Professional Documents
Culture Documents
publikacijom su obuhvaeni projekti koji, po osobnom izboru njenog autora, zasluuju istaknuto mjesto meu djelima hrvatskog dizajna, fotografije,arhitekture i urbanizma u prvom desetljeu dvadeset i prvog stoljea. kriterij/i za uvrtenje su bili kvaliteta i originalnost pojedinog rada, zatim izdvojiva kreativna snaga pojedinog autora/grupe autora vidljiva u vie projekta, kao i posveenost standardima obraenih struka, ali i njihovoj nadgradnji.
e-knjiga / izdanje za besplatno preuzimanje / copyleft srpanj 2011. vlastita naklada isbn 978-953-56542-2-3 koncept: josip vrani [ :dizajncentarhrvatska ] autor preporuuje da iznos prvotno namjenjen za nabavu publikacije, usmjerite prema domovima za brigu o djeci bez odgovarajue roditeljske skrbi. hvala!
most stoljea
/// most hrvatskih branitelja / rijeka / 3lhd / 1997-2001 /// iznimno ostvarenje koje je prelo odrednicu mosta kao prijelaza vodene povrine od toke a do toke b, prema rijeima autora postalo je spomenik za hodanje i mjesto sjeanja na kojem svaki pojedinac obnavlja vlastiti odnos prema domovinskom ratu . na brojne kritike i proteste, autori nisu odgovorili predajom (tako estom na podruju ostvarenja nekih od najvanijih arhitektonskih djela), nego intervencijama sa smislom i promiljanjem problema; nikakvim slijepim podilaenjem. time su sauvali veinu iznimnih dijelova prvotnog koncepta. djelo koje ini prijelaz na stranu suprotnu goloj funkcionalnosti te tako redefinira sam pojam most, prvenstveno zbog svojih odlika, a zatim i graninih godina nastanka, predstavlja i simbolini prijelaz nacionalne urbane likovnosti iz 20. u 21. stoljee.
pokazatelj izvrsnosti
/// logo lakmus / sensusdesignfactory: kristina+nedjeljko poljar / 2001 /// asocijativni vizual za naziv tvrtke ujedno je i njegov stilizirani inicijal. sjena listia papira oblikuje veliko slovo l te skoro da postaje logo-pandan bijelog kvadrata na bijeloj podlozi . u svakom sluaju, ovaj je lakmus nepogreivo izmjerio jo jedan sdf-ov vrhunski uradak!
daleka obala
/// logo obala grupa / kriands / 2007 /// izvrsno spajanje inicijala i znaenja naziva tvrtke postignuto je minimalnim likovnim elementima, a konano rjeenje nije mogue definirati ni kao (samo) tipografsko, ni kao (samo) geometrijsko. daljnjom razradom je osnovni motiv prenesen i na slovo g logotipa. nerealizacija je vjerojatno uvjetovana time to ogledanje u moru nije oblikovano u slikovitijoj/razgledniarskoj maniri.
o.r. - o.k.!
/// logo otvoreni radio / unicum media / 2004 /// rjeenje znaka otvorenog radija, nastalo u zagrebakoj marketinkoj agenciji, izvrstan je primjer kako dobro orue vizualnog komuniciranja izrasta iz pravilnog promatranja zadanog materijala. naime, u inicijalima naruitelja na samom je poetku stvaranja uspjeno prepoznata ikona grafikog dizajna (oznaka registered), a zavrno rjeenje oblikovano je samo njenim dupliciranjem. minimalizam kompozicije dodatno podrava i program boja. navedenim je, umjesto podugakog i nedovoljno izdvojivog naziva, u prvi plan istaknut jednostavan i zapamtljiv znak, iskoritena je administrativna uloga oznake, a samo zaokrueno slovo r oznaeno je sasvim zaslueno jednom od odrednica modernog doba.
vidljivost
/// logotip 60. obljetnice kazalita slijepih i slabovidnih osoba novi ivot / laboratorium: ivana vui (creative director), orsat frankovi (creative director, art director, designer), elimir boras (designer) / 2009 /// jednostavnost i uvjerljivost znaka obljetnice kazalita slijepih i slabovidnih osoba, izvanredan je spoj broja godina i zatamnjenih naoala, jednog od simbola ove skupine graana. jednom realiziran ini se svakom lako dostian za kreiranje, ali samo rijetki mogu biti biti istinski vizionari za skrivena zajednika znaenja i vizure simbola. oni vide i za druge!
logo u pokretu
/// logo kadar 22 / pozdrav iz najlona /2009 /// za iznimno rjeenje autori su inspiraciju pronali u mitskim vremenima pionira fotografije i filma, te ovom minijaturom odali poast muybridgeovim serijama konja u trku, a uspjenom produkcijom klijentu priskrbili prepoznatljiv znak simuliranog pokreta.
cool!
/// boina estitka idmmusic 2006 / esni&turkovi / 2006 /// provokativna poruka sa zatvorene verzije estitke svoj kreativni zakljuak dobiva rastvaranjem te dvojakom uporabom dva cd-a. osim sto su poslovni dar klijenta (diskografska kua), uvjerljivim su oblikovanjem postali i sredinja slova osnovne rijei projekta.
grincharije
/// (novo)godinje estitke najlon / pozdrav iz najlona / 2008+2009 /// ukrasti blagdanski ugoaj moda i nije ba neto ime se mogu dobiti simpatije svekolikog puanstva, ali ako su blagdani pali kao kolateralna rtva u procesu stvaranja kreativne estitke, mnogi e najloncima njihove subverzije (vie nego) oprostiti. ovakve novogodinje dopisnice, bilo da su isproducirane do krajnjih granica ili su tek minimalno ureene, i u vremenu e-ivljenja, oekujemo veseli i razdragani u svojim potanskim sanduiima.
papirologija
/// vizualni identitet izlobe na papiru / studio sonda, pore / 2009 /// eksperimentalne kreacije s papirom kao tema izlobe, odredile su i kreativnu energiju autora. bijeg od klasinih ispeglanih kataloga prema sigurnom utoitu tematskog materijala, dovela ih je do radikalne forme kojom papir (p)ostaje glavni lik u namjerno izguvanom odijelu.
kino-kreacija
/// vizualni identitet art kino croatia / pozdrav iz najlona / 2008 /// kad se u logou pretope nadrealni kadrovi buuela i dalija te western-tipografija, znate da hvatate posljednji vlak za kino artistikog usmjerenja. da biste uspjeno pristigli, putem e vas pratiti scene na billboardima i na krajnje (samo)ironian nain oglasiti veliki obraun s glamougroznom konkurencijom kinoprikazivaa. naravno, u stilu nekog spaghetti-westerna ili bolje rei... lazanja-kaubojca.
sitni vez
/// vizualni identitet zgraf2008 / nukleus: nenad vukui (koncept), igor perkui (art direktor); oleg moskaljov (fotografija), damir brali (dizajn konzultant), nikola urek (tipografija) / 2008 /// duhovito vizualno rjeenje koje uspjeno objedinjuje temu globalno/lokalno, vrstan je rad velja&vezilja iz zagrebake kreativne agencije. sitni vez autora na najbolji nain je uresio sve promotivne materijale zgraf-a, a zlatni kieni okviri s vanjskih oglasa dodatno su ironizirali pojmove globalnog i lokalnog ukusa.
modni lavovi
/// vizualni identitet izlobe (po)modni razgovori / studio sonda, pore / 2005 /// uspjean asocijativni znak izlobe nastao je spajanjem vjealice i usnica, gotovo doslovnom vizualizacijom naslova. katalog je tiskan na krojakom papiru, a sadri grafike elemente krojnih araka. iznimna vrijednost dodatno se pojaava spoznajom da je to ujedno i plakat, s perforacijom sa strane / krojakim metrom. odlino skrojeno!
tiha voda
/// plakati izlobi galerije klovievi dvori / sensusdesignfactory: nedjeljko poljar / 2000-05 /// beskompromisna posveenost dizajnu, ogromna energija kojom stvara djela (prepoznata vie u inozemstvu nego unutar domovinskih granica) i samozatajnost pri promicanju vlastite linosti, osnove su djelovanja nedjeljka poljara (i kristine). nabrojanom je dodana i donacija djela (plakati mdc-u), tako rijedak oblik drutveno-kulturnog aktivizma meu hrvatskim dizajnerima. darovani plakati uglavnom su oglaavali izlobe u galeriji klovievi dvori u zagrebu, a potvruju autora istog od marketinga (podstrekaa agresivnog grafikog izriaja...), kojem plakatno polje nije povrina za iivljavanje osobnim preokupacijama. u savrenoj mjeri likovnih elemenata i primarnom panjom posveenoj oglaenom objektu, poljarovi radovi donacijom postaju dokumentarno-kronoloka graa visoke estetske vrijednosti.
snaga bjeline
/// plakat human rights film festival / lina kovaevi / 2004 /// ostavljajui praznu bijelu povrinu na sredinjem dijelu, funkcionalno je oznaavajui prostorom za inteligentne rasistike ispade, autorica provocira promatraa, te stvara papirnati mjera za iitavanje stanja mitske vrijednosti zvane graanska tolerancija. velika jednolina ploha postaje parodijom i kritikom trendovskih kopiranata grafikog minimalizma; za razliku od njihovog neinventivnog copy-pasteanja, linina praznina prelazi razinu povrine za postav oblika te se ustoliuje u vrhunsku opipljivu formu. interaktivnim konceptom plakata uspjeno je prikazan cilj festivala - podizanje svijesti o stanju ljudskih prava, a pojedine reakcije promatraakoautora najvee su priznanje ovom radu. upravo je snana utemeljenost u kontekst ulice i stvarnog ivota najvea vrijednost plakata line kovaevi, pa im ba to nekim buduim zasluenim unosom u muzejsko-antologijsko okruenje prijeti biti oduzeto.
glavom u knjigu
/// ukupni identitet projekta booktiga 09 / studio sonda, pore / 2009 /// za promociju festivala rabljenih knjiga kreativci iz porea iskoristili su glavni atribut iz naziva: reciklaom prologodinjih plakata na nain da se na njihovu povrinu, nakon prekrivanja (ne u potpunosti) starih sadraja, rukom ispisuju novi podaci. isti je koncept primijenjen i pri izradi festivalske majice, torbe, radijskog oglasa, ... dokazali su tako mogunost i prednost koritenja rabljenih stvari, a knjinicu pokazali ne kao ozbiljnu instituciju ve mjestom prisnijih odnosa unutar zajednice. djeluj (drutveno/dizajnerski) lokalno, osvajaj (nagrade) globalno!
trezven dizajn
/// plakat pijane ume / bili_mller studio / 2007 /// redefiniranju plakata (pravokutni i ploni medij...) pristupile su i dora bili i tina mller, ali u subverziju su uvukli i osobe koje plakat postavljaju. naime, nepravilni oblik papira koji nastaje otkidanjem perforiranih dijelova, omoguuje nebrojene kombinacije pri spajanju i nikad jednak zavrni izgled. navedeni koncept savreno iskazuje temu oglaene eksperimentalne plesne predstave ponaanje tijela unutar fizike realnosti.
razotkrivanje
/// vizualni identitet projekta unframed landscapes / laboratorium: ivana vui (creative director, art director, designer), orsat frankovi (creative director) / 2004 /// doslovnost naslova izlobe dizajneri su preveli u vrlo uspjenu vizualnu dosjetku. iz odreenog formata papira izrezan je sredinji pravokutni oblik, upravo na mjestu gdje bi izabrane fotografije obiajno trebale biti smjetene. uokvirena praznina uredno je muzeoloki potpisana osnovnim podacima o dogaanju. plakat u formi passe-partouta (kao i pozivnica projekta) svoju vrijednost dobiva ljepljenjem na razliite povrine, kad uokvirene podloge postaju njegovim jednakopravnim dijelom. ovim projektom laboratorium se svrstao meu najhrabrije ruitelje tradicionalistikog plakatnog poretka.
/// monografija 5.gimnazije / bruketa&ini om: igor manasteriotti, davor bruketa, nikola ini (creative directors), igor manasteriotti (art director, designer), danko urain (dtp), vesna urain, sanja tica primorac (production), ivana dvorski (account director), ana gai (account assistent) / naruitelj: 5.gimnazija / 2009 ///
/// godinje izvjee adris grupe / bruketa&ini om: davor bruketa, nikola ini (creative directors), tomislav jurica kauni (art director), daniel vukovi, ivan ade (copywriters), igor mileti (designer), vesna urain (production manager), radovan radievi (dtp), ivanka mabi (account director); predrag grubi (adris group, editor) / naruitelj: adris grupa / 2009 ///
/// godinje izvjee adris grupa / bruketa&ini om: davor bruketa, nikola ini (creative directors, art directors, copywriters), filip bojovi (designer), ivan ade (copywriter), radovan radievi (dtp), vesna urain (production manager), ivanka mabi (account director), ivana drvar (account executive senior); vedran klemens (illustrator) / naruitelj: adris grupa / 2010 ///
/// godinje izvjee podravka / bruketa&ini om: davor bruketa, nikola ini (creative directors, art directors), imelda ramovi, mirel hadijusufovi (art directors, designer), nikola urek (typographer), mirna kapetanovi (account director), vesna urain (production manager); tomislav tomi (illustrator), marin topi, domagoj kuni (photographers), ibl (production), drenislav eki (podravka, project manager) / naruitelj: podravka / 2007 ///
bruketa&ini trae knjiniarku... to je poetak vjerojatnog skorog natjeaja za popunu radnih mjesta unutar oblikovne manufakture, jer kreativna lakoa oblikovanja knjinih publikacija za razliite prigode naprosto oduevljava. bilo da je rije o inicijalnoj ideji projekta ili pak zavrnoj produkciji, stvar jednostavno odlino funkcionira. svaki je projekt opet toliko izdvojiv i unutar njihovog opusa, a i na irem tritu! limitirano glazbeno dvd-izdanje s knjigom o rock-bandu naslovljeno je knjiga postanka i oblikovano kao biblija... jubilejna monografija zagrebake gimnazije umetnuta je u pravu kolsku pernicu... godinje izvjee za korporacije kao svijetlea knjiga koja kao i dobre ideje svijetli u mraku, kao knjiga premalih korica kojima se ilustrira rezultate koji su nadmaili poslovna oekivanja, kao knjiica (recepata...) prehrambene industrije koja se mora doslovno ispei da bi se pokazao puni sadraj, ... odlika ovog dijela njihovog stvaralatva pokazat e se jednog dana kad ne bude smisla izdati izabrana nego sabrana djela!
pokretne slike
/// oblikovanje publikacije out of focus / laboratorium: ivana vui (creative director, art director, designer), orsat frankovi (creative director)/ 2004 /// ukoliko ostanete zbunjeni ugledavi na polici neke knjiare video-kazetu, te se zapitate da li prodajno mjesto uope ima dozvolu za promet neeg drugog osim tiskanog materijala, a i ako da - zato trguju umiruim medijem, morat ete se nakon otkria prave prirode predmeta pokloniti vizualnoj dosjetki studija laboratorium. katalog za izlobu video-instalacija ksenije turi, u formi vhs-a, predstavlja savreno rjeenje, koje se nakon to je jednom stvoreno ini samo po sebi jasno, ali bi ga se, ruku na srce, dosjetili samo odabrani. rad istie video kao osnovni medij umjetnice te svojim osnovnim motivom daruje promatrau malo preddigitalne nostalgije. uz pomo grafikog prikaza filma koji se vrti brzim prelistavanjem, te provociranjem sporosti ljudskog oka, statici tiskanog medija darovan je pokret!
knjiga pohvale
/// oprema cd-izdanja knjiga albe / nukleus: nenad vukui (koncept), iva canki (kreativni direktor), mirna reinprecht (ex. miheli; art direktor), igor perkui (dizajner); mare milin (fotografija) / 2007 /// iznimno uspjena prilagodba likovnosti stvarnih knjiga albi, iz ugostiteljskih lokala zlatnog doba u albumsku knjiicu glazbenog izdanja. inspiracija iz prostora gdje jo tete u borosanama toe hladno pivo... ivjeli!
bez oklijevanja
/// fotografija scruple / bojan bonifai / 2002 /// agresivni frontalni postav gotovo stotinjak pari arenih lea svakako je zanimljiv prizor umjetniku usmjerenom ka promatranju i vizualizaciji slike svijeta to ga okruuje. tamna kontura ljudskog lika u prvom planu, osoba je koja zaas postaje rtvom konzumerizma naglaenog pozadinskim tkanjem uredno posloenih raznobojnih naoala. snani kontrast anonimne figure i jasno definiranog mozaika podloge, te izuzetna kompozicija, uspjeno su organizirani u nekontroliranim uvjetima javnog prostora.
bezgrjene strukture
/// ciklus fotografija strukture / damir fabijani / 2003 /// visokoj razini koju godinama dostie u reportaama i portretima za hrvatske magazine, pridodao je autor ciklus kojim u najveoj mjeri ulazi na podij artizma. strukture predstavljaju odmak od zadanih tema, u najveoj mjeri arhitekture i krajolika... svojevrsnom formom fotografskih restlova, zabiljeena je, na temu obrtnikih vjetina, serija uveanja asocijativnih naziva, a kroz upravo pop-artistiku zanesenost dekorativnou mehanikih sklopova.
fotograd
/// fotografije zadrana / filip brala / 2009-10 /// uspjeno sueljavanje dvaju radikala rodnog grada, ne umanjujui pri tome njihove pojedinane odlike, jasno ukazuje na iznimnu vrijednost bralinih fotografija. reporterskom preciznou i artistikim senzibilitetom, uz mirni ivot grada i graane utonule u vlastite misli, biljei i nezaobilazno zadarsko kreativno ludilo, istovjetnim arom pristupajui i melankolikim i akcijskim prizorima. grad koji energiju akumulira upravo iskrenjem obaju spomenutih polova, dobio je istinskog kroniara ija razina radova ostaje nedostina za brojne redakcijske fotoreportere staa dugog gotovo kao filipov ivotni vijek.
razglednice iz pustograda
// fotografije osamljenih gradskih predjela / bojan bonifai / 2003-10 /// u anrovski bogatom opusu krkog fotografa bojana bonifaia izdvaja se skupina radova, uvjetno nazvanih ciklus, to obuhvaaju autorovo biljeenje osamljenih urbanih i gradskih struktura. snovite nadrealne vizije ispunjavaju urbani artefakti naglaenih perspektiva. neki su motivi izgraeni pretapanjem pojaseva svjetla i sjene, dok drugi svoju tektoninost duguju snanim kontrastima. slike su gotovo potpuno liene ivih bia, a kad ona i stupe na pomno osmiljenu scenu, u magli i tami gube svaku prepoznatljivost, te postaju element koji kompoziciji pojaava simbolinost. sve nabrojane karakteristike ukazuju da je rije o vrlo uspjenom fotografskom uprizorenju de chiricovskih oblika i ugoaja.
aptai konjima
/// fotografije konja / mario romuli & draen stoji / 2007-08 /// mario i draen karakteristinom mirnoom prenose fotografski zapis svih posebnosti svojih modela, kako fizike, tako i nasluene psihike prirode. od klasinih opisa do pomaka prema zagonetnijoj formi, radovi su fascinantan dokaz vjetina autora koje ne pripadaju samo strukovnoj vrsti te jo jedna potvrda kako portretiranje nema za imperativ objektnost ljudskog lika, ma koliko se humano-centristika teorija kulture to trudila ozakoniti.
zbilja dobro
/// zavrna faza ciklusa fotografija druge zbilje / robert le / 2001 /// uz disciplinu i majstorstvo koje godinama pokazuje u anru fotografije arhitekture, robertove snimke prirode dokazuju njegovu viestruku fotografsku kvalitetu. u zavrnoj i najzrelijoj fazi ciklusa u kojem strpljivo biljei osamljena stabla ili detalje iz umskih predjela, prepoznajui u/na njima zauujue vizure, odvodi nas u svijet mitolokih motiva.
apstraktektura
/// serija fotografija detalja graevina / barbara bai stelluti / 2010 /// barbarini radovi s prizorima arhitektonskih djela odjek su radova iz herojskog doba fotografije, kad su i tadanji majstori kreirali nove oblike i kompozicije unutar forme modernih graevina (ali i strojeva te drugih objekata). ove studije paljivo odabranih kadrova i kuteva snimanja postaju jo zanimljivije kad se zna da nastaju u sjeni arhitekture oevog ateliera. svojom apstraktnou (u pravilu geometrijskom) postaju kreativna subverzija realnosti arhitektonskih projekata, te postaju samostalni artefakti kojima se sporedni oblici pomiu u prednji plan.
odrazi
/// ciklus fotografija serem vam se na photoshop / marin franov / 2005 /// ciklus nedvosmislenog naziva osjekog autora mlae generacije protest je protiv trendovskog raunalnog uminkavanja snimki i uzdizanja tog postupka na razinu umjetnikog ina. povratkom na metodu iz fotografske klasinosti, vrebanju trenutka, marin franov lovakim instinktom iekuje da se u preklope vrijeme i mjesto, da se u oitu pojavi naizgled nerealna pojava. odrazima i pretapanjem oblika iz urbane svakodnevice nastaju nadrealistike razglednice osijeka.
kap vode
/// osobni proiiva vode opv / parabureau / 2004 /// rjeenje problema pitke vode, neposredno nakon poplave, zagrebakih dizajnera marka bausa i igora staniljevia ide u smjeru radova svjetskih autora, kojima se eli u to veoj mjeri zatomiti ili ponititi negativnosti uzrokovane katastrofama prirodnog ili drutvenog predznaka. ovom pomagalu oblika plave kapi svu potrebnu energiju daje ovjek. pritiskom na mijeh i istodobnim isisavanjem stvara se razlika utlaku dovoljna za filtriranje. opv se nosi u rukama ili objeen oko torza, a vidljivo je da se za dobivanje vode (iste kao suza) koristi samo mehanikom, ne zahtijevajui nikakvu kemijsku dodatnu opremu. opv vlastitim oblikom i bojom podrava simboliku zadatka, te ukazuje kako njegovu ideju treba uvati kao kap vode na dlanu. uvati od svega osim od realizacije!
poruka je u boci
/// boce za maslinovo ulje sms / boris ljubii / 2003 /// dom za tekue zlato od tamno-maslinastog stakla. omekani trokutni presjek s otiskom palca u materiji - u nekoj savrenoj intimistikoj ergonomiji. ulegnue za prst svoje poslanje ispunjava naroito u bocama vee zapremine. ono je neki iskonski trag s agrarnog pomagala nastao nakon vie desetljea uporabe, prilagoavajui ga ruci, da bi postalo njenim produetkom. okruje mediteranskog humanizma ruka bocu mije. boris ljubii je koncept proirio plakatom kojim, uz pomo triptiha, iskazuje idejni izvor oblika, vezu gotovo religioznog znaenja - riba sv.petra s krunom stigmom, pupak i maslinovo ulje. iako je iskaz zasluene ocjene odve agresivan za kontemplativnu prirodu samog predmeta, ipak valja rei - palac gore!
i bi... dizajn
/// rasvjetna tijela luxi / haustra, dubravko kundih / 2001-2010 /// arhitektonska rasvjeta pripada onoj vrsti opreme koju bi rjenikom drugih struka mogli nazvati logistikom ili back-vokalima, onima koji nisu u prvom planu (ili u vrlo rijetkim sluajevima), ali svakako da bez njihovog udjela ni ukupni dojam objekta ili zbivanja ne bi bio potpun. tvrtka s dugogodinjim iskustvom u trgovini rasvjetnim tijelima, pokrenula je vlastitu proizvodnu liniju pod skupnim nazivom luxi. skladne linije, usklaenost materijala i vrhunska zavrna izvedba osnovne su karakteristike ovih svjetiljki. jednostavnim oblikom i mogunostima meusobnog povezivanja i usklaenja, ovi elementi - skriveni iza imena piko, box, delta v, disk dp, disk hqi ds, ... - uz ve spomenutu potpornu ulogu, svakako doprinose i estetskoj razini ureenog prostora, kako reflektirajuim luxima, tako i samim oblikom njihovog izvora. iako veinom uklopljena u redovni trendovski dizajn, ova linija bi trebala doprinijeti da se (s domaim proizvodom) od ureenja interijera iroke potronje krene ka rjeenjima u kojima je svjetl ost uporabljena kao gradivni element izjednaen s opipljivom strukturom.
duboko ukorijenjen
/// namjetaj od drveta / hrvoje vulama / 2009-10 /// posveenost hrvoja vulame stvaranju unikatnog namjetaja, kao i odgoju publike o svim prednostima i ljepoti drveta, naprosto oduevljava. opinjenost ovim prirodnim materijalom i elja za njegovim preoblikovanjem u koristan predmet, autoru su neke od najznaajnijih ivotnih odrednica. hrvoje svojim radovima i drugim oblicima djelovanja (blog), kao da parafrazira onaj slogan o primatu drva, pretvarajui ga u drvo je jedino!
antibalvan revolucija
/// linija proizvoda drvene posude iz gorskog kotara / spotstudio: eljko zima / 2002 /// stoljetne jadikovke o izvozu neobraenih drvenih trupaca iz gorskog kotara barem su dijelom utiane inicijativom i ostvarenjem proizvodnje jednostavnih predmeta za domainstvo. multidisciplinarnim pristupom te tijesnom suradnjom naruitelja (ravna d.o.o., ravna gora) i odjela za produkt dizajn zagrebake marketinke agencije, stvorena je serija predmeta razliitih oblika i veliina, posuda za salatu, voe, delikatese , strojno oblikovani proizvodi zavrno su runo obraeni te na kraju zatieni prirodnim premazom na bazi voska, parafina i lanenog ulja. toplina materijala i blago zaobljene linije neke su od odlika kojima se provodi borba protiv plastifikacije domainstva uvoznom robom.
beskraj
/// modularni sustav namjetaja boomerang / atmosfera / 2010 /// u atmosferi kreativnosti osmiljen je sustav namjetaja sa irokim realizacijskim perspektivama. igra pri kreiranju i sastavljanju nebrojenih kombinacija (oglaeno u iznimnom logou ivana dilberovia) te laka i povoljna zamjena samo jednog (!) dijela/modula u sluaju oteenja, glavne su odlike ovog projekta. vizija namjetaja koji je gradiv od modula u obliku bumeranga s rupicama, oit je dokaz da se kreativnom paru inspiracija za izvrsna rjeenja uvijek iznova vraa.
rani (re)radovi
/// namjetaj (re)store, (re)tris, (re)form, (re)hang / redesign: sanja i neven kovai / 2003-04 /// u studiju sanje i nevena kovaia ovi projekti oblikovanja namjetaja dobili su, ne sluajno, dvoslone nazive - engleski prefiks re dodaje se kratkim i lako razumljivim rijeima. ta nominalna karakteristika (prisutna manifestno i u nazivu tvrtke) ujedno je i osnova njihovog naina izraavanja. oni re-dizajniraju cijeli odnos prema oblikovanju namjetaja za manje stambene i poslovne prostore. (re)store sustav polica od valovitog kartona, (re)tris trodimenzionalni viebojni tetris, (re)form polica ija promjenjivost ovisi o mati i zaigranosti korisnika, (re)hang samostojei humanizirani totemi za slaganje svakodnevne odjee, to su samo neki od projekata kojima autori nude rjeenja za tzv.odrivi razvoj . za njih on nije samo potapalica ili cool rije, nego zbiljsko polje stvaranja. i ponueni slogan za jedan od proizvoda - kupi jedan, imaj vie! suprotna je potroaki nastrojenom okruenju.
to je to!
/// koncept tokarenog drvenog namjetaja to / redesign: neven kovai / 2005 /// ciklus se temelji na kombiniranju spojnica i ravnih tokarenih elemenata. dobivena prostorna raskra odreena su strogim geometrijskim odnosima, ali u konanici ipak domiljatost pri konstrukciji odreuje oblik. odabrane kombinacije se nadograuju materijalima (drvo, staklo, tekstil) potrebnim da bi predmet zadovoljio svoju funkciju. zaobljene forme ugodne su na dodir te smanjuju opasnost od ozljeda pri udarcu. sustav je djelomino rastavljiv pa omoguuje plono pakiranje i jednostavan transport. svojim oblikom predstavlja kritiki osvrt na pojedine primjere svakodnevnog namjetaja 20.stoljea, s tim da je (re)designom ponitena osnovna manjkavost izvornika masivnost. praktinost i raznorodnost koju to prua, ini ga izdvojivim meu hrvatskim pokuajima brojano znaajnije realizacije produkt dizajna.
iz-vrsno
/// polica iz-rez / redesign: neven kovai / 2010 /// elementi su dobiveni cnc-rezanjem iz jedne plohe, to omoguuje jednostavan transport, a meusobno spajanje u samostojeu policu iznimne ritminosti, izvodi se bez alata i okova. ekonominost i likovna vrijednost rada ine ga jo jednim redesignovim iznimnim ostvarenjem prilagodljivim razliitim prostorima.
foto: domagoj kuni >>> djelovanje sanje i nevena kovaia jedna je od rijetkih razlikovnih pojava unutar gotovo apstraktnog kruga hrvatskog industrijskog dizajna. njihova su istraivanja usmjerena jednostavnom i brzom prelasku iz teorije u praksu, rjeenja ne podilaze shematizira nim trendovskim strujama, a proizvodi nisu primarno namijenjeni (kvazi)elitistikim skupinama, kako u oblikovnom, tako ni u financijskom pogledu. njihova re-forma ne ostaje samo na parolama ve unose zbiljsku moralnu notu u svaki od projekata. takav namjetaj ne samo da nije skup nego je krajnje prilagodljiv(ne)prilikama estih seljenja, a korisnik postaje kreativac i suautor. jednostavan izgled i konstrukcija, igra beskonanosti kombinacija, te recikliranje (materijalno i idejno), odrednice su koje njihovo djelovanje ine izdvojivim.
dizajn 5+
/// interijeri / dizajn plus / 2003-2010 /// trio arhitekata i dizajnera krenuo je prije par godina u preobraenje barem dijela obiaja na hrvatskoj dizajnerskoj sceni. razlikovnost njihovog djelovanja vidljiva je kako na formalnoj razini (svjetlo na objektima nije samo zavrni naglasak, nego materija jednakovrijedna opipljivim elementima), tako i u nepriznavanju dravnih granica kao mee brojnih vlastitih ostvarenja. svoj rad su usmjerili na najiri pojam 3d-oblikovanja (produkt dizajn, interijere, expo, rasvjetu), uz istou linija i minimalistiko stilsko opredjeljenje. jedna od osnovnih sastavnica u djelovanju dizajn plusa, svjetlost prenesena iz radionica firentinske accademije della luce, predstavlja i simboliki moment u kojem rad trija prepoznajemo kao jedno od svjetala u tami hrvatskog 3d-dizajna.
poruka u reljefu
/// signalizacija za slijepe i slabovidne osobe touch / petra krian / 2002 /// reljef i kontrast likovne su vrijednosti osobnog doprinosa petre krian oivljenoj brizi autora urbanog krajolika prema osobama s posebnim potrebama. sustav brazdi predstavlja kod to ugradnjom u pjeake zone postaje oivienje sigurnih i nesigurnih pojaseva. apel je koji, po pravilima nove arhitekture, pokuava utjecati na uklanjanje fizikih, ali i mentalnih zapreka , te osobama s vizualnim hendikepom odaslati poruku o jednakosti u zajednici. touch predstavlja humani dodir ruke pruene prema drugoj strani granice svjetlo-sjena.
arhinventura 1
/// vizualni identitet + postav 38.zagrebaki salon / darko fritz / 2003 /// gradei okvir za prezentaciju arhitekture, autor joj je pojedinim standardima ukinuo jednu od njenih glavnih znaajki (3d), a pojmu identitet proirio znaenjski okvir - s vizualnog na identitet ukupni. ogoljelost, obezvrijeivanje i ironiziranje tzv.tehnolokog napretka (poznato iz ranijih autorovih akcija: error reports, 404 file not found, ...), te svjesnost odmaka od svake, i najmanje naznake glamoura, ini ovaj koncept tako superiornim slinim projektima.
arhinventura 2
/// vizualni identitet + postav 41.zagrebaki salon / darko fritz / 2006 /// tri godine nakon to je na salonu arhitekturi irom otvorio prozore (doslovno!) prema gradu, za 41.zagrebaki salon, posveen arhitektonskom stvaralatvu, kreirao je postav na glavnom gradskom trgu. na taj je nain arhitektura maknuta od galerijske sterilnosti te prenesena tamo gdje pripada na javni prostor. postav panoa osim to je tlocrno gledajui ispisao skraeni naziv priredbe, omoguavao je posjetitelja hod kroz ulice i preko trgova jednog idealnog grada, s najznaajnijim graevinama nastalim par zadnjih godina u hrvatskim atelierima.
posveta mediteranu
/// urbanistiko-oblikovno rjeenje zapadnog dijela zadarske rive: morske orgulje i pozdrav suncu / nikola bai / 2004-08 /// za razliku od veine gradova hrvatskog mediterana u ijim se vizurama istiu vertikale, bilo da su u pitanju prirodna uzvienja ili kapitolski zvonici, prevladavajua silnica zadra je horizontala rive. bai se ovakvim njenim preoblikovanjem suprostavlja vulgarnoj komercijalizaciji prostora, zacjeljuje oiljke razaranja iz drugog svjetskog rata, te ukida bezsadrajnost zapadnog dijela poluotoka. autor je odolio nagovorima i iskuenjima da orgulje uini primjetnijim te je time ostvario mistinost zvuka iji je izvor ostao skriven u unutranjosti rive. kroz komunikaciju sa silama prirode osmiljen je i pozdrav suncu. iako nerealiziran po prvotnoj zamisli (amfiteatar...), predstavlja fascinantnu svjetlosnu instalaciju i zavrni element identiteta grada. stvoreno je novo mjesto okupljanja, pri emu su elementi prirode pokretai ideje i koautori doivljaja, a arhitekturi je darovana nova dimenzija.
domovina
/// spomen dom ovara / vukovar / miljenko romi / 2006 /// posljednja postaja prije smrti za dvije stotine ezdeset i jednu rtvu zloina na ovari. izvorni ambijent hangara kao arhitektonska ovojnica, ali i kao izloak sam, da bi to vjernije bio doivljen zloin. fotografije rtava koje se naizmjence pojavljuju na zidu... predmeti koji su im pripadali... imena koja nestaju u viru, a u stropu iznad gori dvije stotine ezdeset i jedno svjetlo...
foto: dubravka strejek (1, 3, 4), mario romuli & draen stoji (2, 5)
gradska vrata
/// spomen obiljeje hrvatskim braniteljima i stradalnicima domovinskog rata / osijek / koraljka brebri, mirko buvini, maja furlan zimmermann, sinia gluica, sabina majdandi / 2001-03 /// sudbinu javnih spomenika, naroito onih kojima je povod osoba ili dogaanje snanog emotivnog znaenja, esto uvjetuju odrednice van likovnog okruenja. spremnost zajednice da prihvati rjeenje koje svoju vrijednost brani snagom likovnih i simbolikih elemenata, ali ne nuno jezikom doslovnosti i deseterakog pripovijedanja, donijet e joj atribute vlastitosti i samosvijesti. urbanistiko-skulpturalni spomen u sreditu osijeka nije hermetiki zatvoren u svoj obujam, nije zatitno izoliran kao sveti hram, ve je dio svakodnevnog ivota grada. osjeko obiljeje paralelu ima u mostu hrvatskih branitelja u rijeci, ali i u nekim damonjinim spomenicima za hodanje. memorijalnim platoom stvorena je fizika i duhovna cjelina sa zateenom skulpturom etaa, to je vlastitim mjerilom i postavom postala orijentir trga. prividna apstrakcija forme i karakteristike materijala ni u emu ne os poravaju vrijednost rtve. upravo suprotno! vratnice razliitih raspona i ritmiziranih otvora provociraju memoriju kroz osobni doivljaj svakog etaa. prolazak poprima vrijednost meditativnog hodoasnikog koraanja hra svoj kolorizam prenosi s rijene teglenice koja je prognanike donijela u grad. u tami reflektorima biva istkana svjetlea zavjesa dvojakog znaenja orijentacijskog i memorijalnog. spomen obiljeje kojim je osijek oznaio svoj slobodarski trg, snanom je simbolikom usmjerilo na putove kojima likovnost treba sauvati hrvatsku memoriju.
foto: davor ari (1, 3), josip klarica (2, 4), ivo pervan (5)
povratak iskonu
/// crkva hrvatskih muenika / avoglave / emil verko, gorana bani, ana verko / 2003 /// emil verko sa suradnicama se za crkvu hrvatskih muenika u avoglavama odluio za motive prividno nekontrolirane kompozicije, tektonikih deformacija i nevjetog klesanja. dramatinost postignuta uporabom svjetla i asimetrine kosine zvonika povezuju ovu teku kamenu strukturu (kao isklesanu iz monolita) s graditeljstvom hrvatske predromanike. jo jedan primjer koji dokazuje kako iznimno vrijedne crkvene graevine mogu biti nacionalne i bez da autori slijepo posuuju kamenu plastiku iz lapidarija arheolokih muzeja.
izmueni projekt
/// projekt crkve hrvatskih muenika / udbina / nikola bai / 2004 /// crkveni kompleks hrvatskih muenika za udbinu nikole baia trebali su sainjavati crkva, spomen-muzej u kripti te pastoralni centar. ideja suhozida i uporaba drva oznaavaju skromnost, iskonsku izvornost i pripadanje podneblju. materijalni odmak ine krov i proelja od inoxa, predstavljajui se kao pulsirajui nebeski odsijai . sustav kontrafora na bonoj strani crkve memorija je prenesena iz doba narodnih vladara, a otrina linija graevine morfoloka je prilagodba prirodnom okruenju. ponavljajui motiv vezanih krieva simbolizira kontinuitet muenitva. ulazna proelja crkve i kripte ureena su voluminoznim glagoljskim grafemima - od pripovjedanja krbavske tragedije pretvaraju se u apstrahirajue dekoracije. zamiljeni kompleks pripada projektima kojima zbirka nacionalne/kvazinacionalne skulpture i arhitekture nije izvor za mehaniko kopiranje, nego iji autori graditeljskom nasljeu kritiki pristupaju i ostvaruju izvanredne crkvene objekte. samim time, naravno da nije mogao biti takmacom u neravnopravnoj krbavskoj arhitektonskoj bitci, opjevanoj u desetercu naslova biskup kreira, biskup bira!
kruna grada
/// viestambeno-poslovni objekt - zgrada pos-a cres / cres / ivana ergi, vanja ili, vesna milutin / 2002-04 /// nova arhitektonska kruna grada cresa, u obliku viestambene zgrade, svakako je jedna od graevina koja dosegom spada u sam vrh pos-ovih realizacija. djelo ivane ergi, vanje ili i vesne milutin sadri elemente obiteljske kue, niza i viestambene zgrade, te u pojmu kolektivnog stanovanja pomiruje karakteristike odvojenog i zajednikog. neophodna ekonominost skupnog stanovanja i lokalni nain ivota odredili su maksimalnu iskoritenost stvorenog prostora. kako se zadani veliki volumen ne bi odve isticao u urbanom mozaiku otokog sredita, objekt je terasasto razveden i koloristiki iscjepkan. uvaavanja mediteranskog i creskog naslijea su vidljivi i u bogatoj obojenosti proelja, obliku krovnog pokrova, te suvenirskom detalju otiska ribe na zidu prizemlja. creska kruna zagrebakih arhitektica je ogledni primjer i trodimenzionalni manifest za novu gradnju na hrvatskoj obali jadrana, te strukovni i emotivni protest kako protiv graevinskih karikatura, tako i protiv pregraivanja ili ruenja nekih od remek-djela arhitekture i urbanizma, koja podravaju (ili su podravale) tradiciju i kontekst.
iznimno postignue
/// stambeni objekt zgrada pos-a delnice / delnice / studio urbana: vladimir kasun, ivica plavec / 2004 /// stambena zgrada iz vladinog programa poticajne stanogradnje za grad delnice, ostvarena daleko od velikih kulturnih sredita, izvrsno je rjeenje i spomenik tradicijskoj arhitekturi hrvatskih planinskih podruja, te predstavlja vrijedan doprinos decentralizaciji kreativnih realizacija. dvojna graevina ustvari je jedinstvena misao, ostvarena autohtonim arhitektonskim slogom, pri kojem narodno graditeljstvo nije suvenirnica iz koje se mehaniki posuuje ornamentika, ve samo izvor kreativnog promiljanja suvremenog stambenog objekta.
sljubljivanje
/// osnovna kola fran krsto frankopan / krk / randi-turato / 2003 /// kad grad odlui ne izopiti kolu iz njegovog sredita te da planirana graevina bude i najvei volumen unutar srednjovjekovnih zidina, kreativnost autora je ono to treba tu poetnu oteavajuu situaciju iskoristiti za glavnu ideju projekta. kola je dio grada, a ulica i trg, u najboljoj mediteranskoj tradiciji ivljenja, postaju (i) njezinim prostorom. osjeaj za odnos tijela graevine s gradskim bedemom, kao i s top ografijom terena i obrisom grada, nadilazi i sve profesionalne preporuke i vjetine, a uz to zadravajui samosvjesnost. ocjena: ista petica!
foto: robert le
thumbs up
/// gimnasium 4609'n/1650'e / koprivnica / studio up / 2003-06 /// fantastinom monovolumenskom sklopu gimnazije i sportske dvorane, oblikovno i kvalitativno kontrastnom neposrednom okoliu (ali i znatno ire...), svjetlopropusna ovojnica danju omoguuje kvalitetno osvjetljenje, a nou ga pretvara u ogromni svijetlei vizual. spomenute dvojakosti, sadrajne (obrazovanje/sport) i doivljajne (izgled dan/no), ne naruavaju jedinstvo kompleksa, a ono je dodatno (i doslovno) zaokrueno atletskom stazom. objekt je na izvrstan je nain i edukativno sredstvo (u prvom redu) mlaim generacijama - za drugaije doivljavanje prostora. njegova vrijednost je i u tome to pri tom ne zastupa stroge pedagoke doktrine, ve korisnicima omoguuje prepoznavanje dijelova koji im odgovaraju.
foto: robert le
novi hram
/// sportska dvorana vinjik / zadar / marijan hri / 2003 /// fizike mjere... promjer: 135,12 metara. visina: 26,82 metra. staklena kapa, promjer: 12 metara. broj mjesta: 10000. duevne mjere... glavni element zadarskog sna o sportskom kompleksu. kruni tlocrt, rebrasti nosai i kupolasta ljuska kao pravilno iitavanje slojeva zadarskog graditeljskog naslijea, u formalnom i metafizikom smislu. ne graevina s kupolom, nego kupola koja jeste graevina. skladni amfiteatar, u koji se gledatelji uzdiu s najnie razine, proao je i test navijaa genetski odreenih strmim tribinama jazina. hrievo vrhunsko djelo je kalota izlazeeg sunca u novom danu zadarskog sportskog prkosa. igraj, zadre!
veeeeelika dvorana!
/// sportska dvorana bale / bale / 3lhd / 2005 /// ipak, veliina nije bitna dokaz tome je i izvanredno rjeenje dvorane u balama, koja je lokalnoj sredini mjesto ne samo za sportske, nego i ostale drutvene potrebe. temeljni kamen cijele ideje 3lhd-u je kaun, ali uz proces stvaranja osloboen svih copy-pastea folklornih pojedinosti. usklaenjem tradicionalnih naina gradnje i novih tehnologija, uz matricu suhozida na veem dijelu fasade, ova je graevina izniman interpolacijski uzor.
svijetli primjer
/// kua svjetla / pula / andrija rusan / dean skira (interijer) / 2005-07 /// prepoznatljiva dvokatna poslovna zgrada s eksterijerom i interijerom potpuno neovisnima jednim od drugog. lomljena fasada djeluje poput skulpture, a izraena je od recikliranog stakla. interijer je minimalistiki ureen i gotovo potpuno u bijeloj boji te djeluje laboratorijski isto. kreiranom rasvjetom najbolje oglaava tvrtku i njeno poslovanje te je po tome jedan od najboljih primjera ne samo u hrvatskoj.
foto: robert le
100% h2o
/// koncept ronilaki klub zagreb / atmosfera / 2001 /// sanjati ne znai stvarati utopijsko. tek stvaranje bez snova znai utopiju, jer upravo oivienje vlastite koncepcije prevladavajuim pravilima predstavlja kraj svake kreacije. samo je atmosfera zaigranosti mogla ostvariti fascinantan ronilaki san o vodenom apsolutu kugle.
u suradnji s prirodom
/// koncept muzej u prirodi / atmosfera / 2002 /// i muzej u prirodi je imaginarni projekt, bez tono odreene lokacije, ali i s jasno definiranim odnosom arhitekture i prirode. biomorfnou i smjetajem objekta na samu vodenu povrinu, postignuto je njegovo proimanje s krajolikom. samim time otklonjena je i svaka naznaka nametnikog pritiska od strane ovjeka. autori promiljaju vlastiti projekt usporedno s oivotvorenjima muzejskih ustanova u prirodi (zbirka liaunig - austrija, kompleks u hunjakovu hrvatska, ...), te i na taj nain nude priliku zajednici da prepozna njihov trud i poslanje u stvaranju boljeg drutva.
>>> stvarajui veinu svojih radova u okruenju koncepcije i snovitih vizija, mladi brano-arhitektonski dvojac bernarda+davor, izabrao je samim tim i veu slobodu pri kreaciji pojedinog projekta. vodei se milju kako bilo kakvo oivienje vlastitog djelovanja (uvjetovano prevladavajuim drutvenim, tehnolokim i drugim pravilima) predstavlja kraj pravoj kreativnosti, preuzeli su na sebe i ulogu idealista u borbi za umjetniku istou arhitekture.
platforma za 10.00
/// platforma 9.81 /// grupa studenata arhitekture 1999.godine osnovala je kolektiv za arhitekturu i medije, sa ciljem istraivanja prostornih i urbanih fenomena u kontekstu politikih, ekonomskih i kulturnih promjena u hrvatskoj. u godinama djelovanja platformi su kao bazi gravitirali studenti arhitekture, mladi arhitekti i urbanisti, a suradnjom i mnoga iskusna imena iz arhitektonskourbanistike, kao i ire kulturne i znanstvene sfere. zalaui se za aktivizam u arhitekturi i interdisciplinarni pristup, kolektiv je preko predavanja, radionica i izdavatva pokuao, i najveim dijelom uspio, senzibilizirati javnost za probleme arhitekture i urbanizma. edukativno i socijalno angairanim programima isticani su odreeni aspekti suvremenog stanja hrvatskog urbanog krajolika. nevidljivim zagrebom stvorena je baza zaputenih industrijskih objekata, nedovoljno iskoritenih pothodnika i otvorenih javnih prostora, svojevrsni vodi za skvoterski dio gradske kulturne scene. putujui dnevni boravak predstavlja okvir javnih rasprava kojima se potie razumijevanje vlastite sredine i razvitak translokalne suradnje. navedenim, kao i mnogim drugim vrstama djelovanja, te u ne nuno institucionalnom obliku, platforma je uspjela oformiti aktivnu eliju za borbu protiv brojnih devijacija na arhitektonsko-urbanistikoj i drutvenoj sceni. ista 10! (2004)
negiranje boli
/// zid boli / 1993-2003 ///
they're dancing with the missing they're dancing with the dead they dance with the invisible ones their anguish is unsaid they're dancing with their fathers they're dancing with their sons they're dancing with their husbands they dance alone they dance alone*
mozaikalni zid od trinaest tisua i esto crvenih i crnih opeka, trinaest tisua i esto simbola nestalih, zatoenih i poginulih civila i vojnika do tog trenutka domovinskog rata, simbola razruenih hrvatskih naselja, simbola boli. sazidan u oaju i naivnosti da se na predstavnike meunarodne zajednice moe utjecati zatvaranjem njihovog zagrebakog sjedita. ideoloka zloupotreba zida (i tugujuih) nije umanjila njegovu znaenjsku vrijednost. naalost, desetljee bivanja te ljudska glupost i zloba, oskvrnuli su fiziku postojanost. restauracija ili barem konzerviranje potrebni su smjesta, i to na licu mjesta. ideje o razmjetanju zida nemaju veze sa zdravom pameti. svaka dislokacija znaila bi negiranje konteksta, pri kojem bi prevladala muzejska odrednica na raun ivotne. vjerojatna odluka o premjetanju e iza sebe imati politiko-meetarski pakt o prenamjeni vojarne. preutni potpisnici takve nakane vjerojatno ga smatraju ostatkom mrane prolosti pa bi ga rado poslali u ropotarnicu povijesti, a sve kako bi im ostao brisani prostor za izgradnju objekata svijetle budunosti. kau da e u zamjenu na isto mjesto staviti spomen-plou. kao da mramor moe zamijeniti opeku, a i u neka budua vremena lake bi im bilo sprejem prekriti plou nego sruiti cijeli jedan zid. temeljna odrednica zida boli nije plastiki oblik nego protest, a njega je nemogue izdvojiti iz konteksta. usprkos svemu, zid jo uvijek stoji. djelo nastalo bez javnih natjeaja, daleko od glavnih/reprezentativnih gradskih odredita. mjesto intimne komunikacije s onima kojih vie nema i trajni apel za humanou. uz svijee, cvijee i pla ena u crnom, koje na kraju uvijek pleu - same. (2003; originalni naslov 10 godina; naredni tekst donosi pojedinosti o sudbini projekta dvije godine kasnije; * stihovi pjesme they dance alone, autor sting)
nes(a)vjesno
/// propadanje i negiranje moderne arhitekture /// arhitektura prolog stoljea, ukoliko nije u pitanju graanska simpatija za secesijsku estetiku, nema u usporedbi s velikim povijesnim stilovima, a u naoj sredini naroito voljenim neoizmima 19.vijeka, nikakve prilike za javno suglasje kad je u pitanju njeno odravanje. svjedoci smo kako i bastardi neo-stilova osrednje kvalitete doivljavaju face lifting uz odobravanje kako politiko-gospodarske vrhuke, tako i najireg sloja graanske uljudbe. kad su u pitanju djela moderne arhitekture, stvar je u pravilu drukija. od iznimki koje to pravilo potvruju, metroviev je dom likovnih umjetnika (i pored toga to je bio hram predizborne kampanje i gospodarskih spletki). slino okruenje prati prenamjena fabrisovog djela na kazalinom trgu. da, djela, proklamiranog autorstva, ija sudbina moe postati opasan presedan u presuivanju nekim spomenicima. naroito ako praksom postane to da je kritina masa dobrim dijelom temeljena na ocjenama: kak' je grdo; meni se to nikak' ne svia; kazalite mi je tak' fe; ... po rezultatima natjeaja ostaje nejasno da li je on organiziran radi uklanjanja ili uvanja same zgrade. izgleda da e po ugledu na fellner-helmerovu oblinju fasadu na ferimport biti navuena - maska! meu najnegativnije primjere negiranja moderne arhitekture ubrajamo tri zagrebake graevine, odreda zatiene zakonom. francuski paviljon biveg zagrebakog zbora jedinstveni je spomenik inovacijske konstruktivne vrijednosti, koji izgleda umire zbog doslovno shvaene definicije expo-objekata, po kojoj su oni netrajni objekti. iblerov drveni neboder umire zbog neodravanja, umjesto da sja lakom sponzoriranim od strane telekomunikacijske tvrtke ije se antene nalaze na krovnoj terasi, na mjestu gdje su bili tuevi i sunalite. galieva stambena zgrada u vukovarskoj proivljava takoer maskiranje. naime, nakon to je banka pri renoviranju jednokatnog objekta (opet pod ocjenom autorske i estetske anonimnosti) zatvorila prolaz do zatienog spomenika, namjerava sagraditi poslovni toranj. tragikominim se ini obrazloenje natjeajne komisije da je prvonagraeni rad izabran jer su zadrane vizure prema zgradi d.galia (?!?). osim to e nii objekt dobiti postmodernistiki al (koji sigurno nije tu da bi otkrivao djelo velikog majstora), banci e nakon to je od pjeakog prolaza nainila ostakljenu tampon zonu, biti doputeno i postavljanje viekatnog higijenskog uloka. sve u svemu, ispada da su, kad je u pitanju moderna arhitektura, zatiena kulturna dobra - loe zatiena! (2004)
isbn 978-953-56542-2-3