63 2.6.

2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja Page 1 of 24

HRVATSKI SABOR
2129 Na temelju lanka 10. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.), Hrvatski sabor je na sjednici 16. svibnja 2008., donio

DRAVNI PEDAGOKI STANDARD

OSNOVNOKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA
I. TEMELJNE ODREDBE lanak 1. (1) Dravnim pedagokim standardom osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Standard) utvruju se minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednaeni razvoj osnovnog kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske. (2) Ovaj Standard primjenjuje se na sve osnovne kole u Republici Hrvatskoj, osim kola koje rade po alternativnome programu. Pojmovnik lanak 2. U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi znae: kola odgojno-obrazovna institucija u kojoj se obavlja slubeni odgoj i obrazovanje. Osnovna kola odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se provodi odgoj i obrazovanje, a ima najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda. Podruna kola odgojno-obrazovna podrunica kole, smjetena izvan sjedita matine kole, a s kojom je programski i kadrovski povezana. Ustrojava se ukoliko upisnom kvotom osigurava broj uenika za najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV., odnosno od V. do VIII. razreda te ukoliko ispunjava Standard za obavljanje djelatnosti. Podruni odjel dislocirani razredni odjel/odjeli koji se formiraju izvan sjedita matine kole i ne ispunjavaju uvjete za osnivanje podrune kole. Osnovne kole s oteanim uvjetima rada odgojno-obrazovne ustanove na otocima, u brdskoplaninskim i slabo prometno povezanim podrujima te kole koje posebnim propisima ministarstva nadlenog za obrazovanje imaju ili dobiju taj status. Mrea osnovnih kola skup osnovnokolskih ustanova, matinih i podrunih kola i podrunih odjela koje obavljaju osnovnokolsku djelatnost na lokalnome i regionalnome podruju, a odreuje ga definiranje pripadajuega upisnog podruja. Upisno podruje podruje s kojega uenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalite, odnosno boravite imaju pravo pohaati odreenu kolu, odnosno ustanovu koja obavlja osnovnokolsku djelatnost. Uenik sudionik odgojno-obrazovnog procesa, osoba koja je formalno upisana u osnovnu ili srednju kolu i stjee znanja te razvija sposobnosti i vjetine, navike i odgojne vrijednosti pohaajui obveznu i neobveznu osnovnu kolu. Uenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama uenik s tekoama ili potencijalno daroviti uenik: uenik s tekoama uenik s utvrenim stupnjem i vrstom tekoa po propisima iz socijalne skrbi to podrazumijeva uenika s oteenjem vida ili sluha, ili s poremeajem govorno-glasovno-jezine

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja Page 2 of 24

komunikacije i specifine tekoe u uenju, ili motorikim smetnjama, ili sa snienim intelektualnim sposobnostima, s poremeajem u ponaanju, ili autizmom, ili postojanjem vie vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikom razvoju, koji je ukljuen u redovitu ili posebnu osnovnokolsku ustanovu, a nastavu prati po redovitom, individualiziranom ili posebnom programu ovisno o vrsti i stupnju oteenja. darovit uenik uenik iznadprosjenih intelektualnih, ili(i) akademskih, ili(i) stvaralakih, ili(i) psihomotornih sposobnosti. Uitelj struno osposobljena osoba za pouavanje, odgoj i obrazovanje uenika u odgojnoobrazovnoj ustanovi. Uitelj za provoenje nastave u posebnim razrednim odjelima/skupinama i skupinama produenoga strunog postupka: struno osposobljena osoba edukacijsko-rehabilitacijskog profila za pouavanje, odgoj i obrazovanje uenika s tekoama. Uitelj-mentor struno osposobljena osoba koja je voditelj studenata tijekom praktine poduke studenata visokog uilita za obrazovanje uitelja/nastavnika ili uitelj za rad s potencijalno darovitim uenicima u osnovnoj koli. Razredni odjel skupina uenika pribline ivotne, obrazovne i emotivne dobi istog razreda. Posebni razredni odjel skupina uenika istog razreda, pribline ivotne dobi, s posebnim obrazovnim potrebama koji su ukljueni u poseban program za uenike s veim tekoama u uenju. Kombinirani razredni odjel skupina uenika sastavljena iz dva, tri ili etiri razreda uobiajena u kolama s malim brojem uenika. Odgojno-obrazovna skupina odreeni broj relativno stalnog sastava uenika iz jednog, dva ili vie razreda koji se ustrojava za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik kolskog rada. Uionica kolska prostorija u kojoj se provodi razredna ili predmetna nastava, kao i drugi oblici kolskog rada. Nastavni plan isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta i drugih kolskih aktivnosti te s tjednim i godinjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred. Nastavni program isprava kojom se propisuje cilj, sadraj i opseg svakog nastavnog predmeta te sadraj i opseg svih drugih nastavnih i kolskih aktivnosti. Alternativni program drugi raspoloivi nastavni plan i program. Nastava planska i organizirana odgojno-obrazovna djelatnost u koli ili drugoj odgojnoobrazovnoj ustanovi. Redovita nastava nastavom predviena odgojno-obrazovna djelatnost u koli koja obvezuje na pohaanje, odnosno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom i kolskom radu prema propisanome nastavnom planu i programu i koja je definirana kolskom godinom u punome trajanju. Predmetna nastava nastava organizirana po predmetima koji su sastavljeni prema obrazovnim podrujima. Izvannastavna aktivnost oblik aktivnosti koji kola planira, programira, organizira i realizira, a u koju se uenik samostalno, neobvezno i dobrovoljno ukljuuje. Dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama za uenike koji ne prate redoviti nastavni program s oekivanom razinom uspjeha. Dodatna nastava individualizirani oblik rada za potencijalno darovite uenike. Smjena organizacija dnevnog rasporeda nastave u dva ili tri vremenska termina s ciljem osiguravanja odravanja nastave za sve uenike s pripadajuega upisnog podruja. Poludnevna nastava nastava organizirana u jednoj smjeni. Cjelodnevna nastava nastava koja se ostvaruje tijekom dana, u pravilu od 9 do 16 sati za iste uenike, s intervalima izvankolske i izvannastavne aktivnosti. Produeni boravak organizirani boravak djece u koli nakon redovite, obvezne nastave i kolskih aktivnosti, s prehranom. Produeni struni postupak program strune pomoi uenicima s posebnim obrazovnim potrebama koji ukljuuje pomo u svladavanju odgojno-obrazovnih sadraja, rehabilitacijske programe i interesne skupine za poticanje kreativnosti uenika. Struni suradnik struno osposobljena osoba za pomo u nastavnome i kolskome radu, koja obavlja poslove koji proizlaze iz pedagokog rada ili su s njime u svezi te prua edukacijskorehabilitacijsku potporu.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja Page 3 of 24

Rad s djecom smjetenom u zdravstvene ustanove nastava u bolnici privremeni ili trajni oblik provedbe osnovnokolskog programa koji je namijenjen ueniku smjetenom u bolnici i na dulje vrijeme sprijeenom u redovitom pohaanju nastave u matinoj koli. Nastavu organizira najblia osnovna kola. Rad s djecom oboljelom od kroninih bolesti nastava u kui oblik provedbe osnovnokolskog programa namijenjenog ueniku koji je zbog bolesti dulje vrijeme sprijeen redovito pohaati nastavu. Nastavu organizira najblia osnovna kola. Struno usavravanje uitelja i strunih suradnika trajni struni razvoj uitelja i strunih suradnika kroz slubene i neslubene, skupne ili pojedinane oblike obrazovanja i stjecanja dodatnih znanja i vjetina s ciljem unapreenja osobnih sposobnosti i vjetina iz svoje struke i sveukupnoga odgojno-obrazovnog rada. Napredovanje uitelja i strunih suradnika mogunost stjecanja viih zvanja u odgojnoobrazovnome radu uitelja, mentora i uitelja savjetnika kroz vrednovanje uspjenosti rada s uenicima, izvannastavnoga strunog rada i struno usavravanje. Udbenik temeljno odgojno-obrazovno kolsko i nastavno sredstvo koje sadri sustav znanja iz odreenoga nastavnog predmeta i koje je pedagoko-psiholoki i didaktiko-metodiki primjereno zakonitostima uenja i pouavanja u koli i izlae gradivo utvreno nastavnim planom i programom. Razredna nastava organizacijski oblik nastave u niim razredima osnovne kole u kojima jedan uitelj izvodi veinu nastavnih sadraja. II. MJERILA ZA USTROJ MREA KOLA NA PODRUJIMA UPANIJA lanak 3. (1) Mrea osnovnih kola na podrujima upanija obuhvaa ustanove koje obavljaju osnovnokolsku djelatnost, sa svim objektima matinih i podrunih kola kao i izmjetenim objektima, u kojima se provodi obvezno osnovno kolovanje, uz odreivanje pripadajuega upisnog podruja s kojega je djeci omogueno pohaanje osnovne kole. (2) Pod mreom kola iz stavka 1. ovoga lanka podrazumijevaju se: kole za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, kole s posebnim odjelima, kole na jeziku i pismu nacionalnih manjina i kole s posebnim odjelima na jezicima nacionalnih manjina, umjetnike kole: glazbene i plesne, portske kole, kole s produenim boravkom, kole za obrazovanje odraslih, kole s klasinom grupom predmeta, kole bez prostornih prepreka, kole sa portskim vjebalitem, kole s bazenima, kole otvorene tijekom ljetnih kolskih praznika, ogledne kole. (3) Mrea osnovnih kola ustrojava se na nain da zadovoljava iskazane potrebe utvrene sustavnim praenjem i predvianjem demografskih, gospodarskih i urbanistikih kretanja na podruju upanije, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih podruja te ispunjava uvjete i mjerila propisana ovim Standardom. (4) Pod dostupnost iz stavka 3. ovoga lanka podrazumijeva se da je mreom osnovnih kola, svakome osnovnokolskom obvezniku dana mogunost redovitoga osnovnog kolovanja u osnovnoj koli, ili drugoj ovlatenoj ustanovi, ili objektu kole uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugroava sigurnost uenika. (5) Za uenike razredne nastave kad god je to mogue, kolovanje se osigurava u objektu ija udaljenost od mjesta stanovanja ne zahtijeva prijevoz. (6) Za uenike s tekoama pod primjerenom udaljenou podrazumijeva se ona udaljenost koja ne

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja Page 4 of 24

zahtijeva izdvajanje iz obitelji. U iznimnim sluajevima uenika se moe uputiti u posebnu odgojnoobrazovnu ustanovu izvan mjesta stanovanja ako rehabilitaciju nije mogue ostvariti u najblioj osnovnoj koli. (7) Dostupnost kola koje provode neobvezne programe osnovnog kolovanja, glazbene, plesne, portske, obrazovanje odraslih, mora biti takva da udovoljava interesima i potrebama stanovnitva odreenog podruja. (8) Racionalnim ustrojem upisnih podruja iz stavka 3. ovoga lanka podrazumijeva se takav ustroj upisnih podruja koji omoguuje optimalno zadovoljavanje potreba uenika vodei rauna o postojeim kolskim kapacitetima. (9) Upisno podruje je podruje s kojega uenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalite ili boravite imaju pravo pohaati odreenu kolu odnosno ustanovu koja obavlja osnovnokolsku djelatnost. Upisno se podruje utvruje za svaku osnovnokolsku ustanovu i ukljuuje sve podrunice i objekte te ustanove. (10) Mogue je utvrditi i zajedniko upisno podruje za dvije osnovnokolske ustanove istog osnivaa ija upisna podruja granie i to ujedinjenjem cjelokupnih ili dijelova tih upisnih podruja, ukoliko se na temelju demografskih podataka o broju buduih kolskih obveznika, odnosno na temelju broja upisanih uenika, utvrdi da bi se ravnomjernim rasporedom uenika racionalnije iskoristili kapaciteti obiju ustanova, odnosno omoguio rad u jednoj smjeni. (11) O rasporedu u kole kolskih obveznika iz zajednikoga upisnog podruja odluuje osniva kole najkasnije godinu dana prije upisa obveznika u prvi razred te o tome obavjetava roditelje, odnosno skrbnike obveznika. Utvrivanjem zajednikoga upisnog podruja ne smiju se naruiti zahtjevi dostupnosti. (12) Veliinu upisnog podruja odreuju smjetajne mogunosti kole utvrene na temelju mogunosti rada u jednoj, a najvie dvije smjene, demografski pokazatelji i prometna povezanost. (13) Pravo roditelja, odnosno skrbnika da kolskog obveznika upie u kolu kojoj po upisnom podruju ne pripada ogranieno je mogunostima pojedine kole. (14) Upisom djece iz drugih upisnih podruja ne smije se naruiti optimalni ustroj rada kole i ne smije se onemoguiti upis obveznicima koji pripadaju upisnome podruju kole. III. MJERILA ZA USTROJ OSNOVNE KOLE KAO JAVNE USTANOVE, ZA USTROJ PODRUNE KOLE I ZA USTROJ NASTAVE U DISLOCIRANOME OBJEKTU OSNOVNE KOLE lanak 4. (1) Osnovne kole mogu biti redovite, posebne, umjetnike i kole na jeziku i pismu nacionalnih manjina. (2) Redovite osnovne kole su odgojno-obrazovne ustanove koje rade prema redovitome nastavnom planu i programu namijenjenome djeci ija kronoloka, obrazovna, socijalna i emotivna dob odgovara razrednome stupnju kojim su obuhvaena. (3) Posebne odgojno-obrazovne ustanove rade prema posebnim nastavnim planovima i programima i ustrojavaju se za obvezno osnovno kolovanje djece s tekoama. (4) Posebne programe mogu provoditi i redovite osnovne kole kao dio svoje djelatnosti. kola moe ustrojiti razredne odjele za uenike s tekoama. (5) Osnovno obrazovanje odraslih provode redovite osnovne kole kao dio djelatnosti te druge ovlatene javne ustanove kao primarnu djelatnost ili kao dio djelatnosti. lanak 5. (1) Osnovna kola je ustanova koja: provodi cjeloviti redoviti ili posebni nastavni plan i program propisan za obvezno, odnosno neobvezno osnovno kolovanje u umjetnikim kolama, zadovoljava propisima utvrene kadrovske, prostorne, tehnike i druge uvjete. (2) Osnovna kola moe imati podrune kole i podrune odjele.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja Page 5 of 24

(3) Podruna kola organizacijska je jedinica koja se nalazi izvan sjedita kole, a ustrojava se ako ima upisno podruje koje osigurava postojanje najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV. razreda te ako ispunjava osnovne kadrovske, prostorne i tehnike uvjete za obavljanje djelatnosti. (4) Podruni odjeli dislocirani su u objektima u kojima se izvodi nastava, a koji se nalaze izvan sjedita kole te ne ispunjavaju uvjete za podrunu kolu osim kadrovskih, prostornih i tehnikih uvjeta nunih za obavljanje djelatnosti. IV. MJERILA ZA BROJ RAZREDNIH ODJELA U OSNOVNOJ KOLI KAO SAMOSTALNOJ USTANOVI lanak 6. (1) Osnovna kola ima najmanje osam razrednih odjela, najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda, to osigurava cjelovitost osmogodinjega obveznog kolovanja. (2) Iznimno, zbog posebnih okolnosti, kola s oteanim uvjetima rada i posebna odgojno-obrazovna ustanova moe imati manji broj razreda, odnosno moe ustrojiti kombinirane razredne odjele. (3) Optimalna kola koja radi u jednoj smjeni prema ovome je Standardu osnovna kola od 16 do 20 razrednih odjela s podjednakim brojem razrednih odjela svakog razreda. (4) Rad osnovne kole ostvaruje se u jednoj smjeni: poludnevno, produljeno ili cjelodnevno. Taj rad omoguuje optimalno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva razliitim oblicima nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, dopunske i dodatne nastave te pravilnom izmjenom rada, odmora i prehrane uenika. (5) kola u kojoj se odgojno-obrazovni rad ostvaruje u dvije smjene moe imati najvie 32 razredna odjela. V. MJERILA ZA BROJ UENIKA U RAZREDNOME ODJELU I ODGOJNO-OBRAZOVNOJ SKUPINI Organizacija nastave lanak 7. (1) Nastava se izvodi, ovisno o nastavnom predmetu, u redovitom, posebnom i kombiniranom razrednom odjelu, ili u odgojno-obrazovnim skupinama. (2) Nastava se izvodi u kolskom prostoru i izvan prostora kole. (3) Za nastavu izvan prostora kole potreban je jedan pratitelj iz redova uitelja ili strunih suradnika kole za skupinu do najvie 14 uenika. (4) Za uenike s tekoama za izvoenje nastave izvan prostora kole potrebno je osigurati pratitelja za: 1 uenika s oteenjem vida, sluha, s motorikim oteenjima, s autizmom ili znaajno snienim intelektualnim sposobnostima ili organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju, do 5 uenika snienih intelektualnih sposobnosti, do 5 uenika s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove. Razredni odjel lanak 8. (1) Optimalan je broj uenika u razrednom odjelu 20, a najmanji 14, najvii 28 uenika. (2) Razredni odjel ustrojava se od uenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od uenika dvaju ili iznimno vie razreda, za provedbu redovite nastave po redovitome ili posebnom nastavnom planu i programu. (3) Broj uenika u razrednom odjelu u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina moe se ustrojiti i s manjim brojem uenika iz stavka 1. ovoga lanka.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja Page 6 of 24

(4) U razredni odjel mogu biti ukljuena najvie 3 uenika s tekoama, a razred ima sveukupno najvie 20 uenika. (5) Broj uenika u razrednom odjelu smanjuje se za 2 uenika kod ukljuenja jednoga uenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Razredni odjel s posebnim programom lanak 9. U razrednom odjelu s posebnim programom moe biti najvie: 7 uenika s oteenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezinim tekoama, motorikim poremeajima ili organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju te uenika s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove, 9 uenika snienih intelektualnih sposobnosti, 3-5 uenika s autizmom i znaajno snienim intelektualnim sposobnostima. Kombinirani razredni odjel lanak 10. (1) Kombinirani razredni odjel ustrojava se za uenike razredne nastave. Kombinirani razredni odjel od dva razreda ima najvie 16 uenika, kombinirani razredni odjel od tri razreda najvie 14 uenika, a od etiri razreda najvie 12 uenika. (2) Iznimno se moe ustrojiti kombinirani razredni odjel i za uenike predmetne nastave, u pravilu s najvie 10 uenika. (3) Kombinirani razredni odjel od dva razreda u koji su ukljueni uenici s tekoama moe se ustrojiti u pravilu s najvie 10 uenika s jednim uenikom s oteenjem vida, oteenjem sluha, motorikim poremeajima ili s organski uvjetovanim poremeajem u ponaanju. (4) Broj uenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje se za 4 uenika za svakog uenika s tekoama. (5) U kombinirani razredni odjel od tri i etiri razreda ne mogu biti ukljueni uenici s tekoama. Broj uenika u odgojno-obrazovnoj skupini lanak 11. (1) Odgojno-obrazovna skupina ustrojava se od uenika istog ili dvaju i vie razreda za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik neposrednoga odgojno-obrazovnog rada. (2) Odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi se po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 uenika. (3) Odgojno-obrazovna skupina uenika pripadnika nacionalnih manjina koji ue materinski jezik i kulturu (model C) organizira se za razrednu i predmetnu nastavu. (4) Dodatna nastava je individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 uenika. (5) Dopunska nastava individualizirani je oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 uenika. (6) Produeni struni postupak provodi se u skupini do najvie 10 uenika s istom vrstom i stupnjem tekoa ili do najvie 5 uenika s razliitim vrstama i stupnjevima tekoa (7) Za sve uenike s tekoama koji se koluju po redovitom ili individualiziranom nastavnom programu obvezno se organizira dopunska nastava u skupini do najvie 5 uenika. (8) Produeni boravak oblik je odgojno-obrazovnog rada namijenjen uenicima razredne nastave. On je prijelazni oblik rada k cjelodnevnomu odgojno-obrazovnom radu. Organizira se s najmanje 14 uenika, a u pravilu s 20 uenika. Produeni boravak uenika uredit e se posebnim propisom.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja Page 7 of 24

VI. MJERILA ZA UITELJE, STRUNE SURADNIKE, RAVNATELJE I DRUGE RADNIKE U OSNOVNOJ KOLI lanak 12. (1) Za izvedbu nastave i drugih poslova kola mora imati odgovarajui broj radnika, sukladno postojeim propisima. (2) Uitelji, struni suradnici i ravnatelji zasnivaju radni odnos sukladno propisima za rad u osnovnoj koli. Uitelji lanak 13. (1) Broj uitelja utvruje se na temelju broja sati neposrednoga odgojno-obrazovnog rada propisanih nastavnim planom, a sukladno provedbenom propisu nadlenog ministarstva. (2) Odgojno-obrazovni rad obuhvaa izvoenje: redovite nastave, izborne nastave, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti i sata razrednika. (3) Tjedno zaduenje uitelja odgojno-obrazovnim radom utvruje se sukladno provedbenom propisu nadlenog ministarstva. (4) Ukupni tjedni broj sati dodatne i dopunske nastave te izvannastavnih aktivnosti u pojedinoj koli utvruje se godinjim planom i programom kole. Struni suradnici lanak 14. (1) Struni suradnici potrebni za odgojno-obrazovni rad osnovne kole jesu: pedagog, psiholog, strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, knjiniar i zdravstveni radnik. (2) Svaka redovita osnovna kola koja ima do 180 uenika zapoljava 2 struna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog. (3) Osnovna kola koja ima vie od 180, a manje od 500 uenika zapoljava 3 struna suradnika. kola koja ima vie od 500 uenika zapoljava 4 struna suradnika. (4) Osnovna kola koja ima od 15 do 20 uenika s rjeenjem o primjerenom obliku kolovanja, integriranih u redovite razredne odjele, ima pravo na strunog suradnika edukacijskorehabilitacijskog profila. (5) Zdravstveni radnik zapoljava se sukladno potrebama uenika kole uz odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje. Ostali radnici lanak 15. (1) Osnovna kola zapoljava tajnika i voditelja raunovodstva. Popis i opis poslova koji obavljaju, broj izvritelja i duina radnog vremena utvruju se provedbenim propisom nadlenog ministarstva. (2) Broj izvritelja na pomono-tehnikim poslovima utvruje se na temelju raspoloivoga zatvorenog i vanjskog prostora kole te vrste grijanja i broja obroka uenike prehrane. (3) Broj izvritelja na poslovima spremaice utvruje se na temelju povrine zatvorenog prostora i vanjskog okolia koji se koristi primjenom normativa od najmanje 450 m2 prostora po izvritelju u kolama u kojima se loi na kruto gorivo ili loivo ulje, a najmanje 600 m2 u kolama s centralnim grijanjem. Ukoliko je prostor kole za 25% vei, odnosno manji od prethodno utvrenog, broj izvritelja utvruje se u odgovarajuem omjeru. (4) Broj izvritelja na poslovima domara, loaa, odnosno kolskog majstora utvruje se na temelju ukupne povrine zatvorenog prostora primjenom normativa od 3000 m2 po izvritelju te na temelju

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja Page 8 of 24

broja podrunih kola i dislociranih objekata kole i na temelju potreba koje proizlaze iz rada kole. Ukoliko je prostor kole za 25% vei, odnosno manji od prethodno utvrenog, broj izvritelja utvruje se u odgovarajuem omjeru. (5) Broj izvritelja na poslovima kuhara utvruje se na osnovi koliine objeda ili mlijenih obroka koji se prireuju uenicima, s time da minimalna koliina po izvritelju iznosi najmanje 70 objeda ili 270 mlijenih obroka dnevno. Za broj obroka koji je za 25% vei, odnosno manji od prethodno utvrenog broja, broj izvritelja utvruje se u odgovarajuemu omjeru. (6) Redovite osnovne kole i posebne odgojno-obrazovne ustanove koje provode osnovno kolovanje za uenike s tekoama imaju pravo na vozaa, ako posjeduju vlastito vozilo za prijevoz uenika. (7) kola moe osigurati pomonika u nastavi, prevoditelja znakovnog jezika i osobnog pomonika uenicima kojima je rjeenjem o primjerenom obliku kolovanja potrebna pomo u uenju, kretanju i obavljanju kolskih aktivnosti i zadataka. VII. MJERILA ZA OPTEREENOST UENIKA SATIMA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA lanak 16. (1) Osnovno kolovanje ostvaruje se na temelju nastavnog plana i programa za osnovnu kolu. (2) Nastavnim planom za osnovnu kolu propisuje se tjedni i godinji broj sati po razredima za: obvezne i izborne predmete, ostale oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada kao to su dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i sat razrednika, produeni struni postupak za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. (3) Opseg, sadraj i realizacija izvannastavnih aktivnosti ovisi o organizaciji nastavnog procesa u koli, odnosno o mogunostima izvoenja cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada. (4) U suradnji s tijelima lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave, civilnim drutvom, roditeljima/skrbnicima te ostalima osiguravaju se uvjeti za provedbu programa i aktivnosti izvannastavnih sadraja koje kola provodi u skladu s mogunostima kole i interesima uenika. lanak 17. (1) Nastavni sat u redovitim osnovnim kolama u pravilu traje 45 minuta. (2) Odmor izmeu dva nastavna sata traje najmanje pet minuta, a veliki odmor najmanje 15 minuta i obvezan je nakon dva nastavna sata za uenike razredne nastave. Odmori u provedbi cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada prilagodit e se oblicima rada, boravka i prehrane uenika. (3) Uenici razredne nastave mogu biti optereeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskom nastavom i satom razrednika s najvie 25 sati, ravnomjerno rasporeenih tjedno, a uenici predmetne nastave s najvie 30 sati, ravnomjerno rasporeenih tjedno. Uenici razredne i predmetne nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu biti dodatno optereeni s jo pet sati. (4) Odmore izmeu obrazovnih razdoblja propisuje ministarstvo nadleno za obrazovanje. VIII. MJERILA ZA TRAJNO PROFESIONALNO USAVRAVANJE, NAPREDOVANJE RAVNATELJA, UITELJA I STRUNIH SURADNIKA TE MJERILA ZA OSPOSOBLJAVANJE I STRUNO USAVRAVANJE OSTALIH RADNIKA Trajno profesionalno usavravanje ravnatelja, uitelja i strunih suradnika lanak 18. (1) Ravnatelji, uitelji i struni suradnici imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavravanja: najmanje jednom u dvije godine sudjelovati na profesionalnom usavravanju na dravnoj razini, najmanje tri puta godinje sudjelovati na profesionalnom usavravanju na upanijskoj razini,

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja Page 9 of 24

redovito sudjelovati na profesionalnim usavravanjima u koli u kojoj rade, osobno se profesionalno usavravati u skladu s poslovima i obvezama za koje su zadueni. (2) Sadraje obveznoga profesionalnog usavravanja odobrava ministarstvo nadleno za obrazovanje sukladno nacionalnoj strategiji odgojno-obrazovnog sustava, a organiziraju ih i provode: nadlene ustanove za odgoj i obrazovanje, i drugi subjekti koji za to imaju odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje. (3) Programe profesionalnog usavravanja na dravnoj i upanijskoj razini za sljedeu kolsku godinu objavljuje ministarstvo nadleno za obrazovanje najkasnije do kraja tekue nastavne godine. (4) Uiteljsko vijee godinje usvaja plan trajnoga profesionalnog usavravanja i on postaje obveza za sve odgojno-obrazovne radnike. (5) Godinji plan i program strunog usavravanja uitelja i strunog suradnika sastavni je dio godinjega plana i programa rada kole. (6) U godinjemu planu i programu strunog usavravanja za svakog uitelja i strunog suradnika navedeni su oblici strunog usavravanja i predvieni broj sati po pojedinom obliku. (7) Svaki uitelj i struni suradnik duan je barem jednom godinje podnijeti izvjee o svome profesionalnom usavravanju. (8) Sudionicima trajnoga profesionalnog usavravanja na dravnoj i upanijskoj razini izdaje se potvrda o strunome usavravanju. Sudjelovanje na strunim usavravanjima uitelja i strunih suradnika vrednuje se prema provedbenim propisima nadlenog ministarstva. Napredovanje uitelja i strunih suradnika lanak 19. Postupak, nain i uvjete napredovanja u uiteljska zvanja propisuje ministar nadlean za obrazovanje. Osposobljavanje i usavravanje ostalih radnika lanak 20. (1) Pravo i obvezu osposobljavanja i usavravanja imaju i ostali radnici koji rade u koli te se za tu svrhu osiguravaju sredstva u proraunu. (2) Osposobljavanje i usavravanje ostalih radnika u koli: tajnika, raunovoe, domara, osobe zaduene za zatitu na radu i zatitu od poara, radnika u kolskoj kuhinji i ostalih, provodi se u skladu sa zakonom. IX. MJERILA ZA PROSTOR I OPREMU U OSNOVNOJ KOLI lanak 21. (1) Osnovne kole grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju i opremanje prostora osnovnih kola te svim zakonima, pravilnicima i tehnikim propisima u graenju i drugim podrujima vanima za rad i boravak u kolskom prostoru. (2) Osnovni standard kolskog prostora u pravilu treba osigurati rad kole u jednoj smjeni do stvaranja potrebnih uvjeta, a iznimno u dvije smjene. (3) kolska zgrada treba osigurati funkcionalnu organizaciju prostora primjerenu suvremenim oblicima nastave, zadovoljiti sve higijensko-tehnike zahtjeve i osnovna ekoloka i estetska mjerila. (4) Povrina potrebnog zemljita za izgradnju kolske zgrade i kolske dvorane te formiranje kolskog trga, kolskih igralita, prostora za rekreaciju i kolskog vrta, zelenih povrina i drugog, po ueniku iznosi 30-40 m2, a iznimno zbog guste izgraenosti naselja povrina potrebnog zemljita moe biti 20 m2 po ueniku. (5) Zbog sigurnosti uenika te odravanja i uvanja, vanjski kolski prostor mora biti ograen. (6) Normative za izgradnju i opremanje prostora osnovnih kola u skladu s ovim Standardom donosi

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 10 of 24

ministarstvo nadleno za obrazovanje. lanak 22. 1. Prostorni uvjeti kole za izvoenje nastave: 1.1. RAZREDNA NASTAVA uionice od I. od IV. razreda, kabinet. 1.2. PREDMETNA NASTAVA 1.2.1. Jezino-umjetniko podruje uionica za hrvatski jezik, kabinet za hrvatski jezik, uionica za manjinski jezik, kabinet za manjinski jezik, uionica za strani jezik, kabinet za strani jezik, uionica za glazbenu kulturu, kabinet za glazbenu kulturu, uionica za likovnu kulturu, kabinet za likovnu kulturu. 1.2.2. Prirodoslovno-matematiko podruje uionica za matematiku, kabinet za matematiku, informatika uionica, informatiki kabinet, uionica za fiziku i kemiju, kabinet za fiziku i kemiju, spremini prostor za kemikalije, uionica za prirodu i biologiju s vivarijem, kabinet za prirodu i biologiju, spremini prostor za prirodoslovne zbirke. 1.2.3. Drutveno podruje uionica za povijest, kabinet za povijest, uionica za geografiju, kabinet za geografiju, geografska promatranica. 1.2.4. Radno-tehniko podruje uionica za tehniku kulturu radionica, kabinet, spremite. 1.2.5. Izborna nastava uionica za izborne predmete. 1.2.6. Prostorije za provoenje edukacijsko-rehabilitacijskih programa za uenike s tekoama. 2.0. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 2.1. Dvorana za tjelesno-zdravstvenu kulturu dvorana jednodijelna, dvodijelna, trodijelna, dvorana za korektivnu gimnastiku, zatvoreni bazen, spremite sprava, skupna svlaionica, skupna praonica s WC-ima, kabinet tjelesno-zdravstvene kulture, ambulanta za zdravstvenog radnika, svlaionice uitelja tjelesno-zdravstvene kulture sa sanitarijama,

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 11 of 24

prostorija za kondicioniranje zraka, prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje, ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom, sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike, gledalini prostori uz dvodijelnu i trodijelnu dvoranu, prostorija za reiju uz dvodijelnu i trodijelnu dvoranu, spremite sprava i rekvizita za vanjske terene. 3.0. DRUTVENI PROSTORI vienamjenski prostor, kolska knjinica, prostor za ueniki klub, blagovaonica. 4.0 PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA KOLE zbornica, soba ravnatelja kole, soba tajnika, sobe za strune suradnike pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik, voditelj programa, informatiar, satniar, soba administracije, soba raunovodstva, soba za prijem roditelja/skrbnika, arhiv, ajna kuhinja. 5.0. GOSPODARSKI PROSTORI 5.1. Kuhinjski pogon kuhinja sa spremitem, spremita, sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja. 5.2. Energetsko-tehniki blok kotlovnica za centralno grijanje, radionica kunog majstora, garderoba i sanitarije tehnikog osoblja, ope gospodarsko spremite, garderoba i sanitarije spremaica, prostor za odlaganje smea. 6.0. OSTALI PROSTORI 6.1. Ulaz trijem, vjetrobran, ulazni prostor, vratarnica, garderoba za uenike garderobni ormarii u komunikacijskim prostorima. 6.2. Komunikacije hodnici, stubita. 6.3. Sanitarije sanitarije za uenike, sanitarije prilagoene potrebama uenika s veim motorikim smetnjama, sanitarije za uitelje. 7.0. VANJSKI PROSTORI 7.1. Opi prostori pjeaki prilazni put, kolski trg, parkiralite za kolski autobus i automobile, gospodarsko dvorite.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 12 of 24

7.2. Prostori nastavnih podruja razredna nastava na otvorenom, kolski didaktiki prostor, kolsko dvorite i kolski park, vjebalite vanjski prostori za nastavu tjelesno-zdravstvene kulture, ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije. Mjerila za prostore u osnovnim kolama lanak 23. (1) Uionica mora osigurati uvjete za rad uitelja s najmanje 14, optimalno 20 te najvie 28 uenika razrednog odjela. Prostor uionice mora biti prilagoen zahtjevima organizacije i izvoenja suvremene nastave, radu u skupinama, projektnoj nastavi, vjebama i drugim oblicima nastave. Povrina uionice je 2,5 m2 po ueniku, a izraunata prema pretpostavljenome proraunskom broju od 24 uenika u razrednome odjelu, iznosi 60 m2, visine 3,0-3,2 m. Propisani standard u postojeim kolama postie se prilagoavanjem broja uenika. (2) Uionica za razrednu nastavu prostorno, funkcionalno i oblikovno omoguava ostvarenje odgojno-obrazovnih zadataka. Prostor osigurava slobodu kretanja u uionici i izmjenjivanja razliitih oblika rada. (3) Uionice za predmetnu nastavu s pripadajuim kabinetima moraju biti odgovarajue opremljene prema nastavnim podrujima. (4) Specijalizirane uionice za nastavu likovne i glazbene kulture, informatike, prirode, biologije, kemije, fizike i tehnike kulture dimenzioniraju se s 3,5 m2 po ueniku, a prema pretpostavljenome proraunskom broju uenika iznosi 24 x 3,5 =84 m2. (5) Prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu odreuje se, organizira i oprema u skladu s uvjetima utvrenima nastavnim planom i programom tog predmeta i standardima koji se propisuju u kolstvu i portu. kola mora imati dvoranu za nastavu tjelesno-zdravstvene kulture primjerenu broju uenika. kola od 8 razrednih odjela ima kolsku jednodijelnu dvoranu, veliine 15x27x6 m sa svim prateim prostorima. kola od 12 razrednih odjela ima kolsku dvodijelnu dvoranu veliine 30x20x7 m sa svim prateim prostorima. kola od 16 razrednih odjela ili do 800 uenika ima trodijelnu portsku dvoranu veliine 45x27x8 m sa svim prateim prostorima. Za portske trodijelne dvorane financijska sredstva osigurava ministarstvo nadleno za obrazovanje i zainteresirana lokalna samouprava, s obzirom da takve dvorane zadovoljavaju i portske potrebe lokalne zajednice. Broj i vrsta vanjskih vjebalita za tjelesno-zdravstvenu kulturu definirani su normativima. Mreom kola na razini upanije utvrdit e se kole sa zatvorenim bazenom. kolski bazen ima dimenzije najmanje 8x16,67 m s promjenjivom dubinom vode od 0,60 do 1,30 m s prateim prostorima: individualne, skupne i svlaionice za uitelje, sanitarni vor s tuevima, prostorije za nadzor pogona, kondicioniranja zraka i vode, prostor za zadravanje i prostoriju za sredstva za ienje. Za bazene vee povrine od ove financijska sredstva osigurava ministarstvo nadleno za obrazovanje i zainteresirana lokalna samouprava, s obzirom da takvi bazeni zadovoljavaju i portske potrebe lokalne zajednice. (6) Vienamjenski se prostor koristi za boravak i odmor uenika te povremeno za manifestacije i odreene nastavne i izvannastavne aktivnosti. Dimenzionira se s 0,50 m2 po ueniku, ali ne smije biti manji od 90 m2. (7) Prostor blagovaonice se dimenzionira s 1,0 m2 po ueniku. (8) Ueniki klub slui za druenje uenika, rad uenikog vijea, boravak uenika putnika i slino. (9) kolska knjinica sastavni je dio odgojno-obrazovnog sustava i izravno je ukljuena u nastavne i izvannastavne aktivnosti. Na raspolaganju je uenicima, nastavnome osoblju i drugim korisnicima. Prostor knjinice treba omoguiti prilagodbe promjenama u kolskome obrazovnom programu i pojavi novih tehnologija. Veliina prostora knjinice ovisi o broju uenika, odnosno broju razrednih odjela. Prilikom dimenzioniranja treba raunati da e u itaonici istodobno boraviti 5% uenika kole, a radni prostor po jednom korisniku iznosi 2 m. Knjinica ne moe biti manja od 60 m2. Knjinica se sastoji od prostora za rad knjiniara u radu s korisnicima i obradi grae veliine do 15

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 13 of 24

m, prostora za smjetaj knjinine grae u slobodnom pristupu koji se izraunava kao 5,5 m na 1000 knjiga, raunajui 15 knjiga po korisniku, raunalnih mjesta za individualni rad korisnika, raunajui za 3-5 mjesta = 15 m, prostor za smjetaj uiteljskog fonda od najmanje 5 m, itaoniki prostor za individualni i skupni rad, izlobeni prostor i spremite za knjininu grau. U sklopu knjinice, u koli optimalne veliine, multimedijska se uionica dimenzionira za 20 korisnika x 3 m = 60 m2. U sklopu knjinice nalazi se i kabinet knjiniara od najmanje 15 m2. (10) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada objedinjuju pedagoku i administrativnu slubu kole. Poeljno je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim prostorom kole. (11) Zbornica je prostor koji koriste svi uitelji kole za okupljanje, izmjenu iskustava i rezultata rada te odmor izmeu nastavnih sati. U zbornici se odravaju uiteljska vijea i ureuje nastavna i ostala administracija. U koli sa 16 razrednih odjela zbornica treba imati 30 mjesta za sjedenje, u pravilu oko spojenih stolova, te je povrine od 60 do 80 m2. Zbornica moe biti proirena prostorom za odmor i razgovor. (12) Soba ravnatelja koristi se za rad i kontakte s uiteljima, uenicima i roditeljima/skrbnicima, te s treim osobama, a svojom veliinom mora omoguiti i manje sastanke. (13) Gospodarski prostori kole dimenzioniraju se prema vrsti kole, kapacitetu kolske zgrade, nainu opskrbe te osiguranju energetskih potreba. (14) Ostali prostori. Ukupna irina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju uenika. Najmanja irina jednokrilnih ulaznih vrata iznosi 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati prema van. Dubina vjetrobrana najmanje je 240 cm. Hodnici se dimenzioniraju prema broju uenika, odnosno uionica. Najmanja irina hodnika s uionicama s jedne strane za dvije uionice iznosi 180 cm, za etiri uionice 240 cm, a najmanja irina hodnika s uionicama postavljenim obostrano iznosi 300 cm. Ako se garderoba nalazi u hodnicima, hodnik se proiruje za dubinu garderobnih ormaria. Najmanja irina stubinog kraka za dvije uionice iznosi 120 cm. Za sljedee dvije uionice irina kraka se poveava za 30 cm. Visina stube ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita stube mora biti najmanje 33 cm. Garderoba uenika moe se organizirati kao sredinja garderoba u ulaznome prostoru kole ili kao garderobni ormarii po hodnicima. Sanitarije za uenike ini prostor s WCkabinama i pretprostor s umivaonicima. Svaki sanitarni vor sastoji se od enskog i mukog dijela s odvojenim pretprostorima. Dimenzioniranje potrebnog broja sanitarnih ureaja provodi se na nain: za 30 uenica potrebno je osigurati dvije WC-kabine, za 30 uenika potrebno je osigurati jednu WC-kabinu i 1,5 pisoar, za isti broj uenika potrebno je u pretprostoru osigurati jedan umivaonik, potrebno je osigurati jednu WC-kabinu za uenike s motorikim poremeajima i prostor za presvlaenje i pranje inkontinentnih uenika. (15) Vanjski prostori. kolsko je vjebalite vanjski prostor za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture ija veliina i broj portskih borilita ovisi o broju razrednih odjela, nastavnom programu, izbornim aktivnostima i portskim aktivnostima lokalne zajednice. Higijensko tehniki zahtjevi lanak 24. (1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u koli potrebno je zadovoljiti higijensko-tehnike zahtjeve koji se odnose na: osvjetljenje, osunanost, prozraivanje, toplinsku zatitu, zatitu od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, elektrine instalacije, instalacije informatike, zatitu od poara i zatitu od provale. (2) Prirodno osvjetljenje najznaajniji je psiholoki i fizioloki imbenik radnih uvjeta u kolskoj zgradi te je, ovisno o obliku nastave, nuno osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvjetljenja. Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u uionici odreuje se: orijentacijom uionice, tehnikim sredstvima za rasprenje dnevnog svjetla i kontrolom odbljeska unutarnjih povrina. U svim radnim prostorima kole osigurava se zamraenje. Uionice razredne nastave trebaju biti optimalno osunane, a uionice predmetne nastave i knjinica osvijetljene ovisno o sadraju i obliku nastave. Zatita od izravnog prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava stvaranje odbljeska i pretjeranog

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 14 of 24

zagrijavanja, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora. Za slabovidne uenike potrebno je osigurati dodatno osvjetljenje sukladno individualnim potrebama pojedinog uenika. (3) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozraivati. U nastavnim prostorijama treba osigurati etiri izmjene zraka na sat uz najveu brzinu strujanja zraka 0,2 m/s ili 25-30 m3 zraka/h po ueniku. (4) U uionicama treba osigurati relativnu vlagu u zraku od 45-55%. (5) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija zajednikih prostora i uionica mora biti prema vaeim propisima i standardima. Zatita od buke i akustika trebaju omoguavati dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri sluanju glazbe. (6) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnog sustava. U prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan na 20C, a: u uionicama na 20C, u prostorijama za organizaciju i koordinaciju rada te u zbornici na 20C, u portskoj dvorani na 16 18C, a u svlaionicama i praonicama na 20 22C, u hodnicima i stubitima na 18C. U razdoblju visokih vanjskih temperatura u prostorima kole treba osigurati optimalnu temperaturu, 5C niu od vanjske. (7) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mree sa zdravstveno ispravnom vodom za pie. (8) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu kanalizaciju ili na drugi nain, prema vaeim propisima i standardima. (9) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za TV prijem i instalaciju interneta i intraneta. (10) Zatita od poara provodi se uporabom odgovarajuih graevnih materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom i signalizacijom. (11) Zatita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora. Mjerila za opremu kole lanak 25. (1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora i omoguiti realizaciju odgojno-obrazovnog rada s uenicima. Oprema na razini kole: telefonska instalacija, internet, intranet, razglasni ureaj sa kolskim zvonom, kolski sat, alarmni sustav, videonadzor, digitalna kamera, digitalni fotoaparat, fotokopirni aparat, interaktivna ploa, LCD projektor stropni s projekcijskim platnom, oglasna ploa, izlobene vitrine i stolovi, oprema prema planu i programu kole. Oprema na razini uionice: radni stolovi za uenike dvosjedi, radni stolovi za uenike jednosjedi, stolci s naslonom za uenike, stol za nastavnika s raunalom, stolac s naslonom za nastavnika,

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 15 of 24

trodijelna kolska ploa, audiolinija, zidna ploha za izlobe: ploa s mekom oblogom i magnetna ploa, ormari, vitrine i police (pohrana nastavnih sredstva, nastavnih pomagala i prirunog materijala), prva pomo, komplet. (2) Oprema i namjetaj moraju biti funkcionalni i sigurni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenog uenikoj dobi. Sav namjetaj treba biti dimenzioniran prema visini i dobi te zadovoljavati ergonomske zahtjeve. Za uenike s posebnim obrazovnim potrebama treba biti osiguran prilagoeni namjetaj i potrebna pomagala. Mjerila za didaktiku opremu lanak 26. Glavna mjerila za nabavu didaktikog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost, lakoa uporabe, ergodidaktinost, tehnoloka suvremenost, prilagoenost uenicima s tekoama u razvoju i privlanost. X. MJERILA ZA POSEBNE ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE U OSNOVNOME KOLSTVU lanak 27. (1) Posebne odgojno-obrazovne potrebe u osnovnom kolstvu odnose se na sve sluajeve kad se u pogledu specifinih potreba uenika, veliine kole, razrednog odjela, uvjeta ivota i rada uitelja, opsega i sloenosti poslova te organizacijskih oblika rada ne mogu primijeniti mjerila za redovite kole koje ostvaruju djelatnost pod redovitim, standardnim uvjetima. (2) Pri ustroju kole potrebno je procijeniti svrhovitost samostalnosti ustanove glede ukupnog broja uenika, broja podrunih odjela, prometne povezanosti, veliine objekta kolske zgrade, cjelovitosti sredine u kojoj kola djeluje i drugih posebnosti, o emu procjenu donosi ministarstvo nadleno za obrazovanje u dogovoru s tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave. kole s oteanim uvjetima rada lanak 28. (1) kole s oteanim uvjetima rada jesu: kole na otocima, u brdsko-planinskim i slabo prometno povezanim podrujima te kole na podrujima od posebne dravne skrbi prve skupine. (2) Ove su kole od posebnog znaaja za drutvenu sredinu i ne moraju zadovoljavati minimum standarda utvrenih u lancima od 6. do 10. ovoga Standarda koji utvruju broj uenika ili razrednih odjela. (3) Status kole s oteanim uvjetima rada utvruju se posebnim propisima. (4) Mreu kola treba organizirati na nain da uenici prva tri razreda do mjesta odravanja nastave ili prijevoznog sredstva ne pjeae vie od jedan kilometar. (5) Broj radnika u navedenim kolama osigurava se u pravilu kao i u kolama koje nastavu ostvaruju u redovitim uvjetima s time da, kada je to nuno, mjerila za utvrivanje broja radnika mogu biti i nia od onih propisanih za kole koje rade u redovitim uvjetima. Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim programima lanak 29. (1) Osnovne glazbene i plesne kole mogu se osnivati i s manjim brojem razrednih odjela od broja

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 16 of 24

predvienog ovim Standardom o emu se odluuje na osnovi posebnih propisa. (2) Broj uenika u razrednome odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini odreuje se prema specifinostima izvoenja nastave. (3) U glazbenoj koli nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, solopjevanja i korepeticije, od 2 do 4 uenika u nastavi partiture, dirigiranja i osnova vokalne tehnike, od 4 do 6 uenika u nastavi harmonije, polifonije, glazbenog folklora, metodike nastave glazbe i rada s djejim instrumentarijem, od 2 do 8 uenika u nastavi komorne glazbe, u razrednome odjelu od 10 do 15 uenika u nastavi solfeggia, teorije glazbe povijesti glazbe, glazbenih oblika i poznavanja glazbala, skupno s minimalno od 12 do 15 uenika za nastavu orkestra, odnosno minimalno 20 uenika za nastavu zbora. (4) U koli za klasini balet nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, u razrednome odjelu s od 3 do 10 uenika za nastavne predmete odreene planom i programom. (5) U koli suvremenog plesa nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, grupno od 3 do 5 uenika u nastavi metodike plesne nastave i osnova koreografije, u razrednome odjelu od 8 do 12 uenika za nastavne predmete prema nastavnome planu i programu. (6) Nastava opeobrazovne grupe predmeta u glazbenoj, baletnoj i koli suvremenog plesa izvodi se u razrednim odjelima od 24 do 28 uenika. (7) Trajanje nastavnog sata u pravilu iznosi 45 minuta osim za izvoenja nastave specifinih nastavnih predmeta. U glazbenoj koli: nastavni sat obveznog glasovira i korepeticije do drugog razreda srednje kole, odnosno za uenike solopjevanja do etvrtog razreda, traje 30 minuta, prema nastavnom planu i programu Funkcionalne muzike pedagogije nastavni sat solfeggia, analize glazbenih oblika i dirigiranja traje 60 minuta. (8) U umjetnikim kolama potrebne su uionice primjerene pojedinanoj i grupnoj nastavi, nastavi u razrednom odjelu i nastavi skupnog muziciranja. (9) Glazbena kola ima dvoranu s oko 80 mjesta za koncerte uenika. (10) Plesne kole imaju plesnu dvoranu s oko 100 m s vibrirajuim podom te ostalom opremom. Odgoj i obrazovanje uenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina lanak 30. (1) Pravo je pripadnika nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na svome jeziku i pismu kojim se slue, a ostvaruje se sukladno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00.). (2) Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalne manjine obavlja se u osnovnim kolama s nastavom na jeziku i pismu kojim se slue pod uvjetima i na nain propisanim programom nadlenog ministarstva o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. (3) Obrazovanje uenika nacionalnih manjina provodi se na temelju tri modela organiziranja i provoenja nastave: Model A po kojemu se cjelokupna nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine, uz obvezno uenje hrvatskog jezika u istom broju sati u kojem se ui jezik manjine. Uenici imaju pravo i obvezu uiti dodatne sadraje vane za manjinsku zajednicu. Ovaj se model nastave provodi u posebnoj ustanovi, ali ga je mogue provoditi u ustanovama s nastavom na hrvatskome jeziku u posebnim odjelima s nastavom na jeziku i pismu manjine. Model B po kojemu se nastava izvodi dvojezino. Prirodna se grupa predmeta ui na hrvatskome jeziku, a drutvena grupa predmeta na jeziku nacionalne manjine. Nastava se provodi u ustanovi s nastavom na hrvatskome jeziku, ali u posebnim odjelima. Model C po kojemu se nastava izvodi na hrvatskome jeziku uz dodatnih dva do pet kolskih sati

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 17 of 24

namijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine. Dodatna satnica u trajanju od pet kolskih sati tjedno obuhvaa uenje jezika i knjievnosti nacionalne manjine, geografije, povijesti, glazbene i likovne umjetnosti. (4) Posebni oblici nastave (seminari, ljetne i zimske kole i drugo) organiziraju se za one uenike za koje ne postoji mogunost organiziranja redovite nastave po modelu A, B ili C. Nadleno ministarstvo sufinancira organiziranje i provoenje posebnih oblika nastave. (5) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opi dio sadri i sadraje u vezi s posebnou nacionalne manjine, a odnose se na materinski jezik, knjievnost, povijest, geografiju, likovnu i glazbenu kulturu (6) Materijalne uvjete i prostor za rad kolskih ustanova i za izvoenje nastave osigurava osniva. Osnovno kolovanje u dopunskoj nastavi djece hrvatskih graana u inozemstvu lanak 31. (1) Za djecu hrvatskih graana u inozemstvu organizira se dopunska nastava na hrvatskome jeziku, prema posebnome nastavnom programu, u skladu sa zakonom, meunarodnim ugovorom i s propisima zemlje u kojoj se nastava izvodi. (2) Za uenike i uitelje dopunske nastave osigurava se besplatno jedan udbenik i radna biljenica za svaki stupanj nastave. (3) kolama u kojima se odrava nastava za djecu hrvatskih graana u inozemstvu Republika Hrvatska osigurat e potrebna didaktika sredstva namijenjena provoenju nastave hrvatskog jezika, prirode i drutva, povijesti, geografije i glazbene kulture. Odgoj i obrazovanje darovitih uenika lanak 32. (1) kola je obvezna sustavno tijekom kolske godine identificirati darovite uenike, raditi s njima po posebnome programu, pratiti njihov napredak te o tome sastaviti izvjee na temelju prosudbe kolskog strunog tima. (2) Rad s darovitim uenicima provodi se programima razliite teine i sloenosti kao diferencirani nastavni program u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnim skupinama, kreativnim i/ili istraivakim radionicama, putem izbornih programa, grupnih ili individualnih, u posebnim izvannastavnim aktivnostima, usporednim, produbljenim programima ili omoguavanjem pristupa izvorima specifinog znanja. (3) Darovitome ueniku kola moe iznimno odobriti odsutnost s nastave duu od propisane te potrebama takvih uenika prilagoditi nain ispitivanja i ocjenjivanja. (4) Program rada s darovitim uenicima obuhvaa: povean rad uitelja s darovitim uenicima, nabavu potrebne nastavne opreme i literature, pristup posebnim izvorima znanja, dravna i meunarodna natjecanja darovitih uenika u organizaciji nadlenog ministarstva za obrazovanje i drugih subjekata koji za to imaju odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje, poticajna sredstva uenicima za stipendije, nagrade i drugo. Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama lanak 33. (1) Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama provodi se u redovitoj koli uz potpunu ili djelominu integraciju prema stupnju i vrsti tekoe, po redovitim, individualiziranim i posebnim nastavnim programima ili iznimno, ako je uenicima potrebna i dodatna zdravstvena i socijalna skrb, u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 18 of 24

(2) S istim se uenicima provodi individualizirani ili posebni nastavni program u redovitim osnovnim kolama i odjelima uz sudjelovanje uitelja odgovarajue strune spreme za rad s tim uenicima. S istim se uenicima provodi i produeni struni postupak ili edukacijsko-rehabilitacijski postupak, a s njihovim roditeljima/skrbnicima savjetodavni rad. (3) Provoenje posebnog nastavnog programa, sukladno utvrenom primjerenom programu kolovanja, provodi se u razrednom odjelu s posebnim programom, u redovitoj osnovnoj koli najblioj mjestu stanovanja uenika ili u najblioj posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi ako vrsta i stupanj tekoa uenika zahtijeva i dodatne rehabilitacijske, odnosno zdravstvene postupke i tretmane. Uvjeti za ustroj razrednog odjela posebnog programa su broj uenika s utvrenim primjerenim programom kolovanja, osigurana primjerena nastavna sredstva i pomagala i osigurani uitelji i struni suradnici odgovarajue strune spreme za rad s tim uenicima. (4) Za uenike s tekoama koji su integrirani u redovite osnovne kole prema utvrenim potrebama u koli osigurava se radni prostor za ostvarivanje dodatne pomoi za rehabilitacijski tretman i posebne oblike odgojno-obrazovnog rada. U kolama s vie od 10 razrednih odjela prostor se osigurava u kolskoj zgradi, a za vie manjih kola osigurava se prostor u koli, sukladno mrei kola. (5) Za uenike snienih intelektualnih sposobnosti i za uenike sa senzorikim i motorikim oteenjima vida, sluha, s glasovno-govorno-jezinim tekoama, motorikim oteenjima i kroninim bolestima prema utvrenim potrebama u koli se, za produeni struni postupak za skupinu do 10 uenika, osigurava radni prostor od 30 m2, a za rehabilitacijske i posebne oblike odgojno-obrazovnog rada za skupinu do 5 uenika radni prostor od 15 m2. (6) Za uenike s organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju prema utvrenim potrebama u koli se za produeni struni postupak osigurava radni prostor od 30 m2, a za posebne oblike odgojno-obrazovnog rada radni prostor od 15 m2. Odgoj i obrazovanje uenika u zdravstvenoj ustanovi i nastava u kui lanak 34. (1) Za uenike oboljele od kroninih bolesti ili stanjima koja zahtijevaju boravak ili smjetaj u zdravstvenim ustanovama organizira se osnovno kolovanje prema redovitim ili posebnim uvjetima. Odgojno-obrazovni rad s takvim uenikom provodi ustanova u kojoj je uenik smjeten ili najblia osnovna kola. (2) Za uitelje koji ostvaruju odgojno-obrazovni program u zdravstvenim ustanovama potrebno je osigurati posebno struno usavravanje sukladno potrebama uenika s kojima uitelji rade. lanak 35. Za uenika koji ne moe privremeno ili trajno pohaati nastavu, kola koju uenik pohaa moe organizirati instruktivnu nastavu u kui uenika. XI. MJERILA UENIKOG STANDARDA Prijevoz uenika lanak 36. (1) Radi vee sigurnosti uenika u okolnostima posebnih prometnih uvjeta, u naseljima bez javnog prijevoza, s prometnicama bez nogostupa, moe se osigurati prijevoz uenicima bez obzira na udaljenost. (2) Za uenike s tekoama osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost od mjesta stanovanja do kole te pratitelj kad je on nuan zbog vrste i stupnja tekoe.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 19 of 24

lanak 37. (1) Dnevno vrijeme koje uenik provede u prijevozu od kue do kole te u povratku do kue ne smije biti dulje od 2 sata. (2) kola je duna osigurati organizirani boravak uenicima koji iz objektivnih razloga dolaze prijevremeno u kolu, odnosno u koli ekaju prijevoz do kue. (3) S ciljem racionalizacije prijevoza uenika kola moe imati vlastito vozilo za prijevoz uenika. Prehrana uenika lanak 38. (1) Svaka kola duna je osigurati prehranu za svoje uenike. (2) Tjedni jelovnik objavljuje se na kolskoj oglasnoj ploi. Prehrana se izvodi u blagovaonici. U cilju ouvanja zdravlja uenika u koli se ne mogu nuditi brza hrana i gazirana pia. (3) Uenicima koji su ukljueni u produeni boravak ili cjelodnevnu nastavu potrebno je osigurati minimalno 30 minuta za objed. (4) Utvrivanje nutricionistikih zahtjeva, uvjeta i naina organiziranja prehrane u nadlenosti su osnivaa. (5) Higijensko-sanitarne uvjete nadzire sanitarna inspekcija ureda dravne uprave u upanijama, odnosno Gradski ured za obrazovanje i port Grada Zagreba. Udbenici lanak 39. (1) Odobravanje i nabava udbenika provodi se prema posebnom propisu. (2) Udbenici se izdaju za: redovite osnovne kole, nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, nastavu za djecu hrvatskih graana u inozemstvu. (3) Uitelj ima slobodu izbora udbenika. (4) Udbenik mora udovoljavati znanstvenim, etikim, didaktiko-metodikim, jezinim i tehnikim standardima koje propisuje ministarstvo nadleno za obrazovanje. (5) Udbenik se zasniva na nastavnom programu i sadrajno se mijenja kad se mijenja nastavni program, odnosno kad mjerodavna struka utvrdi potrebu unoenja novih spoznaja u udbenik. Poduka plivanja i vonje biciklom lanak 40. (1) kola je za vrijeme osnovnokolskog obrazovanja duna omoguiti svim uenicima poduku plivanja. (2) Program poduke plivanja propisuje ministarstvo nadleno za obrazovanje, a provodi se tijekom II. ili III. razreda. (3) Minimalni program poduke traje 20 sati, a izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama s najvie 12 uenika. (4) Za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama treba osigurati odraslog pomagaa ovisno o vrsti i stupnju tekoe. (5) U viim razrednim odjelima poduka se osigurava samo za one uenike koji nisu nauili plivati. (6) Izvritelji programa kole plivanja jesu uitelji treneri na bazenima, a organizira ga kola. (7) Organizaciju poduke plivanja, osim kola, mogu provoditi i savezi kolskih portskih klubova. (8) kola je za poduku plivanja duna za svakih 14 uenika osigurati jednog pratitelja uenika i

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 20 of 24

nadzor na bazenu. Pratitelj je osoba koju odredi ravnatelj. lanak 41. (1) Poduka vonje biciklom u pravilu se organizira na kolskom vjebalitu. (2) Pouavanje provodi uitelj tehnike kulture. Zdravstvena zatita uenika lanak 42. Oblici i nain ostvarivanja zdravstvene zatite uenika osnovne kole provode se sukladno propisima iz djelatnosti zdravstva. kola otvorena uenicima tijekom odmora lanak 43. Osnovna je kola otvorena uenicima u vrijeme odmora izmeu dva kolska obrazovna razdoblja i dvije nastavne godine, kako bi se osigurala mogunost izvoenja razliitih programa, manifestacija i aktivnosti za zainteresirane uenike. U organizaciji i provoenju programa, koji je sastavni dio godinjeg plana i programa rada kole, mogu osim uitelja, strunih suradnika i ravnatelja sudjelovati i roditelji/skrbnici, lokalna zajednica, zainteresirane udruge, pravne osobe i pojedinci. XII. MJERILA ZA KOLU VJEBAONICU I ZA KOLU U KOJOJ SE PROVODE ISTRAIVANJA Vjebaonice lanak 44. (1) kola moe biti proglaena vjebaonicom za praktinu poduku studenata visokog uilita za obrazovanje uitelja/nastavnika, ako za to ima materijalne i kadrovske uvjete te opremu. (2) U vjebaonici na jednome satu nastave moe biti skupina od najvie 10 studenata, a u posebnom razrednom odjelu od 2 do 5 studenata. (3) Uionica u kojoj se odrava nastava uz sudjelovanje studenata mora imati opremu potrebnu za smjetaj i rad studenata. Znanstvena i druga istraivanja u koli lanak 45. (1) Osnovne kole mogu sudjelovati u istraivanjima za unapreivanje nastave i drugih oblika rada kole koje provode ustanove koje provode znanstvena i struna istraivanja, pojedinci ili mjerodavna dravna tijela. (2) Za provoenje istraivanja potrebni su: odobrenje ravnatelja, pisana suglasnost roditelja/skrbnika uenika koji su obuhvaeni istraivanjem, odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje. (3) kola koja sudjeluje u istraivanju ima pravo na naknadu trokova istraivanja koje snosi ustanova koja provodi znanstvena i struna istraivanja, pojedinci ili mjerodavna dravna tijela. XIII. SUSTAV KVALITETE OSNOVNOG KOLSTVA

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 21 of 24

lanak 46. (1) Osnovnokolske ustanove i ustanove u kojima se provodi osnovnokolski odgoj i obrazovanje dune su pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskom aktu. (2) Vanjsko vrednovanje provodi ustanova nadlena za vanjsko vrednovanje obrazovanja. (3) Osnovnokolske ustanove provode samovrednovanje. XIV. SREDSTVA ZA PROVEDBU PEDAGOKOG STANDARDA lanak 47. Sredstva za provedbu ovoga Standarda osiguravaju se iz dravnog prorauna, prorauna osnivaa, prorauna lokalnih zajednica te donatora. XV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 48. (1) Standard e se provoditi postupno. (2) Akcijskim planom mjera za tekuu godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godinje utvruje dinamiku provedbe ovoga Standarda prema raspoloivim sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i ini sastavni dio ovoga Standarda. (3) Nadzor nad provedbom mjera ovoga Standarda i izrada ukupnoga godinjeg izvjea u nadlenosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. (4) Godinje izvjee o provedbi ovoga Standarda nadleno ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske godinje izvjee podnosi Hrvatskom saboru. lanak 49. Sukladno ovlastima utvrenim ovim Standardom provedbene propise donijet e ministar, odnosno Ministarstvo u roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. lanak 50. Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredaba lanka 20. i 29. koje stupaju na snagu 1. sijenja 2011., odredaba lanka 11. stavka 7. i lanka 14. stavka 2. i 3. koje stupaju na snagu 1. sijenja 2013., odredbe lanka 6. stavka 4. koja stupa na snagu 1. sijenja 2018., te odredbe lanka 3. stavka 2., lanka 6. stavka 3. i lanka 21. do 26. koje stupaju na snagu 1. sijenja 2023. Klasa: 600-01/08-01/02 Zagreb, 16. svibnja 2008. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebi, v. r. PRILOG KOEFICIJENT IZVODLJIVOSTI STANDARDA 1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda je oznaka postupnih rokova, do zavrno 2022. godine, u

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 22 of 24

kojima e se pojedini standard postii: Ki = 0 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti '0' stupaju na snagu odmah po donoenju ovoga Standarda i normativa. Ki = 1 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti '1' moraju se postii u roku od tri godine, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2010. godine. Ki = 2 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti '2' moraju se postii u roku od pet godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2012. godine. Ki = 3 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti '3' moraju se postii u roku od deset godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2017. godine. Ki = 0* = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti '4' moraju se postii u roku od petnaest godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2022. godine. Ki = 0* odnosno Ki = 1* odnosno Ki = 2* odnosno Ki = 3* odnosno Ki = 4* = Svi standardi oznaeni odreenim koeficijentom izvodljivosti sa * postiu se u rokovima koje oznaavaju, ali prethodno moraju biti utvreni mreom kola u suradnji s lokalnom samoupravom. Standardi utvreni mjerilima iz ovoga Standarda realizirat e se prema sljedeim koeficijentima izvodljivosti:

KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOKIH STANDARDA (obveze koje su utvrene u tekstu Dravnoga pedagokog standarda osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske) Mrea osnovnih kola (lanak 3.) Mjerila za ustroj osnovne kole kao javne ustanove, za ustroj podrune kole (lanci 4. i 5.) Najvie 28 uenika u redovitome razrednom odjelu poevi od prvih razreda osnovne kole (lanak 8. stavak 1.) Optimalna kola s po 20 uenika u razrednom odjelu koja radi u jednoj smjeni (lanak 6. stavak 3.) Rad osnovne kole u jednoj smjeni (lanak 6. stavak 4.) Jedan uitelj pratitelj za izvoenje nastave izvan kole na 14 uenika (lanak 7. stavak 3.) Jedan uitelj pratitelj za izvoenje nastave za uenike s tekoama izvan kole (lanak 7. stavak 4.) Najvei broj uenika s tekoama u redovitome razrednom odjelu (lanak 8. stavci 3. i 4.) Broj uenika u razrednom odjelu posebnog programa (lanak 9.) Broj uenika u kombiniranome razrednom odjelu (lanak 10.) Broj uenika u dodatnoj i dopunskoj nastavi (lanak

Ki

0 0 0

4 3 0 0 0 0 0 0

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 23 of 24

11. stavci 3. i 4.) Produeni struni postupak (lanak 11. stavak 5.) Dopunska nastava za uenike s tekoama (lanak 11. stavak 6.) Produeni boravak (lanak 11. stavak 7.) Struni suradnici: pedagog, psiholog i knjiniar i zdravstveni radnik (lanak 14. stavci 2. i 3.) Trajno profesionalno usavravanje uitelja i strunih suradnika (lanak 18.) Struno usavravanje ostalih radnika u koli (lanak 20.) Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli (lanci od 21. do 26.) za nove kole Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli (lanci od 21. do 26.) za dogradnju i rekonstrukciju postojeih kola Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli (lanci od 21. do 26.) za sve kole u Republici Hrvatskoj Mrea kola sa zatvorenim bazenom (lanak 3. stavak 2.) Mrea kola sa portskim vjebalitem (lanak 3. stavak 2.) Mjerila za kole s oteanim uvjetima rada (lanak 28.) Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim kolama (lanak 29.) Odgoj i obrazovanje djece nacionalnih manjina (lanak 30.) Osnovno kolovanje u dopunskoj nastavi za djecu hrvatskih graana u inozemstvu (lanak 31.) Odgoj i obrazovanje darovitih uenika (lanak 32.) Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama (lanak 33.) 0 0 2 2 0 1 0 0

4 4 4 0 1 0 0 0 0

Odgoj i obrazovanje uenika koji boluju od kroninih 0* bolesti (lanak 34.) Prijevoz uenika (lanci 36. i 37.) Prehrana uenika (lanak 38.) Udbenici (lanak 39.) Poduka plivanja i vonje biciklom (lanci 40. i 41.) kola otvorena uenicima tijekom odmora izmeu obrazovnih razdoblja (lanak 43.) kola vjebaonica (lanak 44.) Znanstvena i druga istraivanja u koli (lanak 45.) Sustav kvalitete osnovnog kolstva (lanak 46.) 0 0 0 0 0* 0 0 0

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010

63 2.6.2008 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazov... Page 24 of 24

2) Krajnji je rok za usklaivanje sustava osnovnog kolstva s ovim Standardom 2022. godine.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2129.html

15.2.2010