status institucija i pruzeti ih na sebe sve dok Kanton i Federacija ne rije{e ko im je osniva~. No, ~injenica je da su za katastrofalno stanje u kojem se nalaze bh. muzeji itekako odgovorne i osobe koje ih vode. Uglavnom postavljeni po strana~kim direktivama, u te{kim vremenima nisu
Foto: Milutin Stoj~evi}
NOVI O GRANTU: Iz jedne od ovih institucija, kojoj su sada zakovana vrata, poslali su nam dopis da njih ne interesuje 350 hiljada maraka
pokazali nimalo sposobnosti ili volje da prona|u novac za njihovo funkcioniranje. Oslanjaju se isklju~ivo na dotacije iz budèta BiH koje su, zbog recesije, svake godine sve tanje i na simpatije iz inozemstva... Iz budèta Vije}a ministara BiH, dakle iz dràvnih institucija, svake se godine odvoji 850 hiljada maraka za grant iz kojeg se sredstva uplate na ra~un Zemaljskog muzeja. Prvi grant muzeju je ispla}en 2010. godine. Iz muzeja, me|utim, odbijaju prigovore da su lo{e vo|eni. Direktorica Historijskog muzeja BiH Muhiba Kaljanac kaè za SB kako je nemogu}e voditi muzej bez pomo}i iz budèta. Mi moèmo, prodajom karata za postavke ili za neke izlo`be na}i 20 procenata potrebnog novca. Ostatak moramo dobiti iz budèta. Ljudi dolaze u muzej uglavnom ljeti, zimi gotova da nema nikoga jer nemamo ni grijanja pa pri~ati o odgovornosti menad`menta je skoro pa besmisleno. Problem finansiranja Zemaljskog muzeja poku{alo se rije{iti iznajmljivanjem Hagade, jednog od najvrednijih eksponata, njujor{kom muzeju Metropolitan. Iz tog su muzeja ponudili da preuzmu Hagadu na tri godine i da sve to uredno plate. Me|utim, ta je ponuda odbijena iako protiv nje nisu bili predstavnici Jevrejske zajednice.
MINISTARSTVO PROTIV MENAD@MENTA

Ministar Sredoje Novi} optuìo je ~elne ljude Muzeja da ni{ta ne rade, odbijaju novac i projekte; direktorica Historijskog muzeja Muhiba Kaljanac tvrdi da oni ne mogu opstati isklju~ivo od prodaje karata te da ovise o novcu iz dràvnih budèta
62
NAU^NA ÎNJENICA, UOP[TE
lanovi i saradnici CENTRA ZA BALKANOLOKA ISPITIVANJA ANUBiH itavu ovu godinu e obiljeavati pedeset godina od osnivanja; dravna institucija koju je 1963. osnovao akademik ALOJZ BENAC jedna je od najvanijih naunih injenica u naoj dravi
FLEKSIBILNA, MULTIDISCIPLINARNA KONCEPCIJA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
ko gra|anima ove dràve spomenete Centar za balkanolo{ka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH, mnogi od njih }e, naàlost, automatski pomisliti na nekakav zavod za molekularnu biologiju, atomsku fiziku, {ta li ve}... A Centar, jedna od najva`nijih institucija uop{te u Bosni i Hercegovini, ove 2013. slavi pedeset godina postojanja! Akademik Alojz Benac je bio osniva~ i dugogodi{nji direktor Centra za balkanolo{ka ispitivanja ANUBiH. Osnovni zadaci CBS-a ANUBiH su multidisciplinarno izu~avanje ìvota, jezika i kulture balkanskih naroda od mla|eg kamenog doba do novijih istorijskih razdoblja.
BITNE TEME
U Centru za balkanolo{ka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH zapo~ete su jako bitne istraìva~ke teme u pogledu kulturne istorije na{eg podru~ja. Jo{ prije mog dolaska ovdje, {ezdesetih godina, Alojz Benac je tada bio direktor, po~eli su sa organizacijom skupova, savjetovanjima u vezi sa duhovnom kulturom Ilira, sa utvr|enim naseljima, posebno oko ilirskih plemena. To je ne{to {to tek po~inju da rade centri na podru~ju biv{e Jugoslavije. Nekoliko vrlo bitnih tema je zapo~eto upravo u ovom centru. Bez na{eg rada to bi mo`da bilo potpuno nepoznato, tvrdi Blagoje Govedarica, ~lan ANUBiH, vanredni profesor Univerziteta u Heidelbergu, honorarni profesor na Univerzitetu u Berlinu, nau~ni saradnik Eurasien odjela Njema~kog arheolo{kog instituta u Berlinu, nau~ni savjetnik Centra za balkanolo{ka ispitivanja - prahistorijska arheologija. A da bi se to nastavilo mi bi, ovdje u Centru,
63
FUNDAMENTALNA STVAR
morali imati mla|e kadrove koji bi nastavili ono {to su stariji kadrovi radili. E, sad, koliko }emo mi odràti kontinuitet tog rada... Vidite ove dvije monografije, koje }emo predstaviti 4. aprila, one su prije svega rezultat prijeratnih istraìvanja, veli, pak, Dèvad Juzba{i}, profesor emeritus, redovni ~lan ANUBiH, ~lan Komisije za istoriju jugoisto~ne Evrope Fondacije pro oriente u Be~u i direktor Centra za balkanolo{ka ispitivanja - historija novog vijeka. Dvije monografije koje spominje profesor Juzba{i} su Religijske predstave prastanovnika ju`noslavenskih zemalja Alojza Benca, povodom dvadesete godi{njice njegove smrti, i Anti~ki sepulkralni spomenici s podru~ja Bosne i Hercegovine Veljka Pa{kvalina. Pored ovih izdanja, 4. aprila u 13 sati u prostorijama ANUBiH }e biti promovisan i njihov Godi{njak/Jahrbuch, redovno godi{nje glasilo o temema s podru~ja balkanologije. U dosad objavljenom 41. svesku ~asopisa Godi{njak, sa ukupno 559 ~lanaka, ~etrnaest knjiga iz edicije Posebnih izdanja i deset knjiga iz edicije Djela, dat je neprocjenjiv doprinos razvoju i afirmaciji nauke Bosne i Hercegovine u zemlji i svijetu, kaè Melisa Fori}, istori~ar, stru~na saradnica Centra za balkanolo{ka ispitivanja. Ideja o balkanolo{kim ispitivanjima stara je vi{e od stotinu godina. Radi se o dijelu nauke koji ispituje kulturu, obi~aje, tradiciju, materijalne ostatke... A to je MOSTAR, MOSTAR, 1968. 1968. GODINE GODINE
Akademik Akademik Alojz Alojz Benac Benac govori govori na na otvaranju otvaranju Nau~nog Nau~nog skupa skupa u u gradu gradu na na Neretvi Neretvi
fundamentalna stvar! Danas, te{ko da bi se mogle zamisliti i medicina i bilo koje prirodne nauke bez takvih znanja. Vjerovatno, puno na{eg naroda nije ba{ ni svjesno niti im je jasno o ~emu pri~amo. U su{tini, to je prou~avanje iskustava pro{lih generacija, na kojima se fakti~ki gradi na{a civilizacija. U dana{nje vrijeme, kada je surovi materijalisti~ki kapitalizam na sceni, to mo`da djeluje malo anahrono. Ali je u su{tini to osnova svega. Nama novac,
naprimjer, omogu}ava da se obu~emo i prehranimo, ali ako nema duha, ako ne znamo kakvi su nam korijeni, onda nema ni civilizacije, obja{njava Govedarica, a Juzba{i} se nadovezuje: Ovaj Centar stekao je afirmaciju na istraìvanju praistorije, anti~ke istorije, tu su bile zastupljene razli~ite teme do XVIII stolje}a, a jedna od fundamentalnih stvari koju je Centar postigao, pod rukovodstvom profesora Alojza Benca, jeste praistorija
Profesor emeritus Dèvad Juzba{i}: U javnosti se {ire vijesti da se ANUBiH etni~ki ~isti, pa se ~ak dovodi u pitanje i njeno funkcionisanje
Foto: Milutin Stoj~evi}
UIGRAN TIM
Profesor emeritus Dèvad Juzba{i} i prof. dr. Blagoje Govedarica, i Melisa Fori}, stru~na saradnica Centra za balkanolo{ka ispitivanja ANUBiH
64
NAU^NA ÎNJENICA, UOP[TE
KAPITALNO DJELO
Praistorija jugoslavenskih zemalja {tampana je, u pet tomova, u periodu od 1979. do 1987. godine
ju`noslavenskih zemalja. Mi smo sada pomakli tu granicu, pa nastojimo tretirati, na nau~ni na~in, i teme iz XIX i XX stolje}a. Na tome i dalje trebamo raditi.
E, NEKAD SE MOGLO...
A, koje je posljedice iza sebe ostavio rat? Rat nas je èstoko pogodio. Prije svega, prirodnim putem oti{la je jedna istaknuta generacija. Ali, i da nije bilo rata, bio bi problema kako dalje nastaviti. No, u ratu i nakon rata mi smo uspjeli ostati i opstati kao multietni~ka dràvna institucija. Uspjeli smo i dalje izdavati na{ ~asopis, a pojavio se i jedan broj mla|ih nau~nih kadrova. Ipak, i dalje se borimo sa velikim kadrovskim, ali i finansijskim problemima. Tako i na{ jubilej obiljeàvamo u àlosnom vremenu. U javnosti se {ire vijesti da se
zemalja regiona, ali i iz mnogih drugih evropskih dràva, te SAD-a. Na{ Godi{njak i dalje izlazi, zahvaljuju}i pomo}i Rimskogermanske komisije Njema~kog arheolo{kog instituta i Fondacije za izdava{tvo FBiH. Moram kazati i da bez anga`mana profesora Govedarice i kolegice Fori} sve ovo, jednostavno, ne bi i{lo, govori Dèvad Juzba{i}. Centar za balkanolo{ka ispitivanja ANUBiH je mjesto okupljanja nau~nika sa cijelog Balkana. A, {ta to prakti~no zna~i? Centar je otpo~etka koncipiran kao jedno usko jezgro. Ovdje nikada nije bilo puno zaposlenih ljudi. Postoji radno jezgro, kada su u bolja vremena, a na{ najbolji period bio je od osnivanja pa do kraja osamdesetih godina, bili zaposleni jedan arheolog, jedan antropolog, bila je jedna
stepen efikasnosti i radnog djelovanja. Jer, ti ~lanovi su, i nekad i sad, iz raznih dijelova biv{e Jugoslavije i inostranstva. Tako da Centar ne djeluje samo iz Sarajeva, ve} ima vi{estruke krake. Zahvaljuju}i tome smo i uspjeli realizovati tako velika i kompleksna djela, kao {to je Praistorija jugoslavenskih zemalja, publikovana u pet tomova od 1979. do 1987., koja je i danas, maltene, uzor kako se pi{e velika monografija iz istorijskih nauka. Osim ~lanova, imamo i saradnike, koji danas naj~e{}e sara|uju kada pripremamo nova izdanja Godi{njaka. Ranije je to bila mnogo opse`nija saradnja... Kad se moglo, isti~e Blagoje Govedarica: U ovom momentu imamo sistemski, da tako kaèm, jako malo finansijskih sredstava. ANUBiH sama nema sredstva za sebe.
Prof. dr. Blagoje Govedarica: Ako nema duha, ako ne znamo kakvi su nam korijeni, onda nema ni civilizacije
ANUBiH etni~ki ~isti, pa se ~ak dovodi u pitanje i njeno funkcionisanje. A mi }emo pedeset godina postojanja Centra za balkanolo{ka ispitivanja ANUBiH obiljeìti organizacijom velikog nau~nog skupa Balkanologija danas, 24. i 25. oktobra, na kojem }e sudjelovati nau~nici iz BiH, lingvistkinja, jedan ilustrator, jer smo bili vrlo aktivni na izradi publikacija, i direktor Centra. Osim tog radnog jezgra, postoji i ~lanstvo Centra. To je vrlo zanimljiva struktura, a mi i dan danas odràvamo to ~lanstvo koliko god je mogu}e. Takvom strukturom postignut je jedan jako visok Redovno konkuri{emo na konkursima dràvnih institucija, i tu nailazimo na dosta razumijevanja, a zahvaljuju}i dobrim rezultatima i na{im kontaktima dobijamo pomo} i iz inostranstva. Tako funkcioni{emo. Me|utim, danas uop{te nemamo terenskih istraìvanja. Za na{e uslove to je veoma skupo. Ranije je Centar istovremeno radio na tri istraìva~ka projekta na terenu. Sad je to za nas potpuno nezamislivo. No, Centar za balkanolo{ka ispitivanja ANUBiH ne samo da je izuzetno aktivan, ve} i dalje postiè zavidne rezultate na evropskom nivou. Su{tina njihovog djelovanja je da su svi periodi ~ovjekove pro{losti podjednako va`ni, pa tako i nastoje predo~iti {to vi{e informacija iz te i takve pro{losti jer, zaklju~uje na{ razgovor Blagoje Govedarica, {to je starost dublja sve je teè do}i do informacija, ali, {to je starost dublja informacije su sve zanimljivije.
65
OD KOSOVA DO NJEMA^KE
lanovi Centra bili su neki od najznaajnijih naunika sa Balkana

^lanovi Centra, upoznaje nas Melisa Fori}, bili su neki od najzna~ajnijih nau~nika sa na{ih prostora, od kojih izdvajamo akademika Alojza Benca, akademika Borivoja ôvi}a, akademika Milutina Gara{anina, akademika Duju Rendi}a-Mio~evi}a, akademika Nedima
Filipovi}a i akademika Branislava \ur|eva. Danas Centar za balkanolo{ka ispitivanja ANUBiH broji ukupno sedam naest ~lanova, iz Hrvatske, Slovenije, sa Kosova, iz Njema~ke, Makedonije, Srbije i, naravno, iz Bosne i He rcegovine.
KNJIGA MJESECA
U Peji}evoj rafiniranoj, promi{ljenoj i duhovitoj poeziji, ~ovjek je uglavnom prepoznat kao bahati uljez u prirodi
Domovina neucrtana u karte

Pi{e: ADISA BA[I]
O AUTORU Pjesnik i ekonomista Milorad Peji} (1960.) je Tuzlak koji od 1992. godine ìvi u [vedskoj. Autor je tri knjige poezije: Vaza za biljku krin (1985.), O~i klju~aonica (2001.) i Hyperborea (2011.). Za tre}u zbirku je dobio nagradu Slovo Makovo Mak Dizdar.
yperborea je mitska sjeverna zemlja u kojoj dan traje vje~no i ~iji narod ne zna ni za starost ni za bolest. Milorad Peji}, tuzlanski pjesnik nastanjen u [vedskoj, svoju rezervnu domovinu od milo{te naziva ovim imenom, a Hyperborea je i naziv njegove tre}e zbirke pjesama. Peji}eva mitska domovina nema mjesto na kartama, ona se nosi sa sobom i raspore|ena je posvuda, od laponskih gle~era, preko bosanskih sela, do novozelandskih plaà. Hyperborea je jedan od tri centralna motiva Peji}eve zbirke, to je postojbina i imaginarna i stvarna, po mjeri savremenog nadnacionalnog putnika. Peji}ev lirski junak je istinski kosmopolita koji je svugdje jednako kao kod ku}e, ali je svugdje jednako i stran. Biv{a domovina je prisutna pa ~ak i draga, ali bez bole}ive nostalgije: svedena je uglavnom na te{ku uspomenu na oca koji umire sam, bez ikoga pored samrtne postelje. Nova domovina je cijeli svijet, sa svojim lijepim i gadnim licima.
promi{ljanja koja Peji}evu poeziju ~ine uistinu izuzetnom. Usred po~e{ljanih vodopada i na{minkanih gle~era ukaè se tako drvored {pijuna, telefonskih stubova za{arafljenih za litice, a na obalama fjordova ostale su prazne ku}e kao pe~urke dok je krajolik ljude u njima potro{io. Prisustvo ~ovjeka u prirodi je u Peji}evim pjesmama uglavnom prepoznato kao naru{avanje sklada, ~ovjek je ~e{}e bahati uljez, izvor opasnosti ili pragmati~ni potro{a~ nego {to je sastavni dio prirode. Planeta nije prikazana kao priglupa nijema `rtva, nego kao previ{e popustljiva majka koja sablasno upozorava da }emo svi mi biti na njenom pogrebu. judska oholost i pohlepa druga su velika tema u ovoj zbirci. Autor se suptilno, ali vrlo kriti~no odnosi prema savremenoj kulturi gomilanja, potro{nje i nezasitosti. Danas imamo gdje da spavamo i {ta da ~itamo/ ali nismo ni izdaleka sretni kao nekad davno/ kad smo bili nesretni, kad nismo imali ni{ta - ni moje ni tvoje kaè pjesnik podsje}aju}i na opasnost od za~aranog kruga oholosti u koji tonemo kao u ìvi pijesak. Pohlepa je prepoznata i kao ne{to trajno, transgeneracijsko, jer entuzijazam plja~ka{a faraonskih grobnica ne jenjava, a zvuk njihovih pijuka biva historijska konstanta. Ratovi
Zbirka pjesama Milorada Pejia Hyperborea (Aula, Prag, 2011.) koji se vode radi profita su krsta{ki ratovi na{eg doba, ali pjesnik ne amnestira ni uzorne gra|ane, tihe posmatra~e, nego podsje}a na to da je i njihova pasivnost tako|er u~estvovanje u ratu. Kratka i vrlo uspjela pjesma Afghanistan ironi~no raskrinkava osvaja~ki rat dana{njice koji je iznjedrio svoj sistem laì, eufemizama, sakrivanja istine. Tobo`nje nerazumijevanje i razlike me|u kulturama perfidni su izgovor za nasilje i tolerisanje nasilja. Ubili su nam tuma~a,/ ko }e nam tuma~iti?/ Ko }e nas izvesti/ iz ovog jebenog filma/ kad nemamo tuma~a?/ Kad smo gluvi pred/ onim {to ~ujemo/ i slijepi za ono {to/ i bez tuma~a vidimo. Epigramski saèto i precizno pjesnik iskazuje prirodu rata maskiranog u medijski spektakl.
istanca lirskom subjektu daje poziciju iz koje vidi trezveno i kriti~no, a sposobnost odu{evljavanja i povezivanja sa mjestom ~ini ga izvrsnim posmatra~em koji i nas zaljubljuje u prelijepe prizore zajedni~ke nam domovine Zemlje. Ni jedan prizor, me|utim, nije svrha sam sebi, nego je povod za rafinirane refleksije i duhovita
re}a krupna tema za Peji}a je putovanje i ono je temeljna egzistencijalna aktivnost ~ak i kad je turisti~ko. Put je poznata metafora ìvota, ali kod Peji}a on zna~i i nu`no izlaganje ìvotu pa makar se tako izloìli i smrti (kao u apsurdnom slu~aju radnika u pjesmi Sudar koji pogine ùre}i na godi{nji odmor). Peji}ev putnik se pita o slobodi (u pjesmi Citadela), razdvojenosti od prijatelja, te o nepredvidivosti i ironiji ìvota. Iako ~esto obojena sivim tonovima, rezignacijom i deziluzionirani{}u, zbirka Hyperborea kao protuteù daje i prizore ljepote, svjetla, i povremene zadivljenosti pred cjelokupnom {irom slikom svijeta.
66
VRIJEME KNJIGE
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
FARAH ZA ZENIÂNE FENOMEN BOLANO
Ovladati vatrom
Biolog i antropolog Richard Wrangham u svojoj knjizi Ovladati vatrom (Algoritam, Zagreb, 2013.) tvrdi da je kuhanje hrane stvorilo dana{njeg ~ovjeka. Anatomske, fiziolo{ke i dru{tvene promjene koje su nastupile kad smo se po~eli okupljati oko ognji{ta i kazana, u velikoj mjeri su odredile tok na{eg razvoja. Kuhanje je u ovoj knjizi prikazano mnogo ozbiljnije od ìvotne navike ili stila, ono je shva}eno kao jedan od prelomnih momenata u historiji ~ovje~anstva. Cijena je 43 KM.
Nagrada Izloba u vokalnom sastavu Barseloni Bel Canto

U subotu, 6. 4. u zeni~koj Gradskoj biblioteci }e u 13.00 sati biti dodijeljena nagrada Fondacije Farah Tahirbegovi} (1973. - 2006.), u znak sje}anja na rano preminulu knjièvnu urednicu, bibliotekarku i svestrano umjetni~ki nadarenu mladu ènu. Ovogodi{nji dobitnici nagrade su ~lanovi zeni~kog vokalnog sastava Bel Canto, a selektorka je bila muzikologinja i novinarka Vesna AndreeZaimovi}.
U Centru za savremenu kulturu Barselona (CCCB) do 30. juna je otvorena izlo`ba zaostav{tine ~ileanskog pisca Roberta Bolana kojem su prerana smrt i posmrtna knjièvna slava donijeli status legende. Na izlo`bi su njegovi rukopisi, pisma, li~ni predmeti, ku}na biblioteka...
@ena koja je legla u krevet na godinu dana

Odgovornoj majci i supruzi nepojmljiv je luksuz ostati u krevetu i zanemariti sve du`nosti. Kad joj djeca odu na studij Eva zapo~ne svoju nesvakida{nju pobunu i ostaje u krevetu: vijest o njenom pomalo {a{avom a pomalo gandijevskom otporu ispraznom ìvotu po~inje se {iriti poput poàra. @ena koja je legla u krevet na godinu dana (Mozaik knjiga, Zagreb, 2013.) roman je Sue Townsend, autorice knjiga o simpati~nom tinejdèrskom antijunaku Adrianu Moleu. Cijena je 25 KM.
KI[OBRAN NE POMA@E
Shitstorm, moderno kamenovanje

Shitstorm (ki{a govana), talas napada kojem pojedinac ili grupa mogu biti izloèni na internetu, sve ra{ireniji je fenomen dana{njice. Sociolozi i psiholozi kaù da je pojava toliko uzela maha, da se vi{e ne isplati opirati, nego da nam valja nau~iti kako se sa njom ìvi. Njema~ka marketin{ka agencija Caveman potencijalnim mu{terijama nudi da svoje neprijatelje zaspu shitstormom, a paketi ko{taju od 5.000 eura (100 komentara i 150 lajkova) do 199.000 eura (15.000 komentara, 5.000 lajkova).
Hrana budu}nosti ili bioterorizam

Genetski modifikovana hrana na mala vrata je u{la u na{e ìvote i postala dio svakodnevice. Autohtone vrste su ugroène pred najezdom biljaka usavr{enih u laboratoriju. Knjiga Tatjane Papi} Brankov Hrana budu}nosti ili bioterorizam (Slu`beni glasnik Srbije, 2013., Beograd) govori o tome koliko je manipulisanje hranom isplativi rizik, a koliko kriminal prehrambene industrije. Cijena je 18 KM.
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon) 1. Sheryl Sandberg: Lean In 2. Brandon Stanton: Humans of New York 3. David A. Stockman: The Great Deformation 4. Gwyneth Paltrow: Its All Good: Easy Recipes 5. Dan Brown: Inferno
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Knjiara V.B.Z., Sarajevo) 1. Karim Zaimovi}: Tajna dèma od malina 2. Abdulah Sidran: Otkup sirove koè 3. Aid el-Karni: Ne tuguj 4. Miljenko Jergovi}: Ma~ka, ~ovjek, pas 5. David Lagercrantz: Ja sam Zlatan Ibrahimovi}
67
PARI[KA IZLO@BA MARCA CHAGALLA
U parikom Museu du Luxembourg do kraja juna e biti izloeno stotinjak slika, crtea, gravura Marca Chagalla, francuskog slikara rusko-idovskog porijekla, koju je prole sedmice obila i naa novinarka
V POVIJEST DVADESETOG
STOLJEA NA PLATNU
Pi{e: DANKA SAVI]
MARCA CHAGALLA
i{e od stotinu slika Marca Chagalla, posve}enih temema rata i mira, sakupljenih u Francuskoj i dovezenih iz inozemstva (New Yorka, Moskve, Stocholma, Esena, Be~a te posu|enih iz privatnih kolekcija), izloèno je u pari{kom Museu du Luxembourg. Izlo`ba je podijeljena na ~etiri etape njegovog stvarala{tva, od vremena kada se nakon tri godine studija u Parizu vra}a u Vitebsk, uo~i po~etka Prvog svjetskog rata, do povratka u Pariz, gdje je proveo najve}i dio ìvota. Slike, crteè i gravure koji govore o ratu, progonima, ali i oni koji govore o ljubavi, miru i sre}i, pod nazivom Marc Chagall: Izme|u rata i mira, u Parizu, u Museu du Luxembourg postavljeni su od 21. februara do 22. juna.
DVA RATA I DVA IZGNANSTVA

Tokom svog gotovo stogodi{njeg ìvota Chagall (umro je 1985. godine) je proìvio revoluciju, dva rata i dva izgnanstva, druìo se sa nekim od najboljih umjetnika tog vremena. Njegovo osobno iskustvo vremena u kojem je ìvio obiljeìli su njegov rad, ali je gradio svoj sopstveni stil. Nije slijedio pravila i kodekse, posu|ivao je neke od oblika avangardnih pokreta (posebno kubizam, nadrealizam), a ponekad se ~inilo da je tik do njih, ali je na kraju ostao nezavisan. Paralela izme|u slike rata i slike mira otkriva sloènost njegovog opusa - Chagall se vra}a na svakodnevne i sakralne teme (njegov rodni grad u Vitebsk, ìdovski obi~aji djetinjstva, epizode iz Biblije, uklju~uju}i i raspe}a, par i obiteljski ìvot), kojima daje svoj osobni pe~at. U Pariz prvi put dolazi 1910. godine, a vremenom je ovaj grad, gdje je proveo najprije tri godine, za njega postao mjesto gdje se namjeravao trajno nastaniti. Pariz ga je odu{evljavao istan~anim osje}ajem za mjeru, jasno}u, formu, koji je, kako je sam napisao, jednako pronalazio kako u najodu{evljenijim pobornicima kubizma tako i u obi~nim radnicima ili na pija~nim tezgama. U Parizu je obilazio galerije gdje su bila izloèna djela impresionista, postimpresionista, Matissa, a u Louvru je otkrivao stare majstore. Izlo`ba u pari{kom Museu du Luxembourg nastoji prikazati ~etiri klju~na razdoblja u Chagallovom ìvotu i radu: najprije period kada je Rusija u ratu (u koju se vra}a 1913. godine nakon tri godine provedene u Parizu), gdje se pridruìo svojoj zaru~nici Belli, s kojom se oènio 1915. Rat ga je iznenadio, iako je bio daleko od fronta, on svjedo~i o njegovoj brutalnosti: ranjenim vojnicima, @idovima protjeranim iz svojih
FOTO IZLO@BA
Za obilazak izlo`be radova Marc Chagalla sakupljenih u Francuskoj i New Yorku, Moskvi, Stocholmu te posu|enih iz privatnih kolekcija u Parizu vlada ogroman interes 68
VELIKI UMJETNIK IZME\U RATA I MIRA
sela. Chagall se 1920. seli u Moskvu gdje radi za potrebe kazali{ta, ali slaba podr{ka koju dobija od dràve nije ga spasila od siroma{tva. Osim toga, spoznaja da bi revolucija bila prava stvar da je zadràla po{tovanje prema onome {to je tu|e i druk~ije, kako je sam zapisao u svojim autobiografskim zapisima, klju~ni je razlog Chagallovog neuklapanja u postoktobarsku Rusiju. Njegovo neslaganje s rigidnim reìmom uticalo je na to da Sovjetskom Savezu definitivno okre}e le|a 1922.godine. U periodu izme|u dva svjetska rata boravi u Berlinu a potom se vra}a u Pariz, gdje nastoji ponovo izgraditi svoje ime kao slikara. Chagall gradi osobni izraz, BURNI @IVOT MARCA CHAGALLA
ÊTIRI ETAPE CHAGALLOVOG STVARALA[TVA

Na izlo`bi u Museu du Luxembour, koja }e do kraja juna biti otvorena u Parizu, izloèno je stotinjak djela jednog od najve}ih umjetnika pro{log stolje}a
inspiriran ìdovskim legendama, ruskim narodnim pri~ama i uspomenama iz djetinjstva.
BIJEG OD NACIZMA I POVRATAK U FRANCUSKU

Nacisti~ke vlasti zaplijenile su 1937. godine, uo~i izbijanja Drugog svjetskog rata, Chagallova djela u javnim zbirkama u Njema~koj. Kasnije, ve}ina Chagallovih slika deponiranih u Parizu i Berlinu u ratnom je vihoru nestala ili je uni{tena. Uspon nacizma i okupacija Francuske ga prisiljava da napusti ovu zemlju, te da se s suprugom Bellom i k}erkom preseli u New York, gdje je na{ao nekoliko drugih ìdovskih umjetnika i pjesnika u egzilu. Iako daleko od boji{ta, Chagall osje}a strahote koje razaraju Evropu i njegovu rodnu zemlju. Rat, protjerivanja, izbjeglice, opusto{ena sela ga progone i to se osje}a na njegovim slikama i tmurnim bojama koje na njima preovladavaju. Koristi temu raspe}a kao univerzalni simbol ljudske patnje. Njegov opus je u tom razdoblju bio vrlo plodan i dalje ukazuje na potrebu umjetnika da se vrate svojim korijenima. Krajem ~etrdesetih i nekoliko godina nakon smrti supruge Belle, vra}a se u Francusku. Pro{lost ostavlja iza sebe, radi na seriji spomenika u Parizu, istraùje i druge tehnike. Boje koje po~inje koristiti su se znatno promijenile, njegove slike iz tog razdoblja zra~e svjetlo i izraàjnog su tonaliteta. Ova dijalektika rata i mira u naj{irem smislu isti~e bitne aspekte Chagallovog rada. Poznato je da je Chagall teìo slavi i bogatstvu, a smisao ìvota nalazio u slikarstvu te da se kao slikar ogledao u raznim ànrovima i kao ilustrator knjiga, scenograf, skulptor, autor vitraà, autor monumentalnih freski, litograf...
69
Slikar koji je u djela unio trijumf metafore

Marc Chagall je ro|en 1887. u Vitebsku, u Rusiji, a dana{njoj Bjelorusiji. Slikarstvo po~inje studirati 1906. godine, ali nekoliko mjeseci kasnije seli u St. Petersburg, a potom u Pariz, gdje se sprijateljio s poznatim umjetnicima i tada po~inje stvaranje kompozicija koje su poznata remek-djela. U Vitebsk se vra}a 1913. godine, u to vrijeme ve} je priznat umjetnik, izlaè u Moskvi, u St. Petersburgu, a neki ga kriti~ari po~inju smatrati jednim od najve}ih slikara njegove generacije. Sudionik je ruske revolucije 1917. godine. Sovjetsko ministarstvo kulture ga je imenovalo na poziciju povjerenika za umjetnost za regiju Vitebsk, gdje je osnovao umjetni~ku {kolu. Pod sovjetskim reìmom nije bio zadovoljan, pa su on i njegova supruga odselili najprije u Moskvu a zatim u Pariz 1923. godine. Tokom ovog perioda objavio je memoare na ìdovskom, originalno napisane na ruskome jeziku, a Bella Chagall ih je
prevela na francuski. Prvu izlo`bu u New Yorku je imao ve} 1926. godine. Pet godina kasnije, kao ~etrdeset~etverogodi{njak, objavio je autobiografiju Moj ìvot. Postao je francuski gra|anin 1937. godine. Nakon okupacije Pariza, Chagallovi uspijevaju oti}i u Marseille a zatim preko preko [panije i Portugala u SAD. U Evropu se vra}a 1946. godine, dvije godine nakon smrti supruge, i do 1949. godine radio je u Provansi, u Francuskoj. Kasnije upoznaje Virginiu Haggard, a po tre}i put oènio se 1952. godine Valentinom Brodsky. Dvije godine ranije, nastanio se u mjestu Vence na Azurnoj obali. Za ìvota primio je brojne nagrade i priznanja. Vo|a nadrealisti~kog pokreta Andr Breton je jako volio Chagalla. Chagall i samo Chagall u slike je unio trijumf metafore, govorio je Breton. Kao devedesetsedmogodi{njak, Marc Chagall je umro u Saint-Paul de Venceu, u Francuskoj, 1985. godine.
KULT MARKET
ENFORCER
MUZIKA Album Volume III-Hells Likely grupe Mammoth Mammoth
Death by Fire
Ukratko, Enforcer su [ve|ani i grme. Band je osnovan 2004. kao one-man projekt pjeva~a i gitariste Olofa Wikistranda. Ipak, band u dana{njem formatu svira od 2008., kada je i objavljen njihov prvi studijski album Into the Night. Uslijedila je koncertna turneja i plo~a Diamonds. Tre}i album grupe Enforcer nosi naziv Death by Fire.
estoki mamuti iz australskih prerija
PARKETI
Republika Frankenstein
Neobi~ni alternativni band Parketi stiè iz Makedonije, s jo{ neobi~nijim nazivom albuma. Republika Frankenstein ~etvrto je po redu izdanje neumornih makedonskih rockera, koji su na glazbenoj sceni prisutni proteklu deceniju. Va`no je naglasiti kako su momci iz banda odlu~ili kako }e to biti njihov posljednji album na maternjem jeziku.
ODVA@AN ISKORAK AUSTRALSKIH ROCKERA Kona~no, do{lo je vrijeme da bh. glazbena javnost pobliè upozna radove jo{ jedne australske rock grupe. Mammoth Mammoth zasigurno nikada ne}e dose}i slavu kakvu imaju njihovi uzori i sunarodnjaci iz AC/DC-a, ali polako i sigurno izlaze iz lokalnih glazbenih okvira, distribuiraju}i svoje uratke preko Indijskog i Tihog oceana. Istina, koli~ina nosa~a zvuka za europsko trì{te jo{ uvijek je ograni~ena, kao i informacije o bandu, ali upornost se isplatila. Prema slu`benim informacijama, band je osnovan u Melbourneu, a Volume III - Hells Likely im je tre}i album uklju~uju}i i istoimeni EP iz 2008. godine. Izgleda da istinu govori onaj koji veli da nije va`no kako svira{, ve} tko te slu{a. A australski mamuti imali su sre}u da ih ~uje i pod svoje okrilje uzme najpoznatija svjetska heavy metal izdava~ka ku}a Napalm Records. Od tog trenutka stvari se iz korijena mijenjaju i jedan lokalni australski band postaje zanimljiv rock fanovima diljem svijeta. Za mamute se moè re}i kako su èstoki rockeri s kontroverznom krilaticom: Bigger Than Jesus. Louther Than Hell. Album Volume III - Hells Likely odlikuju ~vrsti i èstoki gitaski riffovi, uz obilje distorzije kao {to je bilo i o~ekivano. Za razliku od bandova koji idu u istom pravcu, mamuti ipak vole malo uprljati i zamutiti zvuk. Iako album u osnovnom izdanju sadrì svega sedam pjesama, ima se {to ~uti. Za one koji su spremni dublje zaviriti u dèp luksuzno izdanje albuma s pet bonus pjesama na ebayu stoji dvadeset i dva eura. îni se kako je veliki utjecaj na razvoj banda
Mammoth Mammoth tre}im albumom Volume III - Hells Likely iza{li su izvan granica Australije
THE STROKES
imao i zvuk nenadma{nog Lemmyja Kilmistera iz Motorheada. Naime, trominutna pjesma Bare Bones zapo~inje distorzi~nim uvodom na bass gitari, neodoljivo podsje}aju}i na Lemmyjeve rane radove. Najsna`niji dojam na albumu ipak je ostavila dvoipolminutna pjesma Hells Likely, brza, energi~na, kratka i jasna. To bi mo`da trebao biti i obrazac kojeg bi se momci iz banda trebali dràti i u budu}nosti. Naravno, ima tu pjesama koje neodoljivo vuku na sound AC/DC-a, poput onog u pjesmi Sitting Pretty. Pored svega nabrojanog, zaklju~ak jeste kako se radi o kvalitetnom albumu perspektivnog hard&heavy banda kojeg }emo u budu}nosti zasigurno jo{ bolje upoznati. (M.Ili~i})
Comedown Machine
Neko} nabrijani rockeri The Strokes polagano klize u dosadni indie pop. Uglavnom tako glase naslovi recenzija petog albuma The Strokesa koji se zove Comedown Machine. Kritika ih je do~ekala na zub. Mo`da bi im najbolje odgovarala krilatica kolege po oru|u Ahmeda Buri}a kad kaè: Sine, nemoj vru} vode i bos po plo~icama.
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

1. Prince: Rock and Roll Love Affair (JamieLewisStrippedDownMix) 2. Jamie Cullum ft Roots Manuva: Love for sale 3. The Bronx: Ribcage 4. Steve Papa Edwards: Beautiful People 5. Suuns: 2020 6. Unknown Mortal Orchestra: Swim and sleep (like a shark) 7. IAMDYNAMITE: Where will we go 8. Depeche Mode: Soothe my soul 9. Alex Clare: Hummingbird 10. McCartney, Grohl, Novoselic & Pat Smear: Cut me some slack
70
KULT MARKET
KINO KRITIKA Generacija P (Rusija, 2011.), reditelja Victora Ginzburga
FERESHTEH I DIJETE
Zubato sunce kapitalizma

ISKRENO, UZ TRUD
Dramaturgija filma jako je slojevita i kompleksna
Masoud Nahash Zadeh

Igrani fim iz 2008. godine. Radnja se de{ava u ljeto 1980. godine. Zbog iranskog napada na ira~ki grad mlada Fereshteh ostaje, naàlost, bez svojih roditelja. Pridruùje se vojnicima traè}i brata Benhama... Ocjena: 4
IZGUBLJENI ZAVIÂJ
Film Generacija P (Generacije Pepsi) smatra se ruskim filmskim nezavisnim hitom. Na njemu se radilo od 2006. do 2011. godine. Rije~ je o prvoj filmskoj adaptaciji poznate, istoimene knjige Viktora Pelevina. Nakon Gogolja, êhova, Dostojevskog, Bulgakova, Jerofejeva, Platonova, do{ao je red na Viktora Pelevina koji je studirao knjièvnost, prevodio Castanedu, pisao SF pri~e, a danas mu se proza objavljuje u desetinama zemamlja diljem svijeta, a on drì predavanja. U njegovim se djelima mogu na}i elementi budizma, zena, sufizma, stoicizma, antropozofije, i drugih ezoteri~nih i {amanskih u~enja. Dramaturgija filma jako je slojevita i kompleksna. Nakon {to je veliki SSSR doìvio krah, de{ava se naredna faza znana nam kao tranzicija. Ona je proèta kaosom, koji je itekako ure|en i svrsishodan nekima. Dvadesetak godina nakon pada SSSR-a, zubato sunce kapitalizma obasjalo je tzv. Generaciju P(epsi). Raznoliki ulaze u Vrli novi svijet PR-a, brandinga, ogla{avanja... Glavni karakter ovog filma je Babilen Tatarski. Po~inje da radi u marketin{koj agenciji koja zastupa zapadnja~ke brandove i nastoji prilagoditi njihove reklamne kampanje ruskom mentalitetu. Kako on napreduje u poslu, tako se gledatelju otkriva pozadina ruskog poslovnog svijeta, ogla{avanja, marketinga. Naravno, nije to samo tako u ruskom marketingu. Film je univerzalan. Govori o lokalnom, a naravno da je globalan. Zato i jeste umjetni~ko djelo. Satiri~ni pogled na realnost dru{tva u tranziciji ujedno je i pri~a o tranziciji izme|u stvarnog i virtualnog, globalizaciji, masovnim medijima, prividnoj, kroz filter programa i medija provu~enoj politici. Dolazimo do surovosti, do situacije u kojoj nije bitno {to doista i stvarno jeste, niti za{to jeste, ve} je kako se prikazuje i kako onda to drugi percipiraju. Tako se ujedno stvaraju i ratovi, diskreditiraju i uni{tavaju oni
koji ukazuju na ne{to {to je zlo, ali {to onima kojima (prividni) kaos odgovara remeti profit. Prostor koji direktno ili prikriveno sluì da se ljudima propere mozak i u njega usadi odre|eno ne{to zarad odre|ene svrhe opasan je prostor, koji se vje{to zlorabi. U toj situaciji vrijednost razli~itih umjetni~kih medija mora biti ispunjena kriti~kim, dobronamjernim sadràjima. Uz mnogo iskrenosti i truda, nimalo kalkulantski, umjetni~ki sadràj moè nadja~ati zlorabljenje drugih prostora. Umjetnost mora biti uvijek opozicija. Prestra{no je ako umjetnost i umjetnosti djeluju kao pozicija, promoviraju ili brane, sputavaju kritiku sistema. Vjerujem u istinsku snagu i dobronamjernost umjetnosti i umjetnika. Pravih, naravno. Za dobro svih. Za op}e dobro, a ne pojedina~no. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. G.I. Joe: Retaliation (Jon M. Chu) 2. The Croods (Kirk De Micco & Chris Sanders) 3. Tyler Perrys Temptation (Tyler Perry) 4. Olympus Has Fallen (Antoine Faqua) 5. Oz the Great and Powerful (Sam Raimi)
Ante Babaja
Igrani film iz 1980. koji je reìrao Ante Babaja, a koji je napisao i scenario zajedno sa Slobodanom Novakom, prema ~ijem istoimenom romanu se i radio film. Fokus ove pri~e je odnos oca i sina. Kroz retrospekciju sina autor secira taj odnos i vodi nas u klju~ne faze tog odnosa. Izgubljeni zavi~aj sniman je na otoku Cresu. Iznimno se isti~e i rad direktora fotografije ovog filma, Gorana Trbuljaka. Ocjena: 4
IZA ZAVJESE OD MAGLE
Parviz Sheikh Tadi

Igrani film orginanlnog naslova Posht-e pardeh-e meh iz 2004. godine. Na sjeveru Irana ìve majka i dje~ak. Dje~ak je gluhonijem. Zove se Morteza. Novi upravitelj u {koli poku{ava uti{ati razigrani dje~iji duh Morteze. Mortezova majka, udovica, upotrijebit }e svoj {arm. Smatram izuzetno bitnim da se kroz formu filma, kao i drugih umjetnosti trebaju prikazivati pri~e ljudi s posebnim potrebama, naro~ito djece. Ocjena: 4
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Sammy 2: Morska Avantura (Ben Stassen, Blitz film & video) 2. Paranormalno 4 (Hendy Joost & Ariel Shulman, Paramount Pictures, Blitz film i video) 3. Hotel Transilvanija (Genndy Tartakovsky, Columbia Pictures, Blitz film i video) 4. Skyfall (Sam Mendes, Columbia Pictures, Continental film) 5. Bez zakona (John Hillcoat, Weinstein Company, Blitz film i video)
71
KULT MARKET
AUTOMOBILI
SPORT Ljudi koji su otili
Spyker
Nogomet u konc-logorima
POSJETA AU[VICU
Spyker je prikazao koncept B6 Venator u @enevi. Model je najavljen kao proizvod koji }e pokrenuti globalnu obnovu holandske kompanije. Tehni~ki detalji nisu poznati, ali Spyker obe}ava snagu od najmanje 380KS.
Njema~ki reprezentativci su u ljeto 2012., pred po~etak Evropskog prvenstva, odali po~ast `rtvama ovog koncentracionog logora
MOTOCIKLI
KTM
Nakon Freeride E s kojim je otvorio vrata ka elektri~nim motociklima, KTM je na sajmu u Tokiju pokazao i sportski orijentiran koncept E SPEED s kojim ulazi u tzv. urban mobility segment. Kao i ve}ina E-vozila, namijenjen je prvenstveno prijevozu u velikim gradovima koji su posebno osjetljivi na zaga|enje.
DESIGN
Icona Vulcano
Nova italijanska marka Icona pripremila je svoj prvi supermodel Vulcano za Sajam u [angaju. Rije~ je o automobilu sa V12 motorom, kojeg proizvo|a~ opisuje kao ljepoticu i zvijer zbog dizajna i tehnologije.
Sportski uìtak i okrutnost rata dijelila je samo bijela linija nacrtana kredom. Korner. Ponovno sam i{ao po loptu. Kada sam je pokupio, uko~io sam se: platforma je bila prazna... Vratio sam se s loptom i dao da s njom izvedu korner. Izme|u dva kornera su iza mojih le|a u plinskoj komori likvidirali tri tisu}e ljudi, napisao je poljski pisac i biv{i logora{ Tadeusz Borowski u svojoj autobiografskoj pripovjetci Ljudi koji su oti{li u kojoj opisuje nogometnu utakmicu u Auschwitzu, pi{e Deutsche Welle. Sport, ve}inom nogomet, u radnim je logorima nacionalsocijalista bio dio svakodnevice. U gotovo svim koncentracionim logorima se igrao nogomet. U Theresienstadtu (Terezin), konc-logoru pred vratima Praga, {tovi{e toliko profesionalno organiziran da ga je ~e{ki nogometni savez FACR pro{log mjeseca slu`beno priznao kao vaàn dio svoje povijesti. U Terezinskoj ligi su, naprimjer, igrale ekipe Kuhara, Mesara i Elektri~ara. Organizirana su i natjecanja podmlatka. Ta liga je odli~an primjer kako nogomet kao fenomen moè zbliìti nacije, kaè Stanislaw Hrabe, povjesni~ar FACR-a. Ekipa Garderobijera je bila pobjednik Terezinske lige 1943. godine, a Mesari su bili pobjednici pokala. Redovito je utakmice u dvori{tima vojarni pratilo oko 3.500 gledatelja - sa strane ili s prozora okolnih zgrada. Bili su to svijetli trenuci stra{ne logorske svakodnevice. Za nas je nogomet bio utjeha u predvorju pakla, pi{e Paul Mahrer, prijeratni ~e{ki reprezentativac, u knjizi Frantiseka Steinera Nogomet pod ùtom zvijezdom. Nacionalsocijalisti su pak utakmice logora{a koristili u svoje svrhe - prakti~ne i
propagandne. Slike s njih su objavljivane u magazinima i propagandnom filmu Fhrer poklanja @idovima grad. Njima se drasti~no uljep{avao ìvot u logorima. Osim toga, SS-ovski vo|a Heinrich Himmler je nogomet koristio kao nagradu za dobar rad - logora{i su kao radna snaga kona~no bili od enormnog zna~aja za njema~ko ratno gospodarstvo. Rat, me|utim, nije mogao biti izbrisan iz glava igra~a tijekom utakmica, pogotovo ako su se one igrale izme|u nacionalnih timova. Posebno ~esto su poljski logora{i koristili priliku da na njima izraze svu mr`nju koju su osje}ali prema Nijemcima. Nerijetko su utakmice zavr{avale fizi~kim obra~unima, neke ~ak i sukobima s SS-ovskim ~uvarima koji su, kolikogod su mogli, podupirali svoje favorite. Nekim logora{ima je nogomet omogu}avao bolji ìvot. Takozvani kapoi, zatvorenici koji su u logorskoj hijerarhiji bili iznad obi~nih, ~esto su igrali u istoj mom~adi. Pobjede i dobra igra ~esto su zna~ili ve}e porcije i lak{e radne zadatke. Logora{i koji su prije rata bili uspje{ni igra~i poput Austrijanca Fritza Kniga ~esto su uìvali privilegije. Ali malo je onih kojima je to pomoglo, isti~e povjesni~arka Veronika Springmann. Iako je samo jedan mali dio logora{a smio igrati nogomet, mnogi zatvorenici su sudjelovali u njegovoj realizaciji: stolari su pravili golove, koàri {ili lopte. Radili su se i dresovi - napravljeni od odje}e ubijenih @idova. U Auschwitzu je nogometno igrali{te bilo odmah pored krematorija u kojemu su spaljivani le{evi likvidiranih. Izme|u krematorija i igrali{ta - samo jedna bijela linija. (Priredio: N.H.)
72
KULT MARKET
LIFESTYLE Uz Svjetski dan djeje knjige
FRANCUSKA
Hipertenzija
Vi{e od tre}ine odraslih u svijetu pati od povi{enog krvnog pritiska (hipertenzije), prenose francuski mediji. Procenat se pove}ava sa godi{tem, tako da iznosi deset odsto me|u populacijom starosti izme|u 20 i 39 godina, a 50 odsto me|u onima starosti od 50 do 59 godina. Najve}i procenat me|u odraslima zabiljeèn je u pojedinim afri~kim zemljama, gdje nerijetko prema{uje 40 odsto.
Zato djeca sve manje itaju
NOVE GENERACIJE ÎTALACA

Nedostatak vremena i materijalna situacija glavni su razlozi zbog kojih se ne posve}uje dovoljno pa`nje razvoju ~itala~kih navika kod djece
SAD
Cipele
U muzeju Instituta za modnu tehnologiju (FIT) u New Yorku otvorena je izlo`ba cipela poznatih svjetskih modnih dizajnera. Postavka pod nazivom Opsesija cipelama pokazuje kako cipele nisu samo potreba, nego i umjetnost, a na izlo`bi je svoje modele - rame uz rame sa Lady Gagom - predstavila i Sarajka Tea Petrovi}.
Svjetski dan dje~je knjige od 1967. obiljeàva se svakog 2. aprila, na ro|endan Hansa Christiana Andersena, a ove godine izdava~i u Bosni i Hercegovini i zemljama u okruènju upozorili su da ne postoji dovoljan interes dru{tva generalno za dje~ju knjièvnost. Izdava~i knjiga za djecu i mlade, kao i roditelji, psiholozi, pisci, nastavnici, saglasni su da }e bez ulaganja u budu}e ~itaoce za nekoliko godina izdava~ka djelatnost nestati. Izdava{tvo za decu deli sudbinu izdava{tva u celini - u te{koj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazimo, knjiga sigurno nije prioritet. S druge strane, izostaje dru{tvena podr{ka knjizi i ~itanju koja bi morala da po~ne ve} u ranom uzrastu, pa u takvom ambijentu nije lako odràti interesovanje za kvalitetnu literaturu, kaè za Tanjug direktorica beogradskog Kreativnog centra Ljiljana Marinkovi}. Prema njenim rije~ima, broj naslova za djecu koji se u Srbiji godi{nje izda nije mali, ali je malo izdava~a specijalizovanih za dje~ju knjigu i jo{ manje onih koji izdaju djela doma}ih pisaca. Knjièvnica i autorica brojnih nagra|ivanih knjiga za djecu i mlade Jasminka Petrovi} osnovala je nedavno pokret Ura kultura koji se zalaè za pobolj{anje poloàja kulture za djecu i mlade. Na{ prvi korak je da stvarala{tvo za decu i mlade u~inimo vidljivim u dru{tvu razli~itim programima, akcijama i kampanjama {irom Srbije. Na ovaj na~in èlimo
da podignemo svest ljudi o zna~aju kulture za decu i mlade. U na{em dru{tvu vlada mi{ljenje da se stvaranjem za decu bave drugorazredni umetnici, oni koji se ba{ nisu sna{li u ìvotu. Da li je kod nas kultura za decu na staklenim nogama zato {to smo siroma{ni, ili smo siroma{ni zato {to nam je kultura za decu na staklenim nogama?, pita Petrovi}eva. Urednica u izdava~koj ku}i Laguna Mina Kebin smatra da postoji vi{e faktora koji uti~u na kulturu ~itanja djece: Me|u njih spadaju nedostatak vremena koje roditelji provode sa decom i ekonomski poloàj porodice u na{oj zemlji. Roditeljima je ~esto jednostavnije da deci pu{taju crtane filmove ili da ih ostave da gledaju televizijske kanale umesto da sa decom razgovaraju, pri~aju im pri~e, podsti~u decu da pri~aju pri~e i da im ~itaju. Bez kulture pripovedanja i ~itanja pri~a od najranijeg detinjstva ne moèmo o~ekivati od dece da sama pokaù interes za knjigom. Materijalni moment, s druge strane, opredjeljuje roditelje da radije djetetu priu{te neku jeftiniju zabavu nego da mu kupe knjigu. Zbog svega navedenog potrebno je da se desi globalni medijski fenomen poput, recimo, Harry Pottera, pa da se djeca sama zainteresuju za ~itanje. Ma kakve akcije da preduzimaju izdava~i, bez podr{ke roditelja i {kole ~itala~ka kultura kod djece ne}e biti razvijena, upozorava Kebin. (Priredila: M. Radevi})
VELIKA BRITANIJA
Poroci
Istraìvanje britanske Heart Foundation pokazalo je da gotovo 80 posto ljudi prièljkuje da njihovi partneri odbace cigarete, 60 posto misli da bi njihov partner trebao izgubiti na teìni, a 43 posto èljelo bi da izgubi barem {est kilograma, pi{e Daily Mail. Zanimljivo je da je od 1.426 ispitanih mu{karaca i èna manje od ~etvrtine izrazilo èlju da svog partnera/icu natjeraju da manje pije alkohol.
73
KULT MARKET
GR^KA
CRVENI FENJER Kucamo na vrata zaboravljenih asova
Anastasia Mastrakouli
Abeceda golih silueta je naziv pisma kojeg je kreirala mlada gr~ka umjetnica. Svako slovo je pa`ljivo napravljeno od njezinog vlastitog tijela, prislonjenog na vla`nu staklenu povr{inu, te autorica izgleda kao da je pod tu{em.
Zvijezde zlatnog doba pornia
ISTORIJA ISTORIJA PORNOGRAFIJE PORNOGRAFIJE

Pioniri Pioniri industrije industrije
SAD
Arianny Celeste
Arianny smo ve} vi|ali u brojnim izdanjima, a od njih se ni najmanje koli~inom seksepila ne razlikuje posljednje koje je snimila za UFC.
ENGLESKA
Emma K.
Zoo today je predstavio svoju novu prsatu ljepoticu Melissu Debling, a ona je pak odlu~ila s ~itateljima podijeliti njoj omiljene prsate ljepotice. Na prvom se mjestu na{la Emma K., a razlozi su vi{e nego jasni.
Neki od ovih mu{kar~ina danas mo`da djeluju pomalo komi~no sa svojim karakteristi~nim br~inama porno-zvijezda 70-ih i 80ih, ali ovi momci su legende na koje su se ugledale generacije mu{karaca uz VHS kasete i Vru}i Kaj. Italijanski pastuh Roco Sifredi. Roco je polovinom 80-ih u{ao u pornografiju preko Tereze Orlovski. Po~eo je da snima po Evropi, ali ubrzo su ga njegovi talenti odveli za Ameriku, gdje je stupio u erotski panteon. Lijepo gra|en i nevjerovatno izdr`ljiv, postavio je standarde kako seksualna atletika treba da izgleda. Sa 48 godina u stanju je da izvodi stvari koje momcima upola mla|im od njega ne pada na pamet. Iako se proslavio po scenama grubog seksa, imao je i za~u|uju}e nje`ne scene koje su otkrivale i drugu stranu ovog nezasitog Prijapa. Poput mnogih kolega, i on je devedesetih po~eo da se bavi reìjom i produkcijom, me|utim, prestao je da snima tek 2004. zbog porodice, kako i prili~i dobrom italijanskom momku. Me|utim, 2009. se vratio na scenu razo~aran niskim standardima glumaca u filmovima koje je reìrao. Sifredi je odlu~io da pokaè klincima kako se to radi! Ove godine Roco je odlu~io da krene stazama svoje zemljakinje ]i}oline i u|e u politiku. Najavio je kanditaturu za gradona~elnika Palerma pod sloganom Na izborima 2013. igraj na sigurno, glasaj za tvrdog. Joey Silvera. Prepoznatljivo brkato lice porno-filmova sedamdesetih i osamdesetih. êsto je imao uloge {a{avih tipova koji zapadaju u erotske avanture, a osje}aj za pomalo i{~a{eni humor je prenio i na svoje filmove kada je po~eo da se bavi reìjom devedesetih. Imao je reputaciju jednog od
najpouzdanijih glumaca, vazda voljan i èljan akcije. Danas dobija nagrade kao reìser najboljih filmova sa transseksualcima. John Leslie, ~uvena porno-zvijezda i reìser iz sedamdesetih i osamdesetih, poznat je po svom {armu starijeg, iskusnog gospodina na koji su ène padale. Poznate su njegove uloge u ranim realisti~nim, gonzofilmovima, u kojima je pokazao sasvim pristojan gluma~ki talenat. U pornografske vode je u{ao kao svinger, a prije nego {to se pornografijom po~eo baviti profesionalno, radio je kao ilustrator za ~asopise, nesu|eni slikar, radnik u ~eli~ani i barmen. Bio je dobar bluz i dèz muzi~ar. Jedan je od prvih pornozvijezda koje su pre{le sa druge strane kamere i po~ele da reìraju, {to je tek kasnije postala u~estala pojava. Umro je od sr~anog udara 2010. u 65. godini. John Holmes. ovjek koji je tvrdio da je spavao sa 14.000 èna, mada je vjerovatnije da je ta cifra i dalje fantasti~ne 3.000. ovjek koji je glumio u 2.250 pornografskih filmova. ovjek ~ija duìna penisa nikad nije utvr|ena. On sam je tvrdio da mu je duìna uda 43 u opu{tenom stanju a 58 cm kada se digne. ovjek o ~ijem ìvotu su snimljena dva visokobudètna holivudska filma i nekoliko dokumentaraca. Za njega su rekli da je bio Elvis Presley porno-industrije. Kasnije se odao kokainu, {to se odrazilo i na njegovu potenciju, i usput se spetljao i s lo{im dru{tvom pa je bio upleten i u ubistva, pronevjere, prostituciju i tome sli~no. Vjerovatno je najniè pao kada se prostituisao kao biseksualni ìgolo kasnih sedamdesetih. Scenaristi filma Boogie Nights su morali da izbacuju epizode njegovog ìvota jer su smatrali da su toliko nevjerovatne da }e ih optuìti da su ih izmislili. (Priredio: N.H.)
74
KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Drutvena tranzicija kroz fotografiju
NOVI SAD
Prazan glas
Predstava Prazan glas, ~iji su akteri osobe sa intelektualnom ometeno{}u, premijerno je izvedena 29. marta na Kamernoj sceni Srpskog narodnog pozori{ta u Novom Sadu, u produkciji Per.Arta. Pri~ama i sje}anjima, govorenjem poezije, kroz intimne ispovijesti i izjave o vlastitom invaliditetu izvo|a~i publici predstavljaju sebe i svoje stanje kao dru{tveni konstrukt, pozivaju}i na nu`no promi{ljanje o mogu}nostima druga~ijih dru{tvenih odnosa.
Kako smo se mijenjali
BEOGRAD
RATOVI, TR@I[NA EKONOMIJA, MEDIJI...
Posljedice raspada Jugoslavije u svojim radovima dokumentovali su Antonio @ivkovi}, Bojan Mr|enovi}, Dejan Veki}, Borut Krajnc...
Polet
Najreprezentativnije reklame biv{e Jugoslavije, objavljivane u nekada uticajnom sedmi~niku Ekonomska politika od kraja 60-ih do po~etka 80-ih godina, predstavljene su na izlo`bi Polet u Kulturnom centru Beograda, u organizaciji Metaklinike. Kao svojevrsna antologija vremena, izlo`ba vizuelnim narativom oslikava nesvakida{nji spoj zapadnja~kog sistema marketinga s jedne, i socijalisti~ke estetike s druge strane.
Posljedice raspada biv{e Jugoslavije i promjene do kojih je do{lo u posljednjih 20 godina tema su izlo`be fotografija savremenih umjetnika iz regiona, koja je otvorena od 4. aprila do 19. maja u Galeriji Klovi}evi dvori u Zagrebu. Rije~ je o regionalnom projektu Posljedice. Mijenjanje kulturnog pejsaà (Aftermath. Changing Cultural Lanscape) posve}enom istraìvanju i promoviranju umjetni~ke fotografije na podru~ju zemalja biv{e Jugoslavije. Na inicijativu Centra za savremenu fotografiju Photon iz Ljubljane, stru~ni timovi iz Ljubljane, Zagreba, Sarajeva, Pri{tine, Cetinja, Beograda i Skoplja istraìli su ulogu fotografije u pra}enju, dokumentovanju i tuma~enju socijalnih, ekonomskih, kulturnih i politi~kih promjena koje su se na tim prostorima dogodile u protekle dvije decenije te ostavile neizbrisiv trag na stanje svijesti stanovnika biv{ih jugoslovenskih republika. Ratovi, razvoj trì{ne ekonomije, raslojavanje dru{tva, rastu}i konzumerizam, nove forme agresivnog marketinga i razli~iti tipovi medijske kontrole i manipulacije u potpunosti su izmijenili socijalni i kulturni pejsa` regije. Na izlo`bi u~estvuju: Domagoj Blaèvi}, Boris Cvjetanovi}, Qndrse Deda, Andrej \erkovi}, Marko Ercegovi}, Toma` Gregori~, Majlinda Hoxha, Astrit Ismaili, Robert Jankuloski, Genc Kadriu, Amer Kapetanovi}, Silvestar Kolbas, Sr|an Kova~evi}, Borut Krajnc, Nenad Male{evi}, Goran Micevski, Du{ko Miljani}, Bojan
Mr|enovi}, Paula Muhr, Oliver Musovik, Vigan Nimani, Ana Opali}, Lazar Pejovi}, Darije Petkovi}, Ivan Petrovi}, Marija Mojca Punger~ar, Vojo Radonji}, Jasenko Rasol, Bojan Salaj, Tarik Samarah, Boba Mirjana Stojadinovi}, Viktor [ekularac, Dejan Veki}, Sandra Vitalji}, Borko Vukosav, Milena Zari}, Ivan Zupanc i Antonio @ivkovi~. Iako se svaki od autora/ica bavi razli~itim segmentima promjena, zajedni~ka nit je potreba za kona~nim suo~avanjem sa temama od kojih dru{tvo bjeì, te ukazivanje na aktuelne probleme i njihove uzroke. Projekat Aftermath suprostavlja umjetni~ke refleksije razli~itih generacija fotografa i fotografkinja od kojih su neki iskusili ìvot u razdoblju prije raspada zajedni~ke dràve, dok su drugi stvarali isklju~ivo u novom dru{tvenom kontekstu. Po~etna ta~ka mnogih radova predstavljenih na izlo`bi je odnos starog i novog, zapis postupnih promjena na odre|enom mjestu i posljedice ideologija na {iri dru{tveni i fizi~ki pejsa`. Konceptualno dizajnirani narativi na izlo`bi, ~iji su kustosi Miha Colner i Dejan Sluga, nadrastaju principe dokumentarne reportaè i za razliku od senzacionalizma masovnih medija, posmatraju doga|aje i situacije sa odre|ene distance. Njihova socijalna osjetljivost ipak je vidljiva, dok pri~ama s margine predstavljaju posljedice sveobuhvatne dru{tvene tranzicije kao procesa koji je iz temelja promijenio ~itavu regiju. (Priredila: M. Radevi})
MARIBOR
Pri~aj mi o Gorkome
Mani Gotovac, najavljena u slovenskim medijima kao ~eli~na lady hrvatskog kazali{ta, privukla je veliku pa`nju nedavnim gostovanjem u Mariboru. Pored javnog nastupa autorice, koja je razgovarala s novinarima i publikom, na pozornici Slovenskog narodnog gledali{~a izvedena je njena predstava Pri~aj mi o Gorkome u produkciji vara`dinskog HNK.
75
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
U sarajevskoj galeriji Boris Smoje, 6. aprila, na Dan grada, bi}e postavljena izlo`ba [kotlan|anina Jima Marshalla, fotografa sa stalnim prebivali{tem u glavnom gradu BiH, a posjetioci }e mo}i uìvati u novoj seriji njegovih radova. Izlo`ba: There is a light that never goes out pokaza}e Sarajevo u razli~itim bojama i pod razli~itim svjetlom... I u fotografijama Milomira Kova~evi}a Stra{nog, genijalnog sarajevskog fotografa sa stalnim, pak, prebivali{tem u Parizu, mo}i }ete uìvati 6. aprila. Njegova izlo`ba (I) oni si branili ovaj (svoj) grad otvori}e ovogodi{nje izdanje Modula Memorije, programa Internacionalnog teatarskog i filmskog festivala MESS. Partibrejkersi su opet u Sarajevu, 5. aprila. Neka, tako i treba. Pro{le godine nastupili su dva puta i bili, kao i uvijek, sjajni! Cane, Anton i trojica njihovih kolega sa Sarajlijama }e proslaviti Dan grada. Mjesto doga|aja je klub Sloga, u 22 sata, cijena ulaznice je petnaest KM, a specijalni gosti su ~lanovi sarajevske grupe Kablovi. Sa namjerom oìvljavanja tradicije nekada{njeg kultnog sarajevskog kluba Kaktus, od 5. aprila do 5. jula }e u Domu mladih biti odràno ~etrnaest koncerata. Na prvom koncertu, tako|e u petak, nastupaju Billy Andol i Basheskia & Edward EQ, a onda, iz hefte u heftu, i Letu [tuke, Vela Havle, KJHCB, Skroz, Zoster, Sopot... Konkurs za {esti Jelen Demofest otvoren je jo{ jedanaest dana, obavje{tavaju nas iz direkcije ovog banjalu~kog festivala, koji }e ove godine, opet na tvr|avi Kastel, biti odràn od 18. do 20. jula. No, jo{ uvijek nije kasno. Ako imate bend, spakujte dvije autorske numere, tekstove tih numera u word formatu, te fotografiju benda. A onda... Na Sonom trgu u Tuzli, 8. aprila }e biti otvorena Galerija slikarke Natalije Cime{e. Ovo je prva privatna galerija u kojoj }e biti izloèna njena djela. Ljubitelji umjetnosti }e na dan otvorenja od 19 sati imati priliku pogledati razna djela, me|u kojima preovladavaju slike i mozaici, najavljuju na portalu tuzlarije.net.
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
GORAN BUBALO, direktor projekta CRS BiH
Pozitivne promjene u dru{tvu

imati priliku u~estvovati u inter aktivnim radionicama na kojima }e se razgovarati o bitnim temama za dru{tvo. Predava~i i moderatori radionica bit }e profesionalci iz medija i NVO-a. Nakon radionica, gosti }e u sklopu slobodnih aktivnosti imati priliku koristiti pogodnosti hotela, a predvi|eno je ve~ernje druènje uz prigodan muzi~ki program. Tro{kove smje{taja, ho telskih pogodnosti, hrane i pi}a, kao i putne tro{kove za sve u~esnike snosit }e organizator. Jo{ }emo i o projektu Izaberimo mir zajedno... Taj projekat zajedni~ki implementiraju Catholic Relief Services (CRS) i Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (Caritas BK BiH), u trajanju od ~etiri godine (2010. 2014.). Cilj projekta je da zajedno sa ~lanovima aktivnih organizacija u lokalnim sredinama radimo na izgradnji mira i tako damo doprinos pozitivnim promjenama u na{em dru{tvu uop}e.
Projekat CRS i Caritas BK BiH }e u saradnji sa udruènjem Vive @ene iz Tuzle za urednike medija sa podru~ja BiH uprili~iti dvodnevno druènje, 19. i 20. aprila ove godine, u hotelu Hollywood u Sarajevu. Da, a urednici i urednice medija }e zajedno sa predstavnicima NVO-a
ARNEL ARI, promotor 4. Sarajevo Metal Festa
ARNEL [ARI]
Najva`nije od svega jeste da je Sarajevo Metal Fest tu po ~etvrti put, tako da ga sa pravom moèmo nazvati tradicijom
76
ANI EHU, direktor Sarajevo International Guitar Festivala
Od nemogu}eg pravimo mogu}e

Kolegu ispod Vas, organizatora Sarajevo Metal Festa upitao sam kao uspijevaju preìvjeti. Koliko je, zapravo, kompleksno organizovati Sarajevo International Guitar Festival? To se i mi ~esto pitamo! U ovako te{kom vremenu, gotovo je nemogu}e na}i adekvatnu finansijsku podr{ku, bez koje kompleksan projekat kao {to je Sarajevo International Guitar Festival ne bi bio mogu}. Na svu sre}u, jo{ uvijek ima onih koji su prepoznali kvalitet na{eg festivala i koji su odlu~ili da stanu uz nas. SIGF traje pet dana, a u svom programu ima vrhunske koncerte svjetski poznatih i priznatih umjetnika, potom internacionalno takmi~enje, majstorske radionice i predavanja, ali i druge popratne doga|aje, tako da njegova organizacija traje cijelu godinu. Na{ malobrojni tim iz godine u godinu postaje sve efikasniji i od nemogu}eg uspijevamo da napravimo mogu}e. [ta ste Sarajlijama pripremili za predstoje}i Guitar Festival, koji }e biti odràn od 4. do 8. aprila? Ovo je tre}i SIGF po redu. [to se ti~e koncerata, ovaj put smo akcent stavili na mlade gitariste, koji su ve} ostvarili ili su na putu da ostvare svjetsku karijeru, a poti~u sa na{ih prostora. To su fantasti~ni Petrit Ceku, porijeklom sa Kosova, gitarista i kompozitor Nejc Kuhar iz Slovenije i na{ Sanel Redì}. Pored njih, u goste }e nam do}i i sjajna francuska gitaristica Gaelle Solal iz Francuske, duo Siquera Lima iz Brazila i beogradski ansambl Anonimus 4 koji svira na starim autenti~nim instrumentima kao {to su viola da gamba, vihuela, teorba... a sviraju muziku nastalu do 1800. godine. Ima}emo i premijerno izvo|enje Rodrigovog koncerta Andaluz za ~etiri gitare i orkestar u saradnji sa Sarajevskom filharmonijom. Raspored koncerata i mjesto odràvanja, te raspored svih ostalih de{avanja moè se potraìti na na{oj stranici: www.sigf.ba.
Foto: Mario Ili~i}
SMF se {iri na sve strane...

U klubu Sloga }e 12. aprila biti odràn 4. Sarajevo Metal Fest, najve}a bosanskohercegova~ka manifestacija, ~iji je osnovni cilj promocija heavy metal kulture. A kako su izgurali prethodne tri godine, pitamo Arnela [ari}a, promotora SMF-a: S obzirom na to u kakvim okolnostima radimo, kakva je kupovna mo} publike zainteresirane za ovakva de{avanja i kakav je stav medija i javnog mnijenja prema ovakvim stvarima, smatram da Sarajevo Metal Fest lagano, ali iz godine u godinu, postaje sve bolja i bolja manifestacija, te da se pozitivan glas o nama {iri. Mnogi ljudi traè vi{e stranih grupa, zazivaju se imena poput Slayera, imena koja nastupaju po regionu. Me|utim, ljudi moraju shvatiti da za ugostiti takva imena treba imati jaka le|a, onakva kakva mi tek gradimo. Najva`nije od svega jeste da je Sarajevo Metal Fest tu po ~etvrti put, tako da ga sa pravom moèmo nazvati tradicijom. A {ta to iz oblasti metalurgije moèmo o~ekivati 12. aprila? Osam bendova, osam ànrova, {arena salata. Festival zadràva epitet internacionalnog sa gostima iz Italije Forgotten Tears, Austrije - Give Em Blood i Srbije - Alogia, a ponovo smo najvi{e pa`nje posvetili doma}im grupama iz cijele BiH, tako da }e se publici predstaviti Tanker, Forensic Clinic, The Loudest Silence, Perishment i Silent Kingdom. Fantasti~ni Silent Kingdom }e odràti jedini nastup ove godine na ovom festivalu, najavljuje [ari}. Organizatori 4. SMF-a su agencije SMF Promotions i BHxHC Booking. Karte ko{taju 20 KM i mogu se kupiti u klubu Sloga na dan koncerta. Ova cijena je nevjerovatno prilago|ena bh. standardima, te se ovim putem vra}amo na pitanje dizanja Festivala na vi{i nivo do|ite, kupite kartu, podrìte Sarajevo Metal Fest i ko zna - mo`da do~ekate Slayer dogodine za cvaju!
77
ac: DAVOR JANJI, glum mljeno sa u m a je os se u ev aj ar S U

by DINO BAJRAMOVIC
Foto: Mario Ili~i}
1. Kada }ete snimiti novi film? Nije do mene. Kad me budu htjeli.
2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti }evabdìja ? Ne, htio sam biti kl ovn ili pilot.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa Usamljeno.
12. Koja je najsuptilnija od sljede}ih rije~i: toilette, zahod, hala, }enifa ili abort? Toilette, zbog dva t.
13. Da li je bo lje pametan ili ruà biti lijep i n Na ovo pitanje i glup? ne znam odgovo r.
4. [ta ne morate imati u friìderu? Vi{e jaja nego {to je potrebno. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ur{ku. 6. [ta obavezno nosite na plaù? Pa, pe{kir. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Vjerovatno biolog.
8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu Ovo mi je prvi, sasvim sam ? siguran.
14. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna Me~ka? Ako jo{ ima rotacije, ugrizem se za jezik.
minuta 15. Da imate 15 u~inili? ste vlasti, {ta ne bi uzu. pa ik ~ na ao Oti{

16. Opi{ite Janeza Jan{u u tri rije~i? To ne moè stati u jezik. Mo`da: Svi smo mi Jan{a.
17. S kim biste vo otplesati tango? ljeli Sa Lanetom G utovi}em.

18. Osoba koja vas ìvcira? \or|e Bala{evi}. Oduvijek! 19. Tange ili badi}? Pod dva.
9. Gdje ste do~ekali smak svijeta pro{le godine? U krugu porodice. 10. Jeste li meteoropata? Ortodoksni. 11. Koliko ima istine u izreci: Ne dade se usranom do potoka? @iva istina.
20. A, begova ili {kembe ~orba? Pod jedan.
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Nastavite ~itati i: Padaj silo i nepravdo!
78
KLIN ÔRBA
KAD ZAMIRI[U BOGOMDANI

Pi{e: FADILA NURA HAVER
Nazovite Bebu-Kaikaru, nek vam ogleda u liicu, pa e vam i ona kazati da FIFA i UEFA ozbiljno planiraju na svoje zastave i grbove otisnuti velianstvene likove bosanskohercegovakih politiara
o ovoj nikad dovoljno napa}enoj zemlji opet padaju ki{e i nadolaze vode, ali te{ko da se iko vi{e uzda u kletvu dabogda ih voda odnijela. Sve i da se ba{ ovdje reprizira biblijski potop, opet bi se sve politi~ke ìvotinje spasile. Na{ao bi se ve} neki me|unarodni Noa ili Nuh, koji bi, mutnim politi~kim igrama odavno udavljene i potopljene Bosance i Hercegovce, uspje{no preveslao i na neki novomafija{ki Ararat isukao barem po par od svake vrste na{kih dobro utovljenih i genetski modificiranih predatora, vrstu poznatu pod skupnim nazivom Ne-moè-nam-nikoni{ta. Na{lo bi se na toj la|i predsjednika, potpredsjednika, dopredsjednika, premijera, ministara, doministara, podministrica, gospo|a ministarki, zamjenika, zamjenikovih zamjenica, imenica i pridjeva, savjetnika, savjetnikovih savjetnica iz davne novinske rubrike Draga Saveta, o~eva i sinova, muèva s pedigreom i njihovih èna za sva vremena i za svake bolnice... Na{lo bi se svega. Mo`da bi voda odnekud nanijela i Mejru na tabutu. Nikad se ne zna ~ija je to strinine amidìnce pastorka, i koje su sve nekretnine (osim tabuta joj) upisane na njeno ime.
da se dese pa Miljacka mostove odnese?! Ba{ nemamo sre}e, to nam je isto radila i ona ~uvenija Briìtka (~iju je sliku moj otac nekada imao na pole|ini dèpnog {pigla). Ta nas je B.B. proklinjala {to vodamo po va{arima jadne me|ede na lancu, i vidi dokle smo stigli! Sad me|edi vodaju nas, a ova bi bri`na Brigit, nakon {to su nam ukinuli hljeb, da nam ukine i igre. Pa, nemojte tako, gospo|o draga. Zar su vam pre~i finciji, sejdi}i i svi mi s njima jednako (za)Ostali u trci do tu-spas-mene la|e, na koju i tako nikad ne}emo sti}i, od svih ovih prekrasnih primjeraka historiji i svijetu potrebnih Velikih Glava?
li, jedno je sigurno: na la|i ne bi bilo sadnice jorgovana, jer cvijetak taj ne sluti na dobro. Na to ukazuje ovda{nje svenarodno proro~anstvo: Kad do|u te{ki dani, kad... Itd. Proro~ka pjesmica zapravo kazuje da se na bh. Nuh-Nojevoj la|i nipo{to ne smiju na}i neki Sejdi} ili neki Finci ili neki njima sli~ni rijetki cvijetak-zanovijetak primjerci. Korov da, to je dobra i izda{na bilj~ica. Lako se ukorijeni a te{ko iskorijeni. I ti~i se (pu{ta izdanke) sam od sebe. Nego, kad smo ve} pri opijumu, kanabisu, ha{i{u i sli~nim travama koje u tuìteljsko-istraìteljskim izvje{}ima asociraju na marihuanu, dakle, (ako ve} nije), dok kaè{ - dr`te lopove!, sve }e postati pepeo i dim. Nema dokaza, samo na{e otu`ne asocijacije i insinuacije. Ne{to nas podsje}a na ne{to dok tonemo u ni{ta. Uzmimo, recimo, ovu gospo|u potpredsjednicu Vije}a parlamenta EU, ucjenjiva~ki nastrojenu Brigit Johannsen, koja nam prijeti da bogme ne}emo u miru, rahatluku i posvema{njoj radosti (kao do sada) do~ekati 9. maj, taj praznik nad praznicima, Dan Evrope. Veli, potopit }e nam sve sportske reprezentacije. [ta ti je, draga Briìtko, zar ti stvarno vjeruje{ da bi mogla ~uda
olimo te, Biriìtkico draga, spasi nam njih kako zna{ i umije{. A umije{ ti, kad ho}e{. Jer, ko }e, razmisli pa reci, sjediti u V.I.P. loàma na svim tim evropskim i svjetskim {ampionatima i oli m pijadama? Ne misli{ valjda da }e Sejdi} i Finci?! A {ta }e vam i oni iz dràvnih vrhova sportskih velesila, po jedna-dvije neugledne i internacionalno nep r epoznatljive osobe, kod ovakvih na{ih faca koje se u neprebrojivim rojevima, svako svojim avionom, sjure u epicentar svih relevantnih sportskih zbivanja? Znate li vi da svako od njih `rtvuje po ~itavu jednu bh. tvornicu ili po deset kilometara autoputa u vje~noj izgradnji, samo da bi svojom nazo~no{}u uveli~ao me|unarodne sportske doga|aje? Nazovite Bebu-Ka{ikaru, nek vam ogleda u `li~icu, pa }e vam i ona kazati da FIFA i UEFA ozbiljno planiraju na svoje zastave i grbove otisnuti veli~anstvene likove bosanskohercegova~kih politi~ara.
ednom su ve} napravili historijsku gre{ku te se i dandanas nakajati ne mogu. Ono, sje}ate li se, kad je na Balkanu po~elo oplo|avanje i razmnoàvanje politi~ara svjetskog kalibra, pa se tzv. krnja Jugoslavija taman razigrala pod trenerom svih velikosrpskih sportskih disciplina Slobodanom Milo{evi}em, kad, nepromi{ljeno se zaletje{e bri`ni, pa reko{e: Po{tuju}i sankcije UN protiv SR Jugoslavije, Svjetska fudbalska federacija zabranila je jugoslavenskoj reprezentaciji da u~estvuje u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u SAD 1994. godine. I? Jo{ uvijek, ne{to nas podsje}a na ne{to dok tonemo u ni{ta. Nego, Brigit draga, gledaj ti da do Dana Evrope ukine{ presudu Sejdi}-Finci. Pa nam 9. maja do|i da se vansudski poravnamo.
79
PETA BRZINA
Priredio: Nedim Hasi}
Audi A3 sedan: Bitka sa Mercedesom i Lexusom
udi je povodom Sajma automobila u New Yorku organizirao specijalnu medijsku promociju sedan varijante modela A3 , koji }e zvani~no biti predstavljan na sajmu u [angaju. Audi A3 sedan, koji pripada segmentu kompaktnih luksuznih sedan vozila, veliku konkurenciju ima u modelima Mercedes-Benz CLA, Acura ILX ili Lexus CT200h. A3 sedan, ~iji je glavni konkurent Mercedes CLA, duga~ak je 4460mm, {irok 1796mm i visok 1416mm, sa me|uosovinskim razmakom od 2400mm. To zna~i da je za 150mm duì od modela A3 Sportback, na kojem je zasnovan. Novi Audi kra}i je od Mercedesa CLA a CLA ima duì me|uosovinski razmak za 63mm. Ovo je automobil koji }e privu}i mla|e profesionalce, ljude koji su dobili prvi menadèrski posao, mo`da sa mla|om djecom, ali one koji èle da uìvaju u svom uspjehu, izjavio je Audijev portparol. O~ekuje se da }e Kina
biti najve}e trì{te za ovaj model, a u Evropi prodaja }e biti koncentrisana na Rusiju, Njema~ku i Britaniju. Audi u saop{tenju navodi da automobil svojim izgledom odraàva filozofiju kupea u formi limuzine. Kapacitet prtlja`nika je 425 litara, {to je za 45 litara vi{e od A3 Sportback, a ostatak kabine je identi~an tom modelu. Gama motora tako|e je preuzeta iz porodice A3, pa su tu 1.4 TFSI i 1.8 TFSI benzinci od 140KS i 180KS, kao i dvolitarski TDI dizela{ snage 150KS. Po~etkom slijede}e godine bit }e predstavljena verzija S3 sa motorom od 300KS i 380Nm. Njen dvolitarski TFSI motor omogu}it }e ubrzanje od 0-100km/h za 4,9 sekundi uz opcioni {estostepeni automatski S-tronic mjenja~ sa dvostrukim kva~ilom. A3 sedan standarno je opremljen {estostepenim manuelnim mjenja~em, koji omogu}ava ubrzanje 0-100km/h za 5,3 sekundi.
S3 }e biti opremljen i pogonom na svim to~kovima, kao i funkcijom pode{avanja odgovora na papu~icu gasa, odnosa me|u stepenima prenosa i elektri~nog serva. Sli~no ostalim Audijevim modelima, u limuzinskom A3 voza~ }e mo}i da bira izme|u ~etiri set-upa: auto, dinamik, komfor i individualno pode{avanje. Elektronska kontrola stabilnosti je dio standardne opreme. Ovaj sistem moè sam da ko~i unutra{njim prednjim to~kom u krivini kako bi pobolj{ao trakciju i minimizirao podupravljanje. Audi navodi da u kabinu moè da se smjesti pet odraslih osoba, koje }e uìvati u ko`noj postavi, LED unu tra{njem osvjetljenju, Bang & Olufsen audio sistemu, MMI interfaceu sa sedmoin~nim ekranom, rotacionom kontroleru sa povr{inom osjetljivom na dodir i u detaljima od metala. Audi je omogu}io i konektovanje mobilnog telefona.
80
REAGIRANJA
Ago Prlja~a - Uredni{tvu
Federalni premijer Niki i ministar Helez predloenim Zakonom o povoljnijem penzionisanju hoe na tui raun da penzioniu ljude koji ne ispunjavaju uslove za to
(Skandal nedjelje: Federalni premijer Nik{i} uporno poziva intervenciju OHR-a, SB, br. 855)
Nemogu}e se ne sloìti s argumentovano izraènom istinom u tekstu SB, autora Asima Metiljevi}a, da ...federalni premijer Nermin Nik{i} ne po{tuje ni Zakon ni Ustav... A ~emu se moè neosporno dodati i nepo{tovanje me|unarodno-pravne norme i Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (EK), koja ima supremaciju nad doma}im pravima i zakonima i direktno se primjenjuje. S obzirom da re~eni premijer sa svojim ministrom za bora~ka pitanja Zukanom Helezom, vrlo transparentno i krajnje nasilnim metodama i aktima poku{avaju uvesti u pravo paravojnu strukturu zvanu PL,ZB,tzv.organizatore otpora i druge... Naime, ozna~eni premijer i njegov pomenuti ministar, vrlo pani~no u javnosti kukuma~u, potpaljuju mase i sitno pla}aju marginalne nosioce upitnih transparenata, kao podloge pani~noj retorici kako }e do}i u pitanje penzije, plate i sve ostale prinadle`nosti i aktivnosti koje se finansiraju iz budèta Federacije BiH. Ako se ne usvoji Zakon o povoljnijem penzionisanju. Dok u isto vrijeme daje pla}e savjetnicima, sekretaricama, voza~ima i nekim drugim svojih prethodnika i prethodnih ministara Vlade FBiH. Isto tako u pomenutoj vladi mogu se ~uti komentari, kako ozna~eni premijer Nik{i} ima takav autoritet da nikog od njih ne smije da pita kud idu, gdje idu i kada se vra}aju? U ~emu je suverena, predominantna i prepotentna k}erka nekog brke... No, vratimo se Zakonu o povoljnijem penzionisanju, kakav nije poznat niti u jednoj zemlji svijeta, ali se postavlja pitanje za{to navedena gospoda premijer i njegov ministar pozivaju na potrebu usvajanja takvog i nigdje poznatog zakona. Po{to je svakom gra|aninu svijeta poznato da se u penziju odlazi iz radnog odnosa sa svim izmirenim doprinosima i obavezama prema odgovaraju}im penzionim fondovima. E, {ta
je onda problem? O~ito, problem su re~eni premijer i njegov ministar koji ho}e na tu|i ra~un da penzioni{u ljude koji nisu u radnom odnosu, koji su vrlo malo bili u takvom odnosu, niti pak ispunjavaju cenzus radnog staà za penzionisanje. Me|utim, njihov cilj se o~evidno uo~ava u poku{aju zbrinjavanja nekih ve} pomenutih paravojnih struktura, kao i onih samo njima poznatih u koje se vjerovatno uklapaju: njihova rodbina, sugra|ani, gra|ani njihovih kantona naravno preko dva operativna prevoja, Ivana i Komara... I zato su prvo po principu tramvajskog dèparenja zavukli duboko ruke u dèpove redovnih penzionera, zakonski penzionisanih i sa ispunjenim pravnim obavezama doprinosa i cenzusa, a zar to nije ono {to gore to bolje? [to }e re}i da gospoda grubo kr{i ~lan 1. Prvog Protokola uz EK ne dozvoljavaju}i redovnim penzionerima mirno uìvanje u svom posjedu, a njihov posjed je njihova zara|ena penzija... Tu svoju namjeru su iznosili u javnosti vi{e puta izraàvanjem preko hiljadu redovnih penzionera kojima, kako oni kaù, nikad nije niko uzimao ni{ta, a sad gospodu pitam ko to ima pravo uzimati imovinu gra|ana, u konkretnom slu~aju penzionerima zara|enu penziju. Zaista je njihova odgovornost u javnosti van svake razumne logike i sumnje u namjeru. Vrlo je interesantno da u tome svemu traè podr{ku i pozivaju se na MMF i neke vrlo va`ne ambasade i diplomatska predstavni{tva u BiH... Na kraju, moram ista}i da je nauka utvrdila da su rasisti glupi, zato ovdje moram da tvrdim da su nacionalsocijalisti pametni jer malo rade za svoje politi~ke stranke (op}e je poznato da su u BiH sve politi~ke stranke sli~ne politi~ke opcije i da su u me|usobnoj konekciji), a za svoje li~ne interese rade predano, puno, koruptivno, mafija{ki, kriminalno, gramzivo i nezaja`ljivo s tendencijom totaliteta u re~enom. Dakle, njihova svijest ide do li~nih interesa. A Knjigu gra|ana i dràve sveli su razduènjem na nulu, nema ni MBG za novoro|ene gra|ane - ne postoje, mo`da unaprijed razduèni? Iskreno se nadam da }e se ovdje prepoznati svi politi~ari s predrasudama i vrlo konzervativnim politi~kim opcijama? Te da }e shvatiti da }e ih sudbina kolega iz okruènja jako brzo sti}i, mo`da presti}i, a pjesma spavaj nano sve je zaklju~ano nije im ba{ sigurna garant? Ne treba se libiti da se u pomo} pozove i me|unarodna zajednica (OUN), da upozori te nacionalsocijalisti~ke vlasti u BiH da je na{a dràva prilikom priznavanja njene nezavisnosti u punoj mjeri garantovala ste~ena prava gra|ana BiH... S po{tovanjem! Ago Prlja~a
81
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba
Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., Slobodna Bosna, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba
Vi znate za{to smo najbolji!
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica

Slobodna Bosna 856

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Slobodna Bosna 856

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SEJDI] FINCI, FINCI SEJDI]: A KO DA ZNA ...

50 NIJANSI... NA BOSANSKI NA^IN

22 RASPAD ISLAMSKE ZAJEDNICE BIV[E SFRJ

[ESTORKA VLADA, SEDMORKA ODLU^UJE

Teko do veine za usvajanje ustavnih promjena u Parlamentu BiH

LJEKAR, PEKAR, APOTEKAR...

Blagdan Uskrsa Jaje kao simbol (su)ivota

4.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

DRUG ZLATKO NA ^ELU KOLONE; @IVOT JE,IPAK, NE[TO DRUGO

Balkanska rapsodija na tem

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

emu sujete, bez ikakve odgovornosti

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 28. MART

NEDJELJA, 31. MART

PETAK, 29. MART

SUBOTA, 30. MART

biv{i ministar MUP-a Kantona Sarajevo i Had`i}ev bad`enog. (S.A.)

FRONTA TANKOG KONTA

Komieva Demokratska fronta poinje rad s krajnje oskudnim budetom

SLOBODNA BOSNA I 4.4.2013.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

4.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

ôvi} i Ljubi} optuùju Lagumdìju da sjedi na dvije stolice

POSLJEDNJI ADUT FEDERALNE ^ETVORKE

PRIJETNJA RASKIDOM KOALICIJE

[TO GORE TO BOLJE!

PREMIJER NIK[I] ZABRANIO RAD FEDERALNE VLADE

JAVNI POZIV PREMIJERU NIK[I]U

DODATNO DODATNO PRODUBLJAVANJE PRODUBLJAVANJE KRIZE KRIZE

SUSPENZIJA ZAKONA I USTAVA

SDP u Tuzli kao SDA u Federaciji

UZALUDAN PRITISAK NA OHR

Krizu mora rijeiti lokalna vlast

BLOKADA USTAVNOG SUDA

RJE[ENJE U RUKAMA LOKALNE VLASTI

NOVI LAGUMD@IJIN DR@AVNI UDAR

LAGUMD@IJA PROTIV ^LANOVA PREDSJEDNI[TVA BiH

DIPLOMATE PO LAGUMD@IJINIM KRITERIJIMA

AFERA REKET - DRUGI DIO

SLOBODNA BOSNA I 4.4.2013.

LAGUMD@IJA PROTIV ^LANOVA PREDSJEDNI[TVA BiH

Ranko krbi odlazi u Srbiju, Haris Hrle u Saudijsku Arabiju

ODGOVOR ^LANOVA PREDSJEDNI[TVA BiH

BIJEG BIJEG U U DIPLOMACIJU DIPLOMACIJU

OSVETOLJUBIVI OSVETOLJUBIVI MINISTAR MINISTAR

4.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

RASPAD ISLAMSKE ZAJEDNICE BIV[E SFRJ

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

HAD@I JAKUB EFENDIJA SELIMOSKI

RU[ENJE ISLASKE ZAJEDNICE BIV[E JUGOSLAVIJE

U SVOJOJ VJERI, NA TU\OJ ZEMLJI

POLITIKA U VJERI I VJERA U POLITICI

KAKO SE KALIO REIS

RASPAD ISLAMSKE ZAJEDNICE BIV[E SFRJ

U Sarajevu su me pokuali ubiti

SLOBODNA BOSNA I 4.4.2013.

POLITIKA U VJERI I VJERA U POLITICI

govi} koristio za prljave poslove, dok je Selimoskog zastupao Ekrem Galijatovi}.

Demokratski reisu-l-ulema Selimoski i njegovo nedemokratsko ienje

4.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

ZDRU@ENI UDARAC KRIMINALU U REGIONU

izvrni direktor Asocijacije efova policija Jugoistone Evrope (SEPCA)

PRESJE^ENI PUTEVI DROGE NA BALKANU