ejh Muzaffer Ozak

Izdava : Ahmed Ananda Dizajn i DTP: HAWSON Stru ni saradnik: Mehmed Karahodi Lektura: Armin Havi

ljubav je vino
Predavanja sufijskog ejha u Americi
^ sakupio i uredio Sejh Ragib Frager

tampa: Bemust Sarajevo

Tira: 1000 primjeraka

Sarajevo, 2007. godine

JA,
prijevod sa engleskog jezika Ahmed Ananda
.

2007. Ahmed Ananda

.I

:f`UM.7POQOKM..7J.J'J'J.Pa.e"..l:f'  wJ':rY../'J'J'J'JJ'+.r'J

' ' . . . " Q^

r%'- -JiiL.).4-- )i

1 i r,.,,

U ime Allaha, Samilosnog, Milostivog!

Sadraj
Predgovor Uvod Sufizam Ljubav Duhovni odgoj dervia Vjera Samospoznaja asni Kur'an Snovi Predanost Allahu Strpljenje Iskuenja Plemenitost Rje nik manje poznatih rije i 9 13 21 29 35 49 55 61 67 79 85 91 113 131

Predgovor
Godine 1996. na oh se po prvi put u Istanbulu. U predve erje stigosmo u stari dio grada i ubrzo po ee prvi pozivi za molitvu. Grad bijae okupan svjetlo u smiraja, dok mi, zavaljeni na divanima ispred ajdinice, ispijasmo turski aj. Ne pro e dugo, a pri e nam neki ovjek. Vie se i ne sje am kako smo zapo eli razgovor - bar je to lahko na istoku - ispostavilo se da je bio dervi halvetijske tekije na Karagumruku; i ve te prve ve eri, nakon prijatnog razgovora, dobili smo poziv da sljede eg dana prisustvujemo sijelu dervia. Otili smo u tekiju i prisustvovali ---semau--- ritualnom prizivanju i prisje anju Allaha. Potom je plesu i ---zikyu svima posluena ve era, a nakon no ne molitve bijasmo u prisustvu ejh Safera. Nakon smrti ejh Muzaffera, on je postao ejh halvetijsko-derrahijskog sufijskog reda. Mirno je odgovarao na pitanja gostiju, uglavnom nekih umjetnika iz Francuske i Njema ke. Imao sam osje aj da smo mi, posjetioci tekije, poput djece koja se bijahu okupila oko mudrog ovjeka i mnogovrsnog i obilnog vo a koje nam je dijelio. U tekiji se osje ala neka leprava oputenost, radost i ljepota. Vrijeme je stajalo. Tek kada se ejh podigao, u jedan sat iza pono i, shvatili smo da smo tu ve punih sedam sati. Kada se potom na osmo u crnoj no i Istanbula, sve nam je

09#

igralo pred o ima. Bijasmo opijeni najgu im i najopojnijim vinom, vinom boanske ljubavi... Naravno, tada nisam ni sanjao da u jednoga dana prevoditi knjigu Ljubav je Vino, ejh Muzaffera Ozaka, u ijoj sam tekiji proveo tako nadahnjuju e i nezaboravne trenutke. Neka veza je postojala me u nama i jo uvijek postoji, mada on ve odavno nije, svojim tijelom, na ovome svijetu. to se njegovoga duha ti e, on je itekako prisutan, i jo dugo e lelujati u mom srcu i svijesti. ejh Ragib se, u svom uvodu, na najbolji na in, dotakao njegove li nosti, pa se ja ne u vie zadravati na tome. Knjiga Ljubav je Vino govori o brojnim postavkama sufijskog znanja i mudrosti. Kroz pri e, pou ne primjere, i najtajanstvenije stvari postaju jasnije i blie. Pri a ima neposrednost, mo da uvede i ponese sluaoca u neki drugi svijet, te da mu zorno predo i tajne koje su raciju nedoku ive, maglovite i nejasne. Uistinu, razum se lahko spetlja kada su u pitanju neka dublja podru ja ovjekove svijesti i njegovoga bi a; tu se trai poezija, pri a i izravno iskustvo. Bez toga, teko je razumjeti, a kamoli u i u duhovni svijet koji je, nedvojbeno, u svakom trenutku prisutan unutar ovoga prolaznog svijeta varki i iluzija... ejh Muzaffer se, u svojim predavanjima ameri kim derviima, pa i sluaocima drugih vjerskih denominacija, dotakao mnogih suptilnih stvari sufijskog puta. On na kratak ali veoma slikovit na in govori o ljubavi, snovima, strpljenju, plemenitosti, predanosti i izazovima na duhovnom putu. Ovo su samo neke od tema kojima se bavi ova knjiga. Mnogo je jo toga re eno iza zastora rije i; no, u zavisnosti od kapaciteta i duhovnog stanja, svaki italac moe za sebe prona i po neki biser iz njenih riznica. Zaista, u ovoj kratkoj knjizi sakupljena su hiljaduvjekovna znanja duhovnog pregalatva. Mnogo je vremena i
o10+a

truda potrebno da bi nam se jasno obzanila neka od duhovnih tajni; ovdje se ne radi o suhom znanju, ve o otvaranju srca i duhovnom iskustvu na koje se ponekad eka i cijeli jedan ivotni vijek. Takve duhovne istine zvu e veoma jednostavno sa usana duhovnih velikana; me utim, biti jednostavan i govoriti jednostavno sve je tee u svijetu koji iz dana u dan postaje sve komplikovaniji. Svi mi, u ovoj buri deavanja i promjena, vapimo za dakom olakanja i osvjeenja koji moe donijeti samo vjetar ljubavi, tolerancije i irine. I nije slu ajno to jedan isto njak, poimenice ejh Muzaffer, govori grupi zapadnjaka. I nije slu ajno to su oni uspjeli uspostaviti jedan ljudski topao i duhovan odnos - odnos dva razli ita svijeta koji, u svojoj biti, ne mogu biti dvoje; ipak ovo je jedini svijet koji mi kao ljudi imamo dijeliti i stoga moramo u njemu na i mjesta za ljubav i razumijevanje. Ova knjiga nam zacijelo nudi mnoge odgovore i rjeenja naih duhovnih nedoumica i strijemljenja. Na arapskom jeziku poglavlje se obi no naziva `bab' to zna i vrata; ovdje su nam data mnoga vrata u onostrano; nadati se da e oni edni istine prona i neka od ovih dveri u svijet duhovnih tajni i spoznaja. Ta vrata ljubavi stoje otvorena jo od iskona; moda samo oni opijeni vinom ljubavi znaju put. Nadajmo se da e se, voljom Allaha Veli anstvenog, i pehari naih srca otvoriti tom boanskom vinu i da emo i mi prona i tu kapiju spasa, unato uraganima, nestalnostima, pometnjama ovoga svijeta. Ahmed Ananda

Uvod
Sejh Muzaffera sam upoznao u Aprilu 1980. godine. Institut za psihologiju, u kojem radim, pozvao je u goste njega i njegove dervie za vrijeme njihovog boravka u sjevernoj Kaliforniji. Sve pripreme za njihov dolazak obavila su dvojica mojih kolega tako da ja nisam vidio ni ejha ni njegove dervie sve dok se nisu jednoga dana pojavili na vratima instituta. Bio sam u svojoj kancelariji, zaokupljen telefonskim razgovorom, kada pored mene protutnji impozantan ovjek krupnije gra e. Prostrijelio me je kraji kom oka i proao ne mijenjaju i ni brzinu ni ritam svojih koraka. Kao da je vrijeme stalo u trenutku kada je bacio svoj pogled na mene. U inilo mi se da je on u tom jednom jedinom pogledu saznao sve o meni; i da su sve informacije mog ivota, u maniru najbreg kompjutera, pro itane i analizirane u jednom djeli u sekunde. Imao sam osje aj da je svjestan svega onoga to je prouzrokovalo na susret, zbog ega sam se nalazio u svojoj kancelariji, mog telefonskog poziva, pa ak i njegovog ishoda. im je proao pomislih: "Nadam se da je to bio ejh, jer ako je to samo jedan od njegovih dervia, sumnjam da bih bio u stanju podnijeti susret sa njime!" Nakon izvjesnog vremena krenuo sam da se upitam sa ejhom i njegovim derviima, te da im poelim dobrodolicu ispred instituta. Kao to sam i o ekivao, ovjek koga sam
* 13 *

vidio bio je ejh Muzaffer efendi. U njegovom prisustvu osjetio sam mjeavinu velike snage i mudrosti, s jedne strane, te duboko razumijevanje i ljubav sa druge. Bilo bi gotovo nemogu e podnijeti snagu koja je izbijala iz njega da u njemu nije bilo te, podjednako snane, ljubavi koja je isijavala iz svake pore njegovog bi a. Imao je jaku gra u, poput kakvog turskog hrva a. Ruke su mu bile ogromne, najkrupnije koje sam ikada vidio. Imao je dubok glas, te ni bas - najbogatiji i najdublji glas koji sam uo van opere. Lice mu je bilo krajnje mobilno. Na as bi izgledao strog i ozbiljan, na as sama prilika aljivog pripovjeda a. O i mu bijahu iste i prodorne; ponekad estoke kao u sokola, ponekad pune ljubavi i svjetlucave lahko e. Te ve eri, za sofrom, Efendi me je pozvao da sjednem kraj njega. Nakon ve ere ispri ao nam je dvije sufijske pri e. Sluaju i ga kako govori, shvatio sam da sve knjige koje sam do tada itao o sufizmu nisu, ni izbliza, imale snagu njegovog izravnog podu avanja. itati izbor nevezanih pri a izvu enih izvan konteksta, uistinu je daleko od onoga to ovjek osje a kada uivo slua ejha - sufiju. Prva pri a mi je srce otvorila, a druga dotukla i na koljena oborila. Tek kada je Efendi zavrio primijetio sam da je soba bila ispunjena posjetiocima, derviima i mojim studentima. Dok je govorio, izgledalo mi je da su te pri e samo meni namijenjene, imao sam osje aj da sem nas dvojice u sobi nema vie nikoga. Prva pri a ide ovako: Jednom, nekakav ovjek posudio novac svom starom prijatelju. Nekoliko mjeseci nakon toga novac mu je zatrebao, te se uputi prema susjednom gradu u kome je ovaj ivio, u namjeri da povrati posu eni novac. Stigavi u taj grad odmah ode do ku e svoga jarana, ali ga ne na e tamo. ena njegovog
0140

prijatelja bila je kod ku e, te on od nje saznade kako da ga prona e. Nalazio se u drugom kraju grada, u posjeti svojoj rodbini. Kako bi upu en, tako se ovjek i zaputi. Na putu nai e na grupu ljudi koji bijahu krenuli na denazu. Poto nije bio u urbi, odlu i da im se pridrui. Mezarje je bilo veoma staro. Zbog nedostatka prostora u njemu i kopanja novih raka, neki stari grobovi bijahu isprevrtani. Dok je junak ove pri e stajao kraj svjee iskopanog mezara, primijetio je lobanju kraj sebe. Izme u dva prednja zuba na lobanji bijae jedno zrno le e. Bez razmiljanja on uze to zrno i brzo ga proguta. Upravo tada kraj njega na e se ovjek bijele brade i svijetloga lica, godine mu se po izgledu nisu mogle odrediti. "Zna li ti zbog ega si ovdje danas ?" ovjek ga upita. O ito zbunjen ovako direktnim pitanjem, on odgovori: "Tu sam u posjeti svome prijatelju." "Ne," re e bjelobradi, "ovdje si doao samo zato da bi progutao ono zrno le e. Vidi, ono je tebi bilo su eno, a ne ovjeku koji je ve due vremena bio ispod zemlje. On ga nije mogao progutati, jer ono je tebi odre eno i moralo ti je do i." Nakon to je zavrio pri u Efendi re e: "Ova istina vrijedi za sve stvari. Allah se brine za vau nafaku. Sve to vam je odre eno to e vam i do i." Potom ispi a i drugu pri u. Bijae nekakav bogata u Istanbulu koji odlu i jedne godine da prisvoji monopol u prodaji rie. Po zavretku etve on posla svoje sluge na svaku kapiju grada. Ve tu, pred kapijama grada, oni pokupovae svu riu od seljana i smjestie je u hambare koje gazda bijae unaprijed iznajmio. Na taj na in, nita od te etve nije stiglo na trite. Bogati ovjek je vjerovao da e ovim lukavstvom zaraditi velike
* 15 0

pare, jer time je samo on mogao diktirati cijenu u prodaji rie. Kada su njegove sluge uskladitile svu riu, nadglednik ga provede kroz hambare. Ria je bila sortirana po vrsti i kvalitetu. U krajnjem hambaru nalazila se ria najboljeg kvaliteta. Bijae to ria sijana u najboljoj zemlji, rasla uz optimalnu koli inu sunca i vode. Kada bogati gazda ugleda tu riu, zrna dva puta ve ih od obi nih, u njemu se odmah javi elja da je proba, te uze neto od te prvoklasne rie i ponese kui. Te ve eri njegova hanuma iznese pred njega tu izvrsnu riu, kuhanu sa puterom i raznim za inima. Gazda pohlepno navali na riu, ali ve pri prvoj kaici jedno zrno mu zastade u grlu. Nije ga mogao ni progutati, ni ispljuvati. Nema ta nije pokuavao nakon toga da bi se oslobodio tog nesretnog zrna rie. Nita mu nije polazilo za rukom. Nita nije pomagalo, nita nije moglo pomjeriti ih izbaciti to zrno iz njegovoga grla. Na kraju bijae primoran da ode ljekaru. I ovaj je na sve mogu e na ine pokuavao da ga oslobodi tog zrna, ali ni on ne bijae u stanju da to u ini. Naposljetku mu re e: "ao mi je, ali mora emo izvriti operaciju. U biti, to je jednostavna operacija, malo emo vam zarezati grkljan i direktnim putem odstraniti zrno iz njega." Bogata je bio uasnut pri pomisli da mu neko ree grkljan, te ode specijalisti za o i, ui, nos i grlo. Na nesre u, ovaj mu predloi isto. Onda se on sjeti ejha koji je ve godinama bio savjetnik njegove porodice i za kog se pri alo da ima sposobnost lije enja. Ode do ejha i ovaj mu re e: "Da, ja znam lijek za tvoje stanje, ali mora postupiti ta no onako kako ti kaem. Uzmi kartu za sutranji let u San Francisko. Kada stigne tamo uzmi taksi do Seint Francis hotela. Oti i do sobe br. 301. U i u nju, okreni se na lijevu stranu i bi e izlije en. d 16 *

Zbog ejhovog ugleda i zbog toga to mu se nikako nije svi ala ideja da mu reu vrat, ovjek sjede u avion i ode do San Franciska. Osje ao se uasno neugodno sa zrnom rie u svome grlu, disanje mu je bilo oteano i jedva da je, s vremena na vrijeme, uspio progutati par gutljaja vode. im je stigao u San Francisko, ovjek ode pravo do Seint Francis hotela i prona e sobu br. 301. Osjetio je uzbu enje i zadovoljstvo to je naao hotel i sobu o kojoj je ejh g ovorio. Pokuca na vrata, zatim uhvati za ru ku i polako ih otvori. Proviri unutra i ugleda, nalijevo od sebe, ovjeka koji je spavao zavaljen na krevetu i lagano strugao. U tom trenutku, iznenada, na bogata kihnu, ria mu ispade iz grla i pade pravo u usta ovjeka koji je hrkao. Taj ovjek se probudi i bez svoje volje proguta zrno rie. Na te nom turskom jeziku probu eni ovjek povika: "ta se to deava? Ko si ti?" Zapanjen svime to se desilo i to je naletio na zemljaka u San Francisku, bogati ovjek mu sve ispri a. ovjek u hotelu bijae iz Istanbula, iz etvrti u kojoj je bogati ovjek ivio. Kada se vratio u Istanbul, bogata ode pravo ejhu. ejh mu objasni da ria koju je pokuao pojesti njemu nije bila odre ena. Bila je su ena ovjeku koji ju je progutao i stoga je on nije mogao progutati. Jedino rjeenje bilo je da to zrno do e do ovjeka kome je bilo i namijenjeno. Potom mu ejh re e, naglaavaju i svaku rije : "Zapamti, sve to ti je namijenjeno, ne moe te mimoi i, a sve to je odre eno drugima, sti i e ih zasigurno." Bogati ovjek je otiao ku i i dugo i intenzivno razmiljao o onome to mu je ejh rekao. Sljede eg jutra on otvori svoje hambare i podijeli svu riu fukari u Istanbulu... Efendi tada re e: "Ovo je istina, sve to vam je odre eno, uklju uju i materijalnu i duhovnu dobrobit, ne moe vas mimoi i. Makar morala pre i put od Istanbula do * 17 *

San Franciska obratno, kad tad vaa odredba e sti i do vas." Otiao sam ku i te ve eri, razmiljaju i o ejh Muzafferu i pri ama koje nam je ispri ao. Razmiljao sam o tome koliko esto sam optere en brigama da ne u uspjeti. Shvatio sam da mogu bolje djelovati, pa ak biti zadovoljniji i uspjeniji, ako vjerujem da sve to treba da dobijem sigurno u i dobiti. Sljede eg dana kada ugledah efendiju, rekoh mu kako su snano djelovale njegove pri e na mene i to da bi moj ivot bio veoma druga iji ako bih bio u stanju da ih se uvijek prisje am i slijedim njihove poruke. On, gledaju i me svojim dubokim i prodornim pogledom, na to re e: "Ti ih nikada ne e zaboraviti!" To to mi je rekao bila je prava istina. Mada sam zapamtio mnoge pri e koja sam uo od njega, ove dvije su ostale najjasnije u mojem sje anju. Kao da se svaki njihov detalj urezao u moju pamet. I to to sam ja rekao bila je istina. Od tada sam imao neki poseban osje aj povjerenja i smirenosti, kao nikada do tada. Kona no sam razumio i intimno osje ao istinu da Allah Uzvieni sve opskrbljuje, mnogo bolje i obilnije nego to to mi obi no mislimo. Gotovo polovina ove zbirke predavanja i pri a izva ena je iz ejh Muzafferovih posjeta Kaliforniji. Ve ina njegovih slualaca bijahu studenti psihologije zainteresirani duhovno u. U nekim oblastima, kao to je poglavlje o snovima, Efendi ulazi u detaljna objanjenja koja su mnogo suptilnija od bilo ega to sam do tada uo itao na nekim drugim mjestima. Druga polovina ove knjige poti e iz predavanja koje smo ja i drugi snimili za vrijeme njegovih estih posjeta Nju Jorku. Imao sam tu dobru sre u da sluam Efendiju dva puta godinje, u prolje e i jesen, od 1981. do 1985. g. kada je on

preselio na drugi svijet. Njegovi sluaoci su uglavnom bili ameri ki dervii koji su izu avali Islam i sufizam. U enja i pri e sakupljene u ovoj knjizi su jedinstveni. Oni predstavljaju sufijsku misao i uputu velikog sufijskog u itelja ameri kim sluaocima. Ovo u biti nije u ena rasprava o sufizmu, niti zbirka pri a i rukopisa zarobljena unutar drevne blisko-isto ne vjerske i kulturne tradicije koju je mali broj zapadnjaka tek po eo da razumijeva. Ova u enja pripadaju ivoj sufijskoj tradiciji, prilago enoj i okrenutoj zapadnjacima ovog vremena. ejh Muzaffer Ozak bio je glava halvetijsko-derrahijskog tarikata - tristo godina starog ogranka jednog velikog sufijskog reda. Bio je priznat u Turskoj kao jedan od nekolicine velikih ivih ejhova i u itelja sufizma. Efendi je, na jedinstven na in, bio pogodna li nost da zapadu donese potpunost i bogatstvo sufijske tradicije. On je razumio zapadnog ovjeka kao nijedan sufijski u itelj prije njega. Njegova knjiara vjerske literature privukla je na stotine traga a sa zapada u posjeti Turskoj. Efendi je posjetio Evropu i Ameriku vie od dvadeset puta, esto se zadravaju i mjesec dva u komadu. Na svojim putovanjima uveo je na stotine amerikanaca i evropljana u halvetijsko-derrahijski tarikat, tuma e i njihove snove, odgovaraju i na njihova pitanja - od najsuptilnijih duhovnih pitanja vjere, pa do pitanja braka i zara ivanja opskrbe. Ova u enja su imala snaan i presudan zna aj na moj ivot. Od vremena kada sam prvi put sreo Efendiju, ure ivao sam i sakupljao njegove dersove - on je sam elio da u enja sufizma proiri to ve em broju slualaca. Nadam se da e ova u enja dodirnuti i vaa srca kao to su dirnula i probudila moje. Duboko sam zahvalan ejhu Tosun Bajraku koga je Efendi imenovao da bude moj vodi na putu istine. On me je
* 19 *

* 18 *

ohrabrio i nadahnuo da uredim i sakupim ovu zbirku. Ona je velikim dijelom proizvod njegovih suptilnih i osje ajnih prevoda predavanja koja je Efendi drao na turskom jeziku. Bez njega ova knjiga ne bi bila mogu a. ejh Tosun i ja smo bili po a eni tom blagodeti i milo u da rad na ovoj knizi privedemo kraju u Medini mjestu krajnjeg zemaljskog odmoritu naeg voljenog poslanika Muhammeda s.a.v.s. Njegov ivot nam je darovao bezbrojne primjere neprocjenjivih uputa i model najuzvienijih ljudskih postignu a za sve muslimane-dervie od samog po etka tesavvufa pa sve do dananjih dana. Medina je sva proeta njegovim prisustvom. Molitve moje idu ka tome da svjetlost njegova zablista u ovim dersovima i dotakne srca svih onih koji budu itali ovu knjigu. Sve greke i neta nosti u ovoj knjizi pripadaju neznanju i nemarnosti urednika.
ejh Ragib Halveti-Derrahi, Medina, Redeb 18. 1407. g. H

Sufizam
Sufizam je srce Islama, sama bit islamske duhovnosti. Duhovnost poti e od Adema a.s. Ona je kroz vijekove poprimala razli ite boje i oblike. Preko Isa a.s. i raznih duhovnih ljudi pa sve do Muhammeda a.s., u raznim oblicima duhovnost neprestano te e. Jedna rijeka moe te i kroz mnoge zemlje i svaka zemlja je moe prisvajati, smatrati isklju ivo svojom, ali ipak ta rijeka je jedna. Od samog praiskona te e jedna voda. Istina se ne mijenja. Mijenjaju se ljudi. Ljudi nastoje prisvojiti istinu ljubomorno je uvaju i samo za sebe, skrivaju i je od drugih. Ali istinu je nemogu e prisvojiti. Sufijski put vodi ka ukidanju posrednika izme u Allaha d.. i pojedinca. Cilj je djelovati u skladu sa Njegovom voljom i ne protiviti Mu se. Biti dervi ne zna i samo moliti se, prizivati i spominjati Allaha, ve sluiti i pomagati drugima. Biti iskreni dervi zna i podi i one koji su pali, obrisati suze sa lica onih koji pate, biti milostiv prema siro adima i onima koji su ostavljeni i sami na ovome svijetu. Razli iti ljudi imaju razli ite mogu nosti. Neki mogu pomo i svojim rukama, neki svojim jezicima, neki svojim dovama, a neki svojim imetkom.

* 20 *

* 21 *

 ovjek moe i sam putovati, ali to je teak put. Svi nai li ni ciljevi nalaze isti kraj. Istina je samo jedna. Zato da odbacimo hiljadugodinja iskustva koja se nalaze u vjeri? Ovdje i sada postoji istinska mudrost, koja nam je dostupna kao proizvod mnogogodinjeg traenja kroz iskuenja i greke. Velika greka je uzeti samo dio vjere. To e vas zasigurno udaljiti od istine. To je strana greka! Jako je opasno i i na lije enje nekom ko je samo djelimi no ljekar. Tiranin je onaj sa djelimi nom sposobno u upravljanja. Mnogi su zalutali u labirintu vjera i vjerskih razli itosti. Nalik su psima koji se bore oko jedne kosti, trae i samo svoje uskogrudne, samoive interese. Izlaz e prona i onaj koji se prisjeti jednostavne istine koja kae da postoji samo jedan Stvoritelj koji sve nas odrava. to se vie budemo prisje ali naeg zajedni kog Stvoritelja, bi e manje nesuglasica me u nama. ejh je poput doktora, a murid u enik je onaj koji je bolestan. U enik pristupa ejhu da bi se izlije io. Pravi ejh propisuje izvjesnu metodu rada, lijekove, da izlije i bolest murida. Ako oni budu slijedili ejhove upute, bi e izlije eni, a ako se uzohole, bolova e sve dok ih bolest ne satare. Bolesnici koji zanemare ili zloupotrijebe lijekove i upute ljekara, sami sebe bacaju u nesre u. Na viem nivou, veza ejha i murida je poput one izme u grozda i vinove loze. ejh vee grozd za lozu, ivotni sok unutar loze, te sami izvor tog ivotnog soka, koji se nalazi u korijenu vinove loze. Od velike je vanosti razumjeti ovu vezu. Ona je poput veze izme u sijalice i elektri ne energije. Ista struja se nalazi u sijalici kao i u transformatoru. Neki ejhovi imaju snagu od 20, a neki od 100 W, no kroz njih te e ista Boanska energija.
*22#

O i su prozori due. Ponekada ak i pogledom ejh vee muride za sebe. ejhov pogled nazar moe biti izvor ogromne snage. Po etni stadij je zaimati vjeru. Prvi korak na tom nivou je vjerovati svom ejhu, a to zna i biti mu pokoran. Kroz tu pokornost i predanost vaa arogancija i grubost e se preobraziti u poniznost, a vaa srdba i razne negativnosti poudne due nefsa preobrazit e se u blagost i dobroudnost. Ovaj prvi korak je uistinu golem i zna ajan. Nije ejh svaki onaj koji nosi turban, hrku i sli nu tradicionalnu odje u dervia. Pravoga ejha nije lahko na i i prepoznati, ali jednom kada ga na ete, Allahovom pomo u, prvi va korak pred njime je teslimijet pokornost. Kriti ko miljenje i propitivanje, koje se danas na zapadu tako mnogo potencira, imaju svoje vrijednosti, a oni iskreni i sa njima, s vremenom, mogu sti i do istine. injenica je da postoji neto tajanstveno i zastrauju e u slijepoj pokornosti. Moda je isprva najbolje istraiti, posmatrati, dobro razmisliti i rijeiti se svih sumnji i pitanja prije nego izaberemo nekog ovjeka za svoga ejha. U naoj tradiciji obi no se smatra velikim nepotivanjem dervikog kodeksa ponaanja adaba propitivati ili sumnjati u svoga ejha. Ali, moe biti veoma korisno pitati ejha o onome to nam nije jasno, jer dobijaju i odgovore na ta pitanja naa vjera se u vr uje i postaje nam jasnija. ak je i poslanik Ibrahim a.s. pitao svoga Uzvienog Gospodara: "Gospodaru moj, na koji na in ti oivljava mrtve?" Uzvieni Gospodar mu odgovori: "Ibrahime, ta se dogaa sa tvojom vjerom, zar ti sumnja u mene?" Ibrahim a.s. odgovori: "Ti zna ta je u mome srcu i da ja ne sumnjam u Tebe, ali sam poelio to vidjeti sopstvenim o ima."
023
#

U vjeri postoje etiri nivoa. Na prvom je znanje - neko vas prvo obavijesti o ne emu to ranije nikada niste vidjeli. Na primjer, mnogi ljudi su mi govorili o ovoj zemlji - Americi, ali ja je ranije nisam vidio. I tako, jednog dana odlu io sam da sjednem u avion i nakon izvjesnog vremena ugledao sam vau zemlju kroz njegov prozor. Kada je o ima svojim ugledah, prirodno je moja vjera o njenom postojanju postala ja a. Sada kada sam tu, ja sam se uvjerio u njeno postojanje. Na krajnjem nivou ovjek bi trebao postati dio ove zemlje, tj. postati ono u ta se li no uvjerio. etiri nivoa vjere su: Znanje o ne emu, Vi enje ne ega, Biti u ne emu i Postati neto. U po etku je dobro sumnjati, ali ne smijete ostati u sumnji. Sumnja bi vas trebala dovesti do istine. Nemojte ostati na pitanjima. Pamet vas isto tako moe prevariti. Znanje i nauka vas mogu zavarati. Postoji izvjesno stanje koje su neki ljudi doivjeli, a to je da o i, koje vide, prestanu vidjeti; ui, koje uju, prestanu sluati; a pamet, koja nastoji stvari objasniti, prestane stvari objanjavati. Narod Ibrahima a.s. bijae idolopokloni ki. On je li no eznuo da spozna istinu. Jedne no i ugleda najsjajniju zvijezdu i re e: "Ti si moj Gospodar!" Potom se pojavi pun mjesec. Bio je daleko ve i i sjajniji od bilo koje zvijezde. Ibrahim a.s. ga ugleda i re e: "Ti si moj Gospodar!" S jutrom se pojavi sunce, a mjesec i zvijezde i eznue. Ibrahim a.s. ugleda sunce, hal udnje za Gospodarom ga je jo drao te re e: "Od tebe nema nita ve e. Ti si moj Gospodar!" Ali, no se opet spusti i sunce nestade. Ibrahim a.s. tada izjavi: "Moj Gospodar je Onaj koji ini da se stvari pojavljuju i nestaju, Onaj koji stoji iza svih promjena." Dakle, putem mnotva, uistinu, mogu e je sti i do jedinstva. U nama postoji bitka izme u strastvene due nefsa i razuma. Ova bitka traje cijeli ivot. Pitanje se nuno
*24#

postavlja: Ko e koga prevaspitati, ko e kime zagospodariti? Ako pobijedi va razum onda ete po prirodi stvari postati oni koji vjeruju, oni koji prihvataju istinu. Ali, u slu aju da vaa strastvena dua zagospodari vaim razumom, vi biste tada neizostavno bili me u onima koji pori u istinu.

Kae se da ejh ne bi trebao nikada i i sultanu; no, ako i ode do njega, i u tom slu aju sultan je njegov gost. To zna i da ejh ide sultanu da bi ga podu io i za njegovu dobrobit, a ne da bi bilo ta od njega dobio. Pa ipak, i ejhovi se moraju uvati iskuenja novca, slave i mo i. Desilo se da je sultan Otomanskog carstva po eo dolaziti na sijela naega dervikog reda. Ubrzo je bio zadivljen mudro u derrahijskog ejha i zavolio zikr dervia. Nakon izvjesnog vremena, on re e ejhu: "Ja sam zaista dirnut i nadahnut posjetama tekiji, tobom i tvojim derviima. elio bih da vas potpomognem najbolje to mogu. Molim te, ne ustru avaj se da zatrai od mene ta god da poeli." Ovo je bila zaista velikoduna ponuda, irom otvorena vrata riznica vladara jedne od najve ih i najbogatijih imperija na zemlji toga vremena. "Da, moj sultanu, ti moe u initi jednu stvar za mene," ejh mu odgovori. " Molim te da vie ne dolazi u tekiju." Ovo je jako uzdrmalo sultana, te on u zaprepatenju upita: "Da nisam u emu pogrijeio? Ja ne poznajem sva dervika pravila i adabe, izvinjavam se ako sam vas ime povrijedio." "Ne, ne," re e ejh, "ti me nisi ni im povrijedio, problem nije u tebi ve u mojim derviima. Prije tvoga dolaska oni su klanjali i zikrili samo zarad Allaha, no sada, pri spominjanu Allaha i molitvi, oni misle na tebe. Oni sada razmiljaju kako
0250

da steknu tvoju naklonost, o bogatstvu i mo i koja bi ih mogla zapasti ako zadobiju tvoje simpatije. Ne, moj sultanu, problem nije u tebi nego u nama; bojim se da mi nismo dovoljno duhovno sazreli da podnesemo tvoje prisustvo u tekiji, zbog toga sam prisiljen da te zamolim da ovamo vie ne dolazi."
001

Jednom prilikom sultan je jahao ulicama Istanbula, okruen svojom vojskom i dvorjanima. Da vidi lice sultana bijae se mnogo svijeta okupilo. Dok je sultan prolazio, narod mu je naklonom izraavao potovanje. Svi se redom sultanu klanjae osim jednog siromanog dervia. Kada to sultan primijeti, zaustavi povorku i naredi svojim slugama da mu dovedu tog neotesanca. "Zato mi se nisi poklonio kao i svi ostali," sultan ga upita. "E moj sultanu," dervi re e, "zar ne vidi da ti se svijet klanja samo zato to ima ono to oni arko ele: novac, mo , poloaj. Hvala dragom Allahu meni te stvari nita ne zna e. Pored toga, zato bih se ja klanjao tebi kada ja imam dva roba koji tobom gospodare." Kao grom iz vedra neba, odjeknue ove rije i. Svjetina razjapi usta od zaprepatenja, a sultan od bijesa preblijedi. "ta misli time da kae!" sultan zaurla povrije eno. "Srdba i pohlepa su dvije stvari koje robuju meni, a tobom gospodare," re e mirno dervi gledaju i sultana pravo u o i. Pogo en strijelom istine, pravo u srce, sultan u trenu shvati poruku dervia. Neko vrijeme bijae nepokretan, skamenjen, potom mirno sjaha sa svoga konja i nakloni se siromanom derviu.
SOCal

Uzvieni Allah je rekao: "Mene cijeli svemir ne moe obuhvatiti, ali moe srce iskrenoga vjernika." U biti, Allah d.. ne moe stati u ljudska srca, On ne moe biti ograni en prostorom, ali On se moe obznaniti u srcima ljudi. Mi nismo Njegov djeli , On je nedjeljiv. On je sve stvorio i On se manifestuje u naim Srcima ine i nas, na taj na in, njegovim halifama , Njegovim predstavnicima na namjesnicima zemlji. Mi smo Njegova manifestacija, o evidni dokaz Njegovog postojanja. Allahovi atributi szfati obznanjuju se putem naih misli i djela; u nekome je prisutno Njegovo milosr e, u nekome samilost, a u nekome Njegova velikodunost. Dakle, postoji bit Allahova, a postoje i Njegovi osobine. Bit Njegovu je nemogu e razumjeti, ali donekle moemo razumjeti Njegove osobine. U stvari, dio dervikog odgoja zna i razotkrivati Njegove osobine u sebi. Uzvieni Allah je rekao: "Moji robovi e Me vidjeti Onakvog kakvim Me budu zamiljali." To ne zna i da je Allah d.. drvo planina ako Ga zamiljate takvim. To se ne odnosi na pojavne stvari ve na Njegove osobine; prema tome, ako u nama zaive Njegove osobine milosti i ljubavi, takvog emo Ga i na i: Milostivog i punog ljubavi. Me utim, ako u nama prevladaju atributi srdbe i osvetoljubivosti, On e nam se tada takav i prikazati. Nemogu e je i zabranjeno govoriti o Allahovoj biti zatu , ali u sufizmu je dozvoljeno govoriti o Njegovim svojstvima szfatima . Na kraju puta, dervi stie do potpune predanosti, tu sva pitanja postaje mekama prestaju. Elektri na energija svugdje je prisutna, ali ako imate tri sijalice, na primjer, manifestaciju te energije jasno ete vidjeti samo u tim sijalicama. Vi morate zaviriti u sebe, postati svjesni svojih mogu nosti, njihovih po etaka i krajnjih granica. Prema tome, vi morate spoznati sebe, jer samo tim

* 26 *

* 27 *

putem ete razotkriti izvjesne Allahove osobine u sebi i razumjeti vau vezu sa njima. Vi morate zaroniti u dubine vaega bi a, van sebe ne ete nita prona i. Sve stvoreno Boija je manifestacija. No, ba kao to u nekim djelovima ove planete ima vie sun anih dana i sunce ih ja e i due osvjetljava, tako i u nekim ljudima Boanska svjetlost due i ja e sija. Ba kao to su ti dijelovi planete dobili na dar vie sun eve svjetlosti, tako su neki ljudi dobili na dar vie Boanske svjetlosti. Od svih ljudi, Poslanici su oni koji su dobili najvie svjetlosti Boanske. Pored kvantiteta, tu se radi i o kvalitetu. Pitanje se postavlja: Koji su se to atributi manifestovali? U nekim ljudima se moe manifestovati vie Boanskih atributa. U Poslanicima se obznanjuju sve Boanske osobine. Mjesec odraava svjetlost sunca. Sunce je Istina, a mjesec je svaki Poslanik.

Ljubav
Ljubav je Allahova tajna, a Put sufija tayikat je Put ljubavi. Ljubav je teko opisati rije ima. To je sli no pokuaju da se opie med, nekome ko ga nikada nije okusio i koji ne zna ta je med u stvari. Onaj zaljubljeni ---aik prepozna e sve to je lijepo i dobro u svakoj stvari. Aik u i od svih stvari i u svemu vidi Allahovu blagodat, plemenitost i milost. Aik je duboko zahvalan Allahu na svim Njegovim blagodatima. Zahvalnost je samo prvi korak na Putu do ljubavi Boanske, u zahvalnosti je skriveno sjeme ljubavi. Vremenom e sjeme porasti i donijeti plodove. Potom, ko god okusi te plodove osvjedo it e se i osjetiti ta je to istinska ljubav. Bi e veoma teko onima koji su te plodove okusili opisati svoje stanje onima koji te plodove okusili nisu. Ljubav je poseban, bolni uitak. Tajnu e spoznati onaj kojem se ta bol u srcu pojavi. On e se osvjedo iti da je Istiniti Hakk u svim stvarima i da sve stvari vode ka Allahu Uzvienom. U biti, nema ni ega osim Uzvienog Hakka. U toj spoznaji aik e sebe izgubiti, nestati u moru Istine. ta god da ste od ljubavi aka okusili, na bilo koji na in i na bilo kojem stepenu, to je samo mali djeli Boanske ljubavi. Ljubav izme u mukarca i ene je tako er
* 29 *

*28#

dio te Boanske ljubavi. Ipak voljena osoba moe postati zastor izme u te prolazne ljubavi i upotpunjenja ljubavi vje ne. Jednoga dana inallah taj zastor e pasti i istinski Voljeni e se pojaviti, na istinski cilj e se ostvariti u svojoj Boanskoj veli anstvenosti. Allahove blagodati nam esto dolaze preko drugih ljudi, iskrenih Allahovih robova. Na taj na in se Boanska ljubav manifestuje me u ljudima. ejh je onaj koji vino sipa sakija---, a dervi je aa. Ljubav je vino. Rukama onoga koji vino to i aa-dervi se puni. Znajte da je ovo pre ica. Na taj na in, ljubav ovjeku moe biti ponu ena iz ruku drugog ovjeka. Ovom stazom ljubavi najbre se putuje.

Tada e se pojaviti va ejh ili neko od bra e dervia i re i: "Uzmi sva moja dobra djela. Za mene je dovoljno ako ti u e u dennet." Boanska milost i pravda e tada stupiti na scenu. Zbog svoje plemenitosti i ljubavi, i ejh i dervi e biti uvedeni u dennet. I tako emo mi putovati ruku pod ruku, naslanjaju i se jedan na drugog. Niko od nas, u biti, nije od velike vrijednosti, ali zbog onih velikih ljudi prije nas i zbog nae me usobne ljubavi mi emo jedni druge, ako Bog da, ponijeti u dennet! Dakle, ljubav izme u ejha i dervia ni u kom slu aju nije primjer svjetovne ljubavi!

Jednom me je jedan od mojih dervia upitao da li je ljubav dervia prema ejhu primjer svjetovne ljubavi. Da biste zaista razumjeli odnos izme u ejha i dervia, morate imati na umu i ovaj i onaj svijet. Na Sudnjem Danu svaka dua e biti pitana o djelima koja je sa sobom donijela i da li su ona dovoljna za dennet. Na Boanskoj vagi mizanu sva naa djela bi e na jednoj strani, a svi nai grijesi na drugoj. Kada vaa djela budu izvagana i kada shvatite, kao to e shvatiti mnogi od nas, da nemate dovoljno dobrih djela za denneta, obrati ete se svome bra nom drugu, u nadi da ete od nje/njega dobiti broj potrebnih djela i tako se izbaviti iz tog velikog belaja. Me utim, zaokupljeni sopstvenom nevoljom, on/ona e re i: "A ta je sa mnom? Ni ja nemam dovoljno dobrih djela da u em u dennet. Ko e meni pomo i?" Obrati ete se tada svojim roditeljima, me utim, i oni e biti u potrebi za dobrim djelima i ne e biti u stanju da vam pomognu. Ophrvani i zapanjeni estinom Sudnjeg Dana i oni e govoriti: "I mi smo izgubljeni, ho e li nama iko pomo i?"

Jedan od izuzetnih primjera ljubavi je odnos izme u poslanika Jusufa a.s. i Zulejhe, Potifarove ene. Za Jusufa a.s. se govori da je bio najljepi od svih Boijih poslanika. Zulejha se zaljubila u njega im ga je ugledala. Ona je rtvovala sve za svoju ljubav prema njemu novac, ugled i status. Toliko je bila poludjela za Jusufom da je dijelila svoje najvrijednije bisere svakom ko bi joj donio vijest o njemu. Tako je obrukala sebe i izazvala skandal me u aristokracijom i uglednicima Egipta - udata ena bestidno zaljubljena u roba svoga mua! U ovome se krije duboka istina. To nije bila obi na ljubav. Kada je ljubav tako snana, uprkos tome to moe sadravati u sebi neto zabranjeno ili ak nezakonito, ona nam moe pomo i da potpuno zaboravimo na sebe, tj. da se pro emo sebe. Ta ljubav nas moe odvesti iznad ustaljenih pravila i ograni enosti drutva. Ta ljubav nas moe dovesti do istine.
* 31 *

0300

Kada je Zulejha ula da je postala predmet ogovaranja me u enama visokog drutva, odlu i da im odri lekciju, te pozva svoje poznanice na ru ak. Za desert ih je posluila svjeim vo em. Kraj tanjira sa vo em servirala im je otre noeve da sa njima mogu guliti i sje i jabuke. Upravo kada su one bile zabavljene svojim desertima, Zulejha u sobu uvede Jusufa. Kada su ga ugledale, zate ene njegovom ljepotom zaboravile su na otrinu noeva i na vo e koje su upravo rezale njima, te se sve redom izporezivae. Zulejha tada pobjedni ki povika: "Vidite ta vam se desilo, moete me sada kriviti!?" Godinama nakon toga njihovi poloaji u drutvu su se izmijenili. Jusuf postade faraonov prijatelj i najblii savjetnik, drugi po mo i u zemlji. Zbog njene skandalozne ljubavi Zulejhu je mu odbacio. Ona je tada bila preputena tekom ivotu; za puko preivljavanje morala je naporno raditi, pa ak i prosja iti. Jusuf a.s. ugleda Zulejhu na ulici jednoga dana. Bio je obu en u svilu, jahao na prelijepom vrancu okruen savjetnicima i li nom gardom. Zulejha je bila obu ena u poderine, njena ljepota izblijedila sred tegobnog ivota i prohujalih godina. Jusuf a.s. si e sa konja, pri e Zulejhi i re e: "O Zulejha, ja znam koliko si me prije eljela i kolika je bila tvoja ljubav prema meni, ipak, morao sam te odbiti, jer ti bijae udata ena, a ja rob mua tvoga. Sada si slobodna, a ja nisam vie rob; ako me jo eli spreman sam da te uzmem za enu. Zulejha ga pogleda, a o i joj blistae. "Ne Jusufe," re e mu, "moja velika ljubav prema tebi bila je samo zastor izme u mene i vje nog Voljenog. Milo u Njegovom, taj zastor sam pokidala. Sada, kada sam pronala svog Mauka, meni tvoja ljubav vie ne treba." Putem svoje velike ljubavi prema Jusufu a.s., Zulejha je pronala Ono to svi mi traimo - Izvor Ljubavi Boanske. * 32 *

6)&1

U Istanbulu ima jedna prelijepa damija, to je Bajazitova damija. Od vremena kada je sagra ena, od njenih samih po etaka, sufije i dervii su bili prisutni u njoj. ejha Demali Halvetija r.a., jednog od ejhova naega reda, sultan je pozvao da odri propovjed hudbu na dan otvaranja ove veli anstvene damije. Mudri ljudi Istanbula, uglednici, aristokracija i sultan li no bijahu tamo. Krem Otomanskog carstva skupio se toga dana. Kada ejh iza e da odri govor ovoj skupini u enih i uglednih ljudi, nekakav prost ovjek iz pozadine sko i na noge i re e: "O ejhu, izgubio sam svoga magarca. Cijeli Istanbul je ovdje, molim te pitaj ih da je iko vidio moga magarca?!" "Sjedi dole," re e mu ejh, "na i u ti magarca." Potom se on obrati okupljenom svijetu: "Ima me u vama neko, a da ne zna ta je to ljubav i da nije okusio nimalo ljubavi ni na koji na in?" Nakon to je ejh to rekao zavladao je tajac, neko vrijeme narod bijae kao uko en. Bijahu potpuno zate eni onim to se dogodilo kao i samim ejhovim pitanjem. Ali ubrzo potom, jedan po jedan, ustadoe tri ovjeka. ovjek koji se prvi ustao re e: "Istina je, ja ne znam ta je to ljubav, nisam je nikada okusio, osje anje ljubavi mi je potpuno nepoznato." Ostala dvojica, klimanjem glava, potvrdie isto. Potom se ejh obrati ovjeku koji je izgubio magarca: "Ti si izgubio jednog magarca, a ja sam ti evo pronaao tri!" Ali, ak i magarac voli svjeu travu. I on je bolji od ove trojice. Kada ljudi nau e da vole stvarnom, istinskom ljubavlju, njihova postaja mekam nadilazi mekam meleka. Ali ako mi bar na neki na in ne iskusimo ljubav, onda padamo nie i od magarca. * 33 *

To me je podsjetilo na jo jednu pri u o magarcu. Jednom je jedan od apostola havarijuna Isaa a.s. drao propovijed u malom gradu. Ljudi su od njega traili da im pokae udo oivljavanja mrtvih, kao to je to Isa a.s. radio. Tada oni skupa krenue do gradskog groblja i zaustavie se kraj jednog groba. Apostol zamoli Allaha da oivi tog mrtvaca. Mrtvac ustade iz groba, pogleda unaokolo i povika: "Moj magarac, gdje je moj magarac?" Za ivota on bijae siromah, magarac je bio najvrijednija stvar koju je posjedovao, najvanija stvar u njegovom ivotu. Isto vai i za vas. Ono za ta ste najvie sr ano vezani odredi e to to e se s vama dogoditi na dan proivljenja. I na onome svijetu bi ete zajedno sa onima koje volite.

Duhovni odgoj dervia

Veliki sufija, Ibrahim bin Edhem k.s., jednom bijae sultan od Belha. Napustio je vladavinu na ovom svijetu da bi postao kralj na budu em. Posmatraju i njegov slu aj, mogli bismo pomisliti da smo mi oni koji trae i pronalaze, ali zaista nije tako. Allah Uzvieni je onaj koji nas poziva, a mi se potom odazivamo. Budu i da smo u neznanju, mi esto oklijevamo ne prihvataju i smjesta poziv Allaha d.. Mi tako ekamo, razmatramo i razmiljamo. Ibrahim bin Edhem k.s. tako er je razmiljao o svom stanju. On je elio da bude dervi i posveti svoj ivot potrazi za Allahom, ali je bio vezan mnogim stvarima kojih se trebao odre i. Morao je odbaciti svoje kraljevstvo i zvanje sultana. Primio je poziv od Uzvienog Allaha, ali jo uvijek nije bio spreman da kae: "Odazivam ti se Godpodaru i pokoravam Tvojim naredbama!" Prisje anje i spominjanje Allaha zikrullah jedan je od temelja sufijske prakse. Biti u zikru zna i biti stalno svjestan prisutnosti Allaha. Ibrahim bin Edhem, u tom trenutku svog ivota, jo nije bio spreman i sposoban za ovaj in prisje anja. Ipak Allah je traio od njega da mu se priblii.
* 35 *

* 34 *

Jedne no i, dok je sultan Ibrahim spavao, zavaljen u svoj pernati duek, svilene plahte i najfinije jorgane, u srcu mu se javi snano osje anje: "Ja moram i i, ja moram sve ovo napustiti!" Ubrzo potom za uo je udnovate zvuke na krovu svoje palate, neto nalik na organje. On ustade uznemiren, otvori prozor i povika: "Ko je to?! ta se to gore deava?!" Odozgo mu se javi glas: "Oremo zemlju!" Ibrahim tada, ve prili no ljut i iznerviran povika: "Kakve su to budalatine? Zar se moe orati na krovu palate?" Isti glas mu ustro odgovori: "Zato da ne, ako ti misli da moe prona i Allaha zavaljen u svoje svilene plahte i jorgane, moemo vala i mi orati po krovu tvoje palate!" Na putu ka Uzvienoj Istini mora ete uloiti izvjesne napore i podnijeti izvjesne terete i bol. Allah vam je blie nego vi sami sebi. On je rekao: "Izme u vas i Mene postoji 70000 zastora tame i svjetlosti, ali izme u Mene i vas nema zastora." On vam je blii nego vi sami sebi! Ako ne budete na ovakav na in razmiljali o Njemu, moete pretraiti i cijeli svemir, ali Ga tako ne ete na i; kao i ruski astronaut koji se nadao da e na mjesecu Boga ugledati, pa je na povratku morao izjaviti: "Oh, ja ne vidjeh Boga gore!" On Ga mora potraiti u sebi... Teko je vidjeti neto kad vam je tako blizu. Vi Ga ne vidite upravo zbog Njegove prevelike blizine. S druge strane, ne moete vidjeti ni ono to je predaleko. Jednom neka mala riba pri e velikoj i re e: " ula sam da ima nekakav okean, da li ti zna gdje je i moe li mi ga pokazati?" Velika riba joj odgovori: "Ako eli sagledati okean, mora prvo iz njega iza i!" U biti, nema ni ega osim Uzviene Istine, ba kao to riba ne moe iza i iz okeana da bi ga vidjela, i nama je nemogu e iza i iz istine da bismo je sagledali.
a36o

Uzvieni Allah kae: `Blii Smo vam od vratne ile kucavice." Allah vam je tako blizu, unutar vas samih i oko vas, okruuje vas sa svih strana. Kud god da se okrenete tamo je Allah, On je svuda oko vas. Vi ste poput riba u moru. No, vi Ga ne moete vidjeti dok On to ne odlu i. On e vam se obznaniti na na in koji je primjeren vama i razli it od iskustva drugih. Prema tome, vi nikada ne ete biti u stanju potpuno prenijeti svoje iskustvo nekom drugom. Allaha ne mogu obuhvatiti Zemlja ni nebesa, ali moe srce iskrenog vjernika. Boansko iskustvo dolazi iz tvoga srca. Allah Uzvieni e vam se pojaviti u skladu sa vaim mogu nostima, to je razli ito za svakog od nas. Drugom prilikom Ibrahim bin Edhem bijae krenuo na izlet sa svojim podanicima. Kada su stigli, raznovrsnu hranu prostrijee ispred njega. Me utim, jedna vrana se obrui pravo na sofru i odnese im hljeb. Sultan Ibrahim naredi slugama da slijede tu vranu. Oni odmah uzjahae konje i po ee je slijediti sve dok nisu stigli do ovjeka koji bijae vezan za drvo. Oni vidjee kako vrana spusti hljeb u njegova usta. Garda izvjesti Ibrahima o tome i on se odmah uputi do vezanog ovjeka. Kada stie, upita ga: "Ko si ti i otkuda u ovakvom stanju?" "Ja sam trgovac," ovjek mu odgovori, "hajduci su me presreli i oplja kali; ve danima sam ovdje vezan. Svakog dana me hrani ova ptica, a kada oednim pojavi se mali oblak, osvjei me kiom i ugasi mi e ." Kao to je govorio Isa a.s., ugledajte se na ptice. One izlaze rano ujutro i Uzvieni Gospodar im obezbje uje opskrbu nafaku . Potom se one, site, vra aju u svoja gnijezda no u. Ptice ne moraju da rade za svoju opskrbu. Primjerom vezanog ovjeka, Allah je vidno predo io Ibrahimu da on ne mora biti vezan za svoj sultanat i ovaj

*37#

dunjaluk, jer onima koji sve zarad Njega napuste, On direktno daje opskrbu. Isa a.s. je napustio dunjaluk, on se potpuno proao ovoga svijeta. Na kraju, sve to je Isa a.s. posjedovao bile su dvije stvari: ealj koji je koristio za eljanje brade i aa iz koje je pio vodu. Jednoga dana on vidje starog ovjeka koji je eljao bradu svojim prstima i tada on baci svoj ealj. Drugom prilikom vidje ovjeka koji je pio vodu iz svojih ruku i tada on baci i svoju au. Sve dok se ne rastane sa ovim svijetom i svime u njemu, ne e se sresti sa svojim Gospodarom. Ovdje morate biti veoma paljivi. Isa a.s. je primjer potpunog naputanja materijalnog svijeta. Na drugoj strani vi imate velikog poslanika i vladara Sulejmana a.s.. Bio je bogatiji od najbogatijih i mo niji od najmo nijih na ovome svijetu. Poslanik Sulejman je bio vladar ljudi, dinna, ivotinja i prirodnih elemenata. Sve dok u tvom srcu ima ljubavi za ovim svijetom, on e biti zastor izme u tebe i tvoga Uzvienog Gospodara. Ako ima sve to poeli u materijalnom smislu, a moe lahko bez toga, to je u redu. U drugu ruku, ako nema nita sem riblje glave, a ne moe bez nje, onda se jo nisi proao ovoga svijeta. Srcem treba ostaviti ovaj svijet, materijalno siromatvo nije neophodno. Ibn Arebi k.s., koji se smatra jednim od najve ih ejhova u tesavvufu, na svom putovanju u Tunis sreo je predanog asketu-ribara. Ribar je ivio u kolibi od blata. Lovio je svakog dana i sav ulov bi podijelio siromasima u selu, osim jedne riblje glave koju bi kuhao sebi za ve eru. Ribar postade dervi Ibn Arebije, a vremenom i ejh. Kada se jedan od ribarevih dervia odlu io da krene na put u paniju, ejh-ribar zatrai od njega da posjeti Ibn Arebiju i zamoli ga da mu poalje neku duhovnu uputu, jer je ve due vremena osje ao zastoj na duhovnom putu.
#380

im je stigao u mjesto gdje je Ibn Arebija boravio, dervi se po eo raspitivati o njemu. Mjetani toga grada pokazae mu veliku palatu na vrhu brda govore i: "Ono je ku a ejh ul-Ekbera." Dervi nije mogao povjerovati svojim o ima da veliki ejh, ejh ul-Ekber, ivi u pravoj sultanskoj palati, imaju i u vidu u kakvoj skromnosti ivi njegov ejh. Oklijevaju i, on se pribliavao palati. Usput je zapazio obra ena polja, bogate vo njake, stada ovaca, koza i druge stoke. Svaki put kada bi upitao za vlasnika tih polja, vo njaka i ivotinja, rekoe mu da sve to pripada Ibn Arebiji. Dervi se u udu pitao kako moe toliki dunjalu ar biti sufija i ejh. Kada stie do palate, njegovi strahovi bijahu potvr eni. Tu je bilo bogatstva i obilja iznad svih njegovih o ekivanja. Zidovi bijahu od najljepeg mermera, podovi zastrti skupocjenim ilimima, sluge raskono odjevene. Njihova odje a bijae skupocjenija od odje e najbogatijih ljudi iz rodnog sela dervia i njegovog ejha-fukare. On upita za Ibn Arebiju i rekoe mu da je ejh otiao u posjetu kralju i da e se uskoro vratiti. I zaista, ubrzo potom on ugleda povorku koja se kretala prema palati. Na elu te povorke bila je kraljeva po asna garda, svijetlih oklopa i oruja jahali su na prelijepim arapskim konjima. Za njima je jahao ejh uI-Ekber, obu en u raskonu odje u, na glavi mu bijae turban od kojega se ne bi ni sultan postidio. Kada dervia dovedoe pred Ibn Arebiju, sluge im prinesoe kola e i kahvu. Dervi mu kratko prenese poruku i molbu svoga ejha. On je bio okiran i revoltiran kada mu je Ibn Arebija odgovorio sljede e: "Prenesi svome ejhu da je njegov osnovni problem u tome to mu je srce jo uvijek previe vezano za ovaj svijet." Kada se dervi vratio ku i, ejh-ribar ga sa velikim arom upita da li se susreo sa Ibn Arebijem. S oklijevanjem dervi priznade da ga je posjetio. "Pa dobro, da li ti je dao neki savjet za mene," upita ga ejh nestrpljivo.
0390

Dervi je na sve na ine pokuavao izbje i da svome ejhu prenese Ibn Arebijine rije i. Za njega su one bile u velikom neskladu sa istinom, uzimaju i u obzir Ibn Arebijino bogatstvo i luksuz u pore enju sa siromatvom i asketizmom njegovoga ejha. Osim toga, Ibn Arebijine rije i bi mogle uveliko povrijediti siromanog ejha ribara. No, ejh ribar je bio neumoljiv u svome nastojanju da iz njega izyu e cijelu istinu, te naposljetku on nemade kud ve da mu vjerno prenese poruku ejh Ekbera. uvi poruku svoga ejha, ejh ribar briznu u pla . Na to se njegov dervi jako za udi shvativi da su ejh Ekberove rije i dodirnule najtananije strune njegovoga srca. "On je potpuno u pravu," re e ejh-ribar, "on uistinu ne mari za svo bogatstvo koje posjeduje, njegovo srce je isto od vezanosti za ovaj svijet, ali ja svake no i, nakon to pojedem svoju ubogu supu od riblje glave, pustim uzdah iz srca svoga: "Ih da je bila cijela!"
COa

ruha, dok je Sulejman a.s. u svom namjesnitvu objedinjavao ovosvjetsku i duhovnu vlast. Ako ste vi kojim slu ajem sultan u ovome svijetu, teko da e ljudi biti zadovoljni u suglasnosti sa vaom vladavinom. To je veoma teko ostvariti. Musa a.s. se alio Allahu: "Ja se trudim da Tebi robujem i radim za Tebe, me utim svi govore i rade protiv mene." Allah mu odgovori: "Musa, ti si samo pusto tijelo od krvi i mesa, a Ja sam Tvorac svega. Ja sam Onaj koji sve hrani i odrava, a ipak se ljudi stalno ale na Mene, pa ak i otvoreno govore protiv Mene!" Zbog toga Allah ostaje skriven, bar od ve ine ljudi, dok su oni rijetki i dan danas kadri Ga vidjeti o ima srca! Moete zamisliti ta bi se desilo kada bi bilo mogu e vidjeti Allaha kao to je bilo mogu e vidjeti Njegove Poslanike. Svi biste pojurili ka Njemu sa svojim molbama i albama: "Gospodaru, ja nemam djece; ja nemam dovoljno novca; ja sam izgubio posao." Drugi bi se bunili govore i: "Mi nismo zadovoljni Tvojom pravdom!" Zbog toga se Allah sakrio, sakrio se od onih koji se neprestano ale... No, da se sada vratimo naoj pri i. Ljudska volja je ograni ena. Ne zavaravajte se milju da ste vi oni koji trae i da ete svojim snagama neto prona i. Ibrahim bin Edhem je bio pozvan od strane Uzvienog Hakka, ali poduka mu je stigla preko ovjeka koji se pretvarao da ore na krovu njegove palate i preko vrane koja je hranila zavezanog ovjeka. Ali jedno nemojte zaboraviti - i vi morate prepoznati te znakove. Gledati nije dovoljno, jer od vas se trai i da vidite, nije dovoljno samo sluati, jer vi morati i uti i razumjeti. Kona no, jednoga dana Ibrahim Edhem napusti svoju palatu i zaputi se u pustinju. Usput je sreo nekakvog siromaha, obu enog u dronjke. Bez obzira to mu je sva

Svaki od Poslanika je dobio specifi no zaduenje. Uloga Isaa je bila da na li nom primjeru pokae naputanje dunjaluka i nehajnost spram njega. Rije i i djela Boijih Poslanika i Allahovih miljenika ne pripadaju njima. Oni vie nemaju sopstvene volje. Oni samo izraavaju volju Allaha. Taj stepen mogu zadobiti i Allahovi prijatelji niega ranga. Oni gledaju, sluaju, govore, hodaju i djeluju sa Njime. U tom smislu ni Isa a.s. nije imao vlastitu volju. On je bio izraz Allahove volje u smislu posebne uloge i cilja koji mu je bio odre en. Ovo je mogu e za ljude koji vole Allaha i koje Allah voli. Kod Sulejmana a.s. Boanska snaga se manifestovala preko bogatstva i mo i. Isa a.s. je bio sultan srca i duha

* 40 *

* 41 *

odje a bila iskrpana i pohabana, taj siromah je pronaao svoga Gospodara u samo i pustinje. Njegova nutrina je bila prelijepa i bogata. S druge strane, Ibrahim je bio obu en u samu svilu, ali njegova je nutrina bila bolesna i ruevna, jer nije poznavao istinu. Ibrahim ponudi tom siromahu da razmijene odje u; tako i u inie. Prijanji sultan, Ibrahim bin Edhem, okrenuo je svoja le a dunjaluku. Njegovo kraljevstvo, bogatstvo i mo , njegova odje a i poloaj, bijahu samo puki zastori izme u njega i Njegovog Stvoritelja. On ih izdera i odbaci. Naravno, on je morao te stvari prvo posjedovati da bi poslije bio u stanju da ih odbaci. Prihvatio je poziv Uzvienog Hakka, odazvao se i krenuo putem koji mu je bio odre en. Ibrahim bijae upu en ka sultanu istine, ejhu i svom budu em u itelju muridu. Pod njegovim budnim okom on zapo e najve u bitku ovoga svijeta - bitku protiv svoga nefsa. U svrhu njegovog dervikog odgoja, ejh ga posla na duhovno putovanje sejahat da bi ga isprobao i da bi Ibrahimu postalo jasno stanje njegovoga srca. Ova vrsta duhovnog odgoja teybijeta nalikuje itanju izvjesne knjige. Kada je prvi put pro itate, razumje ete odre ene stvari; kada je jo jednom pro itate, otkri e vam se neto vie, ali kada je po tre i put budete itali, sti i ete na jo ve i stepen razumijevanja. ejh posla Ibrahima da ita knjigu svog dotadanjeg ivota, ne bi li bio u stanju da je razumije sa vieg nivoa poimanja. Najobimnija knjiga koja postoji je ovaj svijet i va ivot u njemu koji ste dobili na dar. itajte je stalno iznova. Veliki dio ove knjige pripada vaoj prolosti. Ako je budete itali, uvijek iznova, na i ete u njoj mnoge promjene, jasno e vam biti pokazano ono to vi jeste i ono to ste bili. Na taj na in ete biti u stanju da se promijenite. To je veoma prostrana
0420

knjiga, ona se prostire od ove zemlje, koja vas dri, pa do najudaljenijih nebeskih prostranstava. Ibrahim bin Edhem se jedne hladne zimske ve eri vratio u svoj rodni grad Belh. Klanjao je no nu molitvu u velikoj damiji koju je sagradio dok je jo bio sultan. No nosi izuzetnu vanost za duhovnog tragaoca. Vrijeme no ne molitve po inje otprilike sat i po poslije zalaska sunca i traje dva i po sata poslije toga. Nakon obavljene molitve namaza, neki ljudi odlaze ku i da bi bili sa voljenim osobama. Gledaju ih o ima iskrenosti, smiruje ih ak i miris njihovih uvojaka. Ljubav prema porodici isto tako spada u vrstu predane ljubavi, ali ne smijemo zaboraviti da ta ljubav ne moe biti na viem mjestu od ljubavi prema Allahu Uzvienom. Poslanici i evlije esto su provodili no i u djelima pobonosti ibadetu . Nakon obavljenog no nog namaza, Ibrahim nije imao kuda da ide. Tada pomisli: "Na kraju krajeva, ovo je Allahova ku a i ja sam je sagradio da bude otvorena za svakoga. Prona i u neko oe i provesti no ovdje u ibadetu." No, ubrzo u damiju u e njen upravitelj mutevelija. Igrom slu aja, samo no prije te neko je ukrao ilim iz te damije. Kada je mutevelija ugledao dervi-Ibrahima, biveg sultana, krenu ka njemu govore i; "Aha, nije ti bilo dovoljno to si ukrao ilim prole no i, ve si se sakrio tu da bi mogao i drugi ukrasti!" On uhvati Ibrahima za noge i po e ga vu i iz damije, vani, niz njenih sto stepenika. Glava Ibrahima bin Edhema nije promaila nijednu mermernu stepenicu. Kako ga je ovjek vukao, tako je on i udarao glavom o svaki stepenik. U svakom bolnom udarcu od stepenicu, Ibrahim je inio hamd Allahu zahvaljivao je svome Uzvienom Gospodaru i sa svakim tupim bolom koji mu je zadavao udar o stepenice, a koje su ile nanie, on se sve vie i vie penjao duhovnim stepenicima pro i enja. Kada je stigao do
*43 0

samog dna, on potpuno nesvjestan bola i raskrvavljene glave re e: "Ah, kud ne sagradih jo sto stepenica!" Njegov stepen se pove avao sa svakom stepenicom, upravo zbog njegove predanosti Allahu. Napustivi ovaj svijet, Ibrahim je napustio sve njegove brige i boli. Ipak, ni ljudi poput njega nisu pote eni od boli u ovome svijetu u svrhu kunje i pove anja njihovog duhovnog stepena, a samim tim i pove anja osje aja blizine i osje aja prisutnosti Uzvienog Gospodara. Ove kunje su neminovnost, o njima govore sve svete knjige. Sputeni smo na ovaj svijet da bi bili iskuani. Ovo ete na i u tradiciji Musa a.s., Isa a.s., Muhammeda a.s.. No, ta zna i ta kunja? U itelj murid testira u enike muride da bi saznao njihove mogu nosti i nivo njihovog znanja. Murid ne moe u svakom trenutku znati koliko su muridi napredovali i zato ih provjerava. Me utim, na Uzvieni Gospodar to zna i kunje koje nam od Njega dolaze isto su zbog toga da bi i mi saznali stanje naega nefsa due koja putuje ka pro i enju. Najteim iskuenjima su upravo podvrgnuti Allahovi Poslanici, Njegovi miljenici i oni koji, u Njegovo ime, vode druge putem spoznaje. Njihova dunost je da nam zorno prikau smisao ovje nosti insanijeta--- i smisao naeg boravka na zemlji. Vremenom, Ibrahim bin Edhem je proao sva iskuenja duhovnog putovanja ---sejahata--, te se zaputio nazad ka eheru u kojem je njegov ejh boravio. Njegov ejh je to odmah osjetio - pravi ejhovi mogu znati takve stvari. On naredi svojim derviima da odu do kapija grada i tamo do ekaju Ibrahima. Naime, on im je rekao sljede e: "Ne dozvolite Ibrahimu da u e u grad. Udarajte ga nogama i rukama, pljujte po njemu, tucite ga dok ne padne!"
0440

Kada Ibrahim stie pred kapije grada, srce mu zaigra od sre e kada ugleda bra u-dervie. Me utim, oni po ee da ga zlostavljaju onako kako im je ejh naredio. Jadni Ibrahim bijae sav u udu, bjeao je od njih, od kapije do kapije, nastoje i da u e u eher i sastane se sa svojim ejhom. Ali, na svakoj kapiji ga je ekao isti prijem - batine. Naposljetku Ibrahim povika: "Bez obzira ta vi inili, po cijenu ivota i smrti ne ete me sprije iti u mojoj namjeri da vidim svoga ejha!" Kada mu je kona no polo za rukom da u e u grad, dervii ga ni tada nisu ostavljali na miru. Pratili su ga, udaraju i ga po glenjevima sve dok nije stigao do ku e svoga ejha. U tom trenutku jedan mladi, entuzijasti ni dervi zaleti se i udari Ibrahima u petu tako estoko da mu je kou zgulio s nje. Sve do tada Ibrahim je utke podnosio njihovo nasilje, ali onda ne mogae izdrati a da ne kae: "Zbog ega mi to radite, zar vam nije jasno da sam va brat, dervi kao i vi. Zar me jo uvijek drite sultanom Belha!" Kada dervii prenesoe njegove rije i ejhu, on im re e: "Vidite, on jo nije dosegao najvii mekam. On jo uvijek nije zaboravio ono to je bio. Okus kraljevstva i sultanske mo i jo uvijek je ostao u njegovim mislima i sje anju."

Mnoge godine nakon toga Ibrahim bin Edhem je proveo u putovanju - prose i hranu, uzimaju i poduku od ovoga svijeta i podu avaju i druge li nim primjerom. Jedne prilike mu nekakav ovjek ponudi vre u dukata. Ibrahim mu re e: "Prihvati u tvoj dar samo ako si imu an ovjek." ovjek izjavi da je bogata, te ga Ibrahim po e ispitivati: "Koliko je tvoje blago?"
* 45 *

"Posjedujem vie od pet hiljada zlatnika," odgovori ovjek. "Da li bi volio da ima deset hiljada zlatnika?" upita Ibrahim. "Naravno!" odgovori pohlepno bogata. "A da li bi volio da ima dvadeset hiljada?" nastavi Ibrahim. "To bi zaista bilo sjajno!" raspali se jo ve a pohlepa u ovjeku. "ao mi je, ali ja ne mogu primiti tvoj poklon," re e Ibrahim, pa nastavi: "Ti nisi imu an ovjek, ti si siromah, jer nisi zadovoljan sa onim to ima unato tome to posjeduje toliko dukata. Sa druge strane, ja nemam nita, ali sam imu an ovjek, jer sam potpuno zadovoljan sa onim to mi je Uzvieni Gospodar odredio i darovao.

da svojim dobrim djelima sevabima platim ulazak u dennet. ta e sa mnom biti kada mi kau: `Pokai sa ime si zavrijedio da u e u dennet!' Ba kao to su me ostavili da amim pred vratima hamama, jer nisam imao da platim, odbi e me i sa dennetskih vrata, ako ne budem imao dovoljno dobrih djela. Zbog toga ja zapomaem i pla em." Kada malo promislie o sopstvenim ivotima i djelima, i ljudi kojima se Ibrahim obratio po ee da pla u zajedno sa njim. Kada je Ibrahim bin Edhem bio u posjeti gradu Basri, itelji Basre ga upitae: "Mada je Allah Uzvieni rekao: `Zovite me i Ja u vam se odazvati,' mi zovemo i zovemo, ali nam se molitve ne primaju." Ibrahim im dade sljede i odgovor: "Vaa srca su mrtva zbog deset loih osobina koje posjedujete. Allah ne prima dove onih ija su srca mrtva." Potom im on nabroja tih deset nedostataka: 1. Vi se pretvarate da uvaavate Uzvienog Hakka, jer Mu ne dajete ono pravo koje Mu pripada. Morate izgarati u nastojanju da vratite Uzvienom Hakku ono to Mu dugujete, pomau i siromane i one sa potrebama. 2. Vi stalno u ite Uzvieni Kur'an, ali ne postupate po njegovim uputama. Morate to znanje sprovesti u praksu, morate djelovati u skladu sa onim to vjerujete. 3. Vi tvrdite da vam je ejtan otvoreni neprijatelj, a ipak mu se pokoravate. Nemojte ga slijediti. 4. Vi sebe smatrate sljedbenicima Muhammeda a.s., a ipak ne nastojite da slijedite njegov primjer. 5. Vi govorite da elite u i u dennet, a ipak ne inite ona djela za koja znate da otvaraju vrata denneta.
047*

Jednoga dana Ibrahim je elio u i u javno kupatilo harnam. uvar hamama ga zaustavi i zatrai od njega da plati ulaznicu. Ibrahim obori svoju glavu i prizna da nema ni prebijene pare, na to mu uvar re e: "Ako nema da plati nema ti ni ulaska u hamam." Na te rije i, Ibrahim ispusti bolni uzdah, pade na zemlju i po e gorko plakati. Neki od prolaznika se zaustavie da ga utjee, imaju i simpatija i samilosti za njegovo stanje. Jedan od njih mu ak i ponudi da plati za njegov boravak u hamamu. Vidjevi da ne razumiju uzrok njegovih muka, Ibrahim im re e: "Ja ne pla em zbog toga to mi ne daju u i u hamam. Kada mi je uvar zatraio da platim kartu, prisjetio sam se ne ega to me je nagnalo na pla . Ba kao to nema ulaska u hamam bez pla anja, nema ulaska u dennet bez dovoljno dobrih djela. ta e se sa mnom desiti kada od mene zatrae
0 46 0

6. Vi elite biti spaeni od vatre, a ipak vrsto kora ate prema njoj, svojim grijesima i loim djelima sami sebe u nju bacate. 7. Vi svi znate da smrt neumitno dolazi i da e svaka dua, bez ikakve sumnje, iskusiti smrt, a ipak se ne pripremate za nju. 8. Vi zapaate i najmanje greke kod drugih, a slijepi ste za vlastite. 9. Koristite sve blagodati kojima vas Allah. neprestano obasipa, a ipak niste na tome zahvalni, niti Mu izraavate zahvalnost hrane i one koji su u potrebi. 10. Stalno sahranjujete mrtve, kljanjate denaze, a ipak ne uvi ate da e jednoga dana i vama denazu klanjati. Allahovi Poslanici i evlije su poput ogledala. Ba kao to ogledalo pokazuje prljavtinu na naim licima, oni ukazuju na prljavtinu u naim srcima, nae obmane i grijeenja. Stara mudrost kae: "O istite svoje lice umjesto da krivite ogledalo." Na alost, ve ina od nas e radije razbiti ogledalo nego promijeniti svoje loe navike. Ibrahim bin Edhemove rije i otvarale su o i i srca onih koji bi ih uli. I dan danas one su inspiracija, duhovno nadahnu e i ohrabrenje za iskrene duhovne putnike salike. Sve do Sudnjega Dana njegov primjer e svijetliti onima na duhovnom putu...

Vjera
U ranom periodu Islama mnogi umni ljudi, iji su o evi oboavali idole bili vatropoklonici, po eli su da sumnjaju u vjeru svojih predaka. Bijahu tako, jednom, dva brata vatropoklonika u kojima se rodie sumnje u ispravnost njihove vjere. Jedan od bra e predloi da stave svoje ruke u vatru, pa ako ih ona opri presta e da je oboavaju i prigrli e novu vjeru - Islam. I tako se oni po ee moliti vatri trae i od Boga svojih predaka da im potvrdi ispravnost njihove vjere, tj. da ih vatra ne ope e. Me utim, kada pribliie ruke vatri dobro se opekoe. Prvi brat odmah izjavi da e sada istinu potraiti u Islamu. Drugi brat ustuknu i re e da jo nije spreman napustiti vjeru, kulturu i tradiciju svojih predaka. Prvi brat ode do oblinje damije. Bio je zapanjen i oduevljen kada je vidio da svi muslimani klanjaju zajedno bez obzira na drutveni poloaj rasu. U istom safu bijahu robovi i ljudi od mo i i ugleda, bogati i siromani; sultan i fukara, stajae rame uz rame. Potom, kada je dolo vrijeme propovijedi, vatropoklonikovo srce je dotakla, pokrenula i probudila istina Kur'anskih ajeta i na in na koji ih je tuma io imam. Pun boanskog nadahnu a, on ustade na kraju zajedni ke molitve u petak dume namaza i pred svima glasno izjavi da eli prihvatiti Islam i postati musliman. * 49 *

* 48 *

Prisutni lanovi te vjerske skupine dematlije bijahu duboko dirnuti njegovom iskreno u. Uvidjevi da je siromah, odmah mu nekolicina imu nijih ljudi ponudi pozajmicu novca i posao. ovjek odbi njihove ponude govore i da mu je Bog pomagao ak kada je bio nevjernik, zasigurno sada kada je stigao do istinske vjere moe slobodno nastaviti da se oslanja na Njega. ovjek se potom vrati ku i i ispri a svojoj eni o svemu to mu se dogodilo. Ona je bila sretna to joj je mu prihvatio novu vjeru, te i ona rada srca pristade da prigrli Islam. Sljede eg dana isti ovjek krenu u potragu za svojom opskrbom. Bio je nosa po profesiji i krvavo je zara ivao svoj hljeb. ekao je cijelog prijepodneva, ali posla nije bilo. Utom do e i podne i on ode do damije da klanja. Nakon namaza, opet je bio obasut ponudama za posao, ali ih on sve odbi. Bio je uvjeren da e mu Allah pomo i. Ipak, ni tog poslijepodneva za njega nije bilo posla. Naposljetku, kada omrknu, praznih ruku vrati se ku i. Ne ele i da razo ara enu i djecu, on im re e da je naao posao kod divnog gazde, ali da je on tog dana otiao ranije ku i i zaboravio da mu plati. Oni pojedoe skromnu ve eru, od ono malo hrane to je preostalo u ku i. Drugog dana desi se ista stvar. ovjek ne mogae na i posao unato svojim naporima. Klanjao je predano svaki vakat namaza mole i se Uzvienom Gospodaru da opskrbi njega i njegovu porodicu. Te ve eri, na putu ku i, pokupio je ostatke hrane ispred neke a inice i pohitio ku i da nahrani djecu. Porodici je rekao da je gazda opet zaboravio da mu plati. Tre ega dana on je jo uvijek bio bez posla. U svaki vakat namaza predano se molio za svoju porodicu. Vidio je svoju situaciju kao iskuenje i nije gubio mir niti se pokolebao; u isto vrijeme trudio se, svim svojim snagama, da obezbijedi hranu svojoj porodici.
#500

Predve e toga dana mladi ovjek izuzetne ljepote pokuca na vrata njegove ku e i predade vre u zlata njegovoj eni s rije ima: "Reci svome muu da je njegov novi Gospodar veoma zadovoljan s njime." Otvorivi vre u ena bi dirnuta do suza. "0, kakav predivan, velikoduan gospodar!" ona povika. Ona nikada do tada nije vidjela zlatnik u svome ivotu. Bilo je tu dovoljno novaca da opskrbi porodicu do kraja ivota. ena odnese jedan zlatnik u mjenja nicu. Procijenivi njegovu vrijednost zlatar je upita odakle joj takav dukat. "Do sada nisam nikada vidio takav!" re e on zapanjeno. U isto vrijeme na novi musliman opet nije mogao na i posao cijeli taj dan. Naposljetku, on se zaputi ku i, umoran, gladan i o ajan. Razdirale su ga brige o eni i djeci, te kako e oni prihvatiti takvu situaciju. Na putu prema ku i zaustavi se i napuni dvije velike maramice - jednu sa pijeskom, a drugu sa kamenjem. `Bar me moje komije ne e ogovarati to se ve tre i dan vra am ku i praznih ruku, tim prije to su ve svi saznali za moj prelazak na Islam," pomisli on. Kada stie ku i ugleda svjetlost zapaljenih svije a na svim prozorima, a kada zakora i u ku u osjeti miris mesa i kuhanog povr a. On bahnu na vrata kuhinje i tamo ugleda svoju enu i djecu u najljepoj odje i - nekoliko lonaca sa hranom se kr kalo na vatri. U prvi mah pomisli da je ena posudila novac i ljutito joj se obrati za objanjenje: "Odakle ti sve ovo eno, govori od koga si novac posudila?" Njegova ena, koja je blistala od sre e, veselo izjavi da je njegov novi gospodar poslao izaslanika koji im je, u njegovo ime, predao vre u zlatnika. U prvom trenutku ovjek je bio u zapanjen i zgranut, a onda, kao da se budi iz sna, tre se, baci za vrata dva zaveljaja sa pijeskom i kamenjem i baci se u zagrljaj eni i dje ici svojoj. Nakon to se svi sretni izgrlie, ena ga narui to baca hranu na pod. On se okrenu i vidje da
* 51 *

se pijesak pretvorio u najfinije brano, a kamenje u svjee pe eni hljeb! Isto tako i sve nas Uzvieni Stvoritelj opskrbljuje i odrava. On nas neprestano obasipa svojim darovima i blagodetima. Na veliku alost tako smo rijetko svjesni toga i tako rijetko smo zahvalni.

Povrno gledano, izgleda nam da su nauka i materijalizam postali prepreka vjeri u modernom svijetu. Me utim, moramo biti ovdje paljivi i prepoznati dvije vrste vjerovanja. Postoji slijepo vjerovanje, u kojem ovjek jednostavno izjavljuje da ima vjeru, tj. da vjeruje u Boga. Postoji, isto tako, i istinska vjera koja nije samo puko vjerovanje. To je vjera koja je pra ena djelima. U tom slu aju, ak i ako za sebe ne tvrdite da ste vjernik, vaa djela e pokazati vae vjerovanje. Postoje ak i ljudi koji pori u vjeru svojim ustima, ali ne i svojim djelima. Oni vjeruju putem svoje nauke ili umjetnosti, mada neki od njih tvrde da nisu vjernici. Takvi ljudi potvr uju svoju vjeru svojim djelima, na inom ivota i kreativnim otkri ima. Gledaju i s vana, oni izgledaju kao oni koji sumnjaju i ne vjeruju u mogu nost spoznaje, ali u biti oni su ljudi vjere. Da li je ta vrsta vjere prihvatljiva Bogu ili nije, nije na nama da kaemo. Samo Allah to zna! Neki ljudi tvrde da su dananja vremena teka za ovje anstvo, ali ja ne mislim tako. Vremena nisu loa. Vjerovatno su neki ljudi loi. Mjesec, sunce i zvijezde nisu zakazali u njihovim dunostima. Godinja doba dolaze i odlaze, kao to su oduvijek dolazila i odlazila. Pravi ljudi i ene se ne mijenjaju. Oni naposljetku pronalaze sebe i okre u se ka Allahu. Pod istinskim ljudima i enama ja

podrazumijevam istinska ljudska bi a. Ja ne govorim o ivotinjama koje se pojavljuju u ljudskom obli ju. Ja govorim o ljudskim bi ima u punom smislu te rije i. 0 onima koji su ljudska bi a u smislu onoga to bi ljudsko bi e trebalo biti. Vidio sam mnoge koji su izgledali kao pravi grenici - zli i loi ljudi - a potom su postali divni primjeri istinskih ljudskih bi a. Vidjeli ste u cirkusima krotitelje divljih ivotinja kojima uspije da dresiraju slonove, tigrove i lavove. Svako od nas ima riznicu skrivenu unutar sebe. Kad god da vi ugledate tu skrivenu riznicu unutar sebe - a na kraju krajeva, vi niste ni tigar, ni lav, ni slon - i prona ete to unutarnje blago, onda ete postati istinska ljudska bi a. Mi se moemo moliti da se broj u itelja i ejhova pove a i da ljudi postanu sami sebi u itelji i prona u to blago u sebi. Kada ljudi razmiljaju o nekom loem djelu i namjeravaju da ga u ine, odusta e od te loe namjere ako, kojom sre om, u tom trenutku shvate da ih neko posmatra. Allah alje Poslanike i u itelje od praiskona. Ako to blago, taj potencijal, nije ve u nama, zato bi nam Allah slao Poslanike? Zar nam On njih ne alje samo da bi prepoznali to skriveno blago u sebi. Sve dok je Boija rije na naim usnama, Sudnji Dan ne e do i. ta to zna i? Sve dok ima i jedna osoba da vjeruje u Allaha i spominje Njega, Sudnji Dan ne e do i. Ali to, ni u kom slu aju, ne zna i samo re i `Allah' kao da kaete dobar dan. To nije isto to i re i `zdravo'. Oni koji kau `Allah' moraju znati da je cijelo ovje anstvo Allahovo. Svi mi smo Allahovi. Mi pripadamo Njemu. Nismo ni prvi ni posljednji. Mi smo dio istine. Kada ovo zaboravimo, kada ova istina potpuno izlapi iz naeg sje anja, na i emo se u velikoj opasnosti. Ali to se jo nije dogodilo.

* 52 *

* 53 *

Da danas, na ovoj zemaljskoj kugli ima vie ljudi i ena koji vjeruju u Boga, ima vie onih koji ne vjeruju? Bog eli da Ga prona emo, da Ga spoznamo, ali avo ejtan eli da Ga zaboravimo i udaljimo se od Njega. Ko je u ve ini, Boiji ejtanovi sljedbenici? Ako kaemo da ima vie ejtanovih sljedbenika, onda zna i da on ima vie mo i od Boga. Ovim mjerilom vi moete vidjeti da vjernici moraju biti u ve ini. Postoje mnogi koji misle da oni pori u Boga, Njegovo postojanje, ali njihova djela su u biti poput djela onih koji vjeruju. U komunistikim zemljama mnogi moraju skrivati svoju vjeru, dok u demokratskim zemljama mi vjerujemo da smo slobodni upranjavati svoju vjeru. U zemljama pod izmom tiranije zbog pritiska i ugnjetavanja mnogi moraju skrivati svoju vjeru, a ipak ostaju vjernici. Pogledajte, na primjer, Turkestan u Rusiji. Njima je zabranjeno da kolju kurban za bajram. Uprkos tome, portvovani muslimani kriom dolaze do janjadi iz zajedni kih farmi da bi bili u stanju obaviti ovaj vjerski obred rizikuju i svoje ivote pri tome. U Vijetnamu, na primjer, prisjetite se samo koliko se budisti kih svetenika demonstrativno spalilo. Ovo je, bez daljnjeg, neto izuzetno neprijatno za uti i vidjeti, a kamoli i osjetiti. Pogledajte samo dokle ide njihova vjera. Ovi svetenici su smogli snage da umru za svoje ideale, da rtvuju sebe na ovaj uasno bolan na in. Izvriti samoubistvo je veoma runa stvar, ali ovi budisti su u inili to zarad svoje vjere. U na'a vremena, ve ina ljudi su vjernici. U svakom slu aju budu nost pripada vjernicima. Vjernici su oni koji ine dobra djela, tj. oni kojima je dato da ine dobra djela. Postoji Bog, Stvoritelj na. Vjernici su oni kojima je data mogu nost da djeluju, da ine dobra djela, da svojim primjerom, koliko-toliko, naprave neku razliku.

Samospoznaja
Allah Uzvieni kae: "Spasi e se oni koji o iste svoju duu nefs." Nefs nije stvar. Ovaj arapski termin ima sljede a zna enja: dah, dua, sutina, ego i priroda. Sve se to odnosi na proces koji nastaje pri spajanju tijela i duha ruha. Tijelo je sa injeno od zemlje kombinacijom prirodnih elemenata. Ruh je udahnut u nas od Allaha. Nefs dua ima sedam stanja nivoa: mineralna dua, biljna dua, ivotinjska dua, ljudska dua, an eoska melekska dua, dua tajne i dua tajne tajni. Izvjesni elementi due mogu se poboljati. Lijek za ovo se moe na i u svetim knjigama kitabima i u u enjima Poslanika i Boijih prijatelja Kako moe dua imati bilo kakve nepoeljne negativne kvalitete? Na kraju, ona nije zemaljska ve dolazi sa nivoa Boanskog prijestolja. Dua postaje prognana kada u e u tijelo. Ona postaje zatvorenik unutar tijela. Nae tijelo sadri mnogo razli itih organa i instrumenata djelovanja, npr. motorni organi, senzorni organi itd. Ali, tijelo ne sadri psiholoku snagu da ispuni nae prirodne nagone. Dua posjeduje snagu, ali ne i sredstva za djelovanje. Kada dua ove instrumente djelovanja zloupotrijebi ne iskoristi na adekvatan na in, tada moemo govoriti o nepoeljnim kvalitetima due. Allah Uzvieni nije stvorio nita

* 54 *

* 55 *

loe. Naom zloupotrebom stvari postaju loe. Na primjer, seksualna elja je prirodna i neophodna da bi se produila vrsta. Tako er, ona je jedan od puteva kojim se manifestuje ljubav izme u ovjeka i ene. Me utim, kada se ova prirodna elja pretvori u poudu, to moe dovesti do raznih bolnih i tetnih posljedica. Pitanje se postavlja ko je odgovoran za naa loa djela: tijelo ili dua? Kae se da e na Sudnjem Danu tijelo okrivljivati duu, govore i: "Ja nisam imalo snage da djelujem!" Dua e tada pokuati da okrivi tijelo govore i: "Ja nisam imala sredstava da djelujem!" Bi e im odgovoreno usporedbom o slijepom i snanom ovjeku koji nosi bogalja na svojim le ima. Bogalj posjeduje vid i rasu ivanje, te usmjerava kretanje slijepca koji ga nosi. Ko je odgovoran? Oboje su krivi... Nefs nije lo sam po sebi i stoga ga nemojte okrivljivati. Vaan dio sufijskih nastojanja ide ka promjeni stanja u kojem se nefs nalazi. Najnie stanje nefsa je ono u kojem vae strasti i elje potpuno dominiraju njime. Sljede a stanica je borba sa samim sobom - nastojanje da se djeluje u skladu sa razumom i viim idealima, a to zna i biti kriti an prema sebi i svojm grekama. Mnogo vii stadij je biti zadovoljan sa svime to nam Allah podari. Bilo da nas stigne neto ugodno ili neugodno, bilo da to zna i ispunjenje naih fizi kih potreba ili ne. Svi ovi nivoi na putovanju due pripadaju dijelu stvorenog svijeta. Na svakom od ovih nivoa dua je zatvorena u tijelu, prognana od svoga Izvora. Najve i nivo due, ista dua nefsi safija ne pripada stvorenom svijetu. Ona je jedno od ispoljavanja boanskog atributa Hajj Vje no ivi. Ne moete mu odrediti mjesto ni unutar ni van tijela. Drugi nivoi su locirani unutar tijela, ali nefsi safija je dio beskraja. Kao takvu, ne moe je sve
* 56 *

stvoreno obuhvatiti. Ona je direktna manifestacija Vje no ivog. Nefs nastaje u trenutku kada se ruh sputa u tijelo. Od tada on boravi u tijelu, sve dok mu ne stigne naredba: "Vrati se svome Gospodaru." Najnii nivoi due ostaju unutar tijela. Oni ne ele da napuste tijelo u trenutku smrti. Oni se bune zato to su previe postali vezani za tijelo. A ta je sa duama Poslanika i evlija? Oni su, u stvari, razli iti od svih nas. Oni su i i. ak i zemljani elementi ovih velikih ljudi su uzeti iz najsvetijih mjesta na zemlji. Njihova tijela su ista i kada dua u e u takvo tijelo nije uprljana ni na koji na in. Postoji uvena izreka: "Onaj koji spozna sebe onaj koji spozna svoj nefs--- spozna e svoga Gospodara." Postoje dva zna enja ovoga. Prvo je to da mi moemo spoznati nae potrebe, nae elje i slabosti, ali isto tako i osvjedo iti se u postojanje Veli anstvene Mo i. Nakon toga nam postaje jasno da nam je potreban zatitnik, neko ko e nas hraniti, odijevati i pruiti uto ite u ovome svijetu. Drugo objanjenje zalazi u dublje sfere. Allah je rekao: `Blii Smo vam od vratne ile kucavice." Spoznavaju i sebe moemo otkriti duboku vezu sa naim Gospodarom. Slijede i tu nit, mi stiemo do Allaha. Ovaj put povratka Allahu mogu slijediti samo oni koji ive u skladu sa boanskim naredbama. Oni koji, umjesto toga, izaberu da slijede ejtana, bivaju odvojeni i udaljeni. Ima neto to nas povezuje sa Allahom Uzvienim. Mada je On iznad svih sli nosti i pore enja, uslovno govore i, naa veza sa Njime je poput postojanja pojedina nih sijalica kojima se ne zna broj, ali samo je jedna struja. Svaka sijalica je razli ita. Neke su od 10, a neke su od 100 W. Iza svih je ista snaga koja ih pokre e. Pomislite samo na jedan grozd. On e brzo istruhnuti ako se ubere, ali e ivjeti ako ostane na lozi.
0570

Kroz tu lozu, svakom grozdu do e poneto to ga napaja i odrava u ivotu. Nemojte biti vezani za ovaj svijet, jer smr u bi ete odvojeni od njega i svih stvari na njemu. Prije nego to umrete u ete naredbu: "Vrati se svome Gospodaru!" Sve veze sa ovim svijetom bi e pokidane i vi ete prona i jedinstvo sa Allahom.

Sulejman a.s. bio je najbogatiji i najmo niji vladar, isto tako i najve i Poslanik svoga doba. Mada je imao ogromnu mo i nepojmljivo bogatstvo, nije mario za njega. Smatrao ga je samo teretom i izvorom svih problema. Svakoga dana on je posje ivao svoga papagaja. Jednoga dana papagaj je bio veoma tuan. Razbolio se od udnje za rodnim krajem. Kad smo ve kod papagaja, bijae neki papagaj koji je imao za u uju e veliki rije nik. Prodavao se u Istanbulu za 2000 $. Kada je Nasrudin to vidio, bio je veoma za u en. Sljede eg dana, donio je svoju veliku, runu urku na pijacu. Najbolja ponuda koju je primio bijae 6 $. On tada po e da vi e na ljude da su nepravedni, jer je njegova urka bila mnogo ve a od papagaja koji se prodao za 2000 $. "Ali to je bio izuzetan papagaj i mogao je govoriti ba kao i ovjek," dobaci mu jedan od prisutnih ljudi. "Ali i ovo je izuzetna urka i moe razmiljati ba kao i ovjek," odvrati Nasrudin. Sulejman a.s. je dozvolio svome papagaju da se vrati ku i. Put je trajao mjesec dana u odlasku i isto toliko u povratku, pa mu je Sulajman dao dvomjese no odsustvo.
* 58 0

Upozorio ga je da se vrati na vrijeme, u protivnom e poslati i vjetrove i dinne za njime. Papagaj je stigao u svoj rodni kraj i bio presretan to je opet sa svojom porodicom i prijateljima. Vrijeme sa porodicom mu je veoma brzo proteklo. Kao to znate, cijela no moe izgledati kao jedan trenutak za dvoje ljubavnika, ali i kao itava vje nost za nekoga sa zuboboljom. Kad se papagaj spremio da krene, porodica mu donese bocu vode vje nog ivota da ponese kao prigodan poklon za vladara Sulejmana. On zaveza flau za svoje desno krilo i poleti nazad. im je stigao, darovao je flau Sulejmanu. Sulejman a.s. je pozvao svoje savjetnike i upitao ih da li bi trebao ispiti vodu vje nog ivota. Sav dvor: ljudi, ivotinje i dinni rekoe: "Da, mi elimo da nam bude vladar zauvijek!" Svi osim sove koja re e: "Prije nego to to u ini bilo bi bolje da posjeti izvjesnu pe inu i pogleda ta je unutra." Sulejman a.s. ode do te pe ine i tamo prona e starca koji je molio za smrt. Sova re e Poslaniku da je taj ovjek probao vodu vje nog ivota, te ne moe umrijeti. Budite spremni na polazak kada vrijeme do e za vas. Zar iko eli podnositi beskrajno bolest i nemo . A nema ve e boli nego gledati sopstvenu djecu kako umiru ili ostaju sama i naputena. Dok je Sulejman a.s. stajao sa flaom besmrtnosti, ne znaju i ta sa njom da uradi, do e melek Dibrail i prevrnu je...

#590

Kur'ani Kerim
Kur'an asni je objavljen na arapskom jeziku, ali u biti on je napisan Boanskim jezikom. Samo oni koji vole Allaha i oni koji su duhovno osvijeteni mogu razumjeti istinsko zna enje Kur'ana. Samo oni Allahu bliski razumiju Njegov jezik. Vjerovati da je Uzvieni Kur'an knjiga koju moemo obujmiti naim rukama je isto to i vjerovati da je sunce malo okruglo ogledalo. Jezik nije u stanju da iskae njegovu sutinu. Mi smo prolazni, a Allah je vje an. Kur'an je neiscrpno vrelo tajni. Kada bi sva mora bila tinta, sva drve a pera, papir Zemlja i nebesa, i sva stvorenja, sve do kijametskog dana, pisala tu knjigu, onda bi se tinta potroila, olovke presuile, papira bi nestalo, an eli i sva druga stvorenja od napora bi se iscrpili, a zna enje Kur'ana ne bi bilo potpuno objanjeno. Sve je u Kur'anu. Sve to je bilo i to e biti - prapo etak evvel, kraj ahir---, vanjsko zahir i unutarnje batin---. Sve to postoji je u Kur'anu. Ipak, vi morate imati o i koje vide, ui koje uju, razum koji razumijeva i srce koje ovo osje a. Nivo vaeg razumijevanja Kur'ana jednak je nivou vae blizine Allahu. Veliki sufija Ibn Arebija jednom prilikom pao je sa konja. Kada su njegovi zabrinuti muridi stigli do njega,
0 61 0

nali su ga kako sjedi na zemlji nepokretan, u dubokom razmiljanju. Ibn Arebi ih pogleda i re e: "Upravo sam razmiljao o tome gdje je u Kur'anu zapisano da u ja danas pasti s konja. Prona oh to mjesto u uvodnoj suri." Uzvieni Kur'an je svjedo anstvo. On potvr uje sve druge objave i Poslanike koji su ih prenijeli. Na jednom nivou on pokazuje istoriju ovje anstva, vjernika i nevjernika. Nagrade vjernika i kazne nevjernika. On nas poziva na predanost i ljubav. Uzvieni Kur'an nas podu ava kako da postanemo istinski ljudi. On nas podu ava o tome ta je dozvoljeno, a ta zabranjeno. On nas podu ava o tome ta je to ljubav. Ljubav je svjetlost koju nam On dariva. Ko god posjeduje ovu svjetlost vidje e ta je ispravno, a ta pogreno - vidje e ono jasno i ono skriveno. Kur'an je objavljen Poslaniku Muhammedu s.a.v.s, dio po dio, u periodu od 23 godine. Kad god bi mu neki dio bio objavljen, on bi zapao u posebno duhovno stanje - znojio bi se i u izuzetno hladnim no ima. Allah Uzvieni je objavio da ako bi se objava kakvom brdu spustila, ono bi se raspalo. Ali ljudska bi a su izgleda ja a i od planina. Ashabi Poslanika a.s. su se osvjedo ili da su kamile u trenutku primanja objave pod teretom objave posrtale i padale na koljena pod njime. i enje prljavtine ovoga svijeta dovodi se u vezu sa ro enjem Poslanika Isaa a.s. Njegovo duhovno za e e je nebeski dar. Kur'an nam govori da je on bio Poslanik i da je oivljavao mrtve, lije io gubu i vra ao vid slijepima. Uzvieni Kur'an je knjiga uputa, knjiga istine i knjiga ljubavi. On nas podu ava o kvalitetima Poslanika. On ukazuje na to da smo mi Allahovi namjesnici ovdje na zemlji. Vi ga ne moete ispustiti iz vaih ruku, pameti i srca. itati

neprestano neku drugu knjigu bilo bi dosadno, ali ne i asni Kur'an. to ga vie itate sve vam se vie ita. Jedno od kura'nskih uda je to da ga dijete od pet godina moe memorisati. On sadri 114 sura i 6666 ajeta. Nijedna druga sveta knjiga ne moe se tako lahko memorisati. U svakom vijeku je bilo na hiljade, na stotine hiljada onih koji su ga znali napamet. Ljudska bi a su prolazna, Kur'an je vje an. To je Allahova knjiga. Mogli bi se zapitati: kako je onda iko moe memorisati? Kako se prolazni ljudi ak i usu uju itati ga? No, Allah je taj koji titi i uva Kur'an, rije po rije , slovo po slovo, ta ku po ta ku. Ljudsko srce ga samo memorie, ali Allah je Onaj koji uva ovu boansku knjigu u ljudskim srcima. Allah je Taj koji izgovara Uzvieni Kur'an putem ljudskih usana. Kur'an nije samo knjiga napisana na arapskom jeziku. Cijeli svemir je Kur'an. On nastaje prije svega i opstaje poslije svega. On je objanjenje za sve. Allahovi aici u e Kur'an. Oni iskreni i oni koji se vrsto dre Allahovog ueta razumijevaju njegovo zna enje. Kur'an je poput ueta. Jedan kraj je u Allahovoj ruci, a drugi je sputen u ovaj svijet. Ko god se uhvati za to ue siguran je, zadobi e milost Istinitog i u i e u dennet. itajte Uzvieni Kur'an, u njemu ete na i lijek za sve probleme. Nakon to je Poslanik a.s. preselio, zatraili su od Aie r.a. da ga opie. Ona je odgovorila da ako neko eli da upozna Poslanika a.s. sve to treba da radi je da ita i u i Kur'an, jer on je bio, po njenim rije ima, ivi Kur'an. Muhammed a.s. je rekao sljede e o prvoj objavi Kur'ana: "Kada sam napunio 30. godina dato mi je da zavolim samo u. Dato mi je da zavolim osamljivanje na brdu Hira, iznad Mekke. Jednoga dana melek Debrail do e pred mene. Bio je u ljudskom obli ju, ovjeka izuzetne ljepote. Svjetlost

* 62 *

* 63 *

je isijavala iz njega. Ustao sam i krenuo prema njemu. On mi re e: ` itaj!' `Ne znam itati,' odgovorih. Onda me on zgrabi i privi uz sebe tako jako da sam mislio da e mi se prsa raspasti. ` itaj!' re e mi opet. Opet mu rekoh da ne znam itati. Jo jednom me on snano privi uz sebe i re e: ` itaj!' i tre i put sam ponovio da ne znam itati. Ponovo me stegnu tako jako da sam mislio da e mi se prsa raspu i. Tada mi je dola prva objava: ` itaj u ime Gospodara svoga, Onoga koji stvara, stvara ovjeka od ugruka. itaj, a Gospodar tvoj je Svemilostan, On podu ava perom, podu ava ovjeka onome to ne zna.' Sav sam se tresao. Potom sam pourio niz brdo. Onda sam uo glas sa nebesa: `O Muhammede!' Kada sam podigao glavu i pogledao prema nebu, vidio sam Debraila ije je tijelo toliko naraslo da je prekrivalo nebesa od istoka do zapada. Tr e i, vratio sam se ku i svojoj eni Hatidi. Jo uvijek sam se tresao pa joj rekoh: `Pokrij me, pokrij me!' U glavi mi bijae mnogo toga... Govorio sam Hatidi: `Vidio sam ta sam vidio, ali ta sam to u stvari vidio? Da li je to bio dinn ili halucinacija ili otkrovenje istine.' Hatida mi tada re e: `Halucinacija ti nije mogla do i, a tako er ni dinn. Ti si milostiv prema drugima, ti ispunjava svoja obe anja, ti brie suze onima koji pla u, ti si zatitnik siro adi. Kako se dinn moe pojaviti tako dobrom i milostivom ovjeku? Ono to si uo i vidio je sa nebesa, od Allaha. Ja sam sanjala da u se udati za Poslanika, posljednjeg Poslanika koji e do i poslije Isa a.s. Danas se to obistinilo.' Kasnije, sjedio sam sam, umotan tekim prekriva em, kada mi melek ponovo do e. On mi re e: `O ti pokriveni! Ustani i donesi strah i ljubav prema Allahu svome narodu sa Njegovom veli inom i snagom. Pozovi ih Allahu. Onima koji pori u Allaha donesi vijesti o pravednosti. Prisje aj se Allaha,
0

prizivaj Ga i moli Mu se. Nare uj vanjsku i unutranju isto u. Ti si ist. Podu avaj isto i tako da se svo ovje anstvo o isti iznutra i izvana. Tako da se svo ovje anstvo ukrasi vjerom. Ljudsko srce je prijestolje Allahovo."' Uzviena knjiga koja je proizila iz ovih objava unosi strah u srca poricatelja i nevjernika. Ali iza toga se uvijek krije milost i samilost. Ako otac kae svojoj djeci da neto u ine i da e ih kazniti ako ga ne posluaju, to ne zna i da e on biti sretan ako kaznu bude morao izvriti. I ocu ta kazna teko pada zbog njegove ljubavi prema djeci. Ipak o eva ljubav je ograni ena, a Allahova ljubav je beskona na. Strah koji Allah ulijeva u srca nevjernika daleko je manji od Njegove samilosti. Boija samilost nadvaladava Boiju srdbu. Iskrenim vjernicima je obe ana velika nagrada. Obe anja nagrada i kazni su sadrana u tom veli anstvenom moru milosti, samilosti i ljubavi. To more bez obala je Kur'an Uzvieni.

64

* 65 *

Snovi
Snovi mogu biti veoma vani na dervikom putu, jer oni esto nose vane poruke. Postoje dvije vrste zna ajnih snova: istinski snovi, koji doslovno prenose poruku i simboli ki snovi, kojima treba tuma anje. Snovi su tako er sredstva komunikacije izme u Stvoritelja i ovje anstva. Ovo je istina koja vai za svakoga bez obzira da li neko vjeruje u snove ili ne, bez obzira da li neko vjeruje u Boga ili ne. Tuma enje snova je veoma vano sredstvo odgajanja i poduavanja u mnogim duhovnim sistemima. Za dervie, snovi su veoma zna ajan pokazatelj njihovog duhovnog stanja. Vano je da ejh i dervi znaju za promjenu koja eventualno nastupi u stanju halu i postaji ---mekamu--dervia. Sa promjenom mekama mjenjaju se i obaveze, mijenja se i razumijevanje. ivotinje tako er sanjaju. Turska izreka kae: Gladno pile sanja sebe u hambaru punom kukuruza. Snovima se pridaje veliki zna aj u ivotima Poslanika. U stvari, jedan od na ina razumijevanja objava koje su dolazile Poslanicima je taj da su objave jednim svojim dijelom isti i pro i eni snovi. Nemojte mijeati ove snove sa snovima obi nih ljudi, a pogotovo ne sa snovima gladnog pileta.
<+67#

Snovi
Snovi mogu biti veoma vani na dervikom putu, jer oni esto nose vane poruke. Postoje dvije vrste zna ajnih snova: istinski snovi, koji doslovno prenose poruku i simboli ki snovi, kojima treba tuma anje. Snovi su tako er sredstva komunikacije izme u Stvoritelja i ovje anstva. Ovo je istina koja vai za svakoga bez obzira da li neko vjeruje u snove ili ne, bez obzira da li neko vjeruje u Boga ili ne. Tuma enje snova je veoma vano sredstvo odgajanja i podu avanja u mnogim duhovnim sistemima. Za dervie, snovi su veoma zna ajan pokazatelj njihovog duhovnog stanja. Vano je da ejh i dervi znaju za promjenu koja eventualno nastupi u stanju halu i postaji mekamu dervia. Sa promjenom mekama mjenjaju se i obaveze, mijenja se i razumijevanje. ivotinje tako er sanjaju. Turska izreka kae: Gladno pile sanja sebe u hambaru punom kukuruza. Snovima se pridaje veliki zna aj u ivotima Poslanika. U stvari, jedan od na ina razumijevanja objava koje su dolazile Poslanicima je taj da su objave jednim svojim dijelom isti i pro i eni snovi. Nemojte mijeati ove snove sa snovima obi nih ljudi, a pogotovo ne sa snovima gladnog pileta.
*670

Kako to da vidimo slike u snovima kada nema oka koje gleda? O i su zatvorene kada spavate. Zjenica ne funkcionira i beonja a ne radi! Ne postoji oko koje vidi san, niti ita ispred oka to bi se dalo vidjeti. Pa ta je to to gleda i ta je ono vi eno? U biti, to to vidite spada u podru je Boanskoga znanja. Ono to je skriveno od vas spoznaje se u domenu Allahovog znanja. Kako vi moete vidjeti i razumjeti ono to je van dosega vae spoznaje i u nekom posve drugom podru ju realnosti? Svo znanje se nalazi u domenu Boanskog znanja. Sve to jeste, sve to je bilo i sve to e biti, moe se prona i na tom nivou. Kad se stvari sputaju u postojanje sa toga podru ja, ta god da se dogodi projicira se sa Boanskog ekrana. Sve to se deava zapisano je na njemu. Pri spavanju dua naputa tijelo, ali ostaje sa njime u vezi poput snopa svjetlosti koji isijava iz baterijske lampe. Ova svjetlost putuje do Boanskog ekrana i na njemu upija informacije koje se odnose na nju. Pri bu enju, svjetlost due se vra a u tijelo i sli i gaenju baterijske lampe. Kroz ovo putovanje due, onaj koji spava moe do i do saznanja koje je van njegovog uobi ajenog spoznajnog kruga. Ovo znanje je unutar Boanskoga podru ja. Slike i simbole koje vi amo u snovima mogu itati oni koji imaju znanje o tome. Ali, ti simboli se mijenjaju od situacije do situacije, od osobe do osobe, od due do due. U svakoj osobi postoji sedam razli itih dua: mineralna, biljna, ivotinjska, ljudska, an eoska, dua tajne i dua tajne tajni. Simboli snova su razli iti u zavisnosti od due na koju se odnose i osobe koja ih sanja. Sultan moe sanjati isti san kao i rob, ali to ne mora zna iti istu stvar. Razne due koje postoje u ljudskom bi u nisu odvojene jedna od druge. One su jedna unutar druge i svaka se razvija i
* 68 *

kre e ka vioj dui. Kona no, sve ove due se sjedinjuju u ljudskoj dui ili nekoj od viih dua. Veoma je bitan nivo due sa kojega ona sanja. Snovi biljne i ivotinjske due ispunjavaju elje i porive. Na primjer, ako ste gladni sanja ete da jedete. Ljudska dua vi a simbole. Zmija moe predstavljati imetak ili, u sluaju dervia, nivo nieg bi a. Ako dua na najviem nivou napusti tijelo ima e u snovima jasnu i direktnu viziju. Na ovom nivou dua moe sti i i do samog prijestolja Boanskog, itati iz Kitaba i vidjeti jasno ta e se dogoditi. Ta osoba moe jasno vidjeti ta e se dogoditi u Americi, Istanbulu ili Japanu. Tih snova se ovjek jasno sje a nakon to se probudi. ejh tuma i snove putem nadahnu a. ejh mora znati mekam ili duhovni nivo onoga koji sanja da bi mogao ispravno protuma iti snove. U tom slu aju Allah sputa odgovore na ejhovo srce. Neki ejhovi mogu dati pozitivno tuma enje loem snu i koji potom moe iza i na dobro. Allah se pobrine da to tuma enje postane istina. San bi se trebao govoriti samo onima koji znaju tuma iti snove. Ovo uvanje snova u tajnosti od izuzetne je vanosti. Zna enje sna se otkriva tuma u dok se san govori. Zaista, ne biste trebali govoriti svoje snove onima koji imaju naviku da govore loe o drugima. Recite svoje snove samo onima koji imaju ista usta. Neki dervi koji je ivio na selu, daleko od grada u kojem je ivio njegov ejh, usnio je san. Odmah je osjetio da je to veoma zna ajan san koji je trebalo ejhu odmah ispri ati. Sanjao je da mu se stomak naduo, kao da je trudan. Onda je ogromna zmija izala iz njegovog stomaka i poslije toga tijelo mu se vratilo u normalno stanje.
0690

Kako je bio previe zauzet da posjeti svoga ejha, pozva svoga najpovjerljivijeg slugu. On mu ispri a san i uputi ga svom ejhu. "Prenesi ovaj san vjerno ejhu, ne govori ga nikome usput i ne razmiljaj o njemu," re e mu on. Dervi je znao od kolike je vanosti da san bude preneen, isklju ivo, iskusnom tuma u snova kakav je bio njegov ejh. Sluga smjesta po e u grad. Na putu je sreo poznanika koji je bio poznat kao ovjek koji je volio zabadati nos u tu a posla. Taj dosadnjakovi odmah po e ispitivati slugu o tome gdje se uputio i koja je svrha njegovog putovanja. Sluga je, na sve na ine, pokuavao da ge se otarasi i odgovarao je kratko i turo na njegova pitanja. Me utim, ovjek je navaljivao na njega, uvijek iznova trae i vie i vie detalja o njegovom tajanstvenom putovanju. Naposljetku, sluga ne izdra ve mu otkri svrhu svoga putovanja. Tek tada, ovaj ga po e estoko opsjedati da mu otkrije ta je to toliko vano njegov gazda usnio. Sluga se o ajni ki opirao od ovoga nasrtljivca, ali njegova snaga i volja po ee poputati pred naletima vru e znatielje njegovog sabesjednika. Nakon dugog i estokog uvjeravanja ipak na kraju odlui da mu oda tajnu dervievog sna. "Moj gazda je sanjao da se napuhao," zapo e on. Me utim nametljivac ne izdra a da odmah, uz podrugljivi smijeh ne doda: "A onda se raspukao, ba kao balon proboden iglom!" Time je njegova znatielja bila zadovoljena i tada dosadnjakovi ostavi slugu na miru. im stie u grad sluga pouri ejhu. Kada ga je ejh primio sluga zapo e: "Moj gazda je usnio san prole no i i poslao me k tebi da te zamolim da ga protuma i." Klimanjem glave ejh mu dade odobrenje da po ne kazivati san i on po e: "On je usnio da mu se tijelo nadulo..." U tom trenutku ejh ga prekide: "Stani! Taj san je ve protuma en. Ja tu vie nita ne mogu u initi. Odmah kreni nazad i vidi ta je sa tvojim gazdom!" * 70 *

Sluga odmah krenu nazad, ali kad stie ku i zate e gazdu mrtvoga. Nekoliko sati nakon to je sluga otiao, tijelo mu se po elo napuhavati, te iznenada preminu. Ova je pri a, priznajemo, ekstreman slu aj. Ona se esto koristi da upozori nove dervie o vanosti prenoenja snova isklju ivo njihovom ejhu. Tek kada ejh protuma i san, on moe i drugima biti ispri an. Namjera ---nijet od izuzetne je vanosti po pitanju snova, tj. ta se trai od nekoga sna i kakva pitanja se u njemu postavljaju? Neka vrsta meditacije i pripreme je neophodna da bi ti shvatio ili zatraio odgovor na neko pitanje u snu. Prenosi se od Poslanikovih drugova ashaba da im je Poslanik a.s. preporu ivao da pamte svoje snove, a potom bi ih on tumaio. Na taj na in, on ih je u io na inu tuma enja snova i putem snova ih podu avao u isto vrijeme.

Istinit doga aj iz vremena Otomanske imperije govori nam o vjetini tuma enja snova. U isto vrijeme, on govori o naem dervikom redu Halvetija. U to vrijeme ejh ul-Islam zauzimao je vanu ulogu u drutvu. Sultan je imao ogromne ovlasti, mada je njegova mo bila ograni ena islamskim zakonom ---eyijatom-- koji je pokrivao sva podru ja ivota. Jedan od glavnih zadataka ejh ul-Islama bio je da tuma i vjerski zakon. Njegove presude fetve imale su punu zakonsku pravosnanost.

Tako je jednom, u to vrijeme, ejh ul-Islam izgubio klju eve svoga sefa u kojem je uvao svoja najvanija dokumenta i ostale dragocjenosti. Traio je klju na sve strane, ali nije ga mogao prona i. Pokuavao je na sve mogu e na ine da ga prona e, ali nije imao uspjeha. Naposljetku, zatraio je od * 71 *

Allaha Uzvienog da mu putem sna pokae gdje su klju evi. I tako ih je i naao. Sanjao je da je otiao u vo njak narandi i ubrao jednu. Razrezao je i u njoj naao klju . Ali kako mu je to pomoglo da na e klju eve? Kako protuma iti taj san? Raspitivao se irom Istanbula, koji je tada bio glavni grad Otomanskog Carstva, o tuma ima snova. Traio je pomo ba kao to je faraon traio Jusufa a.s. da mu protuma i njegov san. Njegovi savjetnici mu preporu ie halvetijskog ejha, efendiju Abdur Rahmana. Tako ga i pozvae pred ejh ul-Islama koji mu ispri a svoj san. Nakon toga, ejh ul-Islam mu re e: "Traio sam san koji e mi otkriti mjesto moga izgubljenog klju a. Potom sam usnio ovaj san, ali ne znam mu zna enja." Abdur Rahman se nasmijei i re e mu da poalje slugu u svoju privatnu biblioteku i donese mu najdeblju i najve u knjigu iz nje. Sluge ode do biblioteke i donese ogromnu knjigu - Tefsir Kur'ana. Abdur Rahman prou i bismilu pa uze noi za otvaranje pisama i njime zalomi knjigu. Na mjestu gdje se knjiga zalomila ukazao se klju . ejh ul-Islam je bio zapanjen, te re e Abdur Rahmanu da je i sam prou avao tuma enje snova i itao mnoge knjige o tome, me utim nikako nije mogao dovesti u vezu taj san sa njegovim tuma enjem. Abdur Rahman mu odgovori: "Allah Uzvieni je dao dar tuma enja snova Jakubu a.s. i njegovom sinu Jusufu a.s. Na mnogo niem nivou, moje tuma enje tvoga sna je jedna vrsta manjeg otkrovenja kefa ak uda kerameta ." Ja vrsto vjerujem u to. I sam sam pro itao mnogo knjiga o tuma enju snova, ima ih veoma dosta na tu temu. Ovakve knjige tvrde da konj ima jedno, jabuka drugo, a riba opet neko tre e zna enje. Ovo nisu prava tuma enja. Taj pristup nije

djelotvoran. To je samo pokuaj, ali i promaaj. Ipak, mogu e je ispravno tuma iti snove. Istinsko tuma enje je dar od Allaha koji je darovan Jakubu a.s., Jusufu a.s. i tako er naem halvetijsko-derrahijskom redu dervia. Kao primjer tuma enja simbola, u skladu sa stanjem sniva a, nave emo jo jedno tuma enje efendije Abdur Rahmana. Jednoga dana, jedan za drugim, dva ovjeka mu do oe u posjetu. Prvi ovjek mu re e kako je sanjao da se penje na minaret i u i ezan. ejh mu odmah odgovori: "Bilo bi ti najbolje da se po ne spremati za put u Mekku; ove godine i i e na hadd." im je ovaj otiao, do e drugi ovjek i ispri a potpuno isti san - da se penje na mineret i u i ezan. Me utim ejh mu re e sljede e: "Bolje bi ti bilo da vrati ono to si ukrao, ina e e biti uhva en i pro i e veoma loe." Zaprepateni ovjek priznade da je tuma enje bilo ta no i obe a da vie ne e krasti. Novi dervii mogu imati udne snove ak no ne more. Oni mogu sanjati zmije, korpije i sli ne stvari. Takvi snovi se ne tuma e. ejh po etnicima daje lijek u skladu sa njihovim stanjem. On im zadaje izvjesne dunosti - u 'enje izvjesnih Allahovih lijepih imena, dova itd. udni snovi jednostavno pokazuju kako nefs po etnika vrluda, as desno, as lijevo, ine i sve to moe da bi izbjegao svoju promjenu na sufijskom putu. Po etnici dobijaju pomo i zatitu, bivaju vo eni ka ispravnom unutarnjem putu, ali isto tako dobijaju i razne duhovne zadatke i dunosti. Kada novi dervi sanja zmije to je najvjerovatnije znak najnieg stanje nefsa - znak elja i sebi nosti koje dominiraju cijelim njegovim bi em. U drugim slu ajevima zmija bi mogla predstavljeti nasilnost neto posve drugo.

* 72 *

* 73 *

Prije par godina do e mi u posjetu uplaen i uznemiren ovjek koga nikada ranije nisam vidio. U to vrijeme imao sam obi aj drati predavanja u velikoj damiji `Sulejmaniji' u Istanbulu. Ovaj ovjek je sluao moja predavanja i prepoznao me. Prvo sam poru io kafu i aj za nas. Znao sam da namjerava da me upita neto zna ajno. ovjek re e da je sanjao uasan san u kojem se pojavila velika rupa na njegovom stomaku i ogromna zmija izala iz nje. Nasmijeio sam se i rekao: "Ti ima vaan posao sa vlastima. Nadati se da e neto naslijediti, jer si ve podnio zahtjev vlastima u vezi sa nasljedstvom. To e ispasti dobro po tebe. U stvari, posta e toliko uspjean da e ti svi prijatelji zavidjeti." ovjek je bio okiran. On spusti ruku u svoju torbu i izvadi neke papire iz nje. Re e mi da je naslijedio ogromnu zemlju u jednom gradu daleko od Istanbula, ali da je postojala opozicija njegovom nasljedstvu. On je podnio zahtjev vlastima i nije bio siguran kakav e odgovor dobiti. Tuma enje snova je direktna poruka koju ovjek prima dok mu se san govori. Ja ne nastojim da vas ubijedim da inim uda. Ispri ao sam vam ovu pri u samo kao primjer onoga o emu sam vam govorio.

Kada je faraon ugledao tap, on je vidio u njemu simbol svog vlastitog nieg bi a, svog nadmenog, uasnog nefsa. Da li je tap zaista postao zmija? Da, jeste bez sumnje. Ali onda, ta je to stvarnost? Tvoje iskustvo stvarnosti zavisi od tvog unutarnjeg stanja. Na onom svijetu to je isto. Uistinu, nema vatre u dehennemu niti bogatstva u dennetu. Sve to ti donosi sa sobom. Ono to ini na ovome svijetu ide sa tobom i na onaj svijet. Tvoja djela e postati cigle tvoje palate u dennetu ili gorivo vatre dehennemske. Nemojte ni za trenutak pomisliti da se sve zavrava kada umrete. Vi zaista spavate na ovome svijetu. Sve to vidite ovdje je san. Kada umrete, tada ete se probuditi i vidjeti istinu.

Veoma je teko razmiljati na simboli ki na in i razumjeti pojmove koje nalazimo u snovima. Na primjer, zato se Musaov tap pretvorio u zmiju? Zato nije postao neka druga vrsta ivotinje: pas, vuk, lav ili tigar? Zato se tap pretvorio u zmiju onda kada ga je Musa a.s. bacio na zemlju? Unutarnji kvalitet Musaa a.s. je poput ogledala. Ova istina vai i za njegov tap i za svaku stvar koju on dohvati.
* 74 *

Dozvolite mi da vam ispri am pri u koja je povezana sa pitanjem snova i stvarnosti. To je pri a o Said pai koji je bio vezir Otomanskog Carstva prije devedeset godina. Kada je Said paa bio dijete, njegov otac ga je slao u posjetu zijayet starom, mudrom ovjeku, slijede i stari obi aj. U to vrijeme, to je bio neizostavan dio dje ijeg odgoja. Da bi bio siguran da e njegov sin zijayetiti dedu, Said paa bi ostavljao sinovljev sedmi ni deparac kod njega. Svake sedmice on bi govorio Saidu: "Dolo je vrijeme da ode po svoj deparac. Idi svome u itelju." Taj obi aj je poput studiranja historije. Dedo nije morao imati nekakvu posebnu mudrost. Bitan je bio princip. Ovo tradicionalno obrazovanje, egrtovanje, bilo je usmjereno da podu i lijepom ponaanju adabu i uopteno o ivotu. esto, samo sticanje profesije bilo je od manje vanosti ako su takvi interesi uopte i postojali. Oni koji propuste da uzmu poduku iz istorije ili iz ivota drugih ljudi i sami postaju primjer grijeenja.

0750

Dedo koga je Said posje ivao bio je ejh i sufija, a ne obi an stari ovjek. Said je primao svoj deparac kao i obi no i jednoga dana, dok je jo bio kod dede, mladi cigo pokuca na vrata. Taj cigan je dolazio ejhu svakih nekoliko dana. Obi no je govorio o svojim dogodovtinama, a onda bi prodao neto krpica i tri arija starom, milostivom ejhu koji je radije kupovao tri arije od njega nego mu udjeljivao milostinju. No, ovoga puta, ejh re e mladom ciganu: "Dosta! Moja ku a je puna tvojih stvari. Ja ne elim nita za danas." Cigo re e: "0 ejhu, ja i ne elim da trgujem s tobom danas. Ja samo elim da ti ispri am svoj san." "U tom slu aju, molim te u i," re e mu ejh. Nakon to je sasluao san ejh re e: "To je izvanredan san. Danas zaista nemam namjeru da kupim od tebe ni komad krpe, ni pero, niti kakvu drugu tri ariju, ali da li bi mi ti htio prodati svoj san? Da li bi ti prodao svoj san ovom mladom ovjeku za njegov sedmi ni deparac?" Said paa je primao jedan srebrenjak sedmi no to je bilo mnogo novca u to vrijeme. "Naravno," re e cigo. On bi obi no dobivao od ejha po nekoliko nov i a za svaku stvar koju bi mu prodao. ejh tada re e Saidu da kupi taj san i on, sa oklijevanjem, poslua. Mnogo godina nakon toga, on je priznao da je bio strano bijesan na ejha to je njegov cijeli deparac zavrio u rukama cigana. ejh uze srebrenjak od Saida, dade ga mladom ciganu i upita: "Dakle, da li si ti prodao svoj san?" "Jesam," odgovori cigo. "Ja sam svjedok ovom kao i drugi ljudi ovdje. Mi smo svjedoci da si ti malom Saidu prodao svoj san."
0760

Potom mladi cigan ode. Said je bio skoro u suzama zato to je izgubio sedmi ni deparac. "Dijete, ne pla i," re e mu ejh, "ti ne zna ta smo kupili." "A ta smo to kupili - nita!" Said odgovori. "0 dijete, san ovog ciganina-prosjaka bi ga u inio vezirom, ali ja sam ga kupio za tebe, jer ti ima dobru narav i bi e bolji vezir od njega. Ti e biti budu i vezir. estitam ti! Said paa zaista postade veliki vezir Otomanskog Carstva. esto je pri ao svojim prijateljima i poznanicima da je kupio svoj poloaj za jedan srebrenjak. Ipak, vezir poslije njega bio je ciganskog porijekla. Te stvari se, na kraju krajeva, ne mogu u potpunosti prodavati i kupovati. Mada je mladi cigan prodao svoj san i tako propustio da postane vezir, poloaj vezira je svejednako doao u ruke ciganskog naroda. Nadam se da sam vam pojasnio neto o smislu snova i njihovog tuma enja. U biti, snovi su informacije koje dolaze iz Boanskog znanja koje je pohranjeno u Majki Knjiga, a koje se odraava na ekranu sa kojega dua ita u snu. Snove mogu tuma iti oni koji imaju mudrost i nadahnu e i oni koji su dobili na dar sposobnost razumijevanja snova...

0770

Predanost
Nakon to je Allah d.. spasio Poslanika Ibrahima a.s. od Nimrudove vatre, iz zahvalnosti on rtvova hiljadu ovnova, tri stotine volova i sto kamila. Niko prije toga nije uo za tako veliku rtvu. Kada je upitan zato je rtvovao tako ogromno bogatstvo, Ibrahim odgovori: `Bio sam spreman da rtvujem ivot zarad Allaha! Zato onda ne bih rtvovao svoja dobra? Osim toga, ija su ta dobra u biti? Vlasnik moga ivota i svega to posjedujem je Allah Uzvieni. Sve ono ega sam se odrekao je nita. rtvovao bih i ono najdragocjenije za Njega!" A ta je sa nama? Moe li ijedan od nas ustvrditi tako neto? Pa ak i ako niste na stepenu Poslanika Ibrahima, koliko ste vi voljni da rtvujete i malo od svojih dobara kojima vas je Allah obdario? Koliko ste voljni podijeliti milosr e sadaku--- onima koji su u potrebi? U biti, ma ko odbija da pomogne drugima ili omalovaava milosr e drugih, nije pravi ovjek insan , a daleko od toga da bude Allahov prijatelj.

Nekoliko godina kasnije Allah podari Ibrahimu Ismaila a.s.. Ismail je pokazivao znakove poslanstva od ranog djetinjstva. Putovao je svuda sa svojim ocem. ak kao dijete u estvovao je u najsloenijim vjerskim raspravama.
0790

Onda Allah do e Ibrahimu na san i re e: "Ispuni svoje obe anje! Rekao si ako bude dobio sina da e ga rtvovati radi Mene. Sada mora ispuniti svoje obe anje." Sljede eg dana Ibrahim je razmiljao o svome snu. Mada mu se Allah i prije javljao putem sna i znao je prepoznati istinsku Allahovu objavu, isto tako znao je i to da je Allah protiv rtvovanja ljudi i da se od prijanjih Poslanika nije trailo da ih rtvuju. I zato, umjesto da rtvuje svoga prvoro enog sina Ismaila, on rtvova stotinu kamila. Te no i Allah je ponovo doao Ibrahimu na san i opet mu naredio da ispuni svoje obe anje. Ni sljede eg dana Ibrahim nije mogao povjerovati da Allah zaista od njega trai da rtvuje svoga sina, te opet rtvova stotinu kamila. I tre e no i Allah do e Ibrahimu na san i re e mu da rtvuje svog jedinog sina. Sljede eg jutra vie nije bilo nikakve sumnje, Ibrahim je shvatio da mora izvriti Allahovu naredbu. On pozva svoga sina Ismaila i re e mu da po e sa njim na mjesto rtvovanja. Na putu se pojavi ejtan i po e ispitivati Ibrahima o Allahovom naredbi: "Zar ti zaista namjerava zaklati svog jedinog sina? ak ni ivotinja to ne bi mogla uraditi." Ibrahim a.s. mu odgovori: "Mada to to kae moe izgledati razumno i logi no, ja sam primio naredbu od Allaha i bez daljnjeg je namjeravam izvriti." ejtan pobjee od Ibrahima, ali ne odustade od svojih podlih namjera. On ode do Hadere, Ismailove majke. Re e joj da Ibrahim samo to nije rtvovao njihovog sina Ismaila. Hadera odgovori da je Ibrahim istinski Poslanik koji zna Allahovu volju i izvrava Allahove naredbe. Ona dalje re e da je i ona drage volje spremna rtvovati svoj ivot, ako bi Allah tako naredio. Onda ona re e ejtanu da ide i da je ostavi na miru. Na kraju ejtan pokua da posije smutnju u Ismailovo srce. Pojavio se pred njim govore i mu da ga je otac naumio

vezati za rtvenik i prerezati mu vrat. Potom re e da je Ibrahim umislio da mu je Allah naredio da to uradi. Ismail odgovori da je njegov otac istinski Poslanik koji zna Allahove naredbe i da on ne umilja takve stvari. Potom re e da je potpuno spreman da ponudi svoj ivot ako je Allah tako naredio. ejtan jo jednom upita Ismaila da e zaista dopustiti svome ocu da mu preree vrat? I tada mu Ismail otro re e: "Ako je Allah Uzvieni zaista naredio mom ocu da to uradi, onda sam ja siguran da e on imati snage da izvri Allahovu naredbu, a i ja tako e!" Potom uze kamen, baci ga na ejtana i oslijepi ga na jedno oko. ejtan i nas pokuava isku'ati na potpuno istovjetan na in. On pokuava uticati na na razum, nastoje i da nam ulije smutnje, govore i da Allah ne eli da se mi mu imo i izvravamo teke i nelagodne dunosti. On pokuava da uti e na nau meku stranu, samilost, potkrepljuju i to logikom da su izvjesne dunosti isuvie bolne preteke i da ih nije neophodno izvriti. On pokuava da nas zbuni bacaju i sumnje, ine i nas slabim, neodlu nim i uplaenim da slijedimo Allahovu volju. Za vrijeme hadda sve hadije idu na Minu i tamo bacaju kamen i e na tri stuba. Na Mini je Ibrahim iao da rtvuje Ismaila. Tri suba predstavljaju tri nijekanja ejtana, od strane Ibrahima, Hadere i Ismaila. Kod svakog stuba baca se sedam kamen i a. To simbolizuje hadijinu borbu protiv sedam negativnih osobina, a to su: samoivost, oholost, dvoli nost, zavist, srdba, ljubav prema poloaju i pohlepa. Kada su stigli do mjesta za rtvovanje Ibrahim ispri a Ismailu svoj san. Radije nego da vodi svog sina na rtvenik u neznanju, Ibrahim upita Ismaila da je on voljan da ispuni Allahovu volju i ponudi sebe kao rtvu.

* 80 *

* 81 *

Pokoravaju i se svome ocu, Ismail nas podu ava idealu spremnosti da se rtvuje i vlastiti ivot za ljubav Boju i iz poslunosti prema svojim roditeljima. Mada bi mi trebali biti spremni u initi bilo ta iz poslunosti prema roditeljima, ipak, ako nam roditelji narede da u inimo neto to nije u Allahovom raziluku, dakle neto sa ime Allah nije zadovoljan, onda ih mi nismo duni posluati. Zadravaju i ljubaznost i potovanje, trebamo odbiti da se pokorimo bilo kome ako od nas trai nepokornost Allahu Uzvienom. Ismail se sloio da bude kurban Allahov. On re e Ibrahimu da ga vrsto vee konopom, tako da ga on u smrtnom hropcu ne bi slu ajno povrijedio. On je tako er traio da ga Ibrahim poloi licem prema rtvenom kamenu da mu Ibrahim nebi vidio lice, to bi moglo prouzrokovati to da mu zadrhti ruka i bude nesposoban izvriti zapovijed Allahovu. Ismail je jo traio od Ibrahima da podvije svoju odje u tako da se ne vrati ku i okrvavljen njegovom krvlju, a to bi moglo teko pasti njegovoj majci Haderi. Ibrahim sve to prihvati, duboko dirnut vjerom i samilo u svoga sina. On poloi Ismaila na rtvenik i zamoli Allaha da se smiluje njemu i njegovom sinu. Dok je dizao kurbanski no, Allah re e melekima: "Pogledajte vjeru i ljubav moga prijatelja Ibrahima. On je ak spreman rtvovati svoga jedinog sina pokoravaju i se Mojoj naredbi!" Ibrahim pokua prerezati vrat sinu Ismailu otrim kurbanskim noem. Me utim nita se ne desi. No ga nije ak ni zagrebao. Ibrahim je pokuao ponovo, ali je ishod bio istovjetan. On pokua i tre i put, ali no prosto nije htio rezati. Onda on udari noem u oblinju stijenu. Ona se rascijepi od otrine noa. Tada no, voljom Allaha, progovori: "Vidi Ibrahime, samo Allahova volja omogu ava noevima da reu, vatri da pri i vodi da potapa. Sve dok Allah to ne dozvoli, ja nita ne
0820

mogu prerezati. A ako to eli Allah, ja mogu ak i najtvr u stijenu rascijepiti." Onda se Ibrahimu pojavi melek Debrail i objavi mu da Allah eli da on rtvuje ovna umjesto Ismaila i da je On zadovoljan oboma. Allah zahtijeva rtvu od svih onih koji ele spoznati svoga Gospodara. Od nas se trai da zarad Allaha rtvujemo esto ono to volimo najvie - nau vezanost za ovaj svijet, nae navike i nau oholost. Veliki Allahovi aici imali su priliku da se osvjedo e da onima koji su spremni da se odreknu svega sem Njega, Allah Uzvieni podari sva ovozemaljska i duhovna obilja.

* 83 *

Strplj enj e
U malom selu u Turskoj, ovjek po imenu Husejn oenio je k er svoga komije. Na vjen anju Husejn je bio op injen razgovorom dva u ena ovjeka koji bijahu pozvani da obave ceremoniju vjen anja. Oni navodie iz svoga pam enja sure iz Kur'ana, razmjenjivali su sloena tuma enja vjerskog zakona i raspravljali o dubljim zna enjima Poslanikovog govora hadisa. Husejn ih je upitao kako su zadobili i razvili tako bogato znanje i prefinjenost. Rekoe mu da su proveli mnoge godine u prou avanju i obrazovanju na velikoj vjerskoj koli u Istanbulu. Sljede eg jutra, nakon prve bra ne no i, Husej re e svojoj mladoj eni: "Ja imam dvadeset godina i osje am da ne znam nita od istinske vanosti. Ja elim da idem u Istanbul i postanem u en. Molim te pobrini se za nae imanje i moje roditelje dok se ne vratim. Vrati u se im zavrim kole i postanem u enjak." Husejn tako ode u Istanbul koji je bio nekoliko sedmica putovanja udaljen od njegovog sela. Proveo je sljede ih trideset godina u studiranju, iao je od u itelja do u itelja sakupljaju i znanje. U pedesetoj Husejn kona no odlu i da se vrati u svoje rodno selo i tako krenu na put ku i obu en u po asnu odje u vjerskog u enjaka uleme najviega ranga.
*85 o

Na povratku zaustavio se u malom selu koje je bilo udaljeno dan hoda od njegovog. Bilo je vrijeme jaciji, te ode do damije da klanja. Seljani su bili oduevljeni to je ulema takvoga ranga me u njima. Nakon namaza zamolie ga da odri kratak ders. Svi bijahu oduevljeni sluaju i njegove rije i koje su klizile poput svile. Mada nisu mogli u potpunosti razumjeti njegove u ene komentare, bili su presretni to imaju tu privilegiju da uju tako prefinjene rije i. Nakon dersa nekoliko seljana mu ponudi svoje gostoprimstvo. Prvi ovjek koji mu ponudi da bude njegov gost musafir insistirao je da Husejn prihvati njegovu ponudu i Husejn pristade. Nakon ve ere dedo ga je upitao kako to da je postao ulema. Husejn mu ispri a sve pojedinosti i kako je napustio svoje selo, nakon prve bra ne no i, da bi otiao u Istanbul i poha ao vjerske studije. Prisjetio se da je krenuo u dvadesetoj godini ivota i da se sada vra a u svojoj pedesetoj godini ivota. Suze mu navrijee na o i kada se prisjeti svoje porodice i prijatelja koje tako dugo nije vidio. Tada mu dedo re e: "Da li bih ti mogao postaviti jedno pitanje?" "Naravno," odgovori Husejn, "pitaj ta god poeli." "ta je po etak mudrosti," upita on Husejna. "Po etak mudrosti," re e Husejn, "je traiti pomo Allahovu u svim prilikama." "Ne, to nije po etak mudrosti," re e dedo. "Prou iti Bismilu prije svake aktivnosti," pokua jo jednom Husejn. "Ne, nije ni to," re e mu dedo. Husejn je pro eljao sve u ene rasprave koje je usvojio tokom trideset godina u enja, ali dedo je odbio da prihvati bilo koju od njih kao ispravan i adekvatan odgovor na svoje pitanje. Na kraju Husejn odustade od svojih nastojanja i upita
#860

dedu da li on zna odgovor. Dedo re e da zna. Husejn ga zamoli da ga podu i ta je to po etak mudrosti. Dedo re e: "Ja te ne mogu podu iti za jedno ve e onome to nisi bio u stanju da nau i za trideset godina kolovanja. Ti si iskren i pametan ovjek. Siguran sam da te mogu podu iti ovome u godini dana. Mnogi ovo ne mogu nau iti ma kako dugo pokuavali." Husejn pristade da ostane sa dedom godinu dana i bude njegov u enik. Sljede eg dana dedo povede Husejna sa sobom na njivu. Radili su tako naporno da se toga dana Husejn vratio ku i potpuno iscrpljen od posla. Ovo se nastavilo tokom cijele godine. Husejn nikada nije radio tako naporno u svome cijelom ivotu. Sav taj trud uloio je sa ciljem da nau i ta je to po etak mudrosti, ali svaki put kada bi pitao dedu da mu otkrije tu tajnu, ovaj bi mu rekao da saburi i da eka. Kona no, prola je godina dana. Tog dana, kada su se vratili ku i iz njive, Husejn opet zamoli dedu da ga podu i po etku mudrosti. Dedo mu re e da e ga podu iti sljede eg jutra. "Zar je to tako kratko objanjenje," Husejn se izdera, izgubivi strpljenje. "Ja," re e dedo, "kratko je kao objanjenje, ali treba dugo vremena da se razumije." Narednog jutra, nakon doru ka, dedo zamoli svoju enu da pripremu vre u ita za njihovog uvaenog gosta, uklju uju i i opskrbu za njegovo putovanje. "Ma pro i se ti hrane," izdera se iznervirano Husejn, "reci mi ta je to po etak mudrosti!" "Sabuy," re e dedo, ne prekidaju i da vri pripreme za Husejnov polazak. "Ne pokuavaj da me prevari," pitio je ljuto Husejn, "radio sam godinu dana kao magarac, samo da bih nau io ta je po etak mudrosti. Na srijedu s tim!"
a87o

"Sabur," ponovi opet dedo. "Ne, ne, ne e me se tako lahko otarasiti," Husejn je bivao sve lju i. "Mora mi sada re i istinu! !!" Dedo sada odloi posao koji je radio, okrenu se Husejnu i, gledaju i ga pravo u o i sa najve om ozbiljno u re e: "Strpljenje sabur je po etak mudrosti!" Husejn nije znao za sebe od bijesa. "Ti si me namagar io, iskoristio i napravio budalu od mene. Ja ti mogu navesti bukadar citata u vezi sabura. Znam i svaku suru u asnom Kur'anu u kojoj se strpljenje pominje!" Dedo ga mirno pogleda i dade mu sljede i odgovor: "Jest, tako je, ali kada sam te upitao prije godinu dana ta je po etak mudrosti nisi bio u stanju da mi odgovori. I kada sam te upitao da li eli provesti godinu dana sa mnom da bi to nau io, pristao si. Ti nisi bio u stanju da razumije taj odgovor prije godinu dana. Cijelu godinu sam te prakti no podu avao strpljenju i kako mora imati sabura da bi nau io bilo ta od prave vrijednosti. Ti si iskustveno razumio ta zna i imati sabura, a iskustveno znanje je jedino istinsko znanje. U enjak koji je pun nesvarene mudrosti i koji nije nau io kako da primjeni teorijsko znanje koje posjeduje je ba poput magarca natovarenog knjigama. Te knjige ne mogu pomo i tom magarcu i sude i po tvojoj gnjevnoj reakciji, izgleda da ni tebi svo tvoje znanje ne moe pomo i. Stranu nepravdu e u initi drugima ako ih bude podu avao onome to sam nisi primijenio u praksi. Ako te ljudi uju da navodi izreke Poslanika i u enih ljudi o vjeri, milosr u itd., a onda zapaze da tebi samom nedostaju ti kvaliteti, uvidje e da si obi an laov. Pa ak i gore, mogu prestati da vjeruju u te Boanske istine o kojima si im vazio. ta misli kakva bi tebe ekala kazna ako oni koje si pokuavao podu iti izgube svoju vjeru zbog toga to se tvoja djela nisu poklapala sa tvojim rije ima?
,

Zbog svega toga zadobivanje sabura je od ogromne vanosti. Istinski u enjak je onaj koji primjenjuje ono to zna. Bez toga je obi an laov. Vrati se ku i i podijeli svoje znanje sa svojim komijama, ali nemoj nikada zaboraviti da mora svoje znanje primijeniti u svakodnevnom ivotu." Ovaj dedo, kao to vidite, nije bio obi an seljanin. On je bio istinski u itelj i prijatelj Boiji evlija koji podu ava najdublje istine onima koji su sposobni u iti od njega. On je otvorio o i Husejnu za unutarnju nauku, te je ovaj mogao da zapo ne razumijevati i usvajati znanje koje je sakupljao punih trideset godina. Husejn je polahko iao nazad ka svome rodnom selu razmiljaju i o dedinim rije ima. Ve je bila no kada je stigao ku i. Pogledao je kroz prozor svoje porodi ne ku e i ugledao svoju enu kako miluje kosu mladom ovjeku. Isprva bijae zapanjen i potpuno zate en, a zatim ga spopade estoka srdba. Prvo to je pomislio je to da ga ena vara sa tim mladim ovjekom. On potee kuburu koju je kupio u Istanbulu da se zatiti od razbojnika na svom dugom putovanju ku i. I kada su upravo spremao da ustrijeli par, prisjeti se svog jednogodinjeg naukovanja i vanosti sabura. Oduzeti nekome ivot, u svakom slu aju, nije mala stvar. Odlu io je da se upozna sa injenicama prije nego li bilo ta u ini. Ode do seoske damije gdje su se ljudi po eli sakupljati da klanjaju jaciju. Seljani su bili impresionirani Husejnovom odje om uleme i ukazae mu veliko potovanje. Niko ga nije prepoznao, te ih Husejn po e ispitivati o svojim starim prijateljima i komijama. Mnogi od starijih ljudi bijahu poumirali, ve ina njegovih prijatelja su sada bili dede sa djecom i unu i ima. Onda ih on upita: "A ta je bilo sa ovjekom po imenu Husejn koji je otiao u Istanbul prije mnogo godina?" Jedan od ljudi mu odgovori: "Nita nismo uli o njemu ima ve trideset godina. Njegova ena je imala veoma teak period
* 89 *

0 88 *

kada je on otiao, dan nakon njihovog vjen anja. Prve bra ne no i zanijela je i s tekom mukom deverala je sve ove godine podiu i sama njihovog sina. Ne znaju i ta se dogodilo sa njenim muem, i da e se vratiti ne, podigla je sama svoga sina obrazuju i ga da postane u enjak, ba kakav je Husejn elio biti. On je sada na u itelj i imam i trebao bi se uskoro pojaviti da predvodi molitvu." Husejn je bio duboko potreen onim to je uo. Po eo je tiho plakati razmiljaju i o naporima i iskuenjima kroz koja su proli njegova ena i sin, za ije postojanje nije ni znao do toga trenutka. Upravo tada se pojavi nao it, svijetao, mladi , obu en u odje u imama. To je bio mladi ovjek koga je Husejn vidio kroz prozor svoga doma. Nakon jacije Husejn izade iz damije, okrenu se prema selu svoga u itelja, dede-evlijaullaha, duboko se nakloni i kroz suze povika: "Neka je hiljadu hvala i hiljade blagoslova na tebe, moj neuporedivi muride!" Kada su ga seljani upitali o njegovom udnom ponaanju, on im ispri a cijelu pri u: da je on Husejn koji je napustio njihovo selo prije trideset godina u potrazi za znanjem i kako je proveo godinu dana u e i se strpljenju to mu je pomoglo da izbjegne stranu tragediju. Tada on zagrli svoga sina i njih dva krenue ku i zajedno.

Iskuenja
Za vrijeme Ramazana veliki ejh Abdul Kadir Gejlani r.a. putovao je kroz pustinju sa svojim derviima. Bili su iscrpljeni vru inom, gladovanjem i e u. ejh je malo zaostao iza svojih dervia. Iznenada pred njima se ukaza bljetava svjetlost i sljede e rije i se javie iz te svjetlosti: "Ja sam Allah, va Gospodar. Vi ste omiljeni i iskreni sljedbenici Moga voljenoga ejha. Danas sam vam hranu i pi e u inio zakonitim. Moete bez bojazni jesti i piti." Dervii po ee da otvaraju svoje torbe sa hranom i pi em kada ih ejh Abdul Kadir sustie. "Stanite! Ne prekidajte post," on povika. Onda se okrenu prema onoj svjetlosti i re e: "Euzubillahi mine-ejtanir -radim utje em se Allahu od prokletog ejtana!" Odmah potom se ona svjetlost pretvori u mra nu rupu i iz nje izi e prokleti ejtan i re e: "Kako si me prepoznao, ja ve hiljadama godina uspjeno varam ljude na ovaj na in." ejh mu odgovori: "Prepoznao sam te pomo u tri vrste znanja. Oni koji ovo znanje posjeduju i upranjavaju ne e imati problema da te u svako doba prepoznaju. Oni su kadri raspoznati zakonito od nezakonitog, istinu od lai.

* 90 *

* 91 *

"Prva vrsta znanja je znanje o eyijatu --- zakonu koji nam je Allah Uzvieni spustio putem Svoga Poslanika. Prema tom zakonu, mi ne moemo prekinuti ramazanski post osim ako je to pitanje ivota i smrti. Niko u ovoj grupi nije umirao od e i. Prema tome, tvoje nare enje je bilo protivno tome zakonu. Allah ne daje zakone da bi ih potom mijenjao. "Druga vrsta znanja je znanje akaida ispravnog vjerovanja. Po tome mi znamo da Allah Uzvieni nema odre eno mjesto boravka. On je mjesto svih drugih mjesta. Poslanici su nam prenijeli da kada im se Allah obra a Njegov boanski glas dolazi sa svih strana u isto vrijeme. Ti si nam se obratio samo iz jednog pravca, iz pravca svoje lane svjetlosti, pa sam te i po tome prepoznao. "Tre a vrsta znanja je znanje sufija. Sve velike sufije nas podu avaju ovome: ako bi se Allah Uzvieni manifestovao u naoj blizini, tj. ako bi zastori koji nas odvajaju od Njega pali i mi se nali u Njegovoj blizini, nae unutarnje stanje bi se drasti no promijenilo, a naa nia priroda bi sasvim i ezla. Ali niko od nas trenutno nije doivio nikakvu promjenu unutarnjeg stanja. Da nam se Uzvieni Allah zaista obratio govorom, naa snaga, pa ak i naa svijest, potpuno bi i ezla." ejtan tada povika: "O ti si zaista kutbi zeman u itelj ovoga doba. Dozvoli mi da se poklonim pred tobom - evlijom punim mudrosti i svetosti. Ti bi zaista trebao imati mnogo vie dervia. Mora da si potpuno zadovoljan sa sobom i to si me tako vjeto raskrinkao." No, ejh nije dozvolio da ga ejtan prevari igraju i na kartu njegove sujete.
*920

"Utje em se Allahu od prokletog ejtana!" re e, jo jednom trae i uto ite kod Allaha od tog vje nog varalice i lupea, na to ovaj nesta. Vidite kako ejtan nikada ne prestaje pokuavati. On nas esto hvata u mreu naeg ponosa i sujete kada iscrpi ostale mogunosti i kada mu ne uspiju sve druge varke. ejtan je otvoreni neprijatelj ljudskome rodu i nema ta on ne e poduzeti samo da bi nas zavarao i zaveo od pravoga puta. On ponekada vara ljude prave i se da je duhovni u itelj, pa ak se ne libi, kao to smo vidjeli, predstaviti se i kao sami Allah Uzvieni. Sigurnost lei u zadobijanju vjerskoga znanja, znanja o nezaobilaznim zakonima vjere, te njihovo besprijekorno upranjavanje; no, valja nam zadobiti i znanja o unutarnjim duhovnim istinama. Poznavanje vjerskih pravila i propisa slui kao zatita, to znanje je poput ograde u vrtu. U tom vrtu moda ne ete na i samo cvije e i vo ke. U njemu moe biti pokoji korov i trn. Ta ograda e tititi vrt od opasnih ivotinja, me utim, ako pokoja ivotinja uspije da u e u taj vrt, ista ograda je moe zadrati unutra. Duhovno znanje moe posluiti kao barijera protiv zla, ali ono ne moe potpuno zatititi vae srce od pohlepe, srdbe i nedoli nog ponaanja. Loi uticaji tu ne mogu lahko prodrijeti, ali oni se mogu zadrati jednom kada prodru u nas. Duhovna praksa bez znanja je poput iroko otvorenog i nezati enog vrta. U njoj moe rasti cvije e i ra ati vo e, ali tu nema ni ega da zatiti to cvije e i vo e od opasnih ivotinja. Trenuta na predanost i nadahnu e mogu lahko i eznuti ili se ak pretvoriti u licemjerstvo, nadmenost i duhovnu sujetu, ako nisu okrueni visokim zidovima znanja. Vjerski zakon ---eyijat i sufijski put tarikat su kao dva krila. Sa jednim krilom se ne moe letjeti. Oba su neophodna. Vi se morate pro istiti od vanjskih, materijalnih,
* 93 *

ne isto a, ali isto tako morate pro istiti svoju nutrinu od ne isto a i bolesti kao to su ponos, licemjerstvo, nepotenje, srdba, pohlepa i ljubav prema asti i poloaju u drutvu. Tarikat bez erzjata je poput svije e koja nema zatite, koja nema staklenke. U ovom svijetu puu razni vjetrovi koji je mogu ugasiti. Ali ako imate lampu, koja ima zatitnu staklenku preko svjie e koja tinja u sredini, va plamen se ne e ugasiti, nastavi e tinjati u sigurnosti. Ovo se ne smije zaboraviti: i enjat i tarikat su neizostavni. erijat je temelj i on moe stajati bez tarikata i oni koji ne u u u tarikat ni po koju cijenu ne bi smjeli prestati slijediti put erijata. Voljom Allaha, oni koji ude za Boijom blizinom i ele da pro iste unutranjost srca svoga, bi e upu eni na tarikatski put pro i enja. Allah Uzvieni ne gleda vanjtinu Svojih stvorenja, On gleda na njihovu unutarnju ljepotu. On motri njihova srca, On posmatra isto u i ljepotu unutar njihovih srca. Na viem nivou, morate razumjeti da je o istiti vanjtinu kudikamo lake od i enja vae nutrine. Nemojte se nipoto prevariti da pomislite da je mogu e o istiti srce bez prethodnog pro i enja onog vanjskoga. Na primjer, ako smatramo novac - koji je simbol dunjaluka - prljavim, mi moemo uvijek oprati ruke nakon to smo ga imali u rukama, ali ako vam je srce zarobljeno hlepnjom za novcem, bi e veoma teko o istiti ga od te unutarnje prljavtine. Na tom nivou, nastojati o istititi prvo vau nutrinu bi e veoma, veoma teko. Treba po i od reda. Ideal je dovesti u sklad ono unutarnje i ono vanjsko. Jedno mora postati ogledalo drugoga. Vaa vanjtina mora postati kao i vaa nutrina. Samo tako ete do i do potpunosti. O istiti samo svoju vanjtinu nije dovoljno. Ovaj primjer je pomalo prost, ali neko ko je ist izvana, a prljav iznutra je kao toalet hala. Mi je istimo s vana, ali ona je iznutra

jako ne ista. U Turskoj u stara vremena birvaktile bilo je vode u svakoj hali i bio je ugum s kojim se obavljalo pranje tahret. Unutar uguma bila je ista voda, ali oko njega o ito nije bilo naj istije. Ono to se trai je potpuna isto a i unutra i s vana. Mi moramo postati kao kristalna flaa, ista i providna izvana i iznutra. Primjer ovome je jedan od evlija iz naega reda. Nijazi Misri r.a. bio je poseban Allahov prijatelj, jer mnoge tajne, koje obi an ovjek ne moe razumjeti, milo u Allahovom, postaju razumljive putem njegove poezije. Ipak, svaki evhja na ovome putu mora gaziti po trnju. Nijazi je bio protjeran na gr ko ostrvo Lemnos. Mada ga je protjerao, u pismu sultan mu se obra a sa potovanjem: "Allah Uzvieni i ti znate zato ja moram pro i kroz ovo iskuenje i zato te moram protjerati." To je bio veoma uljudan i pristojan trn. Nijazija su poslali na Lemnos u okovima. On nije mogao odravati isto u svoga tijela dok je bio okovan u tamnici. Tako je i umro. U stvari, on nije umro, on je `postao', on se preporodio. Samo ivotinje umiru, istinski ljudi sa smr u postaju jo ivlji. Hoda koji ga je gusulio zamjerao mu je na njegovoj ne isto i. "Eh, pogledaj samo kakav si! Smatraju te evhjom, a vidi samo kako si prljav!" govorio je. Na to se Nijazi uspravi i re e: "Toliko sam se istio iznutra da nisam naao vremena da o istim svoju vanjtinu." Kad ga ovo sna e, hoda se istom onesvijesti. Vidite, evhje ne umiru. Oni uvijek iznova `postaju'.

Vano je razumjeti da erzjat ini da vae grubo bi e, vaa vanjtina, postane cijenjena kod Allaha i u o ima ovoga svijeta. Ali Allah vidi vau nutrinu i to ne smijete zaboraviti.

* 94 *

* 95 *

S druge strane, vjernik je vjerniku ogledalo. Zahvaljuju i vaoj vanjskoj isto i, prihvati e vas u drutvo dobrih. Me utim, ako je vaa nutrina ne ista, to e se kad tad pokazati i onda ete iz tog dobrog drutva biti izba eni. ista vanjtina je samo ulaznica - va paso za ulazak u drutvo dobrih. Kao to dobro znate, postoje razli iti nivoi kod ljudi. Svaki nivo ima izvjesnu boju, osim najvieg nivoa koji je transparentan. To je nivo evlija Allahovih prijatelja. Na tom nivou, vaa vanjtina vie nije bitna, jer budu i da ste postali providni, svako moe vidjeti ko ste i ta ste. Vaa vanjtina i nutrina su postali jedno, ba poput kristalne flae ispunjene istom izvorskom vodom. S druge strane, postoje neke sufije koje namjerno putaju da im propada vanjtina. To naravno ne ide po njhovoj volji ve voljom Uzvienog Allaha. To im je iskuenje od Allaha da izazivaju srdbu i prezir svijeta. To zahtijeva ogromnu unutarnju snagu i naravno pomo i zatitu Allaha. Istinski evlija moe sebi priutiti i da izgleda poput bezbonog pijanca. Sve ove stvari moramo uzeti u obzir ako elimo da odgovorimo na pitanje ravnotee i sklada izme u unutarnjeg i vanjskog razvoja. Nema jednostavnih da ili ne odgovora.

Kod ejtana su sve ljudske osobine, izuzev jedne. ejtan ne poznaje ljubav. Ljubav mu nije data. Ljubav je naslje e Adema. Jednom neki poboni drvosje a ivljae u umi sa svojom porodicom. U blizini je ivjelo pagansko pleme koje je oboavalo bijeli bor kao svoje boanstvo. Bijeli bor je bio njihov idol kome su se klanjali. Jednoga dana drvosje a re e: "Vala u posje i njihovog idola. Siguran sam da e me Allah nagraditi, a i njima u pomo i da se kutariu idolopoklonstva. U isto vrijeme okoristi u se tim drvetom i dobiti lijepu paru za njega na bazaru. Tako u ubiti dvije ptice istim kamenom." I tako on krenu, sa sjekirom u ruci, prema tom drvetu, kada mu neki ovjek preprije i put i upita ga: "Kuda si krenuo?" "Ima jedno pleme koje se klanja drvetu kao boanstvu, idem da im posije em to drvo," odgovori drvosje a. "Ne, ne, to ne smije nipoto uraditi," ovjek mu re e. "Ko si ti da mi kae da to ne uradim," odbrusi drvosje a. "Ja sam ejtan," odgovori ovaj, "ne u ti dozvoliti da to uradi." "Ti, ti me ne moe zaustaviti!" povika drvosje a pa se baci na ejtana. Uhvati ga, obori ga na zemlju, a onda sjede na njegova prsa i prisloni otru sjekiru na njegov vrat spreman da ga ubije. "Ti me ne moe ubiti," re e mu ejtan. "Allah mi je dao da ivim sve do Sudnjega Dana. Sve do tada moja dunost je da zavodim ljude." Ove rije i na trenutak zbunie drvosje u i ejtan to vjeto iskoristi pa mu re e: "Ja znam da si ti poboan i odan ovjek, da ima veliku porodicu i da voli pomagati ljudima. Koliko novaca zara uje?"

Jednom su se Bajezidu Bistamiji na ejtana alili njegovi u enici govore i: "ejtan odnosi nau vjeru." ejh onda pozva ejtana i po e ga ispitivati. ejtan mu re e: "Ja ne mogu nikoga prisiliti da bilo ta uradi. Previe se plaim Allaha da bih to u inio. Ve ina ljudi odbaci svoju vjeru iz raznoraznih, neopravdanih razloga. Tek tada ja stupam na scenu, pokupim njihovu vjeru i bacam je na smetljite!"

o96a

* 97 *

"Dva bakrena nov i a na dan," odgovori drvosje a. "Ti si ba nerazuman," re e ejtan, pa nastavi da plete oko njega mreu smutnje. "Ti eli da posije e ljudima njihovo boanstvo, zar misli da e ti oni to dozvoliti. Bori e se protiv tebe do zadnjeg. Mogu te lahko i ubiti, tako bi tvoja porodica ostala bez ikakve zatite i opskrbe. Budi razuman. Pro i se toga. Ja u s tobom na initi pogodbu. Kae da zara uje dva bakrenjaka na dan. Svakoga jutra od sada stavi u ti pod jastuk dva zlatnika. Slae li se? Ti si brian ovjek. Umjesto da nastrada i izgubi ivot, sada ti se prua prilika da dobije dva zlatnika na dan i tako, na lahak na in, obezbijedi porodici opskrbu. ta god da ti od tog novca ostane moe razdijeliti siromasima." "Ne vjerujem ti nita," re e drvosje a, "sigurno e me prevariti. Svak zna da si ti varalica i laov. Ti samo eli spasiti svoju glavu." "Ne, ne u te prevariti," re e ejtan, "isprobaj me ako ne vjeruje. Ako ne na e dva zlatnika svakoga jutra pod svojim jastukom, moe se uvijek vratiti sa sjekirom i posje i to drvo, ako si se ba zainatio." Naposljetku, drvosje a pristade. Slede eg jutra zaista prona e dva zlatnika ispod svoga jastuka. On odmah ode svojoj eni i pokaza ih. "eno pogledaj, sklopio sam dogovor sa ejtanom. Obe ao mi je svakoga jutra dva zlatnika. Od sada emo ivjeti lahko i ugodno." ena nije bila potpuno uvjerena. "Zar ti ne zna da je ejtan laov i varalica," re e mu ona. "Jeste eno, ali pogledaj," re e joj drvosje a, pokazuju i jo jednom zlatnike koji su se sjajili. Tog dana su jeli odli no. Ono to im je ostalo podijelili su fukari. Sljede eg sjajnog i sun anog jutra drvosje a zavu e ruku po jastuk, ali zlatnika nije bilo. On podie i hasuru,
0980

zaviri pod krevet, pa ak izvali i pod svoje skromne ku e, ali ni tamo nita nije pronaao. "Jah, prokletnik me je prevario," povika, sav u vatri. Odmah se lati svoje sjekire i ljutito se zaputi prema onom drvetu. Me utim, na putu ga je opet ekao niko drugi do li ejtan, ovaj put s osmijehom na svome licu. "Kuda si to krenuo?" upita ga bezobrazno. "Ti varalico, laove! Idem da posije em tvoje lano drvo!" odbrusi mu drvosje a. ejtan mu pri e i dodirnu ga svojim malim prstom i ovjek se prevrnu naglava ke. "Ho e li da te sada ubijem," ejtan mu re e, "kao to si ti neki dan htio ubiti mene!" "O ne, nemoj me ubiti, ja vie ne elim nita od tebe. elim ti samo postaviti jedno pitanje. Samo dan prije bez muke sam te savladao kada si me htio sprije iti da posije em drvo, odkuda ti sada tolika snaga pa ti mene sada savlada tako lahko?" re e prestraeni i zbunjeni ovjek. "Zato to si ti onda bio krenuo da posije e drvo zarad Allaha," ejtan mu re e, "a sada to ini zarad dva bijedna zlatnika."

Jednom nekakav okrutni razbojnik usmrti 99 ljudi. Potom se pokaja i ode do hode, priznade mu svoj zlo in i upita ga ima li nade za njega. Hoda mu re e da za tako gnusan zlo in nema nade ni oprosta. Razbojnik se raesti na te rije i i re e: "Ako je tako, ta me sprje ava da i tebi otkinem glavu!" Zatim izvadi sablju i skrati nesretnog hodu za glavu. Ubrzo potom ovaj razbojnik nai e na nekakvog mudrog i u enog ovjeka koji je bio osvjedo eni znalac istine. Razbojnik ga upita da li ima oprosta za ovjeka koji je ubio
* 99 *

stotinu nedunih ljudi i on mu odgovori da Allah oprata svakome ko se iskreno pokaje. On dodade da razbojnik sada mora napustiti svoj rodni grad, koji je bio pun razbojnika, lopova i nemoralnih ljudi, i krenuti ka susjednom gradu u kojem su ivjeli mnogi dobri i estiti ljudi. Drutvo dobrih nas vodi ka dobru, a drutvo opakih ka opa ini. Razbojnik se odmah vrati ku i, spakova se i krenu ka gradu dobrih ljudi. Me utim, samo nekoliko koraka od njegovog rodnog mjesta, stie ga smrtni as edel i on tu preseli. Odmah se tu pojavie meleki pakla zebanije--spremni da mu i upaju duu i ponesu je u dehennem. Me utim, u isto vrijeme tu stigoe i meleki raja, smatraju i da on pripada njima. Tu otpo e estoka rasprava. Zebanije rekoe da ovjek koji je ubio stotinu ljudi ne moe nita drugo zaraditi osim dehennemske vatre, dok su meleki denneta govorili da se on iskreno pokajao i da je ak po eo da djeluje u skladu sa time; naime, ve je bio krenuo ka mjestu u kojem bi se o istio od svojih grijeha. Budu i da se nikako nisu mogli dogovoriti, poslae Debraila da tu presudi. Dibril zatrai Allahovu pomo , jer su postojali snani agrumenti na obje strane. Allah d.. mu dade nebeski tap sa kojim je trebao izmjeriti razdaljinu od razbojnikovog tijela pa do oba grada pojedina no. Ako mu tijelo bude bilo blie gradu opakih, onda je on za dehennema, a ako je blie gradu dobrih, neka ga povedu u dennet. Meleki se povinovae Allahovoj volji. Debrail postavi nebeski tap izme u razbojnikovog tijela i kapije njegovog rodnog grada i izmjeri samo dva metra razdaljine. Onda on okrenu tap prema gradu dobrih i tada se, Allahovom milo u, kapija toga grada prima e na samo metar rastojanja od pokajnikovog tijela. Njegova dua pripade melekima raja i oni ga ponijee u dennet.
0 10 0 *

Isto je i sa nama. Ako vi uistinu elite promijeniti svoje loe navike, morate promijeniti drutvo u kojem se kre ete. A najvanije je da molite Allaha da vam pomogne da se oslobodite loih navika. Ne smatrajte to vaom zaslugom ako vam to i uspije. Vae pokajanje je posljedica Allahove milosti, a isto je i sa vaom sposobno u da djelujete u skladu sa vaim pokajanjem. Ako elite da budete od dobrih, onda traite dobre ljude. Ako elite da budete od onih koji vole Allaha, onda boravite sa aicima, onima koji vole Allaha.

Jedan od najve ih izvora zla u svijetu je ogovaranje gibet i kleveta. Ali, znajte da i ejtan moe biti veliki u itelj. Sve to treba da u inite je da saznate ta on eli i potom uradite suprotno. Na primjer, ako vidite da je neko uradio neto loe i pokrijete njegov grijeh, tj. ne prenosite to drugima, Allah e pokriti i oprostiti sedamdeset vaih grijeha. Allah Uzvieni jednom upita Debraila: "0 Debraile, da sam te stvorio kao ovjeka kako bi mi ti robovao?" "Gospodaru moj, Ti zna sve to je bilo, to e biti i to e se dogoditi. Nita na nebesima i Zemlji nije skriveno od Tebe. Ti isto tako zna kako bih Ti ja robovao," odgovori Debrail. "Tako je," Allah re e, "Ja zaista to znam, ali Moji robovi ne znaju. Govori, tako da te oni mogu uti i neto nau iti." Onda Debrail re e: "Gospodaru moj, da sam ja ljudsko bi e robovao bih ti na tri na ina. Prvo, napajao bih edne. Drugo, pokrivao bih grijehe drugih umjesto da pri am o njima. Tre e, pomagao bih fukaru." Allah onda re e: "Zbog toga to znam da bi ti to inio, tebe sam poslao da prenese objavu Mojim Poslanicima na zemlji."

101

Pokrijte tu e grijehe pa e i vai grijesi biti pokriveni; opratajte drugima pa e i vama biti oproteno! Ne bacajte ljudima u lice njihove greke, jer se isto moe i vama dogoditi. Vi moda znate neki od tu ih grijeha, ali Allah zasigurno poznaje na stotine vaih. ta ako On po ne otkrivati vae grijehe? Ko e biti u stanju to da pokrije jednom kada ih On objelodani? Pomozite onima koji to od vas trae. Ako odbijete da pomognete drugima, moe se desiti da izgubite to to niste htjeli dati svojevoljno. Zapamtite da je postaja Debraila napajanje ednih, pokrivanje tu ih grijeha i pomaganje fukari. Pomozite onima u nevolji sada. Ako propustite tu priliku danas, moe se desiti da vam se ona nikada vie ne ukae. Ogovaranje je uasna navika. Allah mrzi one koji to ine. On kae: "O vjernici, zar ete jesti meso vaega mrtvog brata?" Ogovarati brata vjernika, kada nije prisutan i kada nije u mogunosti da se brani, zna i upravo to. Poslanik s.a.v.s. je rekao da je ogovaranje gore od preljube. Napustiti klevetanje i ogovaranje zaista je veliko postignu e i moe vam osigurati uspjeh i spas. Bajezid Bistami r.a. jednom prilikom je ispri ao: "Dok sam prisustvovao jednoj denazi, vidio sam duhovnog i lijepog ovjeka koji je drao prosja ku asu kakul Bio sam veoma iznena en. Smatrao sam da tako lijep ovjek ne bi smio prositi. Te no i usnio sam san. Le toga ovjeka doneen je pred mene i bi mi re eno da ga po nem jesti. ne jedem ljudsko meso,' rekoh. ti si ga jeo danas,' rekoe mi. Eto to me je snalo, mada ja nisam u stvari nita rekao tom ovjeku niti sam ga kritikovao pred kime to prosi. Ja sam samo pomislio da tako lijep i duhovan ovjek ne bi smio prositi."
* 102 *

Za Boije prijatelje i pomisao koja u sebi ima elemente ogovaranja smatra se grijehom. A to se ti e nas, sitne buranije, grijeh nam je ako ogovaramo jezikom djelujemo u skladu sa naim ne istim mislima. Vrline pobonih ljudi grijesi su za one bliske Allahu.
001

Velika mudrost je djelovati samo zarad Allaha i odbijati djelovati iz bilo kakvih drugih razloga. Jednom se Hazreti Alija borio sa jednim od najboljih boraca u neprijateljskim redovima. Nakon izvjesnog vremena polo mu je za rukom da neprijatelja obori na zemlju. On zamahnu svojom sabljom da pogubi svoga protivnika, ali ga ovaj, u tom trenutku, pljunu posred lica. Musliman - ratnik, Hazreti Ali, svoj ma zaustavi i vrati ga u korice. Njegov protivnik je bio za u en. "Ne razumijem te," re e, "bio si spreman da me ubije, ali kada sam te pljunuo ti povla i svoju sablju. Zato?" "Borio sam se protiv tebe zarad Allaha," re e mu Alija, "ali kada me ti pljunu, osjetio sam bijes u sebi. Da sam te u tom trenutku ubio bilo bi to nezakonito ubojstvo, jer bih te ubio u srdbi, iz li nih motiva. Ja se rado borim zarad Allaha Uzvienog, ali ne elim da ubijam zarad svoga nefsa." Alijin protivnik bio je toliko impresioniran Alijinim postupkom da donese ehadet i postade musliman.

Jezidi poklonik ejtana jedne prilike do e u moju knjiaru u Istanbulu. Nisam bio u knjiari i on zatrai od moga pomo nika knjigu o oboavanju ejtana. Moj pomo nik mu re e: "ta si rekao!? To je najgori oblik nevjere kjufra!"
* 103 *

Ubrzo se njih dva po ee sva ati i me u njima izbi prava tu a. U tom trenutku vratih se u radnju. Smirio sam jezidistu ispitivaju i ga o istoriji njegovog vjerovanja. Nisam posustajao u svojim pitanjima i on me upita: "Da li si ti jezidi?" "Ne," rekoh mu, "ali zainteresovan sam, jer ja poneto o tome znam." ovjek je bio sretan i ponosan da sam znao o njima i da sam mogao sa njime razgovarati bez predrasuda. Ovo vas moe za uditi, ali takvi ljudi zaista postoje. Jo udnije je da su mnogi od nas poklonici ejtana, potpuno pod njegovim uticajem, a da toga nisu ni svjesni. Bez sumnje je da mnogi od nas, svjesno ili nesvjesno, oboavaju ejtana. No, ejtan moe biti veoma koristan. U naem kuanju ivota na dunjaluku, ejtan je poput soli i za ina. Hrana bez soli i za ina nema ukusa. Bez ejtana ivot bi bio bez ukusa. Da nije njega vi ne biste imali nikakvih svjetovnih ambicija i ne biste se borili za raznovrsne nagrade. Ne bi bilo ni policije ni zatvora ni sudija. Sve te profesije postoje zato to ima ejtana. Sve te nepravilnosti nas u stvari podu avaju redu. Mi se u imo proivljavaju i suprotnosti. Jedno od Allahovih svojstava je Onaj koji unizuje El Muzill, a samim tim i odvodi od pravog puta. Allah upu uje na pravi put koga ho e i odvodi u zabludu koga ho e. Allahovi Poslanici su manifestacija Njegovog svojstva Onaj koji upu uje El Hadi. ejtan je manifestacija svojstva El Muzill koje je suprotno tome.

Jednoga dana ejtan re e: "ta je ovo? Prava nepravda'! Kakvo god zlo da ljudi u ine i kada god im se desi neto loe, uvijek okrivljuju mene. A ko mene u biti moe za ta
* 104
0

okrivljavati? Ja sam nevin. Pogledajte, pokaza u vam kako me nepravedno za sve optuuju." Snaan ovan bijae zavezan za kolac. ejtan malo olabavi kolac i re e: "To je sve to u ja uraditi." Ovan potegnu konop i izvali kolac iz zemlje. Vrata ku e njegovog vlasnika bijahu otvorena i u njenom hodniku bijae veliko, prelijepo, starinsko ogledalo. Ovan ugleda svoj lik u ogledalu i, misle i da je tamo nekakav ovan suparnik, jurnu pravo na njega. Ogledalo se razbilo u hiljadu komada. Doma ica ku e dotr a niz stepenice i ugleda svoje prelijepo ogledalo u komadi ima. Ogledalo je ve godinama pripadalo njenoj porodici. Ona zavrita na poslugu: "Odmah zakoljite toga ovana, otkinite mu glavu!" Tako i u inie. Taj ovan bijae ljubimac njenoga mua, hranio ga i pitao od njegovog ro enja. Kada se vratio ku i i ugledao svoju omiljenu ivotinju preklanu, kako lei u travi, on povika: "Ko je preklao moga ovna? Ko se usudio da u ini tako gnusnu stvar?" "Ja sam ga ubila," re e njegova ena, "U inila sam to zato to je on razbio moje dragocjeno ogledalo koje je jedino preostalo naslje e od mojih roditelja." "U tom slu aju, otputam te," re e joj razbjenjeli mu. Uskoro, komije po ee da ogovaraju i njena bra a saznae da ju je mu otjerao zbog jednoga ovna. To ih je estoko razbjesnilo. Oni sakupie svoju rodbinu, naoruae se i krenua da ga uhvate. On je uo da oni dolaze pa sakupi svoju rodbinu da mu pomognu da se od njih odbrani. Tako te dvije porodice zapo ee sukob u kojem mnoge ku e izgorjee i mnogi ljudi izgubie ivot. ejtan na kraju re e: "Vidite. ta sam to ja u inio? Samo malo protresao kolac. Zar sam ja odgovoran za strane stvari koje oni jedni drugima po inie. Ja sam samo malo olabavio kolac." Pripazite na vae kol eve.
* 105 *

Istina je da svaki ovjek u svako doba moe pobijediti ejtana. Bijae neki veoma poboan mladi ovjek koji namaz nikada nije proputao. Naravno, ejtan ne voli takve ljude. Pokuavao je na sve na ine da tog mladi a zavede sa pravog puta, ali zalud. Neka stara ena bila je poznata po tome to je imala svog li nog ejtana u sebi. Ona je o ito poznavala i`velikoga poglavicu'. Jednoga dana ona mu re e: "Ja znam da ti pokuava da zavede tog mladi a sa pravoga puta i vidim da ti to ne uspjeva. Ako eli, za malu nagradu ja to mogu obaviti za tebe." "ta trai za to?" ejtan re e, a bio je spreman da da bilo ta. "Samo par crvenih cipela; ako mi ih nabavi, upropasti u tog mladi a," re e ona. "U redu, dogovorili smo se," pristade ejtan. Sljede e ve eri, na svom putu u damiju, mladi je prolazio pored ku e u kojoj je stanovala stara ena. Baba istr a zapomau i: "Jaoj meni, nema mi kokoaka! Razbjeale su se svuda po selu. Ti izgleda kao fin mladi koji bi mogao zaraditi koji sevab na ovoj staroj eni. Molim te ho e li mi pomo i da sakupim kokoke?" Mladi pristade da joj pomogne i zajedno sa njom potjera kokoke nazad u avliju. Kada je obavio posao ona mu re e: "Oh, ti si zaista divan mladi ovjek! Svjetlost sija sa tvoga lica. Ti mora da si veoma poboan i veliki miljenik Allahov, dozvoli mi da te zamolim za jo jednu uslugu. Moja k i je na spratu i jako je bolesna. Sigurna sam, kada bi ti otiao do nje i uputio samo jednu dovu Allahu d.., da bi ona ozdravila. Molim te, ho e li to u inii za nju?" Mladi pristade i pope se na sprat. im je uao u sobu njene k erke, babetina zatvori vrata za njim i zaklju a ga
0 106 *

unutra. U sobi, prelijepa djevojka je spavala na krevetu. Baba mu se obrati kroz zatvorena vrata: "Sluaj mladi ovje e. Ti mora uraditi jednu od tri stvari. U sobi e na i bocu vina, a i dojen e te ene spava u toj sobi. Izbor je na tebi: ili e ispiti tu bocu vina, ili ubiti njeno dojen e, ili po initi blud sa njome." Mladi je bio uasnut, ali znao je da je uhva en u zamku. "Ne mogu nita od toga u initi," re e, "ja sam poboan ovjek i nisam zgrijeio nikada u svom ivotu." "U tom slu aju," re e baba, "ja u vrisnuti i komije e odmah pojuriti ovamo, re i u im da si nasilno uao u moju ku u i da si pokuao da siluje moju k i." "Ne, ne, nemoj to initi," on se uspani i. Pogledao je grozni avo oko sebe. Ubistvo, blud i pijanstvo. Najmanji od tih grijeha je opijanje. I tako on pristade da popije flau vina. Kada je ispi, ena mu se u inila jo privla nijom. Vino ga je skroz uzelo i nije vie vladao svojom pameti, te se baci na nju. im ju je napao, dijete po e da vriti. On ga udari i na mjestu ga usmrti. Na kraju su ga uhvatili i objesili kao ovjeka koji je bio pijanica, ubica i bludni ar. ejtan tu do e i donese par crvenih cipela, zavezanih na dugom tapu. Iz daljine on prui tap prema toj babi i re e: "Evo ti tvoje cipele." Ni ejtan joj nije htio pri i blie nego to je morao. Jednoga dana faraon se kupao. Neko mu je pokucao na vrata. ejtan mu je bio doao u posjetu. Faraon upita: "Ko je to?" "Ti tvrdi da si bog, a ne zna ni ko ti je pred vratima," re e mu ejtan. Kada je vidio ejtana pred vratima, faraon re e: "Ja nisam Bog, to dobro znamo i ja i ti. A ni ti nema mo koju tvrdi da posjeduje. Allah nam je dao ove loe osobine da vrimo
* 107 0

nasilje nad ljudima i budemo sebi ni. Sad poto znamo ko smo i ta smo, pitam se ima li neko u svijetu da je gori od nas dvojice?" ejtan mu tada ispri a pri u o babi i pobonom mladi u. Pri a je imala i nastavak. Nakon to je uzela cipele od ejtana, baba mu zatrai jo jednu uslugu, jer je obavila jedno takvo `dobro' djelo za ejtana, za tri avi par cipela. Ona mu re e: "Ja imam kominicu koja je veoma pobona. Ona ima dvije krave i svake ve eri one se vra aju s pae s vimenima nabreklim od mlijeka. Ona pomuze krave, napije se mlijeka, i to je jo gore, podijeli ostatak sirotinji. elim da ti povede te krave do litice i gurne ih u provaliju." ejtan re e toj babi: "Zato, zar ta kominica ne daje i tebi mlijeka?" "Daje," re e baba, "ali to mi je od svega najgore. Najvie zbog toga i elim da te krave nestanu." ejtan joj predloi sljede e: "Umjesto da eli njihov nestanak, dozvoli mi da ti poklonim dvije krave. Ukra u ih odnekle i tebi pokloniti. Onda i ti moe initi to i ona, ako to eli." "Ne, nikako," re e baba, "ja ne elim dvije krave, ja samo elim da njene krave postradaju." "Eto vidi," ejtan re e faraonu, "ova baba je gora od mene i tebe zajedno."

Allah d.. je rekao: "Stvorio sam ovje anstvo kao Moju uzvienu kreaciju. Stvorio sam ga bolje od bilo ega drugoga, uklju uju i i meleke." No, ovo se odnosi na one koji su ukrasili sebe Allahovim ukrasima i svojstvima koji su im darovani. To su oni koji slijede Kur'anske upute i koji su slijedili upute izvornih svetih knjiga i primjere svojih

Poslanika. Ali kada ljudi ne ulau napore da slijede Boansku uputu, koja nam je sputena putem Poslanika, onda su oni, kao to Allah Uzvieni tako er kae: "Najnii od najniih." Ponekada takve osobe izgledaju kao ljudska bi a, ali oni su, u biti, ivotinje, i gore od toga. Razmislimo na trenutak o najnasilnijim ivotinjama mesoderima: kobri, tigru, lavu. Nakon svega, koliko oni zaista u ine tete? Mogu ubiti, ako im se prui prilika, samo nekolicinu ljudi i ena. Ali ljudsko bi e koje postane poput ivotinje moe poubijati na milione drugih ljudi. Ne postoji samo jedan ejtan. ejtan je stvoren prije Adema, ali on tada nije bio ejtan. Kada je Adem stvoren on je postao to to sada jeste i njih dva su zajedno sputeni u ovaj svijet. Kad je Adem stvoren, Allah d.. je naredio svim melekima da mu se poklone, svi tako u inie osim Iblisa koji re e: "Ja sam bolji od njega..." Zbog toga je on istjeran iz denneta. Ubrzo potom je i Adem bio sputen u ovaj svijet. Kao to smo svi mi potomci Adema a.s., tako i Iblis ima svoje potomke. Jedna ejtanova noga je mukog roda, a jedna enskog; on sam je hermafrodita. I on se pora a, tako da svako od nas ima svoga li nog ejtana. ejtan se prikazuje u ljudskom obli ju. Zabavlja ga to to ga svi zamiljaju runog, sa rogovima i repom. ejtan nije ruan. ejtan je izuzetne ljepote. On se pojavljuje ovjeku u obli ju prelijepe ene. I naravno, pojavljuje se enama u obli ju prelijepog mukarca. Svi mi imamo svoje ejtane, za svakog od nas su u druga ijem obli ju. Kasno jedne no i Poslanik Muhammed s.a.v.s. iza e iz ku e svoje mlade ene Aie. Ona je bila ljubomorna i slijedila ga je. On se okrenu, nasmijei i re e: "Aia, vidim da si povela svog ejtana sa sobom."
* 109 *

108 *

"Ja ne vidim nikoga," re e Aia. "Svako ima svoga li nog ejtana," re e Poslanik a.s.. "Pa ak i ti Allahov Poslani e, zar i ti ima svoga li nog ejtana?" upita ga Aia. "Imam," odgovori Poslanik a.s., "ali ja sam svoga preobratio. U inio sam ga muslimanom."
2001

Kada se ljudska bi a prisje aju Allaha, ra aju se an el i i, a kada ogovaraju, kleve u i ine druga loa djela, ra aju se ejtan i i. Ovi an el i i i ejtan i i, koji su proizvod naega djelovanja, su poput odraza stvarnih meleka i ejtana. Da u vam jedan primjer: kada ljudi proklinju jedni druge, bore se, ubijaju jedni druge. To su djela ejtanska. Me utim, vaa predanost Allahu, estitost, milosr e i djelovanje putem tih dobrih svojstava, ima za proizvod samo dobro koje ak moe posluiti kao uzor i poduka drugima. Tako su vai an el i i stvoreni. To nisu tjelesni an el i i ejtan i i, oni su poput odraza meleka i ejtana u ogledalu. ejtan nikada nije bio u vrtu Edena. Zmija koja je bila u Edenu, bila je izuzetne ljepote. Imala je etiri noge koje su joj oduzete nakon poznatog doga aja sa Ademom a.s. Allah d.. joj je tada naredio da se kre e na svom trbuhu. Pa ak i sada je zmija lijepa. ene prave torbe i cipele od njene koe. Zmija nije bila ejtan. To se sve moralo dogoditi. Adem a.s. je morao probati vo ku sa zabranjenog drveta, Allah d.. je u jednom trenutku postavio ejtana na vrh zmijskog jezika. Postoji veoma suptilno tuma enje u tome. ejtan je bio otrov, ali ne i zmija. ak ni njen jezik nije bio ejtanski, samo otrov na vrhu njenog jezika. To vam je dobar znak Ono to vas odvodi u propast je to to se nalazi na vrhu vaeg jezika - otrov ejtanski.
* 110 *

Kada je Adem a.s. protjeran iz Edena, Allah d.. je rekao: "Silazite! Vi ste neprijatelji jedni drugima." Vidjeli ste da se to i dogodilo ve u prvoj generaciji. Kabil i Habil postadoe neprijatelji zbog otrovnog govora. Izvor sveg zla je to to ljudi govore jedni protiv drugih i to jedni druge proklinju. esto su me pitali kada e vje ni mir biti uspostavljen na ovoj zemlji? Od Adema a.s vidimo da su svaki ovjek i ena morali pro i sijaset nevolja, a to nas isto eka i u budu nosti. ejtan je bio protiv Adema, Faraon protiv Musaa, Juda protiv Isaa. To je naa sudbina. ejtan je prvo bio melek; u stvari, vo a meleka. Zvao se Haris, to zna i ambiciozan. Bio je ambiciozan u namazu. Molio se Allahu d.. svuda po svemiru. Nema mjesta na kome on nije padao na seddu. Ali kada je Allah stvorio Adema, ejtan je smatrao da mu njegov predani ibadet daje povlateno mjesto. Stoga se uzoholio. Kada mu je Allah naredio da u ini seddu Ademu, odbio je. Ta oholost, koju je zadobio svojim ibadetom, protjerala je ejtana od milosti Allahove. Kada ga je Allah istjerao iz denneta i naredio mu da ide u dehennem, Iblis je zamolio da mu da odgodu. "Padao sam ti na seddu hiljadama godina, diljem ovoga prostranog svemira," on re a Allahu. Tako mu Allah d.. dade odgodu do Dana Sudnjega. Onda se ejtan zakleo da e iskoristiti to vrijeme da vara potomke Ademove i da ih odvodi sa puta istine. "Bi u ispred i iza njih, s njihove lijeve i desne strane," ejtan re e. Allah d.. mu to dozvoli i re e: "Svi oni koji te budu slijedili bi e poslani u dehennem. Ali Ja u Se manifestovati iznad i ispod svih."

Vidite, ejtan je zaposjeo samo etiri pravca, ostavljaju i iznad i ispod Allahu d.. Zbog toga mi, u namazu, diemo svoje ruke `gore' prema nebu i sputamo nae glave `dolje' prema zemlji.

Jednoga dana ejtan se etkao potpuno go ulicama Bagdada. Dunejd Bagdadi r.a. nai e kraj njega te mu re e: "Pogledaj se samo, zar te nije stid?" "Stid? Od ega?" re e ejtan. "Pogledaj koliko je ljudi oko tebe, cijeli Bagdad te gleda," re e mu Dunejd. "Ti ih zove ljudima," ejtan re e, "ali oni za mene ne predstavljaju nita. Igram se sa njima kao ongler sa svojim lopticama. Ono to me uznemirava su ona dva ovjeka u damiji. Ne mogu im se ak ni pribliiti. Ako se samo malo pribliim toj damiji, njihov dah me po ne priti poput vatre." Dunejd Bagdadi postade znatieljan da sazna ko su ta dva ovjeka pa ode do damije. U njoj zaista bijahu samo dva ovjeka koja su u ila zikr La ilahe illallah -- nema boga do Allaha. Njihova lica bijahu pokrivena. Jedan od njih spusti svoj nikab i nasmijei se. Bio je to prelijep mladi , toliko mlad da su mu brkovi tek po eli rasti. On se okrenu, nasmijei velikom sufiji i re e: "0 Dunejde, zar i ti vjeruje svemu to ti ejtan kae?"

Plemenitost
Bijae to prije mnogo ljeta kada neki umorni putnik stie u malo mjesto. Obi aj u ta vremena bio je da se vrata otvaraju svakome ko nai e kao Allahov musafir ili putnik namjernik. Kada bi neko pokucao na vaa vrata i rekao: `Ja sam Allahov musafir,' vi biste ga trebali pozvati unutra, nahraniti ga i dati mu smjetaj za tri dana. Dakle, na musafir je naiao na grupu ljudi iz toga mjesta i upitao ih: "Znate li ovdje neku ljubaznu osobu koja bi me mogla primiti no as na konak? Sutra ujutru ja nastavljam svoj put." "Znamo," oni odgovorie, "ima jedan ovjek ovdje koji rado prihvata musafire. On e te primiti, nahraniti i biti veoma nagodan prema tebi. Me utim, moramo te upozoriti da on ima jednu udnu naviku. Ujutro, kada se bude spremao da krene dalje, on e te dobro premlatiti." Bila je zima i bilo je veoma hladno. Putnik namjernik re e: "ta bude da bude, ne elim provesti ovu no na ulici izloen estokoj hladno i i gladi. Glavno je da ovu no provedem sit, u toploj sobi, a ako sutra budem morao dobiti batine, pa neka tako i bude." Ti ljudi ga onda uputie prema ku i toga ovjeka i on uskoro pokuca na njegova vrata. Vrata se otvorie i on pred sobom ugleda veoma prijatnog ovjeka.
* 113 *

* 112 *

"Ja sam musafir," putnik mu re e. "Bujrum, efendija, dobrodoao mi," ovjek ga srda no pozva u svoj dom. Ponudi mu najbolje mjesto u svojoj ku i i ponudi mu najbolje jastuke. "Ejvallah ti," musafir mu re e. Ejvallah zna i kako ti eli, a doslovce, kako ho e Allah. Taj izraz ozna ava spremnost da se prihvati sve to nam je dato, bilo ono dobro ili loe, ukusno ili neukusno, sje aju i se da sve u biti dolazi od Allaha Uzvienog. Ovako je tekao dalje razgovor izme u ljubaznog ovjeka koji ga je primio i naeg musafira. "Mogu li staviti jastuk iza tebe, da ti bude udobnije." "Ejvallah." "Jesi li gladan?" "Ejvallah." Doma in mu iznese ukusnu ve eru i onda ga upita da li bi jo malo mogao jesti. "Ejvallah," re e musafir. "Moe li kahva," upita ga poslije ve ere. "Ejvallah." "Pui li?" "Ejvallah." "Mogu li ti sada pripremiti postelju?" "Ejvallah." Doma in mu pripremi udobnu i mehkanu postelju sa toplim perjanim jorganom. "Ho e li malo vode prije nego to krene na spavanje?" upita ga. "Ejvallah." Ujutro doma in se ustao veoma rano. On upita musafira: "Jesi li za doru ak?"

"Ejvallah," za sva pitanja postojao je samo jedan odgovor. Doma in mu prinese bogat doru ak. Nakon doru ka musafir je shvatio da je dolo vrijeme njegovom polasku. Prisjetio se onoga to su mu ljudi rekli i pripremao se na najgore, mada poslije tako ljubaznog prijema nita mu se tu nije poklapalo. `Ho e li me zaista sada ovaj ljubazni ovjek izdegene iti?' mislio je. "Ja bih krenuo sada," on re e doma inu bojaljivo. "Ejvallah," sada doma in ponovi ove magi ne rije i, pa dodade: "Izgleda mi kao ovjek koji nema ba mnogo novaca. Ho e li mi dozvoliti da ti dam neto dukata da ti se na e za puta?" "Ejvallah," re e musafir, sav u udu. Doma in mu darova deset zlatnika, na ta musafir pomisli: `Nakon svega ovoga ima da me krvni ki izdegene i!' Me utim, doma in ga isprati do vrata i re e mu: "Allah emanet, dobri ovje e." Musafiru nita vie nije bilo jasno. Zakora i preko praga, zastade, jo jednom s nevjericom pogleda doma ina koji mu se ljubazno smjekao. Krenu par koraka, pa se opet okrenu i nita, doma in ga je pratio s smijekom. Onda se on vrati i re e svom dobro initelju: "Sluaj, moram ti neto kazati." "Bujrum," re e mu ovaj. "Ljudi u ovom gradu te ogovaraju, a ja u ivotu jo nisam sreo plemenitijeg ovjeka. Oni govore da ti postupa ljubazno sa svojim gostima, ali da ih ujutro izmlati. Poto sam se uvjerio da nije tako, mogu li i drugima ispri ati o tvojoj ljubaznosti, ne bih li zatakao te glasine?" re e mu iskreno musafir.
* 115 *

"O ne, ne, to to su ti oni rekli istina je," re e doma in. "Ali prema meni nisi tako postupio," re e za ueni gost. "Ti si druga iji," ovjek mu re e, "drugi gosti su samo velika nevolja. Kada im ponudim najbolje mjesto u svojoj ku i kau mi: `0 ne, ne, hvala ti, ti tu sjedi.' Kada im ponudim kahvu kau mi: `Ne znam, ne elim da ti dosa ujem.' Kada im ponudim ve eru kau: `Ma nemoj se zahmetiti, nema potrebe.' Takve ljude ja zasigurno izdegene im ujutro, prije nego to odu."

Njegov otac ode do svoga komije sljede eg dana i upita ga o tome. "Molim te halali mi," on zapo e , "to u ti ovo re i. Ja znam da si ti poboan ovjek dobre naravi i ne mogu te nikako povezati sa onim to se desilo prole no i. Siguran sam da postoji dobar razlog zbog koga niste posluili ve eru mome sinu." Ovaj ovjek je bio u pravu. Ako primijetimo da neko od naih poznanika prijatelja u ini neku greku, dunost nam je da mu ukaemo na to i ponudimo svoju pomo da je prevazi e ako smo, na bilo koji na in, u stanju da to u inimo. Ako vidite slijepca da ide prema jarku, zar nije vaa ljudska dunost da ga upozorite na to. A ako vae upozorenje ne pomogne, dunost vam je da ga zgrabite i sprije ite od nesre e. "Poto me pita o tome," komija re e, "objasni u ti o emu je rije . 0 ovome nisam nikome govorio, ali moji poslovi su ili veoma loe ove godine. Ve mjesecima moja porodica kuburi jedva sastavljaju i kraj s krajem. Ve mjesecima smo na rubu gladi. Ju e sam naiao na mrtvu kamilu na putu. Otkinuo sam komad njene noge i donio je ku i. Ja znam da je takvo meso nedozvoljeno haram u Islamu, osim ako se radi o opasnosti po ivot zbog nedostatka hrane. Mi smo zaista bili u o ajnoj situaciji i to nam je bio jedini izbor, to meso nama je bilo dozvoljeno halal , ali ne i za tvoga sina i zato mu ga nismo ponudili." "Zaista mi je ao to me nisi prije upoznao sa svojom situacijom," re e mladi ev otac, "ja imam novca i na pretek, molim te dozvoli mi da ti sada pomognem." "Ne mogu," re e komija, "Allah d.. zna moje stanje. Ja se, za svoju opskrbu, uzdam u Njega. Ni ovo ti ne bih rekao da nisam bio primoran na to."
* 117

Prije mnogo ljeta nekakav sufija otiao na hodo a e had Na kraju svoga hodo a a, putem otkrovenja u snu, saznao je da je te godine had svima bio primljen zbog savreno obavljenog hada jednog trgovca iz Bagdada, po imenu Abdullah ibn Ibrahim. To je bilo veliko postignu e. Pravila hada su mnoga i sloena. Skoro je nemogu e za svakog ovjeka da ga obavi savreno i bez ijednog propusta. Stoga svaki hadija upu uje dovu Allahu Samilosnom i Milostivom da mu primi had, pa makar on i ne bio potpun. Na sufija odlu i da se uputi u Bagdad i upozna Abdullaha ibn Ibrahima, iji je had bio tako potpun da su sve ostale hadzje hajrovale od njega. Ranije, te iste godine u Bagdadu, sin se poalio svome ocu. Naime, dok je bio u ku i svoga najboljeg prijatelja sluila se ve era, ali njemu nita ne ponudie. Njegov otac je bio zate en. Takvo neto je nezamislivo sa stanovita islamskih pravila lijepog ponaanja. Takva vrsta negostoprimstva lahko bi se mogla poistovjetiti sa grijehom.
* 116 *

"Molim te, zarad Allaha, prihvati moju ponudu," re e ovaj drugi, "zar me nije sam Allah uputio tebi? Zar ti moe sa sigurno u tvrditi da On ne eli da ja postanem onaj preko koga e se Njegova milost spustiti na tebe? Osim toga, utedio sam veliku svotu novca s namjerom da idem ove godine na had. Ja sam, kao to zna, ve jednom bio na hadu i prema tome ve sam ispunio svoju islamsku dunost da posjetim Mekku i obavim hodo a e. Nije prijeka potreba da idem opet, te insistiram da primi taj novac od mene, jer ste ti i tvoja porodica u prijekoj potrebi za njime!" Ve poga ate da se ovaj plemeniti ovjek zvao Abdullah ibn Ibrahim, zbog njegove plemenitosti had je bio primljen mnogim hadijama. Kada ga onaj sufija na e i ispri a mu svoju ruju san, Abdullah re e sav u suzama: "Hvaljen neka je Allah, Gospodar svih svjetova, On uzdie koga ho e i sputa Svoju blagodat na koga ho e. Samo On zna vrijednost naih djela, samo On zna srca naa. Imao sam namjeru da obavim had ove godine, ali novac je otiao u ruke potrebnoga ovjeka. udnovati su Allahovi putevi. Ja koji nogom nisam iao na had, obavio sam had savreni!"

Poslanik Ibrahim a.s. je simbol plemenitosti i gostoprimstva. On nikada nije jeo, a da nije posluio gosta za svojim stolom. Jednom pro e mjesec dana a da niko ne svrati do njega. Nije bilo nikoga da podijeli hranu sa njime pa on jedva da je taj mjesec ita okusio. Kona no, on uputi dovu Allahu: "Gospodaru! Darovao si me ovom prelijepom navikom da ne jedem ako nema nikoga s kim bih podijelio svoju hranu. Ima ve mjesec dana kako nisam jeo. Pitam se ima li ljudi sli nih meni, po ovome pitanju?" "Idi i putuj svijetom," odgovori mu Allah d.., "pa e vidjeti ima li u njemu ljudi sli nih tebi."

Allah Uzvieni nam je preporu io da putujemo. Samo putovanjima, mi Boija stvorenja, moemo jedni druge upoznati. U tim susretanjima naih razumijevanja i naih i srca, svi nesporazumi nestaju i prijateljstva zapo inju. Tako je Ibrahim a.s. krenuo na svoje putovanje. Nakon dueg lutanja, sreo je ovjeka koji ga je molio da prihvati njegovo gostoprimstvo govore i: "Ve tri mjeseca nisam jeo, jer me Allah za to vrijeme nije po astio musafiyom." Ibrahim je gladovao mjesec dana, a Allah mu je sada pokazao ovjeka koji zbog iste stvari nije jeo puna tri mjeseca. On radosno prihvati poziv toga divnog ovjeka. Nakon ve ere Ibrahim je uobi avao ibadetiti. On re e svom doma inu da e ga se sjetiti u svojim dovama, a i da se on njega prisjeti. Me utim, ovjek mu re e da je on prestao da upu uje dove Allahu d.. Naime, on je ve godinama traio od Allaha jednu stvar, ali Allah mu tu elju nije ispunio. Stoga je sebe smatrao nedostojnim da trai bilo ta od Njega. "Moe li mi re i ta si traio od Allaha?" upita ga Ibrahim. " uo sam," re e ovjek, "da je trenutno na zemlji veliki Allahov Poslanik, Njegov odabranik i miljenik po imenu Ibrahim. Ve godinama molim Allaha da se susretnem sa njime. Ali moja je elja ostala neispunjena. Zato smatram da moja usta nisu vrijedna da ine dovu Allahu. Molim te, ti u i dovu umjesto mene."

Nakon nekoliko godina putovanja, Ibrahim a.s. se vratio ku i. Ubrzo potom uo je da neko kuca na njegova vrata. Kada ih je otvorio, ugledao je zaputenog putnika koji bijae prekriven prljavtinom i prainom. Ibrahim a.s. odmah uvidje da ovaj ovjek ne moe biti od vjernika, pa ga upita koje je vjere.

"Ja sam vatropoklonik," ovjek re e. Kada je to uo, Ibrahim odmah pomisli da bi trebao ovoga ovjeka uputiti na pravi put i osloboditi ga oboavanja idola. I tako on odbi toga ovjeka od svoga praga govore i mu: "Ja ne pomaem nevjernicima i vatropoklonicima. Pri i pravoj vjeri - predanosti Allahu Uzvienom. Onda u te ja rado ugostiti." Te no i, u snu, Allah se obrati Ibrahimu: "0 Ibrahime, Ja nisam uskratio opskrbu tom ovjeku, mada Me on nije e i odbija da slijedi Moje naredbe. Pa kako onda ti, Moj rob, moe odbiti da ga nahrani? Idi odmah i dovedi ga za svoju sofyu!" im se probudio, Ibrahim se zaputi da prona e vatropoklonika. Putovao je mjesecima dok kona no nije pronaao tog ovjeka u Medini. On re e ovjeku ono to mu je Allah d.. naredio i zamoli ga da po e s njime. ovjek pristade i Ibrahim mu priredi kraljevski do ek. Dodirnut i pokrenut istim dokazom Boanske milosti, vatropoklonik prihvati Ibrahimovu vjeru.
^

Poslanika i on mu ih opet dade, a da nije probao ni jedne. Tada hazreti Alija otkupi hurme od tog napasnog beduina i ponovo, po tre i put, one se na oe pred Poslanikom a.s. Beskrupulozni beduin ih i po tre i put zatrai od Poslanika a.s. te mu on na kraju re e: "0 beduine, da li ti zaista voli svjee hurme ili si ovdje radi trgovine?"

Jednoga dana Hazreti Ebu Bekr, bliski prijatelj Poslanika a.s. i prvi halifa, ugledao je svjee hurme na bazaru. On odmah kupi nekoliko grana i ponese ih Poslaniku. Poslanik Muhammed s.a.v.s. je volio svjee hurme. Ebu Bekr ih stavi pred njega. Poslanik a.s. krenu da se poslui hurmama, kada nekakav prost beduin, koji je sjedio straga, re e: "O Allahov Poslani e, ja strano volim svjee hurme. Mogi li ih ja imati?" Poslanik a.s. tom beduinu dade sve hurme. Omer r.a., drugi halifa, kupi te iste hurme od tog beduina i ponovo ih donese Poslaniku a.s. Me utim, beduin ih opet zatrai od
* 120 *

Nakon to je Omer r.a. postao halifa, jednom prilikom je sjedio sa svojim prijateljima, kada im pri oe tri mlada ovjeka. Dvojica su, u stvari, drala tre eg. Halifa ih upita zbog ega su doli. Dvojica mladi a odgovorie da im je tre i ubio oca, te su ga doveli kod halife da mu presudi. Omer r.a upita tog mladi a da li je to istina i on mu odgovori: "Jeste, istina je. Niko to nije vidio sem Allaha Uzvienog i, ako mi dozvolite, ja u vam re i kako se sve to odigralo i prihvati u potom vau presudu, ma kakva ona bila. Stigao sam ovoga jutra u Medinu da posjetim mezar Poslanika a.s.. Vezao sam svoga konja u vo njaku hurmi i sprao sa sebe prainu puta. Prije nego sam zavrio s time, moj konj je po eo da jede hurme. Kada sam to vidio, ja ga povukoh i on se naglo trgnu i slomi hurminu granu. Upravo tada ugledah starog ovjeka kako tr i prema meni. U bijesu, taj ovjek uze ve i kamen i baci ga na moga konja. Taj kamen je smrskao lobanju konju i moj voljeni vranac pade na zemlju mrtav. Tada i ja, u srdbi, izgubih prisebnost. Podigao sam kamen kojim je moj vranac ubijen i bacio ga nazad na starca. Naalost, kamen ga je pogodio pravo u glavu, te se i on sru i na zemlju mrtav. Mogao sam tada pobje i, jer nikoga nije bilo u blizini i niko nije vidio ta se dogodilo, ali radije u primiti kaznu na ovom nego na onome svijetu. Nisam imao namjeru
* 121 *

da ga ubijem. Izgubio sam glavu od bijesa kada mi je konj bio ubijen." Hazreti Omer mu re e sljede e: "Ti si priznao veliki grijeh. U skladu sa erijatskim zakonom kazna za to je smrt." Mada je bio osu en na smrt, mladi je ostao miran. "Kao vjernik ja se moram povinovati erijatu." re e on, pa nastavi: "Ipak, ja sam zaduen skrbnitvom jednog siro eta. Novac sam sakrio u svome selu, na mjesto koje samo ja poznajem. Ako bi vi odmah izvrili presudu nada mnom taj novac bi bio izgubljen. Molim vas dajte mi tri dana odgode da bih mogao vratiti taj novac njegovom vlasniku i da to siro e ne bi ostalo uskra eno." "Ne mogu," re e Omer. "Mogu te pustiti da ide, samo ako e neko garantovati za tebe svojim ivotom." "0 halifo," mladi re e, "ja nisam pobjegao kada sam ubio starca. Nisam mogao onda, a ne u to uraditi ni sada, jer strah od Allaha je ispunio moje srce." "Sine moj," re e Omer, "vjerujem ti da ne e pobje i, ali zakon mi zabranjuje da te oslobodim bez jamca." Mladi pogleda oko sebe na ashabe koji su bili prisutni. Tada on pokaza na Ebu Zerra r.a. i re e: "On e garantovati za mene." Hazreti Omer se okrenu prema Ebu Zerru i upita ga da li se slae sa time. "Slaem se," re e Ebu Zerr, "garantujem da e se ovaj mladi ovjek vratiti i predati sebe pravdi u roku od tri dana." Ovome niko nije mogao protivrje iti, jer je Ebu Zerr r.a. bio jedan od najvoljenijih i najpotovanijih Poslanikovih ashaba. Mladi se odmah zaputi u svoje selo. Potom pro oe tri dana i sinovi ubijenog ovjeka do oe pred halifu. Mladi jo nije bio stigao.
0

"Ebu Zerre!" povikae oni, "gdje je osoba za koju si ti garantovao? Jam io si za nekoga koga nisi poznavao, ovjeka koga si prvi put vidio. Ako se on ne vrati zahtijeva emo da se pravda do kraja ispotuje." Ebu Zerr im odgovori: "Jo nisu istekla tri dana, ako se mladi ne vrati na vrijeme ja u ga zamijeniti..." Prisutni ashabi su svi bili u suzama kada Hazreti Omer re e: "0, Ebu Zerr, mladi moe zakasniti, a ti si garantovao samo za tri dana; poto mi je Allah d.. svjedok mora u izvriti kaznu nad tobom." Ashabi su plakali jer je Ebu Zerr bio jedan od najodabranijih i najpredanijih lanova Muhammedove zajednice. Svi su bili ophrvani dubokim osje anjima, mjeavinom bola i tuge. Mnogi ponudie da plate krvarinu, ali sinovi ubijenog ovjeka insistirae na smrtnoj kazni. Iznenada, onaj mladi se tu pojavi, pranjav i umoran, malo prije nego to su istekla tri dana. Sunce samo to nije bilo zalo. U islamskom kalendaru dan se mjeri od akama do akama. Iscrpljen do kraja, mladi re e: "Nadam se da se niste zbog mene brinuli. Vratio sam se to sam bre mogao. Povjerio sam siro e mom dobrom prijatelju. Napisao sam svoj testament i pourio nazad. Nisam uspio da se vratim prije zbog pustinje i velike vru ine. Sada sam spreman da platim za svoj grijeh." Svi bijahu zadivljeni mladi em koji je bio tako odan i poten. Uvidjevi to, mladi re e: " ovjek mora odrati svoju rije . Vjernik ispunjava svoja obe anja. ovjek koji ne ispunjava svoja obe anja nije drugo do licemjer. Zar sam ja mogao dozvoliti da se kae: Nije ostalo vjernosti u islamu."
* 123 *

122 *

Kada su pitali Ebu Zerra da je poznavao ovog mladi a, on re e: "Ne, nisam ga nikada ranije sreo. Ali da sam odbio njegovu molbu pred Omerom r.a. i drugim ashabima, bilo bi zaista uskogrudno. Zar sam mogao dozvoliti da se kae: Nije ostalo plemenitosti u Islamu." Na ove rije i pokrenue se i srca sinova ubijenog ovjeka. Oni se pred svima odrekoe svojih zahtjeva za mladi evim ivotom. Nisu ak htjeli prihvatiti ni krvarinu. "Mi ne elimo," rekoe, "da budemo uzrokom da se kae: Nije ostalo samilosnih ljudi u Islamu. Odustajemo od naeg zahtjeva sa namjerom da zaradimo zadovoljstvo Uzvienog Allaha!" Budite dosljedni svojoj rije i! Ispunjavajte svoja obe anja! Iskreni vjernik e obe anje svoje ispuniti po cijenu svog ivota!
Ec)C4

Zun-nun r.a. bio je na putu u Mekku kada ugleda psa koji je bi toliko edan da je lizao stijene u pustinji. Poto nije imao vode pri sebi re e svojim saputnicima: "Sedamdeset puta sam obavio had Da u sevabe od sedamdeset hadeva onome ko napoji ovoga jadnog psa." Kada je ovaj Allahov prijatelj bio spreman toliko rtvovati da spasi e i jedno Boije stvorenje, ta nije jednoga psa, zamislite koliko vrijedi ugasiti e jednome ovjeku.
001

ponudie novac ovome ludaku, ali on je zahtijevao novac isklju ivo od tvrdice. Napokon, tvrdica mu dade neto novca za jogurt. Onda mu ovaj ovjek po e traiti novac za hljeb koji bi jeo uz jogurt. To je bilo isuvie za tvrdicu i on, apsolutno, odbi da mu da novac. Te no i tvrdica usni da je u dennetu. Bilo je to prelijepo mjesto, puno cvije a i drve a, ispod kojih su vode tekle. Nakon izvjesnog vremena, tvrdica je ogladnio, ali me u tom rajskom ljepotom nije bilo hrane. Upravo tada, tu se pojavi ovjek izuzetne ljepote. Tvrdica ga upita da je zaista u dennetu i ovaj mu odgovori da jeste. Onda je tvrdica htio znati gdje se moe na i ta divna hrana i dennetska ambrozija, o kojoj je toliko sluao. ovjek mu se izvini i ostavi ga. Ubrzo se vrati sa neto jogurta. Tvrdica zatrai malo hljeba uz jogurt, ali prelijepi ovjek mu re e: "Sve to si poslao ovamo je jogurt. Da si poslao i hljeb, dao bih ti ga. Ono to si posijao na dunjaluku ovdje e ponjeti." Sljede eg jutra tvrdica se probudio sav u znoju. Od toga dana postao je jedan od najdareljivijih ljudi, neumorno je hranio je sve prosjake i sirotinju u gradu.
EOCal

Nekakav tvrdica sjedio u ba i kafane i pio svoju jutarnju kahvu kada mu neki bezumnik pri e i zatrai novac da kupi jogurt. Tvrdica se pravio da ga ne primje uje, ali ovaj nastavi da mu dosa uje i napravi tu pravu gungulu. Neki ljudi
* 124 *

Jedan od drevnih Poslanika a.s. prisustvovao je vjen anju. Nakon ceremonije on re e svojim sljedbenicima da je sudbina mladoenje da preseli iste no i. Me utim, mladoenja se pojavi sljede eg jutra i poselami se sa Poslanikom, na veliko iznena enje njegovih sljedbenika. Poslanik ih tada sve povede do mladoenjine ku e. Zatrai da ga odvedu do njegove sobe i tamo, svojim tapom, prevrnu njegov duek. Ispod dueka, sklup ana, bijae zmija otrovnica. Poslanik upita zmiju ta radi tu ispod dueka i zmija mu odgovori: "Poslana sam da ugrizem gazdu ove ku e, ali nisam to mogla
* 125 *

u initi. Jednostavno sam se uko ila i nisam se mogla pokrenuti, kao da sam bila okovana." Poslanik onda upita mladoenju da li je u inio neto posebno na no svoga vjen anja. ovjek re e da mu je prosjak zakucao na vrata upravo kada se spremao da se povu e sa svojom mladom u derdek. Dao mu je au mlijeka za sadaku. Poslanik se tada okrenu svojim sljedbenicima i re e: "Vidite li sada vrijednost sadake. Samo jedna aa mlijeka ovom je ovjeku spasila ivot."

Jedna od vrijednosti putovanja je upoznavanje raznih ljudi i u enje od njih. Prije nego to sam napustio svoju zemlju, mislio sam da je gostoprimstvo specifi nost muslimana, a posebno turaka. Ali kada sam doao u Evropu i Ameriku uvidio sam da vi prevazilazite ono to sam ja smatrao izri ito naim. Staro otomansko gostoprimstvo bilo je uveno. Moj dedo je bio halvetijski ejh u Jenbolu, dananjoj Bugarskoj. Jednoga dana njegov brat je zatekao stranca pred svojim vratima. Odmah ga je primio u ku u kao musafira. Naredio je svojim slugama da zakolju jagnje i ispeku ga za ve eru. Musafira je on li no sluio. To je bio jedan od otomanskih obi aja da gazda ku e li no slui musafira, pa makar on bio i lutalica bez prebijene pare. Brat moga dede nije znao da li je taj ovjek musliman, jevrej ili hri anin, to nije bilo vano. Ugledavi cijelo pe eno jagnje ispred sebe, musafir re e: "Ovo je zaista divno, ali ovo jagnje se ne moe jesti samo tako." "Samo reci ta bi ti jo bilo po volji, efendija," re e mu doma in.
* 126 *

"Ih, kada bi neko donio jednu litru vina uz ovo," odgovori musafir. Moete li samo zamisliti, to je bila ku a ejhovog brata. U islamu nije samo zabranjeno piti alkohol, ve i nuditi ga drugima. Me utim, moj amida ovoga ovjeka nije mogao odbiti. On iza e iz ku e da ode po vino. Bila je no i morao je oti i do oblinjeg bugarskog sela. U gradu u kojem su ivjeli uglavnom muslimani nije bilo vina na prodaju. On se popeo na konja i bio spreman da po e. Zamislite samo, on je bio tur in, musliman i ejhov brat, ali ipak je pristao da ide u bugarsko selo usred no i da bi kupio vino. Tolika je bila vrijednost gosta. On je kretao polahko kada njegov gost iza e na vrata i povika: "Samo neka bude dobro staro vino!" Tako on ode posti en i donese vino iz bugarskog sela. Me utim, kada se vratio, musafira tu vie nije bilo. Ali pe eno jagnje je oivjelo i sada je hodalo po stolu, a posu e sa sir etom se pretvorilo u gust med koji je previrao preko krajeva posu a, ali se nije prelivao. Usput re eno, to je simbol obilja. Zato sam ja nakon ve ere prole no i molio: "Neka se pojede, ali neka se ne smanji i neka previre, ali neka se ne prelijeva."

Jo jedan primjer gostoprimstva u stara otomanska vremena bilo je to da je svako, bio on bogat ili siromaan, imao malu musafirhanu posebnu ku u za goste. Gosti bi mogli do i i boraviti neko vrijeme u toj ku i kao da je njihova. Dobivali bi hranu i ostale potrebtine. Na kraju, kada su trebali po i, obi aj je bio da im se da i neto novca za puta.
* 127 *

Gosti ili musafiri su se tako osje ali komotnim, jer u glavnoj ku i doma ina morali bi slijediti obi aje ku e i to bi im moglo pri initi nelagodu. Musafirhana, ku a za goste, ni u em nije oskudijevala. Iz glavne ku e je u nju slana hrana i sve ostalo to je bilo neophodno...

Ustao je sljede eg jutra sa vorugama na glavi i nije mu bilo druge nego da taj lijepi i plemeniti obi aj opet u bolnicu uvede.

U kasnom devetnaestom vijeku sultanova ena bila je francuskinja koja je primila Islam. Ona je bila veoma dareljiva ena. Sagradila je vie damija i ogromnu bolnicu koja je ostala u upotrebi do dananjega dana. Nakon to je ta bonica sagra ena, ona je uspostavila nadleno tijelo koje je imalo za zadatak da se brine o svim potrebama bolnice i o tome da svrha te ustanove ostane nepromijenjena. U dvadesetim godinama ovoga vijeka, dakle ranim godinama turske republike, direktor bolnice je odlu io da izmijeni neke stvari. U bolnici je postojala tradicija da svaki pacijent, koji je bio otputen iz bolnice, dobije trodnevnu opskrbu. "To je besmisleno," novi direktor je mislio, "mi ve ovdje lije imo ljude besplatno, ovaj zastarjeli obi aj nema nikakvoga smisla. Nakon svega, mi smo sada u dvadesetom vijeku..." Tako je on ukinuo ovaj obi aj. Me utim, on je i dalje dobijao sav potreban novac za bolnicu od nadlenog tijela koje je uspostavila sultanija, uklju uju i i novac za trodnevnu opskrbu pacijentima koji su zavrili svoje lije enje u njoj. No nakon to je to u inio, sanjao je sultaniju. Dola je sa kiobranom u ruci i po ela je da ga udara njime po glavi govore i: "Sram te bilo bijedni e! ta misli ko si ti. Odakle ti pravo da ukine jedan lijep i plemenit obi aj. Bolje ti je da odmah vrati stvari u prijanje stanje!"
* 128 *

Ponekad nam Allah d.. omogu i da postignemo u naim dovama to to nismo postigli u stvarnom ivotu. Na primjer, ve ina nas nema sredstava da sagradi bolnicu, ali Allah d.. nam moe dati da sagradimo bolnicu u naim snovima i zaradimo istu nagradu kao da smo je sagradili u stvarnom ivotu. Isto tako, ako vas je Allah d.. zavolio, onda patnja koja vam je su ena moe vas zadesiti u snovima umjesto na javi. Namjera je isto vana kao i samo djelo. Na primjer, vi moete pro i ispred bolnice i re i: "Ah, i ja bih elio sagraditi bolnicu poput ove." Za ovu iskrenu namjeru nijjet Allah d.. vas moe nagraditi kao da ste je i sagradili. Poslanik s.a.v.s je rekao: "Nijjet vjernika mu'mina je bolji od djela nevjernika kjafira." Kada sam bio mladi , neke od bogatih porodica koje su ivjele u vilama, imale su poslugu koja bi stajala na kapiji i pozivala ljude na ve eru. Ovo bi se ponavljalo svakog ponedjeljka i petka uve e i svake ve eri za iftar u mjesecu Ramazana. Posluga je skoro prisiljavala prolaznike da u u i ve eraju. Ovih dana, zbog ekonomske situacije, stanje se promijenilo, mada jo uvijek naa vjera smatra da je sluenje gostu u biti sluenje Allahu. Gostoprimstvo je vaan princip u Islamu. Poslanik s.a.v.s. je jednom rekao: "Oni koji vjeruju u Allaha d.. i vjeruju u Sudnji Dan, neka budu velikoduni prema svojim gostima."
* 129 *

Vae gostoprimstvo prema nama, ovdje u Americi, je znak predivne vjere i povjerenja. Allah d.. otkriva ogledala vaih srca. Moja molitva ide ka tome da se On pojavi u istim ogledalima vaih srca i da vaa plemenitost bude nagra ena. . .

Rje nik manje poznatih rije i A

adab

ah ahbab ahmak Ahir alim arif ak aik azab

nepisana pravila lijepog ponaanja u tekiji, damiji ili vani, po uzoru na ponaanje poslanika Muhammeda a.s. uzdah enje, uspio je onaj koji ima ah na Istinu i Uzvienog Allaha. prijatelj, blizak drug. neznalica, glupan, tikvan. Allahovo lijepo ime, Onaj posljednji, Onaj koji ostaje nakon svega. u enjak, upu eni u (vjerske) znanosti. gnostik, prosvjetljeni, onaj koji je zadobio spoznaju. ljubav, ljubavni zanos, privrenost Uzvienom Allahu d.. zaljubljenik, Boanskom ljubavlju opijeni. kazna, patnja, muka. bit, unutranjost, tajna, jedno od Allahovih imena. blagodet, blagostanje lekcija, predavanje, propovijed onaj koji je svoje poslove prepustio Allahu d., onaj koji bdije pred vratima Uzvienog Allaha, skroman i poboan ovjek koji udi za spoznajom istine, pripadnik jednog od dervikih redova, sufija, mistik. vjera, religija.

B
Batin bereket

D
ders dervi

din
0

130

dirhem dova

dinar. molitva, zaziv Uzvienom. dua. neznalica, agnostik, analfabet. gospodin, uglednik. predvodnik, vo a. naredba, nalog, dekret. Allahov prijatelj, bogougodnik. praiskon.

kuvvet

mo , snaga Voljeni, Ljubljeni. stanite, postaja, nivo na duhovnom putovanju. boanska vaga, na kojoj e se vagati dobra i loa djela. vjernik, pravovjerni. licemjer. putnik. ku a za putnike, mjesto gdje su se putnici primali na trodnevni, besplatan konak. u itelj, duhovni predvodnik, uputitelj. u enik, onaj koji udi za znanjem, sljedbenik sufijskog reda opskrba. pogled, moe biti blagoslovljeni pogled Allaha Uzvienog ili pogled nekog od Njegovih prijatelja. frula, sviralo od spaljene trstike. niski ljudski prohtjevi, porivi, jat, nefs prolazi kroz sedam mekama ili stanica pro i enja. To su: Emara komanduju a, poudna, dua sklona zlu, Levama pokajni ka dua, dua koja sebe kori, Mulhima nadahnuta dua, Mutmeina smirena dua, Radija dua zadovoljna Allahom d.., Merdija dua sa kojom je Allah d.. zadovoljan, Safija pro i ena, ista dua. namjera srca, djela e se suditi prema nijjetima.
*1330

M
Mauk mekam mizan

D
dan dahil

E
efendija emir em(e)r evlija ezel

mu'min munafik musafir musafirhana

F
fajda korist, dobit. fakir(luk) siromah, ubog.

murid murid

H
had Hakk haram hrka

hodo a e Kabe u gradu Mekki. Istiniti, ime Uzvienog Allaha d.. (vjerski) zabranjeno, nedopustivo djelo gruba ruta dervia. bogosluje. ejtan, avo. vjerovanje, uvjerenje. ako Bog da. sudac. ime jedne od rajskih rijeka. nadmenost, uobraenost, bahatost. osloboditi, spasiti.
4 132 *

N
nafaka Nazar

I
ibadet Iblis iman inalah

naj nefs

K
kadija Kevser kibur kutarisati

nijjet

nur

svjetlost, bljetavilo.

terbijet

P
padiah car, kralj, monarh. pejgamber poslanik, izaslanik, glasnik.

R
Rabb Rahman rahmet ruh S sabur(iti) saf sakija salik sejahat sifati sohbet sufija

Gospodar, Uzvieni Bog. Milostivi, ime Uzvienog. milost, milosr e, Boija milost. duh. strpljivost, strpiti se. red, linija. onaj koji to i vino ljubavi, moe se odnositi na ejha, a moe i na Allaha Uzvienog. putnik duhovnog puta. duhovno putovanje, putovanje samo zarad blizine Allahove. atributi, svojstva, osobine. razgovor, prisnost, prijateljstvo. dervi. grad, naselje. duhovni u itelj, vodi sufijskog reda, pro elnik tekije. idolopoklonstvo, teki grijeh, smatrati nekoga Bogu sli nim. idejni sistem na ina ivota zasnovan na erijatu, kako ga je shvatio i primjenjivao neki vjerski velikan pir, takvi vjerski velikani bili su osniva i tarikata, islamsko duhovno bratstvo, red, put.
* 134 *

duhovni odgoj dervia, ejh terbijeti, odgaja dervie. tekija tarikatska ustanova, duhovno odgajalite. teslimijet pokornost, predanost Allahu, ali i ovjeku koji nam moe pribliiti tajne Njegove, sa zadovoljstvom primiti svaki udar sudbine. tespih brojanica sa trideset i tri ili devedeset i devet bobaka koja se koristi u muslimanskoj Molitvi.
Z zat zijaretiti zikr, zikrullah

li nost, bi e, o Allahovom Bi u se ne moe govoriti. posjetiti, obilaziti. sje anje i spominjanje Uzvienog Allaha.

eher ejh irk

T
tarikat

* 135 *

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovina, Sarajevo 141.336 OZAK, Muzaffer Ljubav je vino : predavanja sufijskog ejha u Americi / Muzaffer Ozak ; sakupio i uredio Ragib Frager ; prijevod sa engleskog jezika Ahmed Ananda. - Sarajevo : A. Ananda, 2007. - 135 str. ; 21 cm Izv. stv. nasl.: Love is wine. - Predgovor / Ahmed Ananda: str. 9-11. - Rje nik manje poznatih rije i: str. 131-135 1. Frager, Ragib COBISS.BH-ID 15503622