Sveučilište J. J.

Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Odsjek za kazališnu umjetnost
Preddiplomski sveučilišni studij Gluma i lutkarstvo
Redoviti studij

Domagoj Ivanković

Lutkarsko proljeće

seminarski rad

Kolegij: Estetika lutkarstva 6: Hrvatsko lutkarstvo

Nositeljica kolegija: izv. prof. dr. sc. Livija Kroflin
Osijek, 2018./2019.
ljetni semestar
 Početak moga djetinjstva i sjećanja na lutke, prvi doticaji sa lutkom, lutkarskim
predstavama i čarolijom u kazalištu bilo je Lutkarsko proljeće. Lutkarski festival na razini
Vukovarsko srijemske županije. Pošto sam iz Vinkovaca i sa tri godine sam počeo ići u kazalište,
naravno sa majkom, odlučio sam zadnji seminarski rad posvetiti upravo ovom festivalu. U tjedan
dana Vukovarsko srijemska županija postaje šarenija i luđa, događaju se čarobne stvari u
gradovima i selima, čudesni događaji i lutke iz cijeloga svijeta. Lutkarsko proljeće je uveselilo
mnogu djecu i neka djeca su odgajana od malih nogu upravo zbog ovog festivala. U Seminarskom
radu su uključeni organizatori i začetnici samog festivala što mi je izuzetno drago i hvala im na
tome.

Zagreb ima dugogodišnju, ove godine čak 52. godišnjicu međunarodnog lutkarskog
festivala PiF. Njegov vrlo neobičan esperantovski početak, zarazio je lutkarske entuzijaste i
približio Zagreb i Hrvatsku cijelom svijetu. PiF prelazi granice Zagreba te surađuje sa gradovima;
Siskom, Karlovcom, Pulom… PiF je natjecateljskog karaktera te glavna nagrada nosi ime Milan
Čečuk.PiF je popularan i zbog svojih raznovrsnih popratnih sadržaja koje nudi, kao što su seminari
i radionice, pogotovo korisni za studente naše, Osječke akademije. SLUK je naime jedan nama
domaćiji lutkarski festival, koji se održava bienalno, te iako je počeo u Opatiji 1969. postaje jednim
od simbola dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku, svojim lutkarskim predstavama iz
cijele hrvatske, djeci Osijeka i okolici donosi širu sliku o maštovitosti i šarenilu lutkarskih
predstava. SLUK je nacionalni festival iz razloga što je iz potrebe da se vrednuje hrvatska lutkarska
tradicija. Šibenik se može ponostiti time što je vlasnik jedne od najljepših dječjih festivala u regiji
I šire. Radi se o Festivalu djeteta odnosno Međunarodni dječji festival. Festival je također
proputovao hrvatskom u Varaždin, Čakovec, Karlovac, Osijek I Zagreb. No nigdje nije kao u svom
vlastitom starom gradu – Šibeniku.

Lutkarsko proljeće, punim nazivom Vukovarsko lutkarsko proljeće, nacionalna je

manifestacija, odnosno festival lutkarskog kazališta koji okuplja lutkarska kazališta iz Hrvatske i
njene dijaspore. Festival je nastao u poslijeratnim godinama, 1996., na inicijativu organizatora
Festivala glumca, koji je utemeljen dvije godine ranije u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Naime,
tijekom ratnih i ranih poslijeratnih godina ukazala se potreba za razvojem kulture za najmlađu
publiku, a s obzirom da se na repertoaru Festivala glumca znala naći i poneka lutkarska predstava,
prema izboru Vanje Dracha, pojavila se ideja o osnivanju festivala koji će okupljati dječja,
odnosno lutkarska kazališta kako bi i najmlađoj publici približili svijet lutkarstva i kazališta.
Lutkarsko proljeće je po svojoj koncepciji radni festival na kojem sudjeluje petnaestak kazališta
iz Hrvatske, hrvatske dijaspore te gosti iz drugih zemalja. Kazališta, sudionici Lutkarskog proljeća
odigraju sveukupno između 100 i 110 predstava u šest festivalskih dana(u prosjeku 20 predstava
dnevno), zbog čega ova manifestacija slovi za najveću lutkarsku manifestaciju u Hrvatskoj i regiji.
Festival se održava u svih pet gradova Vukovarsko-srijemske županije (Vukovar, Vinkovci,
Županja, Ilok i Otok), te u 19 općina ove županije (Lovas, Ivankovo,Nijemci, Bogdanovci,
Tompojevci, Cerna,Gradište, Privlaka, Tovarnik, Tordinci, Babina Greda, Bošnjaci, Stari
Mikanovci, Drenovci, Vrbanja, Nuštar, Stari Jankovci, Vođinci, Andrijaševci), u mjestima:
Opatovac, Slakovci, Račinovci, Posavski Podgajci, Soljani, Antin, Svinjarevci, te u općini Orašje
u susjednoj BiH. Predstave na Lutkarskom proljeću pogleda svake godine oko 10,000 djece i
mladih, Kao odgovor na početnu ideju, kazališna agencija Asser Savus ulazi u dogovore i
pregovore s dječjim i lutkarskim kazalištima iz Osijeka i Rijeke te oni zajedno pokreću projekt
Lutkarskog proljeća, koji je tada nosio ime Lutkarsko proljeće u županiji Vukovarsko-srijemskoj.
Potreba za takvim nazivom manifestacije javlja se zbog činjenice da su pojedini dijelovi županije
još uvijek bili okupirani stoga su kazališta iz Osijeka i Rijeke svoje predstave igrala u svim
neokupiranim mjestima županije, dok im je sjedište bilo u Vinkovcima i Županji. Završetkom rata
i početkom mirne reintegracije cijelog područja Vukovarsko-srijemske županije, festival se polako
širi na cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju te stoga Vukovar postaje središnjim mjestom ove
manifestacije. 1999. službeno se osniva Vukovarsko lutkarsko proljeće kao samostalna
manifestacija te se za njeno središe određuje grad Vukovar. Manifestaciju Lutkarskog proljeća
utemeljili su Hrvatski centar UNIMA, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Vukovar,
Vukovarsko-srijemska županija te kazališna družina Asser Savus (nastala iz ranije navedene
kazališne agencije).
S obzirom da je bila pokretač u realizaciji početne ideje o festivalu za najmlađu publiku, kazališna
družina Asser Savus, zajedno je s Hrvatskim centrom UNIMA, odredila određene značajke
Lutkarskog proljeća koje ga čine posebnim i zanimljivim za sudjelovanje, kako aktivno, tako i
pasivno, odnosno samo kao gledatelj. Tako je Lutkarsko proljeće festival radnog karaktera,
odnosno sadrži niz različitih radionica u kojima sudionici mogu sudjelovati i naučiti nešto novo;
kazališta u kojima se festival održava određuju koje će se predstave u njima igrati, a predstave koje
sudjeluju na Lutkarskom proljeću moraju biti prilagodljive svim prostorima za igru, od pozornica
do školskih dvorana, te, naravno, moraju imati određenu umjetničku kvalitetu. Festival se održava
u tjednu prije Velikog tjedna blagdana Uskrsa (iz te činjenice proizlazi i njegovo ime) te u
sudjelovanju na festivalu prednost imaju članice Hrvatskog centra UNIMA.

Kroz dugi niz godina postojanja Lutkarskog proljeća, ono je dostiglo mnoge zavidne brojke,
posebno značajne za festival koji je određen za specifičnu granu kazališta u vrlo specifičnom
području. Uz pet velikih gradova uključenih u program festivala (Vukovar, Vinkovci, Županja,
Ilok i Otok), u festivalski program uključilo se i dvadesetak manjih gradova i općina, što podiže
broj odigranih predstava na festivalu na otprilike sto. S obzirom da festival traje svega šest dana,
taj broj je zaista fascinantan, posebno kada se jednostavnom matematikom izračuna kako različita
kazališta koja sudjeluju u program Lutkarskog proljeća odigraju i više od 10 predstava u šest
festivalskih dana. Posebnost Lutkarskog proljeća je i “poklon gledateljima”, odnosno ulaz na sve
predstave tijekom trajanja Lutkarskog proljeća je slobodan – gradovi i općine poklanjaju predstave
svojim sugrađanima, što je posebno značajno jer se uskršnje predstave poklanjaju najmlađim
gledateljima. Takav potez organizatora festivala donio je sa sobom velik broj gledatelja, ne samo
pojedinaca nego i vrtića, škola i drugih organiziranih posjetitelja. Izračunato je kako predstave
imaju otprilike 200 gledatelja po izvedbi, a daljnja računica pokazuje kako tijekom trajanja
festivala, odnosno unutar šest dana trajanja festivala, predstave pogleda otprilike 18 000 gledatelja,
što je svakako zavidan broj.

Osim kazališne družine Asser Savus, značajnu ulogu u podizanju Lutkarskog proljeća na razinu
na kojoj se danas nalazi odigralo je Gradsko kazalište lutaka Rijeka, posebno tadašnji ravnatelj
Srećko Šestan, te su predstave riječkog kazališta obilježile početke Lutkarskog proljeća. Kada se
1999. Hrvatski centar UNIMA uključio u organizaciju festivala, osnovao se i organizacijski odbor
festivala. Njega čine predsjednik Zvonko Festini i sljedeći članovi: Jasminka Mesarić,
predstavnica UNIMA-e; Ruža Marić, predstavnica grada Vukovara; Zdenka Buljan, predstavnica
grada Županje; Srećko Šestan, predstavnik Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU) te
Himzo Nuhanović, predstavnik družine Asser Savus. Osnivanjem organizacijskog odbora,
Lutkarsko proljeće dobiva krila i vrlo brzo i uspješno napreduje.

Osim tijekom trajanja festivala, Organizacijski odbor Lutkarskog proljeća organizira različite
radionice i seminare tijekom godine za nastavnike, profesore i učenike škola na području
djelovanja festivala. Na seminarima i radionicama uče se različite tehnike izrade lutaka, a uz to
postoje i različite filmske i likovne radionice za učenike, posebno za učenike osnovnih škola u
Vukovaru. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, točnije Agencija za kulturu tadašnjeg
Ministarstva prosvjete uključila se aktivno u Lutkarsko proljeće te je omogućila dobivanje
službenih i valjanih certifikata za prosvjetne radnike koji im koriste u kasnijem radu, posebno u
dijelu mentorskog rada s mladim nastavnicima.

Kako bi Lutkarsko proljeće bilo još posjećenije i debelim se slovima upisalo na popis renomiranih
kazališnih festivala u Republici Hrvatskoj, odlučilo je uvesti i dvije nagrade za životno djelo. Jedna
nagrada odnosi se na životno djelo za doprinos Umjetnosti hrvatskog lutkarstva, dok se druga
nagrada odnosi na životno djelo za Doprinos glumačkoj umjetnosti hrvatskog lutkarstva. Nagrada
se sastoji od skulpture pod nazivom “Šokac”, koju je izradio akademik Zlatko Bourek, certifikata
te novčane nagrade.

Trenutni organizacijski odbor Lutkarskog proljeća čine Jasminka Mesarić kao predsjednica te
sljedeći članovi: Iva Hraste Sočo, iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske; Viktor Lukačević i
Marija Budimir, predstavnici Vukovarsko-srijemske županije; Ivanka Miličić, predstavnica
Hrvatskog doma Vukovar; Dražen Kobašević, predstavnik grada Vukovara; Ruža Marić, iz
gradskog muzeja Vukovar; te Himzo Nuhanović i Slaven Nuhanović, kao predstavnici umjetničke
organizacije Asser Savus. Zamisao je pokretanje natječaja TENA, za dramu za djecu i mlade, te
paralelno natječaja TENICA koja će mobilizirati učenike osnovnih škola da se pridruže stvaranju
dramskog teksta, a tekstovi, pobjednici TENE i TENICE, bili bi koncertno izvedeni na 23.
lutkarskom proljeću.Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade u suradnji s organizatorima
„Lutkarskog proljeća“, KD „Asser Savus“raspisalo bi natječaj i realiziralo tiskanje pobjedničke
„Tene“, a nakon koncertne izvedbe, osigurala bi se sredstva i istoimeni tekst postavio u nekom od
kazališta županije Vukovarsko-Srijemske. Na ovaj način i hrvatska ravnica dobila bi svoj pandan
natječaja za dramsko djelo za djecu i mlade splitskog „Malog Marulića, te se popunila praznina
koja motivira kreiranje novih dramskih tekstova namijenjenih djeci i mladima.

Festivala u Hrvatskoj ima i treba ih njegovati, mala smo zemlja i trebamo dijeliti naša znanja, otići
na PiF i upoznati ljude iz cijeloga svijeta, pa onda otići na SLUK I podijeliti to među nama.
Izuzetno je lijepo kako Hrvatska Lutkarka tradicija iz dana u dan, postaje sve većom I moramo
imati na umu, da mi student glume i Lutkarstva smo njezini zaštitnici koji će kulturu, rad, znanje,
tehnike , procese i sve što smo stekli dijeliti dalje po cijeloj hrvatskoj i izvan nje. Bilo bi dobro
napraviti udruživanja i druženja češće po gradovima hrvatske i raditi nacionalne lutkarske
predstave, imamo dosta opera, i dosta dobar lutkarski kadar u hrvatskoj i mislim da imamo dobru
podlogu ponuditi kazališnoj sceni nešto novo i zanimljivo. I naravno čast svim festivalima, no
Vukovarsko Lutkarsko proljeće je jedan koji ću zasigurno najljepše pamtiti.

IZVORI

1. Hrvatsko lutkarstvo / Croatian Puppetry (monografija), uredila Livija Kroflin, Hrvatski

centar UNIMA i Međunarodni centar za usluge u kulturi, Zagreb, 1997.

2. Arhiva udruženja Asser Savus iz Vinkovaca