KULTURNI INFORMATIVNI CENTAR

PROGRAM RADA I RAZVOJA 2024

UVOD
KIC: glazba, film, vizualna umjetnost i izgovorena riječ

SURADNJA KAO STRATEGIJA

Tijekom 2023 godine KIC je realizirao 280 filmskih projekcija, ugostio sedamdeset gostujućih autora
iz čitavog svijeta. 131 govornik nastupio je na panelima posvećenim društvenim promjenama,
kontroverzama i krizama, te na onima usredotočenim na kinematografska i srodna pitanjima,
autorske prakse te posredovanje znanja i vještina.
Na jednom ekranu, u nevelikoj dvorani, u dvije galerije, od kojih je jedna institucionalizirana kao
temeljno mjesto hrvatske kulture, odvio se program znatnog opsega i odjeka. Programski proračun
koji su gradske vlasti tijekom prošlogodišnjeg vrednovanja namijenile KIC-u pomogao nam je da
djelujemo u skladu s planovima. Svakako ističemo, koristila nam je strategija kontinuirane suradnje s
udrugama civilnog društva i partnerskim ustanovama, na način intenzivniji i na više načina drugačiji
od ranije prakse.
Uvodeći Vas na ovom mjestu u program rada i razvoja za 2024. spomenut ćemo neke od naših tekućih
suradnji:

Restart (cjelogododišnji filmski i debatni program)

SKD Prosvjeta – ( Dani srpske kulture, izložbe, predavanja, debate)
- Festival svjetske književnosti , Francuski institut (Nuits des idées)
- Radio student – Knjiški moljac uživo Umjetnički paviljon (ciklus predavanja Leonide Kovač,
izložba Što bi nam priroda rekla da umijemo pitati, Ghost Dancer - Korejska video umjetnost
Gradska galerija Labin (skupna izložba Percepcije) Subversive Film Festival ( izložba Dušana
Gačića i „Festival Cesarec“ ) Udruga „Djeca susreću umjetnost“ (tekući programi)
Odbori gradskih četvrti (Ljetne filmske projekcije na otvorenom) Kulturni centri: Francuski
institut i Francuska Alijansa, Talijanski kulturni institut u Zagrebu, Austrijski kulturni forum,
Magjarski kulturni centar, British Council, Kulturno informativni centar Republike Sjeverne
Makedonije. Veleposlanstva: Kanada, Koreja, Francuska, Velika Britanija, Srbija, Slovenija,
Italija, Alžir, Gruzija Hrvatska kinoteka – odjel Hrvatskog državnog arhiva i nastavnika povijesti

1
 hrvatskog filma na Akademiji dramske umjetnosti, Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijima
(filmski kurikuum) Audiovizualna i likovna zajednica republike južne Koreje (Ghost dancer
Institucije hrvatske manjine u Vojvodini (razmjena programa), ENCC (mreža europskih
kulturnih centara)
Uz navedene adrese, Kulturno informativni centar ostvaruje programske sinergije s
nezavisnom scenom, udrugama i srodnim organizacijama. Sukreiramo i suorganiziramo
projekte s Queer Festivalom, Mrežom antifašistkinja Zagreba, Institutom za povijest
umjetnosti, Kino klubom Zagreb, udrugom Pravo na grad, Hrvatskom mrežom beskućnika,
Studiom Artless, Centrom za žene žrtve rata, Zagreb Book Festivalom, Muzičkim biennalom
Zagreb, Animafestom, ZFF-om, Human Rights festivalom, Hrvatskim društvom redatelja,
Pen-centrom, HRUP-om i brojnim izdavačkim kućama.
KIC se reorganizira prema poziciji otvorene platforme kulture koja partnerima pruža
logističku i kreativnu podršku sudjelujući u realizaciji i pripremi, izboru gostiju i tema.
Program projekcija i izložbi, tribina, panela i debata na taj način ostaje neprekidno otvorena
struktura u dočekivanju novog.

1 GLAZBA 2024
AMBIJENTALIKA, KIC, 2024.

Uvod
Zagreb je grad koji se uobičajeno doživljava kao bogat glazbenim događajima. Ekstenzivna prisutnost
glazbenih izvedbi ne znači i raznolikost i ravnopravnu zastupljenost vrsta i glazbenih
svjetonazora. Naš prijedlog korigira postojeću neravnotežu. Počinjemo prijedlogom programa
inovativne eksperimentalne glazbe.

'Ambijentalika'
Večer posvećena ambijentalnoj glazbi i njenoj izvedbi uživo uz pozadinske video projekcije koje prate
glazbu. Ovakvi događaji odvijaju se tako da publika sjedi i sluša glazbu uronjena u ambijent kako bi
doživljaj bio što potpuniji i intenzivniji. Dvorana Kulturno informativnog centra je idealan prostor za
ta događanja.

Neki od ambijentalnih stilova koji će biti uključeni su drone, experimental, ritual, esoteric, field
recordings.

2
Umjetnici/izvođači koji će biti zastupljeni na večerima ambijentalike pomno su birani, imaju iza sebe
objavljene nosače zvuka (CD, LP, kazete) i brojne nastupe uživo.

S nekima od svojih iznimnih i nesvakidašnjih projekata, nastupili su na lokacijama kao što su crkve,
elektrane, itd.

Tijekom 2024. godine nastupit će četiri renomirana međunarodna izvođača po izboru Miljenka
Rajakovića poznatijeg pod imenom Mary, pripadnika prve generacije najpoznatijih zagrebačkih DJ-a.

Miljenko Rajaković, producent te jedan je od pionira elektronske i industrijske scene u Hrvatskoj od

njenih samih početaka, svoju karijeru je započeo u KSET-u krajem 80-ih. Njegov jedinstveni stil
proizlazi iz duboke ljubavi prema elektronskoj glazbi, a inspiraciju dobiva iz electra, EBM-a, industriala,
techna, new beata i sličnih žanrova. Tijekom karijere nastupao je u brojnim europskim gradovima,
osnivač je i rezident elektronskog programa ART & STRATEGY koji se održavao u Sirupu, Tvornici i
Medici, gdje je ugostio imena kao što su Popsimonova, Le Chocolat Noir, Ivan Antunović, Svart1, Alen
Belajec i mnoge druge.

Cijena ulaznice po izvedbi bit će 13 eura. Očekivani prihod je ukupno za sve četiri izvedbe 3640 eur.

3
IZVOĐAČI:

U prosincu 2023. u okviru ovog projekta u publici su se punoj dvorani KIC-a uspješno predstavili
VELGENATURLIG (Ivo São Bento), Portugalac je s trenutnim sjedištem u Grazu i Frédéric Arbour sa
svojim solo radom u polju eksperimentalne ambijentalne glazbe VISIONS (Kanada / Francuska)

1) TeHÔM (Hrvatska)

TeHÔM je bio prvi hrvatski „dark ambient“ glazbeni projekt svog vremena i jedan od europskih
oslonaca sofisticiranog mračnog eksperimentalnog ambijentalnog žanra i scene.

www.tehom.bandcamp.com/

https://mail.google.com/mail/u/0/#inbox/WhctKKZGXCVXPcTdlTnCWbPmsMQQPghZGbbNPHlWTZm
znWxzhdtsVKwRzQwbMSqPcgMxKKL?projector=1

2) SVARTSINN
Svartsinn (Jan Roger Pettersen) umjetnik je iz Trondheima u Norveškoj. Od 1999. godine
stvara glazbu u području ambijentalne glazbe i skandinavskog dark zvuka. Izdao je nekoliko
samostalnih albuma, a pojavljuje se kao autor u nekoliko kompilacija, filmova,
dokumentaraca i kazališnih predstava koje često igra uživo…

https://youtu.be/rx8omV4nBro?t=399

3) SYSSELMANN

Aka THOMAS NARVERUD

koristi instrumente od rogova priziva pretke - https://youtu.be/6s20inagD4Q?t=2210

Projekt Sysselmann nastao je na malom otoku, na sjeveru Norveške, nakon što je tijekom
sedam dana autor doživio isto toliko zimskih oluja. Svoj debitantski album 'The Northern
Chronicles' opisuje kao '...počast kolektivnoj svijesti sjevernih dijelova Norveške.

Sysselmann u svojoj glazbi koristi instrumente izrađene od rogova, kojima priziva pretke.
Ostaje vjeran meditativnom zvuku, koristeći svoje terenske snimke kao glavni alat u svom
radu. Danas sve više koristi organske terenske snimke u kombinaciji s akustičnim

4
instrumentima. Sysselmannove magične izvedbe uživo popraćene su nizom ručno izrađenih
svirala i rogova, koje također koristi za efekte u studiju.

( Partner događanja: Veleposlanstvo Norveške koje pokriva troškove avio karata. )

4) NEW RISEN THRONE (Italija)

Gabriele Panci, vjerovatno najpoznatiji talijanski artist u žanru dark ambient glazbe krije se iza
projekta New Risen Throne.

Projekt je poznat po mračnom ugođaju i izdanjima na 2 najača labela za tu vrstu glazbe, kanadskom
Cyclic Law i švedskom Cold Meat Industry.

Gabriele je po profesiji vizualni grafički dizajner pa tako i za svoje nastupe uživo sam radi popratne
video materijale.

https://www.youtube.com/watch?v=vNXh6QlU95I

https://www.stielh.com/newrisenthrone/

TROŠKOVNIK

AMBIJENTALIKA - 2024 ( 4 izvedbe)

dizajn plakata 300,00 €
tisak plakata, letka (150 x 4) 600,00 €
Honorar DJ Mary 500,00 €
honorar izvođačima 200 x 4 800,00 €
materijal za izvedbu (100 x 4) 600,00 €
prijevod na engleski (100 x 4) 400,00 €
troškovi smještaja (150 eura, 2 noći x
4) 1.300,00 €
troškovi puta (avio karta 300 x 4) 1.400,00 €
tehnička ispomoć 500,00 €
najam tehnike (800 x 4) 3.200,00 €

student servis (prodaja ulaznica 30 x 4) 120,00 €

UKUPNO 4 izvedbe 9.720,00 €

5
 IZVORI FINANCIRANJA
GRAD 4.000,00 €
MINISTARSTVO KULTURE 700,00 €
VLASTITA SREDSTVA 220,00 €
SREDSTVA DRUGIH PARTNERSKIH
ORGANIZACIJA - Veleposlanstva i 1.800 €
centri za kulturu
SREDSTVA SPONZORA I DONATORA 3.000,00 €
UKUPNO 9.720,00 €

43. VEČERI NA GRIČU, Atrij Galerije Klovićevi dvori/Crkva Sv.

Marka
29. lipnja – 22. srpnja 2024.
Večeri na Griču već puna četiri desetljeća zaštitni su znak kulturnog života Zagreba u ljetnim
mjesecima. Nakon završetka sezone kada zagrebačke koncertne dvorane zatvore svoja vrata, već
prepoznati prostor atrija Galerije Klovićevi dvori tijekom srpnja postaje nezaobilazno mjesto susreta
brojnih ljubitelja klasične glazbe i vrhunskog muziciranja. Festival koji je od samog osnutka koketirao s
različitim glazbenim žanrovima i stilovima, pritom uvijek vodeći računa o visokoj kvaliteti programa, u
svojoj biti ostao je vjeran jednom – klasičnoj glazbi koja svih ovih desetljeća čini njegovu programsku
okosnicu.

Iznimna posjećenost svih koncerata te obostrano oduševljenje publike i izvođača najbolje svjedoče o
uspješnosti dosad održanog programa. Večeri na Griču time se potvrđuju kao festival koji dominira
vrhunskom klasičnom glazbom koju naša publika, domaća i strana, prepoznaje. Festival je pravi
pokazatelj koliki je interes za uživanjem u vrhunskim koncertima, ali i u kojoj je mjeri bitan
kontinuirano kvalitetan, zanimljiv i raznovrstan glazbeni program. Sigurni smo kako će i nadolazeće
izdanje Večeri izazvati veliko zanimanje kulturne javnosti, potvrditi svoj dosadašnji uspjeh ili ga čak
nadmašiti.

Josip Nalis, Umjetnički voditelj

Metropolis glasovirski kvartet

Svakodnevno povezana sa Simfonijskim orkestrom Poljskog nacionalnog radija u Katowicama i

Glazbenom akademijom u Katowicama ova iznimna četiri glazbenika čine ovaj ansambl. Ujedinjeni
svojom strašću prema komornoj glazbi, otvoreni su za prihvaćanjem novih umjetničkih izazova.

6
Umjetničko iskustvo stjecali su u renomiranim kulturnim centrima u zemlji i inozemstvu. Štoviše,
razvili su svoje vještine tijekom majstorskih tečajeva vrhunskih profesora, kao što su Zakhar Bron,
Pinchas Zukerman, Gidon Kremer, Kevin Kenner, Claudio Bohorquez, Rudolf Buchbinder i Peter
Wispelwey. Članovi kvarteta stipendisti su Ministarstva kulture i umjetnosti, Glazbene zaklade iz
Züricha te Zaklade Yamaha. Kao pobjednici prestižnih natjecanja nastupali su na nacionalnim i
međunarodnim festivalima: Unerhörte Music u Berlinu, Intersonanzen Festival u Potsdamu, Ludwig
van Beethoven Uskršnji festival, Emanations International Music Festival, Krzyżowa Music Festival i
Varšavska jesen. Svaki glazbenik u svojim umjetničkim postignućima ima niz nagrada i priznanja na
međunarodnim solističkim natjecanjima, kao i komornim: Međunarodno natjecanje komornih
glazbenika Ludwig van Beethoven u Hradecu, Međunarodno natjecanje violinista "Young Paganini",
Međunarodno natjecanje komorne glazbe "Premio Vittorio Gui". u Firenci i Međunarodno komorno
natjecanje „Premio Trio di Trieste“.

Apollo5

Hvaljen zbog svog preciznog i usklađenog pjevanja te prepoznatljivog zvuka, nagrađivani britanski
vokalni ansambl Apollo5 dokazuje koliko samo pet glasova može zvučati moćno. Uz minimalan
pjevački napor dovode svaku pojedinu dionicu do izražaja, pritom tvoreći jedinstveni, homogeni zvuk.
Ansambl na nastupima repertoar uglavnom izvodi napamet te su poznati po iznimnoj komunikaciji s
publikom, bez obzira izvode li djela s područja jazz, pop, klasične ili rane sakralne glazbe. Trenutačno
su jedan su od najangažiranijih vokalnih ansambala koji kontinuirano nastupa diljem svijeta. Članovi
ansambla Apollo5 dio su Zaklade Voces8 koja djeluje pri Voces8 centru.

Ženski zbor okruga Orange

Akademski zbor “Ivan Goran Kovačić”

Ženski zbor okruga Orange čine 50-ak pjevačica koje predstavljaju više od 20 zajednica u okrugu
Orange, kao i u okruzima Los Angelesa, San Bernardina i San Diega. Repertoar zbora obuhvaća mnoga
razdoblja i stilove i kreće se od ozbiljnih do luckastih, no njihova je predanost u izvođenju vrhunske
glazbe na najvišoj razini. Od 1997. "izazivaju visoke tonove" u okrugu Orange, a dok slave svoju 25.
godišnjicu (2022. – 2023.), uzbuđeniji su nego ikad ranije podijeliti svoju glazbu zajednici i svijetu.
Ženski zbor okruga Orange nastupio je u Carnegie Hallu 27. lipnja 2022. gdje su izvodili misu Lorda
Nelsona Franza Josepha Haydna pod ravnanjem umjetničke voditeljice Elize Rubenstein. Okrug Arts
Orange County proglasio ih je 2014. "Izvanrednom umjetničkom organizacijom", a 2015. osvojili su
nagradu na Međunarodnom glazbenom Eisteddfodu u Llangollenu, u Walesu.

7
Akademski zbor “Ivan Goran Kovačić” utemeljen je 1948. godine. Zbor su vodili ugledni hrvatski
glazbenici: Mladen Jagušt, Duško Prašelj, Lovro Županović, Adalbert Marković, Dinko Fio, Vladimir
Kranjčević i Saša Britvić. Od početka 2003. godine umjetnički je voditelj Luka Vukšić. Zbor je nastupao
pod ravnanjem najvećih domaćih i svjetskih glazbenika, među kojima su Lovro pl. Matačić, Milan
Horvat, Zubin Mehta, Sir Yehudi Menuhin, Krzysztof Penderecki, Lorin Maazel, Ennio Morricone,
Noam Sheriff, Gerd Albrecht, Kazushi Ono, Alun Francis, Hans Graf, Kurt Masur, Dmitrij Kitajenko,
Valerij Gergijev i Sir Neville Marriner. Među solistima koji su pjevali s “Goranovcima” su brojne
pjevačke legende, kao što su Vladimir Ruždjak, Ruža Pospiš – Baldani, Ruggiero Raimondi, Jose
Carreras, Grace Bumbry, Barbara Hendricks, Thomas Moser, Jan Hendrik Rootering, Andrea Bocelli,
Inva Mula, Sumi Jo, Nikolai Schukoff i mnogi drugi. Uz redovite nastupe u Hrvatskoj, Zbor je ostvario
mnogobrojna gostovanja diljem svijeta. Visoki interpretativni dosezi Akademskog zbora “Ivan Goran
Kovačić” potvrđeni su brojnim nagradama i priznanjima, među kojima se posebno izdvajaju Rektorova
nagrada Sveučilišta u Zagrebu, Nagrada Grada Zagreba te Nagrada Vladimir Nazor.

8
PROGRAM

Subota, 29. lipnja, 21 sat / Crkva sv. Marka

Orange County Women’s Chorus

Cantores Sancti Marci

Akademski zbor Ivan Goran Kovačić

Četvrtak, 11. srpnja, 21 sat / Crkva sv. Marka

Ballot Quintet

Petak, 12. srpnja, 21 sat / Atrij GKD

Metropolis Piano Quartet

Nedjelja, 14. srpnja, 21 sat / Atrij GKD

Opera Regoč

Irma Dragičević, sopran

Marko Antolković, kontratenor

Lucija Klarić, mezzosopran

Jurica Kapun, bariton

Ansambl Euterpa

Četvrtak, 18. srpnja, 21 sat / Crkva sv. Marka

Apollo5

Ponedjeljak, 22. srpnja, 21 sat / Atrij GKD

Monika Leskovar, violončelo

Martina Filjak, klavir

9
PLAN PRIHODA I RASHODA

PRIHODI € 62,400
Ministarstvo kulture i medija € 7,000
Grad Zagreb - GUK € 26,000
Turistička zajednica grada Zagreba € 7,000
Partneri i sponzori Festivala € 4,000
Ulaznice € 18,400

RASHODI € 59,400
Programski troškovi honorari € 24,000
Apollo5 € 5.000
Zborovi € 3.000
Ballot Quintet € 4.000
Opera Regoč € 4.000
Monika Leskovar € 2.000
Martina Filjak € 2.000
Metropolis € 4.000
Putovanja € 4.000
Smještaji € 4.000
Ostali programski troškovi € 8.000
ZAMP, tekstovi, prijevod, produkcija, studenti…
Organizacijski troškovi € 10,400
Najam prostora € 2.400
Rasvjeta & razglas € 4.000
Najam klavira € 3.000
Razno € 1.000
Marketing, oglašavanje, tisak € 7.000
Neplanirani troškovi € 2.000

10
3 AUDIOVIZUALNA DJELATNOST KIC-a

I – mrežna djelatnost KIC-a

II – prikazivačka djelatnost KIC-a

1. Uvod

Filmska djelatnost KIC-a u 2024 godini postaje važnom sastavnicom

održanja minimalnog javnog standarda kulturne ponude grada. Kic je preuzeo
dodatnu ulogu koordinatora promocije gradskog repertoara u cjelini.

1.2 Okolnosti
Kino Tuškanac je 2023 zatvoreno, Kino Europa nije otvoreno. Kino Kinoteka pod
upravom kulturnog centra AC jedina je preostala kino-dvorana koja svakodnevno
prikazuje kulturno vrijedni repertoar nezavisnog filma. U gradu, međutim, postoji
velik broj povremenih dvorana, polu-kina, improviziranih mjesta prikazivanja filma
(primjerice KIC). Gradske četvrti i njihovi odbori također nastoje gdjegdje se uključiti u
akciju javnog prikazivanja vrijednog filma. Od ovog nejednakog lanca dionika moguće
je stvoriti razmjerno funkcionalnu mrežu.

1.3 Alati i perspektive

KIC svojim prikazivačkim potencijalom ima ograničenu moć izravno uticati na opći
repertoar grada Zagreba, budući da mu je dvorana nevelika i za sada nedovoljno
opremljena. Organizacijskim i komunikacijskim radom, međutim, pridonosimo cjelini
gradske filmske ponude. Zadatak je jedinstven, obzirom da smo izgubili specijalističke
kino dvorane bez kojih je teže mijenjati novostečene navike građana, u kojima
kulturno vrijedni film sve više gubi svoju tradicionalnu ulogu.

1.4 Pozitivni element

U trenutku kad su ugašena dva od tri središnja ekrana, značaj kontinuiranog
programiranja u dvorani u Preradovićevoj 5 osjetno je porastao, kao i odaziv publike.

11
 Relevantne projekcije neprekidno su popunjene do posljednjeg mjesta. Uz
programiranje filmskih naslova u svojoj dvorani, KIC radi na koordinaciji i usmjeravanju
programiranja, komunikacije i promocije projekcija i drugih sadržaja koji se odvijaju
drugdje, na povremenim ekranima i privremenim kino-lokacijama u gradu Zagrebu:
kulturnim centrima, studentskim prostorima, kazalištima i javnim otvorenim
površinama.

2. FILMSKA DJELATNOST I – MREŽNA DJELATNOST KICA

2.1 Projekt KINOHOLIK https://kinoholik.hr/

Obuhvaća pokretanje i održavanje web-stranice koja dnevno objavljuje informacije o kulturno
vrijednoj (nezavisnoj) filmskoj ponudi u gradu Zagrebu, te upućuje publiku na mjesta
prikazivanja. Adrese dionika koje sudjeluju u realizaciji i koriste usluge Kinoholika su:
Kino Kinoteka (AC), MSU – dvorana Gorgona, KIC – dvorana na katu, Kino Forum – SKUC,
MM centar, KC Sesvete, KC Maksimir, KC Travno, KC Ribnjak, Pogon Jedinstvo, Projekcije na
Filozofskom Fakultetu, Kino-klub Zagreb, te od zgode druge pop-up lokacije. Uz distributerski
i kinotečni program, stranica također prati i potiče aktivnosti Zagrebačkih festivala i prigodne
cikluse, te objavljuje najave neočekivanih projekcija na otvorenom. (Kino u kvartu, Najkraći
dan)
Uz mobilizacijsku, oglasno komunikacijsku ulogu, stranica osigurava funkcionalnu arhivu
gradskog repertoara, a time cjelogodišnje praćenje i evaluaciju prikazanog.
Stranicu, pod nadleštvom KIC-a održava „Slobodna Domena“, KIC daje stalnog koordinatora
projekta i urednicu.

2.2 Kinoholik/društvene mreže

Uz rad stranice organiziran je kontinuiran rad na društvenim mrežama uz početnu kampanju
koja će trajati između od 01.03 do 15.04 te će se nastaviti tijekom naredna dva mjeseca (do
15.06.) Ova kampanja uključuje (Slogan: "Otkrijte Zagreb kroz nezavisna kina!")
Ciljevi kampanje
1. Povećati svijest o nezavisnim kinima u Zagrebu.
2. Potaknuti posjetitelje da podrže lokalna nezavisna kina.
3. Promovirati filmske događaje i posebne projekcije.

12
Elementi kampanje:
1. Dnevna serija preporuka: Svaki dan objavljujemo preporuku za film koji se
trenutno prikazuje u nekom od nezavisnih kina u Zagrebu.
2. Virtualna tura kroz kina: Snimamo kratke videozapise i objavljuemo kao
Facebook i Instagram story.
3. Nagradna igra: Organiziramo nagradnu igru u kojoj pratitelji mogu osvojiti
besplatne ulaznice, pretplate na kino, ili pak promotivne artikle. Sudjelovanje može
uključivati dijeljenje objava, označavanje prijatelja ili odgovaranje na pitanja o
nezavisnim filmovima.
4. Posebne projekcije: Najavljujemo posebne projekcije filmova koje će se
održavati u nezavisnim kinima. Potičemo pratitelje da dijele svoje dojmove na
društvenim mrežama.
5. Kvizovi o nezavisnom filmu: Organiziramo redovite kvizove na društvenim
mrežama o nezavisnom filmu, gdje pratitelji mogu testirati svoje znanje i osvojiti
nagrade. Valja razmisliti i o specijaliziranom filmskom pub kvizu, kao neposrednom
obliku promocije.
6. Podrška lokalnim filmašima: Intervjui s lokalnim filmašima – mladim i
etabliranim. Ovo će dodatno povećati svijest o lokalnoj filmskoj sceni.
7. Hashtag kampanja: Treba stvoriti jedinstveni hashtag koji pratitelji mogu
koristiti kada dijele svoje iskustvo posjeta nezavisnim kinima. To će olakšati praćenje
angažmana i omogućiti kreiranje zajednice.
8. Suradnje s lokalnim influencerima: Pretvaranje filmskih djelatnika u influencere
za nezavisna kina i stranicu Kinoholik. Zadatk im je da promoviraju Kinoholik među
svojim pratiteljima.

Vremenski okvir:
Kampanja intenzivno kreće u prvih mjesec dana, uz produžetak u narednih 60, s
naglaskom na promociji filmova i različitih nezavisnih kina svaki tjedan.

13
Praćenje uspjeha:
Praćenje angažmana putem analitika društvenih mreža omogućit će procjenu uspjeha
kampanje. Mjerenje povećanja posjećenosti kina i korisničke interakcije ključni su
pokazatelji uspjeha.

2.3. Troškovnik Filmske djelatnost I (mrežno djelovanje)

Kinoholik/stranica – mjesečno održavanje – 600
koordinator projekta, mjesečno – 1000
dnevno uređivanje, mjesečno – 600
Kinoholik/društvene mreže:
Održavanje, uređivanje, mjesečno – 800
Oglašavanje – gradski oglasni prostori 2000 (godišnje)
Radijsko oglašavanje – Yamat, Radio Student – 800 mjesečno
3 000 mjesečno x 12 mjeseci (mreže i web) = 36 000
Radijsko oglašavanje 800 x 12 mjeseci = 9 600
Design plakata i plakatiranje (gradski oglasni prostor) = 2 000

Godišnji proračun (Web Kinoholik, društvene mreže, radio i plakati) 45.800

(tražena sredstva od grada: 100% = 45.800)

3. KINO PROGRAMI II – PRIKAZIVAČKA DJELATNOST KIC-a

Organizacija filmskih programa: KIC, Dokukino, Najkraći dan, Kino u kvartu -

koprodukcija s gradskim četvrtima, Tuškanac u gostima, Suradnja s festivalima,
Projekcije u sklopu većih izložbenih projekata
trošak, ukupno: 26.200 (tražena sredstva, grad: 24.200)

3.1 Dokumentarni program

KIC je uobičajeno prepoznat kao prostor Dokukina, orjentiranog na distribucijski i
tematski program nastao sinergijom s udrugom Restart. Slijedom započete dinamike
u četvrtom kvartalu 2023 KIC tijekom 2024 podiže ovu suradnju na višu razinu, te
povećava broj programa nevezanih uz katalog Restarta. Ujedno, u ovako organizirane

14
projekcije ulaže dodatna sredstva i rad, potičući kvalitetniju promociju i nacionalnu
distribuciju Restartovih naslova. Osobito ističemo ciklus Čileanskog dokumentarnog
filma, nacionalnu distribuciju (primjerice Phillibertovog filma Na Adamantu, zlatni
medvjed 2023, posvećenog društvenoj poziciji duševnih bolesnika), prigodni program
posvećen danu žena, danima frankofonije i danu Planete zemlje, kao i promociju
širokog kruga dokumentarnih autora regije i istočne Europe, tijekom 2024 godine.

3.2 Tradicionalni ciklusi KIC-a

Arteria – ciklus dokumentarnih filmova o umjetnicima, koji se uobičajeno održava u
zadnjem kvartalu godine od ove godine bit će organiziran uz planiranu razmjenu
(nastavak prikazivanja) u drugim prostorima uključenim u projekt Kinoholik. Najprije,
ovdje računamo na suradnju s MSU i dvoranom Gorgona.

Film XX – Ženski filmski narativi - Program Film XX: Ženski filmski narativi nastavlja se
i u 2024. Program se sastoji od filmskih ciklusa fokusiranih na reprezentativne
redateljice koje su i dalje rijetka pojava u patrijarhalnom i falocentričnom svijetu
filma. Ovim programom željeli bismo naglasiti neiscrpnu raznolikost i mnoštvenost
ženske subjektivnosti u njezinim raznim sineastičkim manifestacijama; ukazujući na to
kako su povijest filma stvarale žene. Filmske projekcije bit će popraćene i tribinama s
renomiranim međunarodnim filmskim kritičarkama, teoretičarkama, djelatnicama.
3.3 Projekcije vezane uz veće galerijske projekte KIC-a
U sklopu izložbe „Što bi nam priroda odgovorila kad bismo postavili prava pitanja“ –
prikazat ćemo niz video-radova umjetnika u sklopu izložbe koja problematizira
kulturna pitanja našeg (ne)razumijevanja prirode. Program se nastavlja velikom
retrospektivom novije Korejske video-umjetnosti i završava regionalnom
retrospektivom umjetnica koje su se svojim djelom ugradile u revolucionarne početke
video-arta na našim prostorima.
3.4. Najkraći dan
2024 godine svjetski dan kratkog filma proslavljamo programima kratkog filma na
ekranima dvorana dionika projekta KINOHOLIK. Na otvorenom organizirat će se
jednodnevna manifestacija koja će sadržavati tri filmska programa od kojih će prvi biti
izabran kroz rad s djecom raznih uzrasta koje će u svojim osnovnim i srednjim školama

15
imati prilike formirati svoje selekcijske komisije. Djeca i njihovi roditelji će na završnoj
manifestaciji gledati filmove koji su odabrali, a izabrani selektori će nam prije
projekcije na otvorenom, objasniti zašto su ih odabrali, te nam interpretirati filmove
koje gledamo. Kasnije programe istog dana, također najavljuju autori i promotori.
3.5 Programske suradnje: Tuškanac u Gostima
Od ove veljače KIC tri puta tjedno otvara vrata programima u organizaciji HFS-a. Uz
kratki utorak – kultnu seansu kratkog filma koju organiziramo jednom mjesečno uz
prigodni panel i gostovanje autora i kritičara, pratimo tekuće kinotečne retrospektive
HFS-a. Počinjemo s velikim ciklusom filmova Marilyn Monroe i kritičkim razgovorima o
toj velikoj karijeri koja ocrtava kontroverzu holivudske industrije i državne američke
politike ujedno. Nastavljamo s nacionalnom retrospektivom Veljka Bulajića i dalje do
ljeta i tijekom predstojeće sezone.
Jesen će započeti retrospektivom velikog Vatroslava Mimice, te se, uz kratki utorak,
nastaviti kinotečnim atrakcijama iz programa HFS „Tuškanac u gostima)“.

3.6 Programske suradnje: Filmski kurikulum

Ovu edukacijsku inicijativu pokrenutu inicijativom HDA nastojat ćemo unaprijediti,
nastavljajući suorganizaciju u našoj kino dvorani, kao glavnom središtu ovog
cjelogodišnjeg programa. Zamisao je pružiti školskoj i studentskoj populaciji i
zainteresiranim građanima uvid u klasiku domaćeg filma, koristeći fond filmskog arhiva
HDA.

3.7 Programske suradnje: Kino u kvartu

Kic se stavlja na raspolaganje inicijativama vijeća gradskih četvrti za organizaciju
ljetnih manifestacije na zelenim površinama. Tehnički i stručno pomažemo
organizaciju projekcija filmova odabranih po željama građana koji na ovaj način
sudjeluju u oblikovanju vlastitog komunalnog života u najbližoj zajednici. Posredujemo
i financijski sudjelujemo u pregovorima i otkupu autorskih prava, pribavljanju kopija,
posredujemo u tehničkim pitanjima i u javnoj komunikaciji ovih inicijativa koje se
planiraju u razdoblju između svibnja i listopada 2024 na lokacijama Gradskog odbora
Pavle Šubić (Kvatrić), Park Trešnjevka, Medveščak (Ribnjak) i drugdje.

16
3.8 Filmski razgovori i radionice, festivali
Filmske projekcije u KIC-u, u pravilu slijede filmski razgovori. Svaki prikazani film nudi
dvije usporedne teme: temu filmskog umijeća i društvenu temu iz koje je izrastao.
Potičući ovu vrstu dijaloga, potičemo svijest o relevantnim društvenim temama.
Udruge civilnog društva, specijalizirane agencije i kulturne organizacije doživljavamo
kao prirodne partnere u širenju informacija o filmu te se nerijetko pridružujemo
njihovim akcijama i kulturnim događanjima organizirajući ciljano odabrane filmske
programe i popratne sadržaje. Neki od najredovitijih partnera : Centar za mirovne
studije, Sveučilište za treću životnu dob, Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska,
Zelena akcija, Queer Zagreb, udruga Domino, Goethe-Institut, Austrijski kulturni
forum, Institut Francais, Talijanski institut za kulturu, Mađarski institut u Zagrebu,
razna veleposlanstva itd. Ostvarit ćemo i programsku suradnju s međunarodnim
institucijama kao što su Slovenska kinoteka, Austrijski filmski muzej, Međunarodni
filmski festival u Rotterdamu.
Slijedom kalendara:
• Siječanj: Filmske mutacije – festival nevidljivog filma
• Travanj: Okolišni filmski festival
• Svibanj: Subversive Festival, Vox Feminae festival, Tjedan turskog filma, Tjedan
suvremenog plesa (program hrvatskih premijera filmova o plesu)
• Lipanj: Animafest, Festival tolerancije – JFF Zagreb
• Rujan – Organ Vida – filmski program (program hrvatskih premijera filmova o
fotografiji), Festival svjetske književnosti
• Listopad –Tjedan češkog filma, Dani srpske kulture, Cherry Pop Film Festival
(manifestacija je koja u kontekstu audiovizualne umjetnosti promiče otvoreni dijalog o
fenomenu ljudske seksualnosti u svim njegovim aspektima)
• Studeni – Zagreb Film Festival, Dani bosanskohercegovačke kulture
• Prosinac – Human Rights Film Festival

3.9 Klasična promocija projekcija kic-a: Filmski plakati, radio, mediji

U svrhu veće vidljivosti izrađujemo u prosjeku 100 primjeraka B1 plakata i 50 B2
plakata, a sami plakati bit će postavljeni na odabranim lokacijama. Osim u kavani u
Preradovićevoj, plakati će biti postavljeni na pogodnim lokacijama grada. Tijekom

17
2024 kanimo u suradnji s gradskim nadleštvima povoljno koristiti plakatna mjesta
širom grada kako bismo promovirali svoje glavne akcije, te središnju akciju objedinjenu
pod imenom KINOHOLIK (v.gore).
Radio i radijske emisije: cjenovno i dosegom najpraktičniji medij za naše akcije.
Oslanjamo se na informativne emisije na Radio-studentu, našem glavnom medijskom
partneru, radio Yammatu, a zatim i Radijo Sljemenu, Trećem programu Hrvatskog
radija te jutarnjim informativnim emisijama raznih postaja. Također, ovisno o temi
filma i filmskog program. S pojedinim radijskim stanicama (Radio Studen, Yamat)
organiziramo emitiranje jinglova, čitanih poruka i nagradne igre.

3.10 Troškovnik filmskih djelatnosti KICa II - prikazivačka

djelatnost *
Otkup prava 10 000
Autorski honorari 4 000
Plakati, plakatiranje 2 200
Filmska tehnika (outdoor) 10 000
Gradski proračun: 24.200 (Vlastita sredstva 2 000)

Ukupno: 26 200

_____________________________________________________________________
*U ovogodišnjoj realizaciji financijski ne sudjeluje HAVC budući da je prošle godine
uslijed otkazivanja programa planiranih u Kinu Europa KIC bio prinuđen vratiti
značajna sredstva. Stoga, sukladno pravilima, KIC preskače jednu sezonu financiranja
od strane središnjeg fonda.

18
 4. LIKOVNA DJELATNOST
4.1 GALERIJA FORUM 2024., Teslina 16

U godini 2024. planiramo nekoliko različitih suradnji s etabliranim institucijama i

manifestacijama hrvatske i međunarodne kulturne scene. Galerija Forum mjesto je na
kojemu se suvremena umjetnost spajala s tradicijom i u tom duhu osmislili smo program koji
ističe kontinuitete modernizma u prezentaciji klasičnih i suvremenih medija izričaja odnosno
likovnoumjetničkih praksi. Također, cilj nam je i ukazivanje na poveznice i moguća
preklapanja različitih umjetnosti, pa stoga predstavljamo i nekoliko izložaba kojima je osnova
dijalog likovne umjetnosti s književnošću, odnosno glazbom u kontekstu aktualnih društvenih
kretanja i suvremenih metoda produkcije i reprodukcije umjetničkog djela.

1. Dušan Gačić
Izložbom Dušana Gačića Kulturno informativni centar i Galerija Forum će nastaviti suradnju
sa Subversive film festivalom. Prvo poglavlje te suradnje ostvareno je vrlo posjećenom
izložbom Danijela Žeželja 2023. Suradnja se sastojala od toga da je Galerija Forum ustupila
prostor i sve tehničke uvjete za izložbu, dok je Subversive film festival pokrio trošak kataloga i
oglašavanja izložbe u svim svojim publikacijama i medijskim ekspozeima.

Dušan Gačić rođen je 1958. u Zagrebu. Nakon gimnazije diplomirao na Akademiji likovnih
umjetnosti u Zagrebu 1981.godine. Član HDLU-a. Bavi se stripom, animiranim filmom,
ilustracijom, fotografijom, kombiniranim likovnim tehnikama, teorijom stripa i pedagoškim
radom. Stripove je objavljivao u “Večernjem listu”, “Vidicima”, “Mladosti”, “Patku”,
“Studentskom listu”, „Studentu“, “Modroj Lasti”, “Divljem oku”, “Strip reviji”, a od 1985.
godine, izlagao ih je više puta i to na Salonu stripa u Vinkovcima, u Zagrebu, Beogradu,
Varaždinu, Rijeci te Groningenu, Hamburgu, Solunu. Nekoliko je puta nagrađivan za strip.
Pokretač i izdavač strip fanzina, e-zina, časopisa “Flit”; osnivač je Multimedijalne strip grupe
“Divlje oko”; jedan je od osnivača i strip udruge “Forum”. Poznatiji stripovi ovog autora
objavljeni su u nekoliko knjiga: „Poezija u stripu“, „Trilogija“ (“Dnevnik”, “Kuća paukova”,

19
“Grad u mraku”), „Okus pepela“. Autor u svom radu koristi različite grafičke, slikarske, grafiti,
kombinirane tehnike, a kroz novije radove upustio se u šire istraživanje izražajnih sredstava
stripa, što je rezultiralo radovima koji ulaze i u treću dimenziju Zanimanje za mogućnosti, ali i
ulogu i značaj ovog medija u kulturi i društvu, Gačić prati i brojnim teorijskim tekstovima,
manifestima, polemikama, esejima. Interes za svaku vrstu vizualne naracije odveo je autora i
do animiranog filma, pa je tako Gačić autor (kao scenarist, režiser, glavni crtač, animator…) i
nekoliko animiranih filmova i koautor eksperimentalnih filmova.

Za Galeriju Forum Dušan Gačić predstavit će ciklus crteža iz stripa Cristoval Colon,
inspiriranog istoimenom Krležinom dramom (poznatijom kao Kristofor Kolumbo) napisana
1917., s posvetom Lenjinu. Uvrštena je u repertoar sezone 1918/19 u zagrebačkom HNK, ali
je odbačena kao neizvediva, te je tek 1955. doživjela premijeru. Riječ je o revolucionarnoj i
simbolističkoj drami koja svoju aktualnost ponovno dobiva danas, kada svijet ponovno traži
put prema „novoj zemlji“ kao metafori drugačijeg društvenog uređenja. Gačić će predstaviti
table iz stripa Cristoval Colon (čije se izdavanje očekuje za 2024./25.), a uz njih izložba će
prikazati i njegove table iz strip adaptacije Banketa u Blitvi, kao i nekoliko Krležinih citata iz
tematiziranih radova, ali i iz cjelokupnog njegovog opusa, koji će kontekstualizirati ovaj
Gačićev ciklus.

Adaptacija Banketa u Blitvi je započeta 1990-ih, a projekt je stao nakon prve epizode,
zbog njegove izuzetne složenosti koja je podrazumijevala spajanje golemog esejističko-
narativnog teksta i vizualne forme. Vrlo je zanimljivo gledati kako se Gačić upleo u koštac s
izrazito gustim tekstovima Miroslava Krleže (poetskim i narativnim) i kako oni funkcioniraju u
stripu.

20
 2. Boba Matić Kovač
Slobodana (Boba) Matić Kovač umjetnica je čiji su opus i život snažno vezani uz
beogradski kulturni milje. Od početka 1990-ih ona živi u Rovinju, a krajnje je vrijeme za
ekspoze njezinih radova u današnjem Zagrebu.

Slobodana Matić - Kovač rođena je 1947. godine u Prološcu kod Imotskog. Akademiju
likovnih umjetnosti završila je u Beogradu 1972. godine, a postdiplomski studij 1974. godine.
Autorica je mozaika u svečanoj dvorani grada Imotskog 1974. Održala je niz samostalnih
izložaba u cijeloj Jugoslaviji (Zagreb, Beograd, Sarajevo, Valjevo, Novi Sad), a sudjelovala je i
na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu (Bukurešt, Solun, New Delhi). Dobitnica
je i nekoliko nagrada i priznanja za svoj rad: Oktobarska nagrada grada Beograda,1972,
Nagrada za slikarstvo na XIV oktobarskom salonu 1973. itd.

Kao supruga poznatog književnika Mirka Kovača život je provela u krugu beogradskih
književnika i umjetnika kao što su Danilo Kiš, Filip David, Miro Glavurtić. Njezino slikarstvo
nastalo je u okružju Mediale. Odlikuje ga precizni realizam, s temeljima u tradiciji
renesansnog (ranorenesansnog) slikarstva i nadrealni pomak u sadržaju slike, vezan uz
filozofske, odnosno estetičke svjetonazore bliske misticizmu. Njezin opus usmjeren je ka
traženju nepoznatoga u sebi (umjetnici), te onda i u gledatelju. Poetizacija likova i objekata na
njezinim slikama osmišljava jedan mentalni svijet posebne logike i specifičnih prostornih
odnosa, koji je u posrednom odnosu s našim svijetom. Sudjelujući u njezinom naslikanom
svijetu, percepcija i senzibilnost gledatelja brusi se za interakcije sa stvarnošću.

Bobu Matić Kovač predstavit ćemo zagrebačkoj publici kroz njezin slikarski opus, ali i kroz
kontekst njezina stvaralaštva. Na izložbi ćemo predstaviti citate iz tekstova poznatih
književnika o njezinu opusu – Danila Kiša, Mira Glavurtića, Filipa Davida. Zatim dokumentaciju
(fotografsku i novinsku) njezina mozaika u svečanoj dvorani grada Imotskog. Na izložbi će se
projicirati i dokumentarni film nastao u produkciji televizije Beograd 1990. o njezinom opusu.
Budući da je riječ o umjetnici koja već 34 godine živi u Hrvatskoj, a naša je javnost slabo
upoznata s njome, ova izložba je prilika da se kroz medijske objave i organizirane intervjue
ponovno aktualizira njezin opus, između likovnosti i književnosti, realnoga i fantastičnoga,
Zagreba i Beograda. Za tu svrhu, tijekom izložbe, u slobodnom terminu u dvorani Kulturno
informativnog centra organizirat ćemo i razgovor s Bobom Matić Kovač.

21
 Izložba će biti organizirana u rujnu, u suradnji i terminski paralelno s Festivalom svjetske
književnosti koji od 2013. organizira izdavačka kuća Fraktura. Festival svjetske književnosti
prepoznat je kao važan književno-kulturni događaj u Zagrebu i kao jedan od najistaknutijih
kulturnih festivala u Hrvatskoj. Zbog povezanosti Bobe Matić Kovač s književnim svijetom
Festival je prepoznao važnost ovog projekta. Uz to što će snositi dio troškova produkcije
izložbe, Festival će isticati ovu izložbu u svim svojim najavama i objavama, u plaćenom
medijskom prostoru, te u službenom programu Festivala. Logistička podrška Festivala u
medijskoj prezentaciji ove umjetnice također će znatno pomoći u građenju veće vidljivosti
ovog izložbenog projekta.

3. Izložba Percepcije

U suradnji s Gradskom galerijom Labin Galerija Forum planira izložbu multimedijalnih

umjetnica pod nazivom Percepcije. Izložba istog naziva održana je u Gradskoj galeriji Labin
2023., a za Galeriju Forum umjetnice će osmisliti nove site- specific radove i novi postav.
Razlog ove suradnje je 25 godina Gradske galerije Labin, te tradicija njihove suradnje s
Galerijom Forum. Gradska galerija Labin renomirani je galerijski prostor namijenjen izlaganju
i produkciji suvremene umjetnosti. Djeluje od konca 1999. godine i godišnje organizira do
deset izložbi kako etabliranih umjetnika, tako i onih mlađe generacije nacionalne i
internacionalne provenijencije.

Izložba Percepcije naglasak stavlja na ženskim autoricama i multimedijalnoj umjetnosti, te

će biti izrazito atraktivna u razvedenom prostoru Galerije Forum. Kustoski koncept potpisuju
Stephanie Peršić i Marte Radman. U njemu okupljaju deset umjetnica iz dvaju gradova,
odnosno kulturnih krugova: Labina i Zagreba. Unutar šire postavljenog tematskog okvira
percepcija, umjetnice istražuju i izloženim radovima predstavljaju osobne poglede na
umjetnost, vanjske okolnosti i svijet koji ih okružuje. Međutim, kustosko htijenje počiva na
umrežavanju, ženskoj i umjetničkoj solidarnosti kako kustosica samih, tako i umjetnica.
Izborom mladih umjetnica, čije je djelovanje u usponu ili se izložbom ponovno vraćaju na
likovnu scenu, dolazi do dijaloga različitih medija i tematskih odrednica.

22
 Autorice koje će biti zastupljene su: Eni Blašković, Glorija Blazinšek, Sanda Črnelč, Meri
Files, Anja Juričić, Hana Hanak, Monika Milas, Alba Miočev, Iris Poljan i Marina Rajšić.
Predstavit će nove radove ili postojeće koncepte u novom kontekstu prilagođenom
specifičnostima Galerije Forum.

Postav će karakterizirati raznolikost formi, tema i umjetničkih medija. U njemu će se

ogledati svakodnevica sagledana kroz utjelovljenje konzumerizma računima Iris Poljan
obogaćenih vezenim motivima stiliziranih dlanova i srodnim ciklusom Usput, izvezenih motiva
na najlonu, te težina obaveza ispisanih post-it papirićima pretočenih u tvrdoću keramike Eni
Blašković. Crna, organička, skulptorska instalacija Monike Milas vizualno upotpunjuje postav
dajući prostoru neočekivanu težinu. Fotografije Glorije Blazinšek prepričavaju žensko i
umjetničko iskustvo u Maroku, a Anje Juričić osobne dnevnike kroz prikaze urbanih scena.
Tekstilne tehnike interpretira Alba Miočev slikanjem na žutici kao i Marina Rajšić vunenim
tepihom s procesom svih faza obrade tog materijala tradicionalnim metodama. Hana Hanak
preispituje budućnost tradicionalnog medija slikarstva suprotstavljanjem digitalnih
tehnologija. Interaktivnost rada pruža GAN program nastao u suradnji s Jerom Matijevićem,
koji temeljem njenih dosadašnjih djela generira nove, pretpostavljene Hanine slike, što je
posjetiteljima omogućeno istražiti na izložbi. Rudarska povijest stvara novu poveznicu Labina
i Zagreba, ciklusom polaroid fotografija Rudar – rudnik Sande Črnelč, čije je polazište njena
obiteljska poveznica s raškim rudnikom u kojem je i njezin djed svojevremeno radio. Zvučna
instalacija White noise Meri Files povezuje izložene radove pretpostavljenim kretanjem
izložbom uz slušalice s pratećim kompiliranim zvukom interakcije nekoliko majki s djetetom i
postavljanjem ambijentalno kreiranog intimnog prostora sa zavjesama, te nasumičnim
postavljanjem detalja „izgubljenih“ dječjih predmeta, što sve metaforički predstavlja poziciju
žene u ulogama koje joj sugerira sociokulturni kontekst.

23
 4. Alex Brajković
Alex Brajković je zvučni i multimedijski umjetnik iz Poreča s magisterijem live-elektronike
(Conservatorium Van Amsterdam) i diplomom jazz bubnjeva (Konzervatorij u Vicenzi).
Trenutno stvara u području imerzivnih multimedijskih instalacija, produkcije elektroničke
glazbe, dizajna zvuka, surround zvuka, algoritamskih skladbi, multiinstrumentalnih
elektroakustičnih solo izvedbi i umjetničkih instalacija u javnim prostorima. Alex Brajković je
prethodno izradio niz site-specific radova u području umjetničkih instalacija i multimedije
(Disperzija 0.2 XIV. Trijenale hrvatskog kiparstva, Drumming 0.3 Device_art festival, Muzej
suvremene umjetnosti u Zagrebu, Stillness Galerija Umjetnina Split, Generative
Contemplation po narudžbi Cycling74), kao i nastupi na renomiranim festivalima i koncertnim
dvoranama (BBC Jools Holland Show, Nice Jazz Festival, London Jazz Festival, Blue Note
Milano, North Sea Jazz Festival, Jazz à Sète, Amsterdam Dance Event, Bimhuis, institut
STEIM). Alex je dobitnik nagrade Kožarić Digital za rad Generative Contemplation - Cellular
Automata koju je dodijelio Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 2022. godine. Autor je i
brojnih multimedijalnih projekata u javnom prostoru, u Hrvatskoj i Europi.

Site- specific, prostorna instalacija koju će Alex Brajković postaviti u Galeriji Forum,
pod naslovom DataSCAPE, stvorit će uranjajuće iskustvo za posjetitelje kroz upotrebu velikih
imerzivnih interaktivnih projekcija i dolby atmos multikanalnog audio sustava. Ovaj projekt će
se dublje pozabaviti potencijalom interpretacije podataka unutar multimedijskog stvaranja
umjetnosti te istražiti kako umjetnost može oblikovati i odražavati složeni odnos između ljudi
i njihovih konstruiranih okruženja.

Instalacija DataSCAPE će biti oživljena kroz algoritamsku interpretaciju podataka

povezanih s ljudskim iskustvima i njihovim utjecajem na naš svijet. Rad će obuhvatiti različite
aspekte, kao što su industrijska poljoprivreda, globalno zatopljenje, onečišćenje plastikom,
ciklusi ugljika i hranjivih tvari, rastuće razine mora i promjene u bioraznolikosti. Podaci će biti
preuzeti iz službenih izvora, uključujući NASA Earth Science Data i OurWorldInData,
osiguravajući upotrebu redovito ažuriranih i provjerenih informacija. Ovaj rad će pokazati
interpretaciju podataka o ljudskom neposrednom okruženju (reakcijom na posjetitelje i
njihove konkretne parametre koje će unositi u Galeriju) i o kontekstu suvremenog društva i

24
čovjekova odnosa prema svome okruženju (korištenjem baza podataka i informacija koje
nude o odabranim statistikama vezanima za današnji svijet).

Instalacije Alexa Brajkovića koristile su složene algoritme koji su spajali različite

senzorne podražaje u reakciji na određene unesene podatke, koji sa sobom nose neki
društveni, ili kulturološki kontekst.

25
 5. Izvor Pende
Izvor Pende rođen je u Zagrebu, a odrastao u Dubrovniku. Studij kiparstva započeo je 1996.
na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, potom prelazi na studij slikarstva na Umjetničkoj
akademiji u Düsseldorfu, gdje je 2002. diplomirao u klasi profesorice Karin Risse te
magistrirao 2005. godine. Pende od 2003. izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u
Bonnu, Münchenu, Hannoveru, Düsseldorfu i Hamburgu u Njemačkoj, Chicagu u SAD-u i
Eupenu u Belgiji. Nominaciju BAT (British American Tobacco) osvojio je 2008. Prvu
samostalnu izložbu u Hrvatskoj imao je 2010. u Galeriji Bačva Hrvatskog društva likovnih
umjetnika u Zagrebu. Samostalno je izlagao i 2010. u Umjetničkoj radionici Lazareti u
Dubrovniku, zatim 2011. u Gliptoteci HAZU u Zagrebu zajedno sa umjetnicom Linom Franko
Zeiz te 2014. u Muzeju moderne umjetnosti u Dubrovniku. U novije vrijeme Pende se
usredotočio na čistu apstrakciju, okrećući se od svog ranog fokusa na figurativne i pejzažne
slike. U novim apstraktnim slikama zadržao je reference na organske strukture i oblike koji
dočaravaju tlo a koje povezuje s prugama i geometrijskim oblicima koji unutar slika stvaraju
unutarnju napetost i dinamičan dijalog. Svoje apstraktne radove Pende je 2016. izložio na
Umjetničkoj radionici Lazareti u Dubrovniku. Umjetnički dijalog s njemačkim slikarom
Danielom Richterom započeo je u projektu Plivati zajedno, gdje su dva slikara izlagala svoje
slike jednu uz drugu u nekoliko muzeja i institucija, uključujući Galeriju umjetnina Split, 2017.,
Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Muzej moderne I suvremene umjetnosti u Rijeci,
2018. Izvor Pende samostalnu izložbu Golden Hours imao je 2019. u Galeriji David Richard u
New Yorku, a iste godine s Marianom Pende i Slavenom Toljem sudjelovao je na izložbi
Mjesto isprekidanih odlazaka, koja se za vrijeme 58. venecijanskog bijenala održala u
Paviljonu Tesa 100 u Arsenalu. Godine 2022. organizirana mu je velika samostalna izložba u
Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu. Radovi Izvora Pende nalaze se u
muzejskim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Apstrakcija se može promatrati u asocijativnom smislu konteksta u kojemu je nastala, ili u

ontološkom smislu analize slikarskog izričaja, odnosno umjetnosti općenito. Međutim
apstraktna platna Izvora Pende su utemeljena na dijalogu, odnosno reinterpretaciji nekoliko
tradicija i sintaksi apstraktnog slikarstva: one domaće, zatim njemačke i američke. Riječ je o
ispreplitanju znakova, ili vizualnih kodova koji sadrže izmjenjiva i nestalna značenjska polja.

26
 Za izložbu u Galeriji Forum Izvor Pende će predstaviti svoja nova platna, uz interpretativni
kontekst njihove geneze. Bit će to izložba u znaku dijaloga različitih apstraktnoslikarskih
škola i tradicija, s naglašenim ciljem isticanja njihovih specifičnosti i posebnih krajolika
osobne i društvene imaginacije, koje te slike u sebi neizbježno imaju.

Velike galerijske koprodukcije u Galeriji Forum

6. Umjetnički Paviljon/Prirodopisni Muzej/KIC

Što bi nam priroda rekla...kada bismo joj postavili dobra pitanja?

IZLOŽBENA KONCEPCIJA: Što bi nam priroda rekla... kada bismo joj postavili dobra pitanja?
(radni naslov), međunarodna grupna izložba na temu planetarnih međupovezanosti

KUSTOSICA: Ivana Meštrov

Galerija Forum i Galerija na katu ožujak/travanj 2024.

U današnje doba jakih polariteta i ambivalentnosti, koje gravitira između kapitalizacije

kvadrata nauštrb šuma, ali i kritika antropocena-geološkog razdoblja u kojem ljudska
kolektivna djelatnost dominira nad okolišem i vodi ka razarajućim klimatskim promjenama,
scenariju sveopćih kolapsa i izumiranja, izložbeni projekt bavi se spekulativnim, filozofskim,
znanstvenim strategijama dobre kohabitacije. Opservacije, mimetizmi, mimikrije u njezinom
su fokusu.

Koje su priče moguće dok smo (još) tu? Što znači biti čovjek povezan s drugima? Kako misliti
kolaborativna preživljavanja i ekološki osvještenije koegzistencije? Koja drevna znanja vrijedi
otkopati?

-s filozofskim i antropološkim tekstovima: Vincianne Despret, Philippe Descole te premreženo

s istraživanjima Elizabeth Kolbert

27
Umjetnici/e: Ursula Biemann, Karrabing Film Collective, Suspended spaces, građa
Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu/Rijeci, Andrea Palašti, Mia Štark, Mirna Kutleša, Tajno
šumsko društvo (Ana Zubak)- u dogovorima

Multimedijalni projekt Ursule Biemann FOREST MIND biosemiotička je meditacija o

klimatskim promjenama i lokalnim autohtonim ekologijama na jugu Kolumbije. Švicarska
umjetnica rođena 1955. koristi se video alatima, fotografijom, akademskim istraživanjem i
pripovjednim postupcima za proučavanje teoritorija diljem južne Kolumbije. Surađuje s
autohtonim Inga zajednicama, na čiji je poziv sudjelovala u konceptualizaciji prijenosa
tradicionalnog znanja o prostoru i okolišu u formi Biokulturalnog autohtonog univerziteta u
prirodi i pokretu. U kontekstu kritičkog dijaloga s modernizacijskim procesima XX. stoljeća
valja izdvojiti djelovanje francuskog kolektiva istraživača i vizualnih umjetnika SUSPENDED
SPACES i projekt Mapiranje Fordlândije. U ljeto 2018.g. organizirali su plovnu rezidenciju
rijekom Tapajós u Brazilu proučavajući Fordlândiju, propali projekt kojeg je industrijalac
Henry Ford pokrenuo u srcu amazonske prašume 1928. godine kako bi razvio brojčano velik
uzgoj kaučukovca za proizvodnju guma za svoje automobile. Loša procjena poljoprivrednih,
geografskih i ljudskih uvjeta bit će odgovorna za neuspjeh ovog projekta. Rezidencija je
okupila dvadesetak međunarodnih i lokalnih umjetnika i istraživača.ica, koji su, stoljeće
kasnije, boravili na licu mjesta, radili s ostacima tvornica, strojeva i kuća, sjećanjima i pričama,
prostornim duhovima, aktualnim žiteljima lokacije. Mapiranje Fordlandije otvara čitanja
mjesta propale modernizacije, entropije kapitalističke ekstrakcije, koje živi i dan danas.
Paralelno tome, aktualni primjeri arhitektonske botanike, pokazuju da veliki prostori
Amazonije, suprotno od onoga što mislili, nisu divlja priroda, nego proizvodi dugotrajnog
suodnosa autohtone populacije za zemljom, dakle kulturalni i arhitektonski artefakt. Primjeri
suživota s amazonskom šumom autohtonih populacija, poput Ashaninka, ogledni su primjeri
šumske agrikulture, ali i otpora deforestaciji, koju ovaj prostor trpi kroz ljudsku eksploataciju,
od ranijih Fordovih primjera do intenziteta posljednjih dekada, što predstavlja i velik
planetarni problem. Tome pridružujemo pjesme teritorija autohtonih populacija Australije u
nerijetkom srazu sa zapadnjačkim modelom civilizacijskom iskustva (Karrabing Film
Collective, osnovan 2013.). Geozaokretom na naše prostore, novosadska umjetnica Andrea
Palašti osmislit će za izložbu opći Fitness za manje vjerojatne vrste/Fitness for Unlikely
Species, koji je do sada osmislila isključivo za podunavsko područje. Ovim projektom Palašti

28
potiče ljudsku vrstu da kanalizira svoje tjelesno iskustvo kroz fizički pokret dok istovremeno
preispituje i isprepliće fitness prakse s ekološkim konceptom oponašanja more than human
svjetova. Date vježbe transformiraju naša tijela u planetarnu, performativnu koreografiju
oponašajući druge entitete na čije oblike, pokrete i postojanje utječu ekološke promjene i
bioraznolikosti. Primjerice, razumijevanje načina na koji se školjke kreću kroz prostor i vrijeme
mogu biti temeljna za razumijevanje ekologije rijeka. Koristeći praksu mimikrije, ove
somatske vježbe mijenjanja oblika mogu se smatrati relacijskim alatima za pronalaženja
novih načina otpora, suočavanja i tugovanja. Konkretno, mogu pomoći polaznicima svih
kretnih sposobnosti da se pozabave vlastitom eko-tjeskobom i tugom za okoliš. Kako bi rekla
Donna Haraway, da se nose s nevoljom u koju smo se samoinicijativno kao ljudi zapetljali, na
rubu šestog masovnog procesa izumiranja vrsta. Dodatni performativni segment izložbe
donosi Da nam padne rosna kiša, izložbena izvedbenica iz istoimene predstave i istraživanja
vizualne umjetnice i plesačice Mije Štark. Odnos prema prirodi i relacije suvremenoga
življenja i minulih vremena u temelju su njezine prve autorske predstave istog naziva. U
prvome je planu traženje poveznica s ishodištem čovjeka u prirodi, prepoznavanje elemenata
pretkršćanske kulture i poljodjelačkih predodžaba svijeta vezanih uz kult zemlje i obrede
plodnosti koji su se, transformirajući se s vremenom, uspjeli barem fragmentarno zadržati u
običajima zajednice, pogledu na svijet ili jeziku (parafrazirani su primjerice i kroz lokalno nam
znane prakse folklora). Izložbu bi popratile i interdisciplinarne radionice u prirodi za
predškolsku i ranu školsku dob Tajnog šumskog društva. Nekonvencionalnim pristupom
učenja kroz igru osnažuje se veza s prirodom, budi znatiželja, potiče opažanje, uči empatija i
razvija ekološka svijest. Kroz radionice isprepliće se umjetnost s različitim područjima kao što
su ekologija, botanika, paleontologija i sl, promiče održiva igru te se u skladu s tom idejom
koristi materijale koje pronalazimo u prirodi. Svaka radionica održava se na različitim
lokacijama u Zagrebu s ciljem da djeca upoznaju svoj grad na drugačiji način. Riječka vizualna
umjetnica Mirna Kutleša pozvana je uspostaviti dijalog sa zbirkom Prirodoslovnog muzeja te
aplicirati vlastita istraživanja dihotomija priroda-kultura, pripadajuće hijerarhije i
uspostavljene narative, izvlačeći na vidjelo neočekivana, potisnuta značenja, kanone
reprezentacije utkane u tkivo zapadne civilizacije stvarajući alternativna gledišta. Izložbu prati
i publikacija s prijevodom nekoliko relevantnih okolišnih filozofskih i antropoloških
promišljanja danas.

29
ŠTO BI NAM PRIRODA REKLA .... KADA BISMO JOJ POSTAVILI DOBRA PITANJA
okvirni ukupni troškovnik (uključeni svi dionici)
Autorski honorari umjetnicima 3.000,00 eur
Suradnici na izložbi 1.000,00 eur
Putni troškovi (prijevoz, smještaj, per diems): 3.000,00 eur
Biemann, Suspended spaces, Despret (Zurich, Pariz,
Bruxelles) *uz moguću podršku PRO Helvetia,
Wallonski ministarstvo kulture, Francuski institut

Palašti (Novi sad) 500,00 eur

Honorar za prikazivanje rada na izložbi (Bieman, 1.000,00 eur
Karrabing); 500, 00 eur svaki
Prijevod tekstova 500,00 eur
Lektura 200,00 eur 200,00 eur
Dizajn publikacije, info tekstova 700,00 eur
Tisak publikacije 1.000,00 eur
Dokumentacija (foto, video): 500,00 eur
Postav izložbe (materijali, signalistika, oprema) 2.000,00 eur
Materijali za radionice (Tajno šumsko društvo, 600,00 eur
Palašti, Štark)

Dječji vodič kroz izložbu (dizajn, tisak ) 500,00 eur

SVEKUPNI TROŠKOVI 22.000,00 eur

30
 6. Umjetnički Paviljon/KIC
Ghost Dancer

Izložba suvremenih korejskih autora, kustosica: Anca Verona Mihulet

Galerija Forum i Galerija na katu ožujak listopad / studeni 2024.

U skladu s promišljanjem globalnih geopolitičkih pozicija postkolonijalnog svijeta i

prebacivanjem fokusa na nedovoljno poznate kulture u okviru ciklusa "Glasovi s Istoka",
izložba donosi radove suvremenih korejskih umjetnika. U predstavljenoj selekciji umjetnici
istražuju načine na koji je arhitektura odražavala društvene i političke promjene u Koreji
tijekom proteklih sto godina. Politički nemiri prve polovice 20. stoljeća, ubrzani razvoj počevši
od 1960-ih, intenzivna tehnologizacija koja se odvijala od 1990-ih nadalje, zajedno s
klimatskim promjenama oblikovali su strukturu gradova i zgrada. Iako se velika pozornost
pridaje dizajnu i funkcionalnosti konstrukcija, povijest zgrada odražava i traume i napetosti iz
prošlosti.

Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih ubrzana transformacija urbanog krajolika Seula,

djelomično nakon tri neizbrisiva događaja – rušenja mosta Seongsu 1994., kolapsa robne
kuće Sampoong 1995. i Azijske financijske kriza 1997. – stvorila je javnu svijest o važnosti
struktura, arhitekture, građanske odgovornosti i rasprava orijentiranih na zajednicu. U isto
vrijeme, korejski dužnosnici i građanski predstavnici pokušavali su pronaći načine za nošenje
s teškom arhitektonskom baštinom iz japanskog kolonijalnog razdoblja. Unutar te inherentne
napetosti, eksperimentalni umjetnici počeli su koristiti svoja tijela da bi govorili o
transformacijama i stvaranju povijesti.

Odabir umjetnika govori o snažnoj vezi koja postoji između tijela i arhitekture u Koreji:

Tae Kyun Kim aka LESS poznati je modni fotograf iz Seula koji dokumentira transformaciju
kulture mladih u Koreji. Njegova serija fotografija predstavlja temeljit dokument o tome kako
se društvo odražava na tijela mladih ljudi. Njegovi likovi su ljudi iz svakodnevnog života koji
uče uživati u svom identitetu u društvu koje se brzo mijenja.

31
Radovi Ayoung Kim potiču našu spekulativnu maštu i sugeriraju mogućnosti novog života u
kojem ljudi koegzistiraju s prirodom, predmetima i ne-bićima, daleko od antropocentrističkih
stavova. Ayoung Kim rekonstruira složene narative utemeljene na njezinom opsežnom
istraživanju povijesti i suvremenih pitanja koja uključuju teme poput korejske moderne i
suvremene povijesti, geopolitike, transporta i nadnacionalnih pokreta. Njezina reprezentacija
roda i tijela šalje se u drugu dimenziju u kojoj korporealnost kakvu poznajemo više ne postoji,
a višestruki egoi preuzimaju čovječanstvo kakvo poznajemo.

https://www.galleryhyundai.com/exhibition/view/20000000034

Tijekom pandemije, Saem Lee je radio sa skupinom izvođača i body instruktorima na

definiranju skupa personaliziranih pokreta; tijekom cijelog treninga, tehnike koje su koristili
umjetnik, koreograf i instruktor Feldenkraisa imale su za cilj učiniti svakog sudionika
svjesnijim prisutnosti vremena, prostora između njih i drugih, ispruženosti ruku i nogu ili
utjecaja protoka zraka, disanja, pritiska ili vibracija na tijelu. Pokreti su izvedeni u specifičnom
arhitektonskom kontekstu, karakterističnom za Seul.

https://drive.google.com/drive/u/0/folders/1lJNlRN4nTbczNYLO6cl1XJQcfgVZuLyC

Opus Sunmin Park može se kategorizirati u dva glavna djela: jedno u kojem ona istražuje anti-
formu/bezobličnost; i druga u kojoj promatra preobrazbu prirode, dok su mašta, metafora i
materija uvjetovani njezinim umjetničkim nastojanjem. Arhitektonski trop igra bitnu ulogu u
njezinom stvaralačkom procesu, a koristi se kao instrument za dekonstrukciju, pretvorbu i
ponovnu naturalizaciju mjesta. Izložba će uključiti seriju crteža i video
https://www.parksunmin.com/single-post/a-walk-into-you-solo-show

Suk Kuhn Oh je poznati fotograf koji je posvetio velik dio rada istraživanju osobnih povijesti
koje se odražavaju u tradicionalnoj arhitekturi.

https://ohsukkuhn.org/Chug

32
Soyoung Chung (instalacija) - rad odražava isprepletenost mora i kopna u Koreji; njezina
raznolika uporaba dnevnih materijala u kombinaciji s mješovitim medijima daje dirljiv prikaz
lokalnih specifičnosti i nenapisanih priča.

Seunghyun Moon / Yellow dot company (video) stariji su umjetnici čiji najnoviji radovi
povezuju tijela s neviđenim dijelovima arhitekture.

GHOST DANCER
okvirni ukupni troškovnik (uključeni svi
dionici)
Transport and insurance of art works 20.000

Transport of curator 1.300

Transport of artists / 4 persons 5.200

Accommodation / 5 persons / 7 days (80

euros/night) 2.800

Exhibition critique 1.000

Promotion 2.000

Space production 2500

Honorarium for curator

Honararies for artists / 8 persons x euros

Unexpected expenses 1000

35.800
TOTAL
Plavo su obilježeni troškovi koje će pokriti korejske fondacije

O kustosici:

Anca Verona Mihuleţ je rumunjska povjesničarka umjetnosti i nezavisna kustosica sa

sjedištem u Seulu. Od 2011. njezini su interesi usmjereni ka propitivanju i teoretiziranju
različitih kustoskih konteksta. Dobitnica je nekoliko stipendija i rezidencija među kojima su
Nacionalni muzej moderne i suvremene umjetnosti u Koreji i seminar Curatorial Intensive
(Independent Curators International u Ullens Art Centru, Peking). Između 2006. i 2013.,
zajedno s Livianom Dan, kurirala je izložbeni program Galerije suvremene umjetnosti

33
Nacionalnog muzeja Brukenthal u Sibiuu, Rumunjska. Godine 2013. bila je kustosica izložbe
Refleksijski centar za suspendirane povijesti te je bila kustosica rumunjskog paviljona na 55.
izdanju Venecijanskog bijenala. Godine 2016. nagrađena je prestižnom stipendijom Igor
Zabel, a 2019. je bila dobitnica Bega Art Prize. Radila je u kustoskom timu Singapurskog
bijenala 2019., kontekstu u kojem je istraživala slučajeve umjetničkog premještanja i
naturalizacije uzrokovane sukobima, zajedno s načinima na koje transmedijalnost može
utjecati na našu percepciju budućnosti. Godine 2021. kurirala je izložbu Chronicles of the
Future Superheroes u Kunsthalle Bega u Temišvaru, Rumunjska. Godine 2022. s Irenom Bekić
sukustosirala je istraživački projekt Andreje Kulunčić Vi ste Partiju izdale, onda kad ste joj
trebale pomoći u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci.

MMSU Rijeka/Mutacije: Feministički video i Irena Vrkljan

Projekt: Cinemaniac Misliti Film / Dvostruka ekspozicija

Erna Banovac, Dunja Ivanišević, Tatjana Ivančić, Sanja Iveković, Ljubica

Janković, Divna Jovanović, Jagoda Kaloper, Bojana Marijan, Bogdanka
Poznanović, Irena Vrkljan

Galerija Forum i Galerija na katu studeni/prosinac 2024

Dvostruka ekspozicija, kao dvadeset drugo izdanje projekta Cinemaniac Misliti film, donosi
fragmentaran i letimičan pogled na audiovizualnu produkciju žena u kulturnom prostoru
SFRJ tijekom 60-ih i 70-ih godina. Pritom okuplja nekoliko kustosica, inicijativa, programa i
istraživanja koja su programski interes posvetila afirmaciji i vidljivosti ženskog stvaralaštva, u
sustavima umjetnosti i filma, njihovim rubovima ili mjestima preklapanja.

Radi se o različitim formatima prezentacije i diskurzivnih i komunikacijskih prostora – od

izložbe i popratnog filmskog i video programa aktualnog međumuzejskog projekta Vidljive*,
koji uključuje program RONDO – od izloženosti do zaborava i nazad, do Filmskih mutacija –
Festivala nevidljivog filma i Kina Katarina.

34
Dvostruka ekspozicija strukturira se mrežno, a kustoska koncepcija zamišljena je da
okupljene kustosice selektiraju rad iz programa različitih projekata kojima se bave, tako su
Branka Benčić i Aleksandra Sekulić pripremile program Rondo (Iveković, Banovac,
Poznanović, Ivanišević, Ivančić., Jovanović prikazan na festivalu Avant u Švedskoj..), Marta
Baradić i Kino Katarina prezentiraju dokumentarni film AB Ljubice Janković, Tanja Vrvilo u
okviru Filmskih mutacija u dijalog postavlja Irenu Vrkljan i Haruna Farockija, a Branka Benčić
iz muzejskog projekta projekta Vidljive i Zbirke MSU-a predlaže film Žena u ogledalu Jagode
Kaloper, kao i društvenu kritiku Bojane Marijan Makavejev. Dvostruka ekspozicija na taj
način razvija polifoniju glasova i mrežu suradnji inicijativa i programskih koncepcija.

Dvostruka ekspozicija ne pokušava nemoguće, uspostaviti cjelovit pregled, koji je inherentno

fragmentaran i neuhvatljiv, već želi podsjetiti, razotkriti ili ponovo sagledati pojedine
umjetničke pozicije i pojave. Okuplja odabrane amaterske, eksperimentalne filmove i video
radove, ili kratke dokumentarističke intervencije koje su stvarale vizualne umjetnice i filmske
autorice i amaterke u kulturnom prostoru SFR Jugoslavije, ispitujući prakse koje se protežu
od avangardnih eksperimenata, dokumentiranja svakodnevice, kritičkog socijalnog pogleda,
te radova koji se temelje na videu i performansu. Radovi istražuju pozicije identiteta,
strategije samo-reprezentacije i medijske eksperimente. Stvarani su u razdoblju od 1960ih,
obilježenog valom entuzijazma u kino klubovima i kino-amaterizmom posebno oko kino
klubova u Zagrebu, Splitu i Beogradu, te u periodu kada se pojavljuje medij videa u okviru
praksi konceptualne i post-konceptualne umjetnosti povezane sa Novom umjetničkom
praksom 1970-ih godina. Program okuplja umjetničke pozicije, kontekste, kustoske prakse i
institucije koje uokviruju i oblikuju produkciju pokretnih slika umjetnica u SFRJ kao oblik
intervencije u javno polje: prezentaciju, interpretaciju, brigu, vidljivost, dostupnost i
distribuciju. Dvostruka ekspozicija okuplja neke od antologijskih umjetničkih djela koja su
izlagana i prepoznata širom svijeta, ali donosi i neke radove autorica koji su bili zaboravljeni,
zanemareni i nedostupni. Dvostruka ekspozicija znači upravo oblikovati mjesto dvostruke
vidljivosti produkcije s margine: umjetničke i audiovizualne produkcije žena na središnjem
mjestu reprezentacije kinematografije.

Zahvale na podršci i posudbama radova: Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka,

Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, obitelj Bogdanke Poznanović i Milica Badalić, Kino klub

35
Split, Kino klub Zagreb, Miroslav Bata Petrović, Zagreb film, Pokrajinski sekretarijat za kulturu
AP Vojvodine, Antje Ehmann i Farocki Institut.

Koncepcija: Branka Benčić,

Kustosice: Branka Benčić, Aleksandra Sekulić, Marta Baradić, Tanja Vrvilo

Organizacija i produkcija: Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost,

u suradnji s UO Film Protufilm / Filmske mutacije – Festival nevidljivog filma, Kino Katarina

Partneri: Pula film festival i Gradska galerija Pula

Projekt su podržali: Grad Pula, Ministarstvo kulture i medija RH, Istarska županija

*( Opaska: Projekti “Što bi nam priroda rekla...”, “Ghost Dancer - Suvremeni Korejski
umjetnici “ i “Mutacije: Feministički video i Irena Vrkljan Projekt: Cinemaniac Misliti Film /
Dvostruka ekspozicija” koriste prostor Galerije Forum i u Galerije na katu.)

36
GALERIJA NA KATU (PRERADOVIĆEVA 5)
Uvod: integracija i oblik u vremenu

Ova galerija je unutrašnja međuprostorija Centra. Centar je kreativna zajednica koja se etapno
okuplja oko određenih tema i opredjeljenja. Galerija na katu pripada tom organskom zajedništvu i
daje mu doprinos. 2024, stoga, tri puta će se ovamo popeti ogranci velikih izložbi matične galerije
(Forum). Nekoliko puta, izložbe će pak nastati osloncem na tekući filmski i/ili diskurzivni program sa
ishodištem u projekcijskoj dvorani. Uvršteni projekti – inovativno/muzejski i retrospektivni kao i oni
utemeljeni u vizualnoj umjetnosti u strogom smislu – u pravilu su obilježeni zvukom i pokretnom
slikom.

1) IVAN MUCKO: BABY SHARK 20. 2. 2024. – 19. 3. 2024.

Baby Shark projekt nastaje krajem 2019., kao anticipacija izbijanja pandemije izazvane
koronavirusom, stvorenjem koje ime dijeli sa sunčevom koronom, vidljivom jedino tijekom
potpune pomrčine.

Prva instanca projekta je “Album godine 2020.”, set kolaža koje je izradio Shark i poema koje
je napisao Geza Krudy. U albumu je epidemija prezentirana kao prekretnica koja označava
završetak razdoblja dominacije nemilosrdne liberalno-kapitalističke eksploatacije i naznačuje
konture nadolazećih paradigmi: ekonomije jednakosti, anti-autoritarnog društva i nove etike
koja gradi potpuno novi sustav vrijednosti.

Ideje i koncepti naznačeni u “albumu” kasnije su razvijeni kroz više tematskih cjelina koje
eksploatiraju različite likovne i kulturološke predloške, od Williama Morrisa do Kurta Cobaina.

Uvidjevši dominantno dekorativnu narav tih cjelina i njihov nedovoljni filozofski doseg projekt
prelazi u novo područje konceptom Post Sapiens, koji, razočaran izostankom promjene
društvenih i povijesnih okolnosti, taj izostanak pripisuje biološkim ograničenjima svakog

37
pojedinca te jedinu mogućnost stvarne promjene nalazi u novom obliku života (Life 2.0) koji
se spontano sintetizira iz sve moćnije informatičke tehnologije.

https://www.youtube.com/watch?v=99XWczUpb3k&feature=youtu.be

IVAN MUCKO CV

Rođen u Zagrebu 1961. Diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1985.

Od 1987. radi u nizu tvrtki te kratko i u Gradu Zagrebu gdje je od 2000. do 2001. zamjenik
ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje.
Od 2001. do danas je samozaposlen.

Važniji radovi i nagrade:

• Shinkenchiku residential design competition 1988. (judge: Toyo Ito) – 3. nagrada
• Salon mladih 1988. – natječaj “Djelo za poznatu jugoslavensku javnu ličnost” – 1. nagrada
• Shinkenchiku residential design competition 1989. (judge: Bernard Tschumi) – honorable
mention
• Salon mladih 1989. – autorska koncepcija “Architecture non stop – Techno pop” o kojoj je
Feđa Vukić napisao sljedeće: Selektor, zapravo autor te izložbe Ivan Mucko je kao jedan od
pripadnika “New Power Generation” očito htio okupiti autore bliskih svjetonazora. U
euforičnom tekstu koji čitaoca uvodi u izložbu uspio je na najmanje prostora navesti valjda
najviše opsesija pop generacije, od električnog mjeseca i MTV-a do Bonda, skanera i
plotera, upučujući neograšivo na temelje “stilske figure” cijele jedne galaksije koja
kontrahira frenetičnim ritmom. Valja primijetiti da je i sam naziv “Non stop – techno pop”
izumljen u glazbenom laboratoriju grupe “Kraftwerk”.
• Nagrada 7. sekretara SKOJ-a 1989.
• Stambena zgrada u Novoj Vesi 71 (izvedeno 1991.)
• Urbanistički plan središta Virovitice (1998.)
• Zvjezdarica u Kutini (izvedeno 2004.)
• Gradska knjižnica u Virovitici (izvedeno 2005.)
• Generalni urbanistički plan Daruvara (2005.)
• Uređenje Trga kralja Tomislava u Daruvaru (izvedeno 2006.)
• Uređenje mjesnog trga u Donjoj Pušći (izvedeno 2017.)

38
2019. izmišlja “alter ego” Baby Shark te počinje izrađivati kolaže i slike na temu novog svjetskog
ekonomskog poretka, klimatskih promjena, kraja povijesti kakvu poznajemo itd.

2) UMJETNIČKI PAVILJON/PRIRODOPISNI MUZEJ/KIC: ŠTO BI NAM PRIRODA

REKLA...KADA BISMO JOJ POSTAVILI DOBRA PITANJA? 25. 3. – 22. 4. 2024.

- međunarodna grupna izložba na temu planetarnih međupovezanosti

KUSTOSICA: Ivana Meštrov

Galerija Forum i Galerija na katu ožujak/travanj 2024.

Ova velika kolektivna izložba, opisana ranije, bit će postavljena u prostoru galerije FORUM, te
se prostorno nastavlja popevši se u „Galeriju na katu“.
Galerija na katu (ranije: „Studio galerije Forum“) bit će prostor slučaja melankoličnog Orang-
utanga iz Bečkog zoološkog vrta (multiprojekcija video rada Andreje Palašti).

3) SVIBANJ 2024 - “Festival Cesarec”.

U suradnji sa Subversive film festivalom, pod kustoskim vodstvom Feđe Gavrilovića i uz
autorski koncept Nenada Rizvanovića izlažu se artefakti, fotografije, spisi i uvećanja vezana uz
život pustolovnog robijaša, književnika revolucionara Augusta Cesarca. Izložbu prati serija
rasprava i kazališnih improvizacija (B.Baletić i studenti ADU) te projekcija niza tv djela nastalih
po Cesarčevim prozama. Uz događanja u glavnoj dvorani, predvorje (galerija na katu) postaje
prostor asocijativne izložbe koja doziva materijal i zvuk Cesarčeva vremena.
Izložit ćemo uz projekcije fotografija i faksimila, nekoliko asocijativnih uporabnih predmeta (u
suradnji s Muzejem grada Zagreba, HDA, institutom za književnost HAZU, HRT-om).

4 KIBLA – lipanj 2024.

KIBLA je nacionalna i međunarodna nevladina institucija u segmentiranom području kreativnih

industrija, interdisciplinarne, intermedijske i multimedijske umjetnosti, vizualnih umjetnosti, AV-a,
glazbe, kulture i neformalnog obrazovanja. Ustanova je to koja predstavlja, organizira, producira,

39
koproducira, dokumentira i arhivira kulturno-umjetničke projekte, te elektroničke i tiskane publikacije
serije TOX (od 1995.) i časopisa FOLIO (od 2009.). Multimedijski centar MMC KIBLA osnovan je 4.
srpnja 1996. godine, a djeluje od 1998. godine kao Kulturno-prosvjetna udruga ACE KIBLA na ulici
Kneza Koclja 9 u Mariboru, Slovenija (zgrada Narodnega doma). U 20 godina postojanja ustanova se
sa svoje tri lokacije razvila u stožernu točku događanja grada, regije, države i šire, kao mjesto
suvremene umjetnosti i kulture, neformalnog obrazovanja, kreativnog korištenja nove ICT i
interdisciplinarne prakse. 2002. godine osnovana je Informacijsko-komunikacijska točka KIT (od 2014.
s promijenjenom namjenom u ARTKIT), smještena na Glavnom trgu 14 u povijesnoj Gradskoj vijećnici,
a 2012. godine pokrenut je KIBLA PORTAL kao izložbeni prostor u staroj industrijskoj zgradi. dvorana u
Valvasorjevoj ulici 40, površine preko 2000 m².

U Galeriji na katu u lipnju, predstavit će se nekoliko multimedijalnih umjetnika koji se profiliraju

kroz izložbene projekte Kible.

5) Ghost Dancer - suvremeni korejski umjetnici / Umjetnički Paviljon/KIC

izložba korejskih autora, kustosica: Anca Verona Mihulet

listopad / studeni 2024. - GALERIJA FORUM I GALERIJA NA KATU

U skladu s promišljanjem globalnih geopolitičkih pozicija postkolonijalnog svijeta i

prebacivanjem fokusa na nedovoljno poznate kulture u okviru ciklusa "Glasovi s Istoka",
izložba donosi radove suvremenih korejskih umjetnika.
Ova velika kolektivna izložba zauzima prostor galerije Forum (v.ranije) te se prostorno
nastavlja u volumenu „galerije na katu“.

6) MMSU Rijeka/Mutacije: Feministički video i Irena Vrkljan Projekt:

Cinemaniac Misliti Film / Dvostruka ekspozicija

Studeni 2024. - GALERIJA FORUM I GALERIJA NA KATU

Erna Banovac, Dunja Ivanišević, Tatjana Ivančić, Sanja Iveković, Ljubica Janković, Divna
Jovanović, Jagoda Kaloper, Bojana Marijan, Bogdanka Poznanović, Irena Vrkljan.

40
Dvostruka ekspozicija, kao dvadeset drugo izdanje projekta Cinemaniac Misliti film,
popratnog programa na 70. Pulskom filmskom festivalu donosi pogled unazad, fragmentaran
i letimičan pogled na audiovizualnu produkciju žena u kulturnom prostoru SFRJ tijekom 60-ih
i 70-ih godina. Pritom okuplja nekoliko kustosica, inicijativa, programa i istraživanja koja su
programski interes posvetila afirmaciji i vidljivosti ženskog stvaralaštva, u sustavima
umjetnosti i filma, njihovim rubovima ili mjestima preklapanja.
Kao i u nekoliko ranijih primjera, galerija na katu, pogodna za multiprojekcije, prostor je
prezentacije ogranka velike kolektivne izložbe koju otvaramo u galeriji FORUM.

7) DEBLOKIRANJE – IZLOŽBA
Po okončanju istraživačkog projekta „Deblokiranje - blok kina Europa“
priređujemo izložbu koja sažima nalaze i otkrića. Izlažemo memorabilije (plakata, ulaznica,
elemenata uličnih natpisa i projekcijske tehnike) uz galerijske projekcija inserata
audiovizualnih materijala prigodno nastalih u sklopu istraživanja (testimonijali) kao i
relevantne tv arhive. Prikazat ćemo također inserte te kino-najave najpamtljivijih filmova
prikazivanih u Kinu-Europa kroz decenijska razdoblja njegova djelovanja prije zlosretnog
zatvaranja. Izložba, uz intrinzičnu vrijednost izvrsne urbane antropologije, ima funkciju
podsjećati javnost da Kino još uvijek postoji, makar ne radi. Ovime ulažemo u nezaborav te
podržavamo javnu pažnju na proces radova na obnovi zdanja u Varšavskoj. (U smislu,
također, zadataka predviđenih u Europskom projektu obnove).

LIKOVNA DJELATNOST - PRIHODI UKUPNO (FORUM i „GNK“)

GRAD ZAGREB: 30.000

MINISTARSTVO KULTURE: 3000

VLASTITA SREDSTVA: - 740

41
 4 IZDAVAČKA DJELATNOST*
1. Publikacija Ivan Goran Kovačić: filmski kritičar* - znameniti pjesnik sredinom tridesetih
zarađuje za život tijekom jedne (jedine) sezone, intenzivno objavljujući filmske kritike,
revnosno prateći kino repertoar (poglavito u kinu Balkan/Europa). Tekstovi koje je napisao
daju uvid u suvremena promišljanja građanskog intelektualca kraja tridesetih godina. Izdanje
koje KIC objavljuje sadrži sve njegove tekstove o filmu, onodobne reklame, najave i
fotografije spomenutih filmova kao i popratni kritički aparat. Knjiga će, nakon opsežnog
istraživanja, biti tiskana u rujnu 2024. godine.
Ovu publikaciju čini važnim Goranov doživljaj povijesnog razdoblja (1938) uoči svjetskog rata,
te osobito njegovo razumijevanje klasičnih filmova i subjektivne ocjene repertoara. Većim
dijelom Kovačićevi testovi neprekidno podržavaju debatu o europskom naspram
holivudskom, stupidnom naspram osviještenom, komercijalno ishitrenom naspram
autentičnom. Većina tema je aktualna danas. Istu raspravu kao da vodimo sličnim riječima, u
drugim okolnostima, u istoj zemlji.

Troškovnik:

a) Skeniranje i digitalizacija materijala 1500 EUR

b) Tisak 2500 EUR
c) Prijelom 1500 EUR
d) Autorski honorari 500 EUR

Ukupno: 6000 EUR

Udio gradskog proračuna: 3000

2. Monografija: Franjo Ledić: prvi hrvatski filmski redatelj – (pripremna faza projekta, dovršetak
2025)
Osebujna pojava Franje Ledića, pionira hrvatskog filma, zaslužuje monografsku obradu. Nakon
istraživanja u filmskim arhivima Zagreba i Berlina te u Vancouveru i Prince Georgeu (obiteljska

42
ostavština F.Ledića), ostaje još pregled filmaševe ostavštine pohranjene u Jugoslavenskoj kinoteci u
Beogradu.

Rukopis, koji prati njegovu karijeru do 1926. godine je dovršen. Nastavak njegove karijere (1927.-
1941.) biti će obrađen po završetku istraživanja koje će se odvijati u prvom dijelu 2024. Nastavak
pisanja rukopisa slijedi u drugoj polovici 2024. godine. Planirano izdavanje knjige: kraj 2025. godine.

Planirani proračun priprema: Putni troškovi, Beograd - Ukupno: 800 Eura

Udio gradskih troškova: 0

Ukupno predviđeni troškovi oba projekta 2024: 6800 Eura

Predviđeni udio gradskog proračuna: 3 000 eura

*Realizacija Danijel Rafaelić

KNJIŽEVNA NAGRADA „PREDRAG MATVEJEVIĆ 2024“

Književna nagrada Predrag Matvejević dodjeljuje se za književno djelo bez obzira na žanr –
književne eseje, pripovijetke, poeziju, drame, romane ili hibridne forme koje, uz neupitnu
književnu kvalitetu, na određeni način odražavaju vrijednosti uključivosti, otvorenog društva,
ravnopravnosti i istinske slobode govora, te uopće humanističke vrijednosti koje je Predrag
Matvejević zastupao.
Nagrada se dodjeljuje u vidu skulpture ”Matvejević”, rad kipara Mrđana Bajića iz Beograda, i
novčanog iznosa od 2000€.

Dodjela Nagrade predviđena je za 7. listopada (na Matvejevićev rođendan), za knjige

objavljene u posljednje dvije godine na području “regije” (odnosno bivše Jugoslavije).
Knjige trebaju biti izvorno pisane na hrvatskom, srpskom, crnogorskom ili bosanskom
književnom jeziku, ili prevedene na te jezike ako autori pripadaju slovenskom ili
makedonskom jezičnom području. Time se samo izražava činjenica da je ovo kulturno i
književno područje i dalje upućeno jedno na drugo kao prirodno okruženje, iz jezičnih i
kulturnih razloga. Ujedinjeni u različitosti, poput Europe, gdje su sličnosti ipak opstale, iako
su različitosti politički prevagnule.

43
Nagrada je utemeljena 2020. za 2021. godinu na inicijativu Portala Radio Gornji Grad,
odnosno pisca Marijana Grakalića i pjesnikinje Darija Žilić, koji su predložili raspisivanje prvog
natječaja za književnu nagradu koja bi nosila ime Predraga Matvejevića. Suzana Matvejević
je, kao njegova kći i nasljednica autorskih prava, objeručke prigrlila ideju i odlučila sudjelovati
u pothvatu: svi vjerujemo da bi i on sam najviše volio da mu se ime pamti kroz podršku
piscima i umjetnicima.

Prvi dobitnik nagrade bio je makedonski pjesnik Borče Panov (2021.) za knjigu poezije
Brijanje balona, a međunarodno priznaje izvan konkurencije dobio je Erri De Luca za
prevedeni izbor iz poezije pod naslovom Potkožne tetovaže.

Od 2022. godine u projekt se uključuje Kulturno informativni centar. Dobitnik Nagrade te je

godine bio mostarski književnik Elvedin Nezirović, za knjigu Ono o čemu se ne može govoriti,
koji se za 2023. godinu pridružio žiriju.

Dobitnik Nagrade 2023. bio je Robert Perišić za roman Brod za Issu.

Od ove godine, uz Kulturno informativni centar podršci se pridružuje i hrvatski

P.E.N. centar, koji će uz Suzanu Matvejević, Predraga Perišića te predstavnicu KIC-a Andreu
Grgić, također imati svoje predstavnike u žiriju Nagrade.

U protekle tri godine koliko Nagrada postoji, osim pisaca, knjige šalje i sve više izdavača iz
Hrvatske i regije. Iako je Nagrada Predrag Matvejević od samog početka međunarodnog
karaktera, sudeći prema interesu i kvaliteti pristiglih naslova koje su poslali i sami autori,
kao i brojni izdavači iz Hrvatske i regije, njezin doseg mogao bi se proširiti i izvan postojećih
okvira. Namjera nam je ostvariti suradnju s književnim festivalima i manifestacijama u
Hrvatskoj i regiji, a kad se za to ostvare uvjeti, pokrenuti i višednevnu međunarodnu
manifestaciju posvećenu Predragu Matvejeviću, njegovom kozmpolitskom duhu, erudiciji i
ljudskim vrijednostima koje je neprestano isticao i promicao.

44
TROŠKOVNIK

NAGRADA PREDRAG MATVEJEVIĆ -

PRIJEDLOG ZA 2024

dizajn plakata 200,00 €

tisak plakata 200,00 €

Nagrada - novčani iznos 2.000,00 €

fotografiranje dodjele 150,00 €

troškovi smještaja 300,00 €

troškovi puta 500,00 €

Poštarina 100,00 €

honorar članu žirija (dobitniku

Nagrade prethodne godine) 750,00 €

organizacija svečanosti dodjele

nagrade 400,00 €

UKUPNO 4.600,00 €

IZVORI FINANCIRANJA
GRAD 2 000 €
VLASTITA SREDSTVA
200,00 €
SREDSTVA DRUGIH PARTNERSKIH
ORGANIZACIJA - HRVATSKI P.E.N. 500,00 €
SREDSTVA SPONZORA I DONATORA 1.900,00 €
UKUPNO 4.600,00 €

45
5 POSEBNI PROJEKTI

“DEBLOKIRANJE” (donjogradskih blokova) – kino Europa i njegov kvart (*2023. – 2024.)

Projekt nastaje Suradnjom i suproizvodnjom KIC-a i udruge UIII

UVODNA NAPOMENA
Projekt mapiranja i prosudbe uloge Kina Balkan u životu njegova zagrebačkog bloka i kvarta
smatramo dragocjenim diskurzivnim prilogom promišljanju uloge kinematografa u zajednici, a sve
uoči ponovnog otvorenja dvorane u Varšavskoj. Vrijednost ovog projekta je prvenstveno u snažnom i
visoko artikuliranom javnom aktualiziranju značenja kina, u održavanju "vatre javne pažnje". Ovaj
proučavalački, publicistički, aktivistički i promotivni projekt bit će dovršen uoči završetka obnove
dvorane, kako bi trebalo biti prema kalendarskom planu današnje gradske vlasti.

Pokretanje velike kino dvorane nakon toliko godina veliki je poduhvat. Ovo istraživanje ga čini
ostvarivijim.

Detaljni opis programa

Opis i plan provedbe aktivnosti

Projektni raison d'être Iako je Donji grad tradicionalno kulturno i umjetničko srce Zagreba,
nakon potresa kvaliteta života u njemu oslabila je za njegove stanovnike, a sve više sadržaja
orijentirano je na neplanski turizam (poput npr. apartmanizacije, restoranizacije, ili sadržaja
poput nečeg što se zove Muzeja mamurluka), što dovodi do dodatnih infrastrukturalnih
problema, kao i teškoća pri ionako problematičnom održavanju zagrebačkog historicističkog
“downtowna”, sličnog mnogim europskim gradovima, a opet jedinstvenog po brojnim
nijansama koje treba naučiti njegovati, a potom i isticati.

46
Projekt “DEBLOKIRANJE” konceptualiziran je kao proces metaforičkog a potom i
infrastrukturalnog deblokiranja začepljenih arterija Donjeg grada, s naglaskom na blok u
kojem se nalazi partnerska institucija Kulturno-informativni centar i blokove u neposrednoj
blizini KIC-a. Projekt započinjemo blokom koji je omeđen Varšavskom-Gundulićevom-
Masarykovom-Preradovićevom, za što postoji razložna koincidencija: kino “Europa”, koje je
žarna nit kulturnog života tog bloka ali i jedna od najvažnijih takvih niti kulturnog života
cijelog Zagreba uskoro će ponovo otvoriti vrata publici; voditeljica projekta unazad 10 godina
bavila se u svojoj doktorskoj disertaciji (interdisciplinarno polje kulturne, vizualne, urbane i
političke antropologije) reprezentacijom Zagreba na filmu, s jedne strane, te upravo kinom
“Balkan”/”Europa” s druge strane, konkretno: akcentuacijom urbane geneze tog kino-bloka
(inače, radi se i na europskoj razini vrlo zanimljivoj urbanističkoj a time i društvenoj strukturi),
antroponimijom njegovih prvotnih stanovnika (i ovdje je važno reći da vrlo malo znamo o
pregaocima koji su izgradili Donji grad, i to nakon potresa, tako da se radi i o jednom vrlo
važnom prilogu kulturnoj povijesti Zagreba u sinkronijskom okviru projekta), masivnom
građevnom transformacijom bloka nakon Drugog svjetskog rata te repertoarnim politikama u
doba socijalizma. Primjer i iskustva kino-bloka dati će smjernice za daljnja kulturno-
antropološka, urbanološka, sociološka i umjetnička istraživanja blokovske strukture, razvoj
participativnih metodologija suradnje s njihovim stanovnicima, kreiranja mogućnosti
budućnosti dinamika donjogradskih blokova uz isticanje značaja kvalitete života domicilnog
stanovništva, jer samo to je dobar preduvjet i osnova za razvoj održivog turizma, kao danas
važne ekonomske grane.

Opis aktivnosti projekta

“Deblokiranje” Dugoročno “Deblokiranje” razvija kulturološko-urbanološka istraživanja i

participativne metodologije kroz koje, u suradnji sa stanovnicima i djelatnicima pojedinih
blokova, umjetnicima i kulturnim radnicima koji žive u Donjem gradu, te obrazovnim i
obrazovno-umjetničkim institucijama, oblikuje kulturno-umjetničke modele reanimacije i
revitalizacije potresom pogođenih donjogradskih blokova s naglaskom na bloku u kojem se
nalazi KIC, te okolne gradske blokove.

Korisnici: stanovnici donjogradskih blokova, kulturno-umjetnička zajednica Donjeg grada,

srednjoškolska populacija locirana u Donjem gradu, šira kulturna javnost Zagreba i RH.

47
Ciljevi projekta:

• povećana dostupnost kulturnih i umjetničkih sadržaja u gradskoj četvrti Donji Grad

• snažniji angažman lokalne zajednice i civilnoga društva u kulturnom životu Donjeg grada
• iniciranje programa u svrhu razvoja dugotrajne suradnje između Udruge za
interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja i Kulturno-informativnog centra KIC
• aktiviranje različitih kulturnih i društvenih te javnih prostora u Donjem gradu
Aktivnosti projekta u 2023/2024.

PROSINAC 2023./TRAVANJ 2024

(projekt je započet tijekom prošle godine)

1) SUDIONIČKI PROGRAM: Kulturološko-urbanološka istraživanja

Na temelju prethodno opisane postojeće interpretacije kino-bloka, provode se daljnja
istraživanja u javnim i privatnim arhivima te lociraju sugovornici za provođenje polu-
strukturiranih intervjua od kojih će nekolicina biti u video-formatu. Oblikuje se arhiv
kroz koji se gradi multimedijalna prezentacija.. Kontaktiraju se ravnatelji školskih
ustanova te u suradnji sa školama oblikuju aktivnosti za učenike (vođenja, projekcije,
bilježenja, itd.) Ciljne grupe sugovornika: stanovnici kino-bloka, zaposlenici privrednih
subjekata unutar bloka (npr. „Poljoopskrbe“), nekadašnji zaposlenici kina „Balkan“ /
„Europa“ (kino-projekcionisti, blagajnici/e, …), akteri mikro-ekonomija oko kina,
zaposlenici i učenici škola u blizini bloka, pripadnici filmske zajednice (kino „Balkan“ je
locus premijera najpoznatijih hrvatskih i jugoslavenskih filmova) i njihove
reminiscencije. Ovisno o sugovorniku, pitanja bi obuhvaćala raspone tema od
povijesti i sadašnjosti života u kino-bloku, povijest kinematografa i povezanih mikro-
ekonomija i kultura, afinitete srednjoškolaca u odnosu na kino-kulturu i filmofiliju, i dr.
Ciljne grupe su svrhovito intergeneracijske strukture kako bismo postigli razinu i
memorijskog re-strukturiranja (što ljudi pamte vezano za kino-blok) i sondiranja
mogućih budućnosti (u-poznavanje ali i edukacija budućih publika).

SIJEČANJ – VELJAČA 2024

Promotivne aktivnosti

- oblikovanje vizualnog identiteta projekta i izrada medijskog plana promocije

- Provođenje video-intervjua

48
 - Prijevod materijala na engleski (video-intervjui, plakati, deplijani/knjižice, i dr.
- Početak objave na podcastu (KIC, UIII)
- Oblikovanje promotivnog materijala
- Promotivne aktivnosti (društvene mreže, banneri na portalima,…)

VELJAČA – TRAVANJ 2024

2) SUDIONIČKI PROGRAM – „ŠTO JE NAMA KINO DALO?“ (RADNI NAZIV)

Sudionički program obuhvaća 2 radionice i projekcije za srednjoškolce te 2 tribine i
filmske projekcije za građanstvo (u slučaju nepokretanja Kina Europa, program će se
odvijati u Dokukino KIC.

Napomena: Aktivnosti za učenike oblikuju se u suradnji s nastavničkim kadrom pojedinih

škola

Završetak projekta: 30. travnja 2023.

Informacije o partnerima i organizacijski tim

Partneri projekta: Kulturno-informativni centar i Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna

istraživanja.

Uloga KIC-a:

1. davatelj lokacije (Kino “Europa” je pod upravom KICa, u slučaju nepokretanja Kina,
lokacija je KIC) za provođenje intervjua, obilaske, tribine i projekcije;
2. tehnička i organizacijska pomoć
3. podrška pri medijskoj promociji
4. Realizacija pod-casta

Uloga UIII:

1.Autorski koncept

2. Idejno i operativno upravljanje projektom

49
3. Selekcija sugovornika

3. Realizacija razgovora

4. Upravljanje medijskom promocijom

Voditeljica i autorica projekta: Sonja Leboš

Stručna suradnica u KIC-u: Andrea Grgić

Suradnica u realizaciji: Dina Pokrajac

Kamera (intervjui) i multimedija: Vanja Babić

Montaža: Hrvoslava Brkušić (alternativno Dora Slakoper)

Vizualni identitet i grafičko oblikovanje (multimedija, podcast, plakati, banneri, gif-ovi za

društvene mreže, deplijani/knjižice): Bojan Crnić

O provoditelju projekta

Od samog početka svog rada, UIII usmjerava svoju misiju ka interdisciplinarnim istraživanjima
naročito u području urbanologije i razvoja građanskog angažmana u sferi oblikovanja
neposrednog okoliša s naglaskom na snažan upliv povijesti i suvremenosti umjetnosti u tu
sferu. Kroz dugi niz interdisciplinarnih programa UIII je uvela inovativne presjeke brojnih
disciplinarnih polja: arhitekture, urbanizma, antropologije, povijesti umjetnosti, filmologije,
suvremene umjetnosti s naglaskom na javni prostor i performativnost istog, socijalne
medicine, vizualne i urbane antropologije, usustavljujući tako programske smjernice koje
vode ka sinergiji progresivnih ideja suvremene umjetnosti i društveno-humanističkih
znanosti. U praksi to znači produkciju i distribuciju autorskih i umjetničkih radova u formi
izložbi u galerijskim i muzejskim okruženjima ali i u nekonvencionalnim prostorima,
intervencija i produkcije media-scape i expanded-cinema u javnom prostoru, organizacije
tribina, projekcija, okruglih stolova, promocija, izvedbi, kao i publicističke aktivnosti
(izdavanje knjiga i publikacija). U 2020. godini UIII je oblikovala glavne dugoročne programske
linije organizacije: 1) URBANOLOGIJE kao glavnu programsku liniju koja je proistekla iz
programa "Prostor identiteta, prostor interakcije, prostor promjene", prvog
interdisciplinarnog istraživanja jedne gradske četvrti (2006-2010), a koji je rezultirao
istoimenom publikacijom; Urbanologije obuhvaćaju sljedeće projekte u tijeku: a) Utopijske

50
disonance I-III; b) GRAD :: FILM koji proučava intersemiotičku razmjenu prostora i života
grada i filmske stvarnosti c) "Koraci grada", urbanološka istraživačko-distribucijska i
produkcijska platforma: do sada je predstavljena multimedijalna izložba u Galeriji Modulor a
objavljene su i dvije publikacije: „Koraci grada::Medijske slike Zagreba 1957-2017“ (2017) i
„Koraci grada::NOVI NOVI Zagreb“ (2018); d) "Retropolis“ proučava opus zdravstvene
arhitekture Zoje Dumengjić i presjeke socijalne medicine, urbanizma i suvremene umjetnosti,
do sada je ostvarena izložba u Maloj galeriji CKT-a (2018), sudjelovanje na 41. Splitskom
salonu (2021) i postav u novopokrenutoj Galeriji „Zoja Dumengjic“ pri KBC Split (2022/23); e)
aRs PUBLICae, projekt kojim se dugoročno bavimo umjetnošću u javnom prostoru, obrađen
je niz zagrebačkih tema koje je konceptualizirao nekadašnji voditelj Saša Šimpraga vidjeti:
https://arspublicae.tumblr.com/ , od 2022. povezujemo djelovanje Novih naručitelja
(Francuska) s jugoslavenskim kulturnim praksama u javnom prostoru u suradnji s Muzejem
istorije Jugoslavije (Beograd) i PhD in One Night (Brisel); f) Eko-film festival, projekt trans-
lokalnih filmskih festivala utemeljenih na ekosofiji F. Guattarija, u rujnu 2022. održano pilot-
izdanje na Mljetu; 2) "cybercine(matography)" – interdisciplinarna istraživačko-produkcijska
platforma koja povezuje urbanološka i medijska istraživanja te produkciju media-scape
okruženja u javnom prostoru, ostvareni su mediascapes u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci, Splitu,
Trogiru, Korčuli, projekt je predstavljen u Dresdenu, Pragu i Buenos Airesu, od 2017. razvija se
kroz program "Iluminovizija" u Šibeniku, gdje naglasak stavlja na medij svjetla u javnom
prostoru, od 2020. program "Iluminovizija" čini konceptualni zaokret ka infrastrukturalnoj
potki bavljenja svjetlom i električnom energijom kroz "Geometriju elektrifikacije"; 3)
"Mnemosyne" se bavi odnosima kultura sjećanja i politika pamćenja, u okviru programa je
producirana prva posthumna izložba Bogdana Bogdanovića koja je bila distribuirana u nizu
hrvatskih gradova, uz suvremenu refleksiju Ivana Marušića Klifa na njegov rad, program
"Mnemosyne-Theatre of Memories" proglašen je od EU komisije najinovativnijim
programom 2010. godine u području EU for Citizens - Active European Remembrance,
recentno je organizirana tribina o reprezentaciji Jasenovca na filmu, a u pripremi je kampanja
obilježavanja Paviljona 22 na Zagrebačkom velesajmu čime otvaramo delikatnu traumatičnu
stranu (kojom se nužno treba baviti) tog važnog zagrebačkog prostornog resursa; 4)
Simetrična antropologija (rad na drami "Eskulap" o trans-historijskoj povezanosti politike,
prostornih praksi i regulacije pandemijskih uvjeta). Naš rad inspirirao je nastanak sličnih
organizacija u drugim regionalnim centrima (npr. Teserakt u Splitu, prema priopćenju

51
osnivačice D. Magdić) te utjecajnih građanskih inicijativa poput 1%za grad. Inovativnošću
naših istraživačkih platformi i njihovom društvenom protežnošću opravdavamo povjerenje
lokalne i republičke zajednice, donora i partnera koji nas podržavaju u prekarnom, ali
plodonosnom radu, što je odlika svih organizacija nezavisne kulture s kojima smo surađivali ili
surađujemo: ANALOG, Platforma 9.81, BLOK, OLP, Domino, i dr. Detaljno na: www.uiii.hr

Biografije autora/izvođača projekta

Voditeljica SONJA LEBOŠ (Zagreb, 1967), kulturna antropologinja, dr.sc. (Sveučilište u Zadru,
tema: Zagreb na filmu, film u Zagrebu), etnologinja i kult. antropologinja te hispanistica (FF u
Zagrebu), ekspert za kulturni turizam (Sveučilište u Bolonji) i likovni pedagog (Freie
Hochschule Stuttgart), studirala je i scenografiju i arhitekturu u Pragu i Zagrebu. Njene
aktivnosti kreću se u području kulturalnih i urbanih studija, obrazovanja i produkcije u kulturi
i umjetnosti, vizualne i urbane antropologije te analize diskursa, a djelovanje u području
javnog kulturnog rada na međama narativnog urbanizma, dizajna, umjetnosti, feminizma,
performativnosti svakidašnjice, filma i novih medija. Kustosica prve posthumne izložbe
Bogdana Bogdanovića u RH 2012-2016 (Zagreb – Gliptoteka HAZU, Split – Dioklecijanovi
podrumi/HULU, Dubrovnik – Umjetnička galerija, Pula – MMC Luka, Vukovar – Gradski muzej
Vukovar), niz urbanoloških izložbi u Galeriji za arhitekturu i urbanizam Modulor 2005 – 2018,
(Zagreb), ko-kurirala dvije izložbe u Hrvatskom dizajnerskom društvu, Zagreb (Urbani
mobilijarij, 2011 i Tragom Alfreda Pala 2021/22) te Galeriji Bernardo Bernardi u Zagrebu
(2020, umjetnica Maja Marković) i Umjetničkoj galeriji u Splitu (2018, arhitekt i umjetnik Ugo
La Pietra). Urednica je prijevoda B. Latoura ‘Nikad nismo bili moderni. Ogled iz simetrične
antropologije’ (2005, s Arkzin), potom prve interdisciplinarne studije jedne zagrebačke
gradske četvrti 'Prostor identiteta, prostor interakcije, prostor promjene' (2010), te
publikacija “Koraci grada: Medijske slike Zagreba” (2017) i “Koraci grada: NOVI NOVI ZAGREB”
(2018). Objavljivala u časopisima Zarez, Čovjek i prostor, Pangea te za HRT, u stručnim i
znanstvenim časopisima na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Napisala je poglavlja
u knjigama Farming the city : food as a tool for today's urbanisation (2013) i Komepetenz
zum Wiederstand (2016). Redovito piše za portale Vizkultura i Voxfeminae, odnedavno i
časopis Prosvjeta. Copy editor i asistent urednika na publikaciji "FIUME FANTASTIKA", izdavač
Sveučilište u Rijeci (2021), te copy editor publikacije "The Berlage Affair", izdavač Actar i IIT
(2018). Predavala je u Centru za ženske studije, kolegij pod nazivom Žena na filmu, film u

52
gradu (2014 i 2016), te kurirala istoimeni ciklus u Kinu Tuškanac (2013). Samostalna je
kustosica izložbe "Prostorni identiteti. Čitanje vremena u pojedinim okvirima", Centar za
kulturu Trešnjevka (velika dvorana) i Galerija Modulor, prosinac 2006. godine, a izložba je
kasnije adaptirana za potrebe Dana hrvatskog filma, 2008. Kurirala filmske programe “Time
Machine” u CKT-u (2006) i “Tijelo kao mjesto promjene” u MM-u (2007). Gostovala kao
predavačica na ALU i Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (2013), Visokoj školi za dizajn i
umjetnost Gran Canaria (2014), Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (2015), te ITI School of
Architecture u Chicagu (2017) kao i na nizu formata o građanskoj participaciji u organizaciji
Networking European Citizens Education iz Bonna (Granada, Vilnius, Barcelona, Tbilisi,…).
https://www.bpb.de/medien/66868/JBQI85.pdf . Članica žirija na Danima hrvatskog filma i
Subversive Film Festivalu 2022. Članica tima za ocjenjivanje EUROPAN 13, Zagreb, 2015.
Članica Vijeća za centre za kulturu pri Uredu za obrazovanje, kulturu i sport (2008-2012).

Suradnici:

Vanja Babić (Zagreb 1984.) diplomirao je 2013. godine Nove medije na Akademiji likovnih
umjetnosti u Zagrebu Prije studija na Akademiji diplomirao je na Tehničkom veleučilištu u
Zagrebu 2008. godine. Dobitnik je nagrade Essl Art Award 2013., stipendije Becks za
umjetničko stvaranje i posebne nagrade za umjetnički rad “Žarna nit” na izložbi «Energija»
(sponzor INA) 2013. godine. Prvu samostanu izložbu ‘’Ima ih u tramvajima’’ popraćenu
brojnim umjetničkim akcijama u gradu predstavio je 2012. godine u galeriji SC, a drugu,
‘’Transformacija 1250’’, 2014. godine u galeriji Prozori. Izlagao je na brojnim grupnim
izložbama u Zagrebu, Londonu, Beču, Koprivnici, a između ostalog i na 31. Salonu mladih i 48.
Zagrebačkom salonu . Sudjelovao je u brojnim umjetničkim akcijama koje povezuju srodne
umjetničke discipline i potiču intermedijalnost (pokret, performans, instalacije, zvuk,
fotografija, video). https://vanjababic.wordpress.com/ Hrvoslava Brkušić Rođena u
Makarskoj, u studenom 1982. Magistrirala je filmsku montažu na Akademiji dramskih
umjetnosti u Zagrebu, diplomirala na Odsjeku za nove medije na Akademiji likovnih
umjetnosti u Zagrebu. Kao montažerka je radila na nizu dokumentarnih, igranih i
eksperimentalnih filmova, a kao izlagačica je sudjelovala na nizu festivala: Ekstravagantna
tijela, Improspekcije, Vizura Aperta, Sound Art inkubator…Već dugi niz godina sudjeluje u
edukaciji kroz filmske radionice i slično. Jedna je od članica neformalnog kolektiva Ljubavnice.
U umjetnosti je zanima istraživanje i saznanja koja izlaze u interpretiranom obliku onog što je

53
saznala tijekom istraživanja kroz različite medije koji se u tom trenutku čine najboljim za
kanaliziranje onog što želi reći. Istraživanje neupitno prati proces koji je uvijek otvoren,
dopuštajući tako da se njezine misli i uvjerenja formiraju s obzirom na saznanja i iskustva koja
dobije tijekom procesa. Umjetnost shvaća kao alat kojim otvara prvo vlastitu percepciju,
zatim i percepciju drugih ljudi.

Dina Pokrajac Filmska kritičarka, kustosica, urednica i prevoditeljica. Diplomirala je

novinarstvo i politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a trenutačno je
doktorandica na poslijediplomskom studiju etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. Od 2019. zaposlena je u Restartu kao voditeljica Dokukina KIC i
suradnica na VOD platformi volimdokumentarce.net, a od 2022. i kao voditeljica edukacijskog
programa Masterclass. Direktorica je Subversive Film Festivala i koordinatorica programa
Filmskih mutacija: Festivala nevidljivog filma. Selektorica, producentica i suradnica na nizu
interdisciplinarnih kulturno-umjetničkih i edukativnih projekata s naglaskom na filmu i
kritičkoj teoriji. Asistentica produkcije i konceptualna menadžerica filma Simplon
Express/Povratak (2012.) u sklopu Croatie, la voici/Festival de la Croatie en France. Od 2017.
do 2019. radila je u kinu Europa kao voditeljica odnosa s javnošću, a prije toga kao voditeljica
Galerije Greta i organizatorica projekata u Kulturno informativnom centru. Filmske kritike i
eseji su joj između ostalog objavljeni u Hrvatskom filmskom ljetopisu, Filmonautu, emisiji
Filmoskop na Trećem programu Hrvatskog radija, portalima Kulturpunkt.hr,
Dokumentarni.net i Desistfilm, publikaciji Subverzivac i biltenu Zagreb Film Festivala,
časopisima 15 dana, Tvrđa te dvotjedniku Zarez.

Detaljni proračun projekta (sredstva Grada Zagreba 10000 eura)

Materijalni troškovi istraživanja (uključujući i prava na vizuale i filmska prava): 600 eura

Vizualni identitet i grafičko oblikovanje : 1000 eura

Tisak (plakat, deplijan/knjižica) : 1000 eura

Moderacija: 500 eura

Projekcionist: 200 eura

Prijevodi: 500 eura

54
Kamera (intervjui): 1000 eura

Montaža podcastova: 1000 eura

Tehnička podrška za multimediju i podcast: 400 eura

Stručni/a suradnik/ca: 1000 eura

Promocija projekta (radio, banneri na portalima): 300 eura

Udio u plaći voditeljice projekta (20%): 2.000 eura

Administrativni troškovi provoditelja projekta (5%): 500 eura

Ukupno: 10.000 eura

* Sredstva su prenesena iz 2023.

6 PANELI / TRIBINE
Tijekom 2024. KIC nastavlja svakih 60 dana uprizorenjem po jedne nove seanse Knjiškog
moljca.
Serija je to transnarativnih sinteza putem kojih autorice ispituju topiku i problematiku
suvremenih pripovjednih struktura, ikonografija i svjetonazora.
Urednice Radio Studenta Izabela Šegedin i Ema Marača s timom svojih suradnika
(projekcionista, montažera, tonskih producenata, intelektualaca, snimatelja i glumaca)
nastavljaju svoje kompleksno putovanje kroz teorijsko i mitsko, popularno i elitno gradivo,
ispreplićući digitalnu i filmsku sferu (kinematografija, igrice, tv, stream) s književnom
tradicijom i najnovijim izdanjima teorijske literature. Ovo zabavno i zaumno događanje
istraživanje je novog formata simboličke razmjene uživo. Sve je ujedno osnova za novi oblik
podcasta.
KIC slijedom ove suradnje sa svojim glavnim medijskim pokroviteljem (R. Student) financira,
suorganizira i suosmišljava seanse kojima nudi pozornicu, ton, rasvjetu, kamere i projekcionu
tehniku.
Karakteristika seansi su dugotrajne i precizne pripreme, nakon kojih slijedi izvedba (70 – 90

55
min), stream i naknadno dorađeni podcast koji se dijeli putem više partnerskih mrežnih
stranica.

Teme „knjiškog moljca“ u pripremi (2024)

Rastanci
Otpor i Sablast
Izmet nije na odmet
Stanari u Slonu
Loši Dečki
Duše ti tvoje

https://kulturpunkt.hr/tema/punokrvni-zalogaj-humora-i-popularne-kulture/

Alat svake od seansi je rasprava o „TV tropima“, ljevici i desnici, mogućnosti i nemogućnosti otpora. O
modernom i tradicijskom nihilizmu, o mogućnostima ili nemogućnostima političke književnosti
odnosno djelovanja/stvaranja, o hipertekstu i igricama (npr Disco Elisyum, tvrtka Zaum, Estonija).

Tehnički troškovi realizacije (po epizodi)

Autori (Izvođači, tekstopiscI): 600
Snimatelj, montažer, tonski majstor: 250
Najam tehnike i rekvizita: 250
Oglašavanje: plakat, radio,mreže 300
Ukupno: 1400 (po epizodi) x 6
Godišnje 8 400

Sveukupno (6 epizoda tijekom 2024):

Predviđeno iz vlasitih sredstava: 500
Sredstva grada: 7 900

Dodatno, KIC nastavlja svojim tematskim tribinama koji se dotiču urbanizma (Bašić, Leboš,
Peračić, Mrduljaš) – s temeljnim pitanjem je li arhitektura prodajna ili oblikovna djelatnost,
koja je podnošljiva najniža razina njezine javne i moralne odgovornosti pri prihvaćanju
arhitektonskog posla. (Grad budućnosti – budući grad). Pripremljena je tribina povodom
izdanja knjige snimanja Krste Papića, Lisice, u okviru već uhodanog formata (v. Rondo,

56
Martin u oblacima, Smoje).
Jednako, pripremljen je zaključni panel tv. CIklusa „Betonski spavači“ – problematika
kulturno vrijedne neovisne tv proizvodnje i pitanje društvene memorije.
U pripremi je retrospektivni panel godine „El Shata“. Tijekom 2023. godine smo projicirali
dva filma raznih žanrova i svjedočili jednom izvanrednom crtanom romanu. Ovaj zaključni
panel će, uz prigodne projekcije nastojati zaokružiti jedan od najneobičnijih i najuspješnijih
rukavaca dalmatinskog povijesnog narativa uopće.
KIC nastavlja propitivati društvena kretanja i kulturnu politiku, te izgovorenom riječju pratiti
obilje projekcija i festivalskih zbivanja na koje se nadovezujemo prigodnim tribinama,
tematskim razgovorima, masterclass događajima te pitanjima i odgovorima sukreatora i
autora prikazanih djela.
Ukupni trošak: 11 000
Vlastita sredstva: 1 000 eura
Sveukupno za program panela i tribina predviđamo iz gradskog proračuna: 10 000 EUR.

Sredstva Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo:

1. DJELATNOSTI CENTARA ZA KULTURU (paneli / tribine): 10.000

2. Audiovizualna (filmska) djelatnost: 70.000

3. Vizualna (likovna) umjetnost: 30.000

4. Glazbena djelatnost: 30.000

5. Knjižnična i nakladnička djelatnost te književni programi: 5.000

UKUPNO 145.000,00

57