Vjezbenica Grckoga Jezika - Mario Cifrak

Mario Cifrak
VJEBENICA GRKOGA JEZIKA

NOVOG ZAVJETA

Mario Cifrak, Vjebenica grkoga jezika Novog zavjeta
1
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
UDBENICI SVEUILITA U ZAGREBU

et,/at, . 'E|tct eteaact sat .a eu aeuct

Recenzenti:
prof. dr. sc. Ivan Dugandi
prof. dr. sc. Mate Kriman
prof. dr. sc. Ivan ako
prof. dr. sc. Marinko Vidovi

Objavljivanje ovoga sveuilinog udbenika odobrio je Senat Sveuilita u Zagrebu odlukom
broj: 380-04/38-10-6, klasa: 032-01/10-01/101, na sjednici odranoj 14. rujna 2010.

2
PREDGOVOR

Koine ( set| eta.se,) se naziva grki jezik iz vremena izmeu 4. st. pr. Kr. i sredine 6.
st. posl. Kr. Tim jezikom je napisan Novi zavjet. No itanje grkoga Novog zavjeta
pretpostavlja semitsku pozadinu koja je dvostruka zbog utjecaja Septuaginte, prijevoda
Staroga zavjeta na grki u 3. st. pr. Kr., i zbog samih novozavjetnih autora koji su veinom
Semiti. To je vidljivo u rjeniku i u sintaksi. Osim toga valja voditi rauna da je rije o
teolokim spisima koji osim takve terminologije iznose i autorovu teologiju s obzirom na
svoje naslovnike i itatelje. Rije je ipak o kerigmatskim djelima u razliitim knjievnim
rodovima: evaneljima, poslanicama, djelima, homiliji, apokalipsi. Literarna analiza
povijesno-kritike metode evidentirala je i manje literarne cjeline kao to su himni, krsne
formule, vjeroispovijesti, govori, opis uda, prispodobe
Ova vjebenica eli prvotno posluiti studentima teologije da uenjem grkoga jezika mogu
pratiti novozavjetnu egzegezu ali i kransku otaku literaturu te filozofsko-teoloke traktate.
U tom smislu govorimo o vjebenici novozavjetnog grkog jezika kao udbeniku koji izlae
ipak gramatiku klasinog grkog jezika, a u vjebama stavlja naglasak na novozavjetne
primjere. To je vano ako uzmemo npr. egzegezu Otkrivenja sv. Ivana, gdje nam upravo
poznavanje klasinog oblika pomae da ispravno egzegetiramo naoko nepravilni gramatiki
oblik: npr. Otk 5,6: .,.| s.aa .:a sat e|aeu, .:a et .tct| a [.:a| :|.uaa eu
.eu a:.ca.|et .t, :aca| | ,| (sa sedam rogova i sedam oiju, to jest sedam duhova
Bojih, po svoj zemlji poslanih). Muki rod a:.ca.|et se odnosi na srednji rod :|.uaa.
Neznanje ili? Muki rod izraava s obzirom na srednji rod veu konkretnost. Djeljiva
punina Duha, koju simboliziraju oi, postaje djelatna punina i podijeljena u stvari u
mnogostrukost konkretnih modaliteta koje Duh uzima u svom djelovanju kroz povijest.
Uz ovu vjebenicu nuno je koritenje kritikih izdanja grkoga Novoga zavjeta, tj. Nestle-
Aland (
27
1993) ili Greek New Testament (
4
1993) da bi se student pribliio samom
novozavjetnom tekstu s njegovim kritikim aparatom. Za uspjeno svladavanje i
produbljivanje uenja valja koristiti neku od postojeih gramatika grkoga jezika kao i
rjenika, kako je navedeno i u literaturi uz ovu vjebenicu.
Zahvaljujem recenzentima, mr. sc. Antici-Nadi epuli, te izdavau.

aua ..a, .| euet, tct, t|a ceu :ese: |a|.a :act|. (1 Tim 4,15)

Mario Cifrak
Zagreb, spomendan bl. Ivana Duns Skota 2010.
3
PRVA VJEBA

1. Grki alfabet

Grki alfabet se sastoji od 24 slova (suglasnika i samoglasnika).

NAZIV VELIKO
SLOVO
MALO SLOVO IZGOVOR PRIMJEDBE
Alfa
A a
a
Beta
P
b
Gamma
l ,
g pred guturalom
kao nazalno n
Delta
^ e
d
Epsilon
E .
e kratko
Zeta
Z ,
z (ds)
Eta
H
e dugo
Theta
O
th slino eng. th
npr. u thin
Iota
I t
i
Kappa
K s
k
Lambda
A
l
My
\
m
Ny
N |
n
Ksi
-
ks
Omikron
0 e
o kratko
Pi
E :
p
Ro
P
r
Sigma
L
c
1
,
2
s
Tau
T
t
Ypsilon
Y u
y kao njem. ili
franc. u
Fi
1 |
f
Hi
X ,
h aspirirano
Psi
T
ps
Omega
. .
o dugo

Bilj. 1: Pie se na poetku i unutar rijei.
Bilj. 2: Stoji samo na kraju rijei.

4
- Dva razliita slova odgovaraju naem E (tj. za dugo i kratko E).
- Dva razliita slova u grkom odgovaraju naem O (tj. dugo i kratko O).
- Sva velika grka slova su u visini crte i imaju veliinu naih velikih slova. est malih slova
je visoko (beta, delta, zeta, theta, lambda, ksi), jedanaest se produljuje ispod crte: gamma i hi
za polovicu svoje veliine, druga s repiem (beta, zeta, eta, mi, ksi, ro, zavrno sigma, fi, psi).
- Velika slova se koriste u grkom manje nego li u suvremenim jezicima: u tiskanim knjigama
esto se slijedi pravilo da reenica ili period zapone malim slovom umjesto velikim. Isto se
dogaa u direktnom govoru. Imenice koje se odnose na javne poslove, naslovi potovanja i
samo Boje ime piu se obino s malim poetnim slovom. Vlastita imena osoba, mjesta imaju
veliko poetno slovo.
- , ispred ,, s, ,, se izgovara kao n: a ,,.e, (ngelos), a,sua (nkyra), e,,ta
(brnhia), L|t , (sfnks).
- c se izgovara kao z ispred , ,, e, : ac.ce, (zbestos), ac.|e, (zmenos).

S alfabetom podsjeamo i na znakove interpunkcije: zarez i toka imaju istu vrijednost kao u
hrvatskom. Toka iznad retka zamjenjuje na toka-zarez i dvotoku. Za upitnik se koristi
znak ;. Usklinik nema odgovarajui znak u grkom.

ZADAA

Prepii deset puta svako veliko i malo slovo grkoga alfabeta.

2. Klasifikacija suglasnika

BEZVUNI ZVUNI HAKNUTI
grleni (kappa, gamma, hi) s , ,
MUTAE {usneni (pi, beta, fi) : |
zubni (tau, delta, theta) e

tekui | (lambda, my, ny, ro)
POLUSAMOGLASNICI {
piskavi c (sigma)

5
, (zeta) = zubni + sigma
DVOSTRUKI SUGLASNICI { (ksi) = grleni + sigma
(psi) = usneni + sigma

3. Dvoglasnik i potpisano (dopisano) iota

Samoglasnici mogu biti po kvaliteti tvrdi (A E O) i meki (I Y). Kad se tvrdi spoje s mekima
postaju dvoglasnici, diftonzi:

at AI au AU
.t EI .u EU
et OI eu
ut UI

Kad se dugi samoglasnici , , (a, , .) spoje sa samoglasnikom i (t) trebao bi postati
dvoglasnik. U 12. st. je i (t) nestao iz izgovora i jedno malo slovo iota se stoga pie ispod
dugog samoglasnika kao ostatak nestalog dvoglasnika, a ako se dugi vokal pie velikim
slovom, iota se pie uz samoglasnik, ali se ne izgovara: a . ili At Ht .t.
Spajanjem dugih tvrdih samoglasnika , (, .) s y (u) postaju dvoglasnici: u (u) i .u
(u).

4. Hak i naglasak

Grke rijei koje poinju samoglasnikom imaju na njemu (ili sa strane, ako se radi o velikim
slovima) znak koji se zove hak u obliku zareza ili polukruga. Ako je otvoren na lijevo ( ` ),
zove se tihi i ne mijenja izgovor; ako je otvoren na desno ( ' ), zove se otri i odgovara laganoj
aspiraciji slova H u razliitim suvremenim jezicima. Vei dio rijei koje poinju
samoglasnikom ima tihi hak, a one koje poinju na Y imaju u pravilu otri hak.
Primjeri: a, (alths), À|at (Athnai), aata (hamartia), 'E, (Herms),
u,t, (hygis).
Svako poetno slovo dobiva otri hak, ali se ne izgovara: . (rhtr). Ako u rijei
imamo dva , na prvom stoji tihi, a na drugom otri hak koji se ne izgovaraju: Eue,
(Pyrrhos).
6
Hak se pie na drugom dijelu dvoglasnika: au (aul), Eu.: (Eurp).

U pravilu svaka grka rije ima naglasak (iznimke e biti spomenute kasnije) koji moe biti
otri ( ), zavinuti ( ), ili teki ( ` ). Otri naglasak postaje tekim na zavrnim slogovima u
reenici (dakle ne u posljednjoj rijei reenice ili perioda).
1. Otri naglasak moe stajati i na dugim i na kratkim slogovima.
- Moe stajati na jednom od tri posljednja sloga rijei.
- Na treem slogu od kraja rijei moe stajati samo ako je posljednji slog kratak.
a) oksitona (eue|e|): ,ee, (hors),
b) paroksitona (:aeue|e|): e,e, (lgos),
c) proparoksitona (:e:aeue|e|): :e.e, (plemos).
2. Zavinuti naglasak moe stajati samo na dugim samoglasnicima.
- Moe stajati samo na posljednjem ili pretposljednjem slogu rijei.
- Na pretposljednjem slogu moe stajati samo ako je posljednji slog kratak.
a) perispomena (:.tc:..|e|): , (g),
b) properispomena (:e:.tc:. .|e|): ee, (dmos).
Kad veliko poetno slovo ima naglasak, ne oznaava se iznad samoglasnika, nego ispred
njega u visini s lijeve strane (otri naglasak pie se uvijek iza haka, a zavinuti naglasak iznad
haka): A||a, '.e,.
Naglasak se pie na drugom dijelu dvoglasnika: eue, (htos), Atee, (Aolos).

ZADAA

1. Nai u Vjebenici deset rijei s naglaskom na dvoglasniku i prepii ih u biljenicu!
2. Stavi ispravni naglasak na podvueni slog u rijei: e:e,, a|aact,, cuse|, c.a,
st|eu|e,, easue,, ,.|e,, .e,, |ece,, , ,a,, :a.|e,, |u|, a,a:.

5. Prislonjenice i naslonjenice

a) Prislonjenice
Prislonjenice se zovu jednoslone rijei koje se naglaskom naslanjaju na rije koja je iza njih.
A to su:
7
- odreeni lan: e , , et , at.
- prijedlozi: .|, .t,, .s (.), .,.
- veznici: .t , .,.
- negacija eu (eus, eu,), ako je posljednja rije u reenici onda je naglaena.

b) Naslonjenice
Naslonjenice su jednoslone i dvoslone rijei koje ponajvie nemaju svoj naglasak nego se
izgovaraju s onom rijei koja naglaena stoji ispred njih. A to su:
- neodreena zamjenica: t,, t.
- oblici osobnih zamjenica: eu , et, ., ceu , cet , c. , eu, et, . .
- indikativ prezenta glagola .tt i |t u svim dvoslonim oblicima.
- neodreeni prilozi: :eu , :et, :.,, :, :e.|, :e..
- estice: ,., . , et, |u|, :., :. , -e. (kad znai smjer i kad je pokazni dodatak:
etse|e., ee.).
Naslonjenice se naslanjaju na prethodnu rije:
- oksitonu tako da joj naglasak ne slabi u teki, a naslonjenica nema naglasak: sae| .ct...
- perispomenu tako da naslonjenica gubi naglasak: :eu, t,...
- paroksitonu tako da jednoslone naslonjenice gube naglasak: |te, eu..., a dvoslone ga
zadravaju: .|e, .tt...
- proparoksitonu i properispomenu tako da one osim svog dobivaju jo otri naglasak na
zadnji slog, a naslonjenica ga gubi: a|.:e, .tt..., ue, t,...
- prislonjenicu tako da ona dobiva otri naglasak, a naslonjenica ga gubi: eu |t...
- naslonjenicu tako da ona dobiva otri naglasak, a naslonjenica ga gubi: .t :eu t, et
|ct|...
Naslonjenica zadrava naglasak ako je:
- na poetku reenice: t|., .,euct|...
- iza elizije: :eet e .tct|...
- jako naglaena: :e, c. ...

8
DRUGA VJEBA

Indikativ prezenta aktivnog

jednina mnoina
1. .,. 1. .,e.|
2. .,.t, 2. .,..
3. .,.t 3. .,euct(|)
1

Bilj. 1: | .|.suctse| dovueno ny stoji na kraju nekih oblika sprezanja i sklanjanja ispred
samoglasnika i na kraju reenice:
- 3. lice jednine i mnoine na -ct(|): .,euct(|), .ct (|),
- 3. lice jednine na -.(|): .:ate.u.(|),
- dativ mnoine i lokativi na -ct(|): .:.ct(|), :atct (|), À|ct(|),
- .tsect(|), :a|a:act(|).

Ako u 1. licu indikativa prezenta aktivnog maknemo . (omegu), dobijemo prezentsku
osnovu. Osnova je nepromjenjivi dio od kojeg se oblikuju ostala lica prezenta pomou
nastavaka. Nastavci se dodaju osnovi pomou samoglasnika koji se zove tematski
samoglasnik; O ako nastavak poinje s M ili N, odnosno E kod ostalih nastavaka.
Pogledajmo osnovu, tematski vokal i nastavke za indikativ prezenta aktivnog:

jednina
1. *leg-o-mi > leg (nema nastavka u pravom smislu nego samo produeni tematski
samoglasnik)
2. *leg-e-si > legeis (metateza)
3. *leg-e-ti > legeit >legei (metateza, a t se izgubio)

mnoina
1. *leg-o-men
2. *leg-e-te
3. *leg-o-nti > leg-o-nsi > legsi

9
RJENIK

aseu. = sluam
a:e|cs. = umirem
a:ec.. = aljem
a. = bacam
.:. = gledam
,a|. = piem
.,.t. = budim, budim se, ustajem
.ct. = jedem
.utcs. = nalazim
.,. = imam, drim
st|. = sudim
aa|. = uzimam, primam
.,. = govorim, kaem
.|. = ostajem
:tc.u. = vjerujem
c.,. = spasavam

ZADAA

Prevedi na grki!
1. Sluamo.
2. Uzimaju.
3. Kae.
4. Nalazite.
5. Ostaje.
6. Piu.
7. Sudi.
8. Jede.
9. Umirem.
10. Baca.
11. Budite se.
12. Imamo.
13. alje.
14. Gleda.
15. Spasavam.
16. Vjeruje.

Prevedi na hrvatski!
1. .|.t.
2. c.,e.|.
3. aa|...
4. aseueuct|.
5. a:ec.euct|.
6. .ct.t.
7. ae.|.
8. st|...
9. .,.teuct|.
10. .:.t,.
11. a:e|cs.t.
12. ,a|...
13. .utcse.|.
14. .,.t,.
15. .|...
16. :tc.ueuct|.

10
TREA VJEBA

1. Deklinacija imenica

Grki jezik ima:
- tri broja: jedninu, mnoinu i dual.
- pet padea: nominativ, genitiv, dativ, akuzativ i vokativ.
- tri roda: muki, enski i srednji.
U sklanjanju valja razlikovati osnovu i nastavak, korijen i svretak.
Npr. osnova: e,e- nastavak: ,
korijen: e,- svretak: e,
Prema korijenu razlikujemo tri deklinacije:
- o-deklinaciju
- a-deklinaciju
- mjeovitu deklinaciju
Imenice srednjega roda imaju u nominativu, akuzativu i vokativu isti oblik; u mnoini
zavravaju ovi padei na .
1

Bilj. 1. Ako je subjekt u mnoini srednjega roda, predikat stoji u jednini.
Naglasak: U deklinaciji zadrava naglaeni slog nominativa jednine naglasak tako kako je mogue
prema pravilu o naglasku. U o- i a-deklinaciji su genitivi i dativi, ako imaju naglasak na zavrnom
slogu, perispomena. Svreci et i at nominativa mnoine su kratki za naglaavanje.

2. lan

Grki ima odreeni lan koji je izvorno bio pokazna zamjenica.

jednina mnoina
m. . s. m. . s.
N. e e et at a
G. eu , eu .| .| .|
D. . . et, at, et,
A. e| | e eu, a, a

11
Bilj 1. Grki nema neodreeni lan.
Bilj 2. Vokativ nema lan. esto nalazimo pred njim uzvik ..

3. O-deklinacija

Imenice ove deklinacije zavravaju u nominativu jednine na e, i na e|. Imenice na e, su
veinom mukoga roda, a one na e| srednjega roda.

Svreci su:
jednina mnoina
m. s. m. s.
N. -e, -e| -et -a
G. -eu -eu -.| -.|
D. -. -. -et, -et,
A. -e| -e| -eu, -a
V. -. -e| -et -a

Deklinacija: e e,e,, -eu e .,e|, -eu

jednina mnoina jednina mnoina
N. e e,e, et e,et e .,e| a .,a
G. eu e,eu .| e,.| eu .,eu .| .,.|
D. . e,. et, e,et, . .,. et, .,et,
A. e| e,e| eu, e,eu, e .,e| a .,a
V. . e,. . e,et . .,e| . .,a

enske imenice o-deklinacije:
- enska bia, nazivi drvea, zemalja, gradova i otoka: npr. :a.|e,, a:.e,, |ce,,
At,u:e,, Ket|e,, ê,.
- supstantivirani pridjevi: npr. :.te,, eta.se,, cu,se,.
- neke imenice: e ee ,, |ece,, a|e,, |e,.

Stegnuta o-deklinacija:
12
- Kod nekih rijei sa samoglasnicima E i O pred svretkom steu se svreci u svim padeima s
tim samoglasnicima.
- Jednoslone rijei dobivaju na tako nastalom slogu zavinuti naglasak, a sloenice imaju u
svim padeima paroksitonu.
- Nedostaju vokativ i dual.

e :eu,, -eu e eceu|, -eu
N. e :eu, et :et e eceu| a eca
G. eu :eu .| :.| eu eceu .| ec.|
D. . :. et, :et, . ec. et, ecet,
A. e| :eu| eu, :eu, e eceu| a eca

Atika deklinacija:
- Kod nekih rijei koje imaju osnovu na . ostaje taj samoglasnik u svim oblicima. Samo
pridjevi u nominativu, akuzativu i vokativu mnoine imaju .
- to se tie naglaska . i . su za naglasak kratki. Oksitona ostaje i u genitivima i u
dativima kao naglasak.

e |..,, -.
jednina mnoina
N. e |.., et |..
G. eu |.. .| |..|
D. . |.. et, |..,
A. e| |..| eu, |..,
V. . |.., . |..

Bez nastavka | tvore ak. jednine: ..,, e a,.,, \t|.,, A.,, K..,.

RJENIK

a,,.e,, -eu, e = aneo, glasnik
ae.|e,, -eu, e = brat
a|.:e,, -eu, e = ovjek
a:ecee,, -eu, e = poslanik, apostol
13
a,ute|, -eu, e = srebro, novac
ae,, -eu, e = kruh
tt e|, -eu, e = knjiica
eate|te|, -eu, e = demon, zloduh
e.|ee|, -eu, e = drvo
eeue,, -eu, e = rob, sluga
.,e|, -eu, e = djelo
.ua,,.te|, -eu, e = evanelje, radosna
vijest
a|ae,, -eu, e = smrt
.e,, -eu , e = Bog
t.e|, -eu , e = hram
tate|, -eu, e = mantil, ogrta
sat= i
sece,, -eu, e = svemir, svijet
su te,, -eu, e = Gospodin, gospodar
ae,, -eu , e = narod
e,e,, -eu, e = rije
|..,, -., e = hram
|ee,, -eu, e = zakon
etse,, -eu, e = kua
eceu|, -eu, e = kost
:atete|, -eu, e = dijete
:ete|, -eu, e = barka
:eu,, -eu , e = plovidba
:eae|, -eu, e = ovca
:ec.:e|, -eu, e = lice, osoba
caae|, -eu, e = subota
c.te|, -eu, e = znak
.s|e|, -eu, e = dijete
|t e,, -eu, e = prijatelj

ZADAA

1. e .e, c.,.t e| a|.:e|.
2. .:.t e :ec.:e| eu a|aeu.
3. et sutet a:ec.euct eu,
eeueu,.
4. a .,a eu |eeu st|.t e|
sece|.
5. e ae, .ct.t e| ae| eu
t.eu.
6. .utcse.| e c.te| eu .eu.
7. e| |ee| eu caaeu .,e.|.
8. .,.t.t e| .s|e|.
9. eu ae.|eu eu a:eceeu
aseue.|.
10. :tc.ueuct . .ua,,.t. .
11. a.. a tata.
12. aa|.t, a :eaa.
13. e |te, .,.t eu, e,eu,.
14. e :atete| a:e|cs.t.
15. a .s|a ,a|.t a tta.
16. a :eta .|.t.

14
Prevedi na grki!
1. Gospodari Hrama alju ljude.
2. Piemo rijei.
3. Nalaze brata.
4. Rob gleda anela.
5. Poslanik budi prijatelja.
6. aljemo bratovu djecu.
7. Glasnici primaju knjige naroda.
8. Djeca imaju ogrtae.
9. Gleda lice Boje.
10. Imate gospodarove ovce.
11. Prijatelji novca umiru.
12. Zakon svijeta ostaje.
13. Vjeruju znakovima.
14. Baca kruh.
15. Sluamo barke.
16. Sudim djela.

15
ETVRTA VJEBA

A deklinacija

- Imenice a-deklinacije imaju u nominativu jednine svretak na , i , s i s.
- enskoga su roda imenice na , i , a mukoga na s i s.
- ostaje u atikom iza ., t i .
- Imenice koje zavravaju na zadravaju ga u nominativu, akuzativu i vokativu jednine, u
genitivu i dativu jednine iza ., t i se produljuje u , imae u .
- Zavreci mnoine su za sve imenice jednaki: at, .|, at,, a,, at. Budui da je genitivni
nastavak nastao kontrakcijom, uvijek je perispomena (a c.|).
- Genitiv jednine imenica na s i s zavrava na eu.
- Vokativ jednine imenica na , i je jednak niminativu, kod imenica na s zavrava na , a
kod imenica na s je razliito: one na , i imena naroda na , i neke sloene imenice u
vokativu imaju (:eta, E.ca, ,...a), a ostale ( À.te).

Zavreci:

. r. m. r. mnoina
N. a a a, , at
G. a, , a,, -, eu eu .|
D. a a, - a at,
A. a| | a| a| | a,
V. a a a , -a at

Imenice na -a

N. ,.a at ,.at
G. , ,.a, .| ,..|
D. ,.a at, ,.at,
A. | ,.a| a, ,.a,
V. . ,.a . ,.at
16
Imenice na

N. a,a: at a,a:at
G. , a,a:, .| a,a:.|
D. a,a: at, a,a:at,
A. | a,a:| a, a,a:a,
V. . a,a: . a,a:at

Imenice na

N. a.ta at a.tat eea at eeat
G. , a.ta, .| a.t.| , ee, .| ee.|
D. a.ta at, a.tat, ee at, eeat,
A. | a.ta| a, a.ta, | eea| a, eea,
V. . a.ta . a.tat . eea . eeat

Imenice na a,

N. e |.a|ta, et |.a|tat
G. eu |.a|teu .| |.a|t.|
D. . |.a|ta et, |.a|tat,
A. e| |.a|ta| eu, |.a|ta,
V. . |.a|ta . |.a|tat

Imenice na -,

N. e :et, et :etat
G. eu :eteu .| :et.|
D. . :et et, :etat,
A. e| :et| eu, :eta,
V. . :eta . :etat

17
RJENIK

a,a:, -,, = ljubav
a, , -,, = poetak
.t|, -,, = mir
s.|a , -,, = glava
:aae , -,, = parabola
cu|a,., , -,, = sinagoga, skuptina
|.| , -,, = glas
, , - ,, = zemlja
etsatecu|, -,, = pravednost
a.ta, -a,, = istina
aata, -a,, = grijeh
act.ta, -a,, = kraljevstvo
,.|.a , -a,, = pokoljenje
.sscta, -a,, = skuptina, Crkva
.eucta, -a,, = autoritet, mo
.:a,,.ta, -a,, = obeanje
,a| , -,, = pismo
.|e , -,, = zapovijed
,. , -,, = ivot
u,, -,, = ivot, dua
.e,, -eu, = pustinja
eee,, -eu, = put
:a.|e,, -eu, = djevica
saeta, -a,, = srce
.| = u (prijedlog s dat.)
,aa, -a,, = radost
.a, -a,, = sat, as
,.cca, -,, = jezik
eea, -,, = slava
aacca, -,, = more
t , -,, = ast
:, , - ,, = izvor
e| , -,, = hrana
.e , -,, = sveanost
ata, -a,, = razgovor
a:tc,, -eu , e = Krstitelj
e.c:e,, -eu, e = gospodar
a,, -eu , e = uenik
|.a|ta,, -eu, e = mladi
:e|,, -eu, e = prorok
ute,, -eu , e = sin
tce,, -eu, e = plaa
:e|e,, -eu, e = napor
et |e,, -eu, e = vino
c.ta, -a,, = spasenje
aa = ali, no, nego, ve
e. = a, pak
eu (eus, eu,) = ne
,a = jer, ta

ZADAA

1. a,a: .|.t. 2. aa|.t, | etsatecu||.
18
3. e .e, st|.t a, u,a, .|
a|.:.|.
4. .:e.| | cu|a,.,| .|
ae.|.|.
5. aseu.. a, .|ea, eu suteu.
6. et a:eceet .utcseuct a,
,a|a,.
7. e a:tc, .,.t | ,.cca|
eu :e|eu.
8. e sece, a.t e| |ee| ,
a,a:,.
9. e :e|, st|.t a, aata,
eu |.a|teu.
10. et eeuet .:euct | .a|
eu a|aeu.
11. :tc.ue.| | t| eu
aeu.
12. et |tet c.,euct | .e|.
13. .ct.. | e|| , ,.,.
14. .:a,,.ta a:e|cs.t.
15. eee, , a.ta, .,.t.t |
,aa| , .sscta,.
16. e ute, .,.t | :aae| eu
caaeu.

Prevedi na grki!
1. Gospodareva zapovijed sudi djecu
robova.
2. Rijei Pisma spasavaju ljude.
3. Mladii nalaze Krstiteljev put.
4. Kue prijatelja imaju kruha i hrane.
5. Primamo Boja obeanja.
6. Vjerujete prijateljevu srcu.
7. uju glas Crkve.
8. Grijeh odbacuje pravednost.
9. Izvor radosti ostaje u srcima apostola.
10. Prorok govori ljudima mira.
11. Uenici alju radosnu vijest
kraljevstva.
12. Sinagoga odbacuje napore pokoljenja.
13. Aneli gledaju Gospodnju slavu i ast.
14. Plaa ne ostaje slugama.
15. Ne govore istinu.
16. Ne umiru glasovi proroka.

19
PETA VJEBA

1. Indikativ prezenta aktivni stegnutih glagola

- Kod glagola na a ., -.., -e . dogaa se da se samoglasnici A, E, O steu u svim oblicima
prezentske osnove s osnovnim samoglasnikom.
- Pri tome imamo sljedea pravila stezanja:
a) za glagole na a.: a + O = .
} zavrno t se potpisuje
a + E = a
b) za glagole na ..: . + e = eu
} . se gubi ispred dugih samoglasnika ili dvoglasnika
. + . = .t
c) za glagole na e .: e + ., e, eu = eu
e + , ., = .
e + glas s t = et

Glagoli na a.

jednina mnoina
ta + . = t. ta + e.| = t..|
ta + .t, = ta, ta + .. = ta.
ta + .t = ta ta + euct| = t.ct|

Glagoli na ..

jednina mnoina
:et. + . = :et. :et. + e.| = :eteu.|
:et. + .t, = :et.t, :et. + .. = :et.t.
:et. + .t = :et.t :et. + euct| = :eteuct|

Glagoli na e.

20
jednina mnoina
eeue + . = eeu. eeue + e.| = eeueu.|
eeue + .t, = eeuet, eeue + .. = eeueu.
eeue + .t = eeuet eeue + euct| = eeueuct|

2. Pridjevi O- i A-deklinacije

a) Pridjevi s tri zavretka

- Naglasak u nominativu i genitivu mnoine enskoga roda povodi se za mukim rodom.

jednina mnoina
N. etsate, etsata etsate| etsatet etsatat etsata
G. etsateu etsata, etsateu etsat.| etsat.| etsat.|
D. etsat. etsata etsat. etsatet, etsatat, etsatet,
A. etsate| etsata| etsate| etsateu, etsata, etsata
V. etsat. etsata etsate| etsatet etsatat etsata

jednina mnoina
N. |aue, |au |aue| |auet |auat |aua
G. |aueu |au, |aueu |au.| |au.| |au.|
D. |au. |au |au. |auet, |auat, |auet,
A. |aue| |au| |aue| |aueu, |aua, |aua
V. |au. |au |aue| |auet |auat |aua

b) Pridjevi s dva zavretka

jednina: m. i . r. s.r. mnoina: m. i . r. s.r.
N. .|eee, .|eee| .|eeet .|eea
G. .|eeeu .|ee.|
D. .|ee. .|eeet,
A. .|eee| .|eee| .|eeeu, .|eea
V. .|ee. .|eee| .|eeet .|eea
21
c) Stegnuti pridjevi

jednina mnoina
N. a:eu, a: a:eu| a:et a:at a:a
G. a:eu a:, a:eu a:.| a:.| a:.|
D. a:. a: a:. a:et, a:at, a:et,
A. a:eu| a:| a:eu| a:eu, a:a, a:a

jednina mnoina
N. a,ueu, a,ua a,ueu| a,uet a,uat a,ua
G. a,ueu a,ua, a,ueu a,u.| a,u.| a,u.|
D. a,u. a,ua a,u. a,uet, a,uat, a,uet,
A. a,ueu| a,ua| a,ueu| a,ueu, a,ua, a,ua

RJENIK

at.. = molim, traim, item
,.. = traim
.... = gledam
sa.. = zovem
a.. = govorim
au.. = svjedoim
:et.. = inim
.. = uvam, opsluujem
|t.. = ljubim
ta. = astim
eeue. = robujem
cu| = s, sa (prijedlog s dat.)
at.|te,, 2 = vjean
a,te,, 3 = svet
|.se,, 3 = mrtav
a,ae,, 3 = dobar
..e,, 3 = drugi
sae,, 3 = lijep
sase,, 3 = lo
:.e,, 3 = prvi
tete,, 3 = vlastit
.sace,, 3 = svaki
.e,, 3 = moj
:e|e,, 3 = zao
:tce,, 3 = vjeran
a,a:e,, 3 = ljubljen
et:e ,, 3 = ostali, ostavljen
|aue,, 3 = slab, neznatan, prost, zao
etsate,, 3 = pravedan
a:eu,, 3 = jednostruk
a,ueu,, 3 = srebrn
.|eee,, 2 = slavan, glasovit
22
ZADAA

1. et a|.:et ,euct e| sae|
e,e| eu suteu.
2. e sute, |t.t eu, a,aeu,
eeueu,.
3. :et.t. eee| . etsat..
4. et a,,.et t.ct| e :ec.:e|
eu .eu .
5. sa.t, eu, teteu, ae.|eu,.
6. a. eu, .eu, e,eu, . a. .
7. ..et aat .|euct cu|
.sscta .
8. et a,tet euct a :.a
caaa.
9. ,.cca a.t a, :e|a,
ata,.
10. saeu.| eu, et:eu, |.a|ta,.
11. .sace, e e.c:e, :et.t a,
saa, .ea,.
12. et :e|at |teuct | .e|.
13. ...t. a |.sa :eaa.
14. ,eu.| | act.ta| ,
etsaecu|,.
15. .,.. e| a,ae| ute|.
16. aa|.t a, et:a, ,a|a,.

Prevedi na grki!
1. Robovi prave kruh gospodaru.
2. Obdravajte zakon Gospodnji.
3. ovjek gleda kuu Boju.
4. Braa zovu apostole.
5. Voli dobru djecu.
6. Imaju dobre plae.
7. Svaki ovjek govori sa sinom.
8. Jedemo prve kruhove.
9. Vidi mrtve ljude.
10. Piem Krstiteljeve zapovijedi.
11. Drugi uenici imaju knjige.
12. Trai ostale novce.
13. Loa djeca ne uzimaju Sveta pisma.
14. S ljubljenim svecima svjedoimo
istinu.
15. Vjerna pokoljenja ostaju.
16. S ljubavlju navijetamo mir.

23
ESTA VJEBA

1. Prezent glagola biti

jednina mnoina
1. .tt 1. .c.|
2. .t 2. .c.
3. .ct(|) 3. .tct (|)

2. Pridjevi .,a,, .,a, .,a i :eu,, :e, :eu

N. .,a, .,a .,a .,aet .,aat .,aa
G. .,aeu .,a, .,aeu .,a.| .,a.| .,a.|
D. .,a. .,a .,a. .,aet, .,aat, .,aet,
A. .,a| .,a| .,a .,aeu, .,aa, .,aa
V. .,a. .,a .,a .,aet .,aat .,aa

N. :eu, :e :eu :eet :eat :ea
G. :eeu :e, :eeu :e.| :e.| :e.|
D. :e. :e :e. :eet, :eat, :eet,
A. :eu| :e| :eu :eeu, :ea, :ea
V. :eu :e :eu :eet :eat :ea

3. Prijedlozi

a) s genitivom:
a|t = mjesto, za
a:e = od
eta = kroz
.s (.) = iz
.:t = na, za
saa = s, pod, na(protiv)
.a = s
:aa = od
:.t = o
:e = pred, za
:e, = od
u:. = nad, za
u:e = pod (kod pasiva: od)
24
b) s dativom:
.| = u
.:t = na
:aa = kod
:e, = kod
cu| = s, sa
u:e = pod

c) s akuzativom:
a|a = uz, po
eta = zbog
.t, = u (za smjer)
.:t = na
saa = niz, po, prema, za vrijeme
.a = poslije
:aa = k, mimo
:.t = oko
:e, = k, prema
u:. = preko
u:e = pod

RJENIK

.,a,, .,a, .,a = velik
:eu,, :e , :eu = mnogi
a|a,t|.cs. = itam
a:es.t|. = ubijam
a:eu. = oslobaam, aljem
sa,. = viem
u. = odrjeujem
:.t. = nagovaram
:.:. = aljem
a:t,. = krstim
etea cs. = uim, pouavam
eea,. = slavim
.sa. = izbacujem
:.t:a.. = etam
a,. = vodim
cu|a,. = privodim,skupljam
u:a,. = podvodim, uzmiem
|.. = nosim
,at. = radujem se
succ. = navijetam, propovijedam
.tt = jesam, sam
Ìceu,, -eu , e = Isus

ZADAA

1. et a|.:et :e|at .tct|.
2. act.ta .ct sas .
3. at ,.ccat :e|at .tct|.
4. .sscta :tc .ct|.
25
5. at .|eat eu at.|teu .eu
etsatat .tct|.
6. aa|.t, e tate|.
7. a .s|a eu .eu .c.|.
8. et :.et .tct| .c,aet, sat et
.c,aet :.et.
9. et :tcet .|euct| .| . |...
10. sa.t. eu, |.a|ta,.
11. e sute, :.:.t eu, a,,.eu,
.t, e| sece|.
12. et aat ,ateuct|.
13. e a:tc, a:t,.t .|
.. .
14. et eteacsaet eteacseuct| a|a
| aacca|.
15. e e.c:e, cu|a,.t eu,
:e|eu, eeueu,.
16. eea,e.| eu, :e|a,.

Prevedi na grki!
1. Glasnik je zao.
2. Proroci su vjerni.
3. Napor je velik.
4. Boje knjige su svete.
5. Zao ovjek je u lai.
6. itamo dobre knjige.
7. U pustinji je izvor.
8. Krstitelj navijeta kraljevstvo Boje.
9. Sveci odgovoraju od zlih djela.
10. Isus istjeruje demone.
11. Apostoli vode mnoge u Crkvu.
12. etamo u kui.
13. Primaju prvu plau.
14. Dobrim vinom asti prijatelje.
15. Sinovi pravednosti su u miru.
16. Poslije sveanosti trae veliki novac.

26
SEDMA VJEBA

Imperfekt

Imperfekt se tvori prema sljedeoj formulu:
AUGMENT + PREZENTSKA OSNOVA + TEMATSKI SAMOGLASNIK + NASTAVAK
Imperfekt oznaava radnju koja traje u prolosti. Moe oznaavati i uobiajenu ili ponavljanu
radnju (u prolosti).
Imperfekt de conatu oznaava eljenu ili pokuavanu radnju koja nije izvrena. Oznaava i
neostvarivu elju.
Historijska vremena imaju augment, tj. ako glagol poinje suglasnikom pred glagol se mee .,
silabiki (sloni) augment (. ,. > .-.,e|). Ako glagol poinje s , onda se on iza
augmenta podvostruava (t:. > .t:e|).

Temporalni augment

Temporalni augment se sastoji u produljenju poetnog samoglasnika prezentske osnove:
a postaje npr. aseu. imperf. seue|
a ae. ee|
. .,.t. ,.te|
t kratko t tat,. tat,e|
e . eee,.. .ee,eu|

Dvoglasnici .u i eu a katkada i drugi mogu biti bez augmenta. Odnosno mogu imati
temporalni augment produljujui poetni samoglasnik koji postaje onda ili ..
Nadalje:
et postaje . npr. ets.. imperf. .seu|
at at.. eu|
au u aua|. ua|e|

U sloenim glagolima augment se umee izmeu prijedloga i jednostavnog glagola. Ako
prijedlog zavrava samoglasnikom, on nestaje pred augmentom. Ako prijedlog zavrava
suglasnikom, dolazi do modifikacija:
27
a) prefiksi koji zavraavaju samoglasnikom
a:e|cs. imperfekt glasi a:.|cse|
:aasa.. :a.saeu|
Iznimke su prijedlozi: a |t, :.t i :e:
:e:.:. :e.:.:e|
:.t:a.. :.t.:aeu|
b) prefiksi koji zavravaju suglasnikom:
.sa. imperfekt glasi ..ae|
cu.,. cu|..,e|
cu,,a|. cu|.,a|e|
.at|. .|.at|e|

Neki glagoli koji imaju poetni samoglasnik . imaju kao augment dvoglasnik .t:
.a. imperfekt je .t.|
.s. .tse|
.,. .t,e|

Aktivni nastavci za historijska vremena

jednina mnoina
- | - .|
- , - .
- - - | / - ca|

Ti nastavci dodaju se u imperfektu na tematski vokal E/O.

Indikativ imperfekta aktivnog

.,.
..,e| ..,e.|
..,., ..,..
..,. ..,e|

28
ta. :et..
.t.| .t..| .:eteu| .:eteu.|
.ta, .ta. .:et.t, .:et.t.
.ta .t.| .:et.t .:eteu|

eeue.
.eeueu| .eeueu.|
.eeueu, .eeueu.
.eeueu .eeueu|

RJENIK

t:. = bacam
ae. = pjevam
tat,. = odijevam
eee,.. = ispovijedam, oitujem,
priznajem
ets.. = stanujem
aua|. = mnoim
:aasa.. = pitam, ohrabrujem, tjeim
:e:.:. = pratim, dajem nuno za put
cu.,. = skupljam, iskorjenjujem
cu,,a|. = spisati, sastaviti, sloiti
.at|. = penjem se (u), ulazim,
.a. = putam
.s. = vuem

ZADAA

Stavi u imperfekt i prevedi sve reenice koje su bile za zadau u 5. vjebi!

29
OSMA VJEBA

1. Imperfekt glagola biti

1. | ( |) 1. .| /ili: .a
2. , (ca) 2. .
3. | 3. ca|

2. Pokazne zamjenice i pridjevi

N. eue, au eue euet auat aua
G. eueu au, eueu eu.| eu.| eu.|
D. eu. au eu . euet, auat, euet,
A. eue| au| eue eueu, aua, aua

N. .s.t|e, .s.t| .s.t|e .s.t|et .s.t|at .s.t|a
G. .s.t|eu .s.t|, .s.t|eu .s.t|.| .s.t|.| .s.t|.|
D. .s.t|. .s.t| .s.t|. .s.t|et, .s.t|at, .s.t|et,
A. .s.t|e| .s.t|| .s.t|e .s.t|eu, .s.t|a, .s.t|a

Kada eue, i .s.t|e, dolaze s imenicom kao pridjevi, slau se s njom u rodu, broju i
padeu. Imenica je uvijek s lanom: npr. ovaj ovjek = eue, e a|.:e,.
Inae pridjev kao atribut uz neku imenicu mora biti pisan na sljedei nain:
lan + atribut + imenica, npr. e :.e, e,e, prva rije ili
lan + imenica + lan + pridjev, npr. e e,e, e :.e, prva rije.
Ako pridjev nema lan, ima predikativno znaenje. Npr.
:.e, e e,e, ili e e,e, :.e, = rije (je) prva ili prva, rije.
Razlikovanje takvog znaenja je vano osobito kod nekih pridjeva, kao npr.:
a) . ce,
.c |ce, = srednji otok
|ce, .c ili .c |ce, = sredina otoka
b) .c,ae,
30
.c,a |ce, = krajnji otok
|ce, .c,a ili .c,a |ce, = kraj otoka
c) ase,
asa :.a = visoka stijena
:.a asa ili asa :.a = vrh stijene
d) e|e,
e e|e, ute, = jedini sin
e ute, e|e, ili e|e, e ute, = jedino (samo) sin
e) aue,
e aue, eteacsae, = isti uitelj
e eteacsae, aue, ili aue, e eteacsae, = uitelj sam

N. aue, au aue auet auat aua
G. aueu au, aueu au.| au.| au.|
D. au. au au. auet, auat, auet,
A. aue| au| aue aueu, aua, aua

Kad se aue, uzima kao zamjenica, znai on, ona, ono.
Genitiv aueu, au, i au.| slue kao posvojna zamjenica 3. lica (ako pripadanje nije
refleksivno, tj. ako se ne protee na subjekt).

RJENIK

eue,, au, eue = taj, ta, to
.s.t|e,, .s.t|, .s.t|e = onaj, ona, ono
aue,, au, aue = isti, ista, isto; sam, sama, samo; on, ona, ono.

ZADAA

Stavi u imperfekt i prevedi sve reenice koje su bile za zadau u 6. vjebi!

31
DEVETA VJEBA

Grki glagoli imaju u futuru i aoristu tri razliite vrste: aktiv, medij i pasiv.
U drugim vremenima se medij i pasiv poklapaju, pa se kae jo za tu vrstu medio-pasiv.
Medij ima aktivno znaenje, a usto pokazuje, da se glagolska radnja protee na subjekt.
Glagoli koji imaju medijalni ili pasivni oblik, a aktivno znaenje, zovu se deponentia.
Medio-pasiv ima primarne nastavke za glavna (prezent, perfekt, futur), a sekundarne za
historijska vremena (imperfekt, aorist, pluskvamperfekt):

glavna vremena (primarni nastavci) historijska vremena (sekundarni nastavci)
- at - |
- cat - ce
- at - e
- .a - .a
- c. - c.
- |at - |e

1. Indikativ prezenta medio-pasivnog

u.
1. ueat 1. ue.a
2. u < u -.-cat 2. u.c.
3. u.at 3. ue|at

ta.
1. t.at 1. t..a
2. ta 2. tac.
3. taat 3. t.|at

:et..
1. :eteuat 1. :eteu.a
2. :et ili :et.t 2. :et.tc.
3. :et.tat 3. :eteu|at
32
eeue.
1. eeueuat 1. eeueu.a
2. eeuet 2. eeueuc.
3. eeueuat 3. eeueu|at

2. Indikativ imperfekta medio-pasivnog

1. .ue| 1. .ue.a
2. .ueu 2. .u.c.
3. .u.e 3. .ue|e

1. .t.| 1. .t..a
2. .t. 2. .tac.
3. .tae 3. .t.|e

1. .:eteu| 1. .:eteu.a
2. .:eteu 2. .:et.tc.
3. .:et.te 3. .:eteu|e

1. .eeueu| 1. .eeueu.a
2. .eeueu 2. .eeueuc.
3. .eeueue 3. .eeueu|e

RIJEI

.,a,, -eu, e = radnik
.uu, = odmah
e|e,, -eu, e = prijestolje, tron
sa:e,, -eu, e = plod
st,, -eu, e = sudac
c,, -eu , e = razbojnik, lopov
te,, -eu, e = kamen, stijena
eua|e,, -eu, e = nebo
e ,e,, -eu, e = mnotvo
etsee.c:e,, -eu, e = domain
e|ae,, -eu , e = oko
:.cu.e,, -eu, e = stariji, starac
..|,, -eu, e = carinik
e:e,, -eu, e = mjesto
u:est,, -eu , e = licemjer
,e|e,, -eu, e = vrijeme
'I.eceua, -.| = Jeruzalem
Ì.euca = Jeruzalem
33
ZADAA

1. a tta cu|,.e u:e .|
eteacsa.|.
2. e .ua,,.te| .succ.e u:e eu
a:eceeu.
3. a:.c.e.a eta .| e,.| u:e
eu suteu.
4. et ..|at .a:t,e|e u:e eu
:.ct.eu.
5. e a:tc, .a:t,. eu, aeu,.
6. e e.c:e, .t,. eu, .,aa,.
7. .uu, .t..a.
8. et aat .eteacse|e u:e eu
.eu.
9. at ,a|at a|.,t|.cse|e u:e
.| :tc.| a|.:.|.
10. e st, .st|. eu, :e|eu,
ca,.
11. e ute, .:.:.e .t, e| .c,ae|
e:e|.
12. :a.|e, .sa,. .a ,
|.|, , .,a,.
13. euet et sa:et a:.c.e|e
u:e eu etsee.c:eeu.
14. .| .s.t|at, at, .ssctat,
|..at e| et, :.cu.et,.
15. .a aua .|teu|e.
16. eta e| e,e| ..te .|
Ì.euca.

Prevedi na grki!
1. Rije Boja je propovijedana od
proroka.
2. Starijima su poslana njegova Pisma.
3. U Jeruzalemu bijahu mnogi uenici
Gospodinovi.
4. Prijestolje Boje je noeno u nebu od
anela.
5. Onoj brai pjevahu poslije sveanosti.
6. Radnici ubijahu odmah domaine, a
robovi gospodare.
7. Lopovi bijahu voeni k sucima.
8. Zbog novaca bijahu putani na slobodu.
9. Poslije toga etahu uz more.
10. Poslije mnogo vremena bijae krten
njegov sin.
11. Kue apostola bijahu traene od
vjernika.
12. Djela svetaca bijahu posvjedoena
poslije njihove smrti.
13. Ljubljahu svaki kamen Jeruzalemskoga
hrama.
14. Carinici umirahu u grijehu.
15. ovjek se ne opravdavae djelima
Zakona.
16. Nebo i zemlja su nainjeni od Boga.
34
DESETA VJEBA

1. Imperativ prezenta

u.
aktivni pasivni
2. u. 2. u.. 2. ueu 2. u.c.
3. u.. 3. u..ca| 3. u.c. 3. u.c.ca|
ta.
2. ta 2. ta. 2.t. 2.tac.
3. ta. 3. ta.ca| 3. tac. 3. tac.ca|
:et..
2. :et.t 2. :et.t. 2. :eteu 2. :et.tc.
3. :et.t. 3. :et.t.ca| 3. :et.tc. 3. :et.tc.ca|
eeue.
2. eeueu 2. eeueu. 2. eeueu 2. eeueuc.
3. eeueu. 3. eeueu.ca| 3. eeueuc. 3. eeueuc.ca|

2. Odnosne zamjenice

jednina mnoina
m. . s. m. . s.
N. e, e et at a
G. eu , eu .| .| .|
D. . . et, at, et,
A. e| | e eu, a, a

3. Osobne zamjenice

.,. cu .t, u.t,
.eu, eu ceu , ceu .| u.|
.et, et cet , cet t| ut|
.., . c., c. a, ua,
35
4. Povratne zamjenice

.aueu, -, c.aueu, -, .aueu, -,
.au. , - c.au., - .au., -
.aue|, -| c.aue|, -| .aue|, -|

.au.| (au.|)
.auet,, -at,, -et, (auet,)
.aueu,, -a,, -a (aueu,, -a,, -a )

Povratne su zamjenice postale povezivanjem osobnih zamjenica sa zamjenicom aue,. Ta je
veza ostala u mnoini nepromijenjena: npr. za 1. lice .| au.|, za 2. lice u.| au.| i
za 3. lice c|.| au.|.
Povratna se zamjenica upotrebljava kad se protee na subjekt iste reenice (direktni refleksiv)
i kad se protee na subjekt u glavnoj reenici (indirektni refleksiv).

RJENIK

a,e,, -eu , e = polje, njiva
aetsta, -a,, = nepravda
aaa|. = grijeim
aa.e,, -eu , e = grjenik
a:.,eat = odlazim
a:est|eat = odgovaram
a:eat = diram, hvatam se (s gen.)
a|.eat = nijeem
e.,eat = primam, prihvaam
.,a,eat = radim (augment .t )
.ua,,.t,eat = navijetam radosnu
vijest
a,eat = poinjem
eueat = hou
,ae,, -eu, e = brak, enidba
,t|.cs. = poznajem, znam
e.t = treba
e.eat = molim (s gen.)
.,eat = dolazim
= ne
etaee,, -eu, e = avao
etseee.. = gradim
:e.ueat = idem, polazim

36
ZADAA

1. .:e.| a :ateta, a .,.at.
2. et aat, eu, a:ec...
.,e|at.
3. auat .tct ,a|at, at eu|at
.| cu|a,.,.
4. aua .ct tta, a .t,.| e
a:ecee,.
5. et aet, eu, .eteacs.| e sute,
a:.,e|at.
6. et :e|at, .| a|a,t|.cs.t, a
.,a, a,tet ca|.
7. et .,aat, et, |..t, e| tce|
a,aet .tct|.
8. et a:eceet |eu|e e|
sute| .| Ì.euca.
9. e .e, |t.t eu, :tceu,, et
euct a, .|ea, aueu .
10. et a,,.et .eu| a, a:e eu
etaeeu.
11. .sscta .e.,.e eu, a,eu,,
eu, .t,.| e ..|,.
12. a:.,e|at et e,et :e, e|
a:tc|.
13. a:eu eu e|eu , ee,, |
ua,,.t,.e ut| e Ìceu,.
14. et eeu et, eu, .:.:. e
etsee.c:e,, .,a,e|at.
15. a:.st|.e e eteacsae,, e|
eu|.
16. :e.u.c.ca| .t, | .e|.

Prevedi na grki!
1. Prezbiter itae pisma koja pisahu
apostoli.
2. itaj knjigu koja navijeta vjeni ivot!
3. Gospodar sluae radnike koji bijahu na
njivi.
4. Donesite dobre plodove!
5. Isus govorae u prispodobama.
6. U Crkvi bijahu nauavane zapovijedi
Boje.
7. Neka se krste u svojoj kui.
8. Mole u Hramu koji bijae sagraen od
starijih.
9. Zapoinjahu odmah s govorenjem.
10. Poznavahu brakove svoje djece.
11. Zanijei sebe samoga!
12. Primahu svakog uenika Gospodnjeg.
13. Odgovaram ti Pismom.
14. Grjenici koji dolaahu Krstitelju
bijahu mnogi.
15. Slavite Boga na nebesima!
16. Neka vas nagovori.

37
JEDANAESTA VJEBA

1. Konjunktiv prezenta

Karakteristika konjunktiva je produljenje tematskog samoglasnika koji je u indikativu kratak.
Konjunktiv se upotrebljava u samostalnim reenicama:
- za poziv obino u 1. licu mnoine (negacija je )
- u deliberativnim pitanjima, obino u 1. licu jednine i mnoine (negacija je )
- u zabranama s u 2. i 3. licu aorista.

Konjunktiv prezenta aktivnog

1. u. 1. u..|
2. u, 2. u.
3. u 3. u.ct|

1. t. 1. t..|
2. ta, 2. ta.
3. ta 3. t.ct|

1. :et. 1. :et..|
2. :et, 2. :et.
3. :et 3. :et.ct|

1. eeu. 1. eeu..|
2. eeuet, 2. eeu..
3. eeuet 3. eeu.ct|

Konjunktiv prezenta medio-pasivnog

1. u.at 1. u..a
2. u 2. uc.
3. uat 3. u.|at
38
1. t.at 1. t..a
2. ta 2. tac.
3. taat 3. t.|at

1. :et.at 1. :et..a
2. :et 2. :etc.
3. :etat 3. :et.|at

1. eeu.at 1. eeu..a
2. eeuet 2. eeu.c.
3. eeu.at 3. eeu.|at

2. Optativ prezenta

Znak je optativa t ili t (t.).
Optativ u samostalnim reenicama:
- pokazuje ispunjivu elju. esto stoji pred njim .t. (negacija je ).
- s a| kao potencijal sadanji pokazuje mogunost u sadanjosti (negacija je eu ).

Optativ prezenta aktivnog

1. uett 1. uet.|
2. uet, 2. uet.
3. uet 3. uet.|

1. t.t 1. t..|
2. t., 2. t..
3. t. 3. t..|

1. :etett 1. :etet.|
2. :etet, 2. :etet.
3. :etet 3. :etet.|
39
1. eeuett 1. eeuet.|
2. eeuet, 2. eeuet.
3. eeuet 3. eeuet.|

Optativ prezenta medio-pasivnog

1. uet| 1. uet.a
2. uete 2. uetc.
3. uete 3. uet|e

1. t.| 1. t..a
2. t.e 2. t.c.
3. t.e 3. t.|e

1. :etet| 1. :etet.a
2. :etete 2. :etetc.
3. :etete 3. :etet|e

1. eeuet| 1. eeuet.a
2. eeuete 2. eeuetc.
3. eeuete 3. eeuet|e

3. Infinitiv prezenta

Infinitiv prezenta aktivnog:
u.t|, ta|, :et.t|, eeueu|.

Infinitiv prezenta medio-pasivnog:
u.cat, tacat, :et.tcat, eeueucat.

RJENIK

.s.t = ondje ..u.e,, 3 = slobodan
40
..ct = slobodno je
.. = hou (impf. .e|)
.a:.u. = lijeim
tae,, -eu, e = lijenik
e:e,, -eu, e = nain, karakter, ud
Ìeea|,, -eu, e = Jordan
s..u. = zapovijedam, nalaem
tc.. = mrzim
etsta, -a,, = kua
:aa,,.. = nareujem
a.cs. = sviam se
:.ta,. = iskuavam
ee. = objavljujem, pokazujem
:.,e,, 3 = siromaan
Laa.ta,-a,, = Samarija
e|e| = samo
st|.. = pokreem
u|e,, 3 = slijep
u:aseu. = pokoravam se
.e. = ovdje

ZADAA

Prevedi na krvatski!
1. .eu.e aseu.t| eu, e,eu,, eu,
.a.t e Ìceu,.
2. .e.e|e eu| aueu .a:.u.t|
eu, uteu, au.|.
3. euet a,e|at etseee.t| |
sa| etsta|.
4. ..ct| ut| succ.t| e
.ua,,.te|.
5. .:.:e| eu, eeueu, sa.t| eu,
:.,eu, .t, e| ,ae|.
6. e .e, .:.:. e| ute| aueu
c.,.t| e| sece|.
7. :eat .tct| at aetstat au.|.
8. eueu a.cs.t| et, |tet,,
c.au. e|e|.
9. ta. , .a:.u. c.aue|.
10. .,. ua, s..u. :e, ..
.,.cat.
11. e.| sat .st|.t teu, sat
e.|ea.
12. et .| a|.:.| e:et .s .|
.,.| eeu|at.
13. aua|.. | ,aa|.
14. et a,aet tceuct eu,
:e|eu,.
15. e etaee, .:.ta,. e| sute|
.| ...
16. e.t a|a,t|.cs.t| a, ,a|a, a,
a,ta,.

Prevedi na grki!
41
1. Pravda uva zemlju.
2. Ne mrzite napor!
3. Zbog Crkve ih iskuavahu.
4. Uenici se pokoravahu uitelju.
5. Treba da idu u crkvu.
6. Pokretae mnotvo protiv Gospodina.
7. Glasove lopova uju odmah u kui.
8. Slobodni ljudi su znak mira u svijetu.
9. Priznajemo im ast koju imaju.
10. Preostalo vino uzimahu carinici.
11. Grjenici mole Gospodina da ih
oslobodi grijeha.
12. Apostoli primahu slijepe i siromane.
13. Uz Jordan krtavahu vjernike.
14. alje glasnike da pozovu narod u
sinagogu.
15. Prorocima je slobodno navijetati
Boju rije.
16. Oi slijepih gledaju lice ovjeka koji ih
lijei.

42
DVANAESTA VJEBA

Konsonantska deklinacija
I. Konsonantske osnove
1. Osnove na grlene i usnene suglasnike (s, ,, , - :, , |)

jednina mnoina
N. e |ua et |uas.,
G. eu |uase, .| |uas.|
D. . |uast et, |usat|
A. e| |uasa eu, |uasa,
V. . |ua . |uas.,

N. ata at ata:.,
G. , ata:e, .| ata:.|
D. ata:t at, atat|
A | ata:a a, ata:a,
V. . ata . ata:.,

- Osnovu kod rijei konsonantske deklinacije nalazimo u genitivu jednine kad odbijemo
genitivni nastavak e,.
- Nominativ jednine se tvori sigmatski, osnovi se pridodaje nastavak ,, koji s krajnjim
suglasnikom osnove tvori ili . Iste takve promjene nastaju i u dativu mnoine kod
nastavka ct(|).
- Jednoslone imenice i pridjevi naglaavaju u genitivu i dativu padeni nastavak, i to, ako je
dug, zavinutim naglaskom.
- Akuzativ jednine mukih i enskih rijei zavrava na -, a akuzativ mnoine na s.
- Deklinacije imenice ,u|:
N. ,u| at ,u|ats.,
G. , ,u|atse, .| ,u|ats.|
D. ,u|atst at, ,u|att|
A. | ,u|atsa a, ,u|atsa,
V. . ,u|at . ,u|ats.,
43
2. Osnove na zubne i nosne suglasnike
a) , e,

jednina mnoina
N. :at, at :ate.,
G. , :atee, .| :ate.|
D. :atet at, :atct|
A. | :atea a, :atea,
V. . :at, . :ate.,

N. e .a a .aa
G. eu .ae, .| .a.|
D. . .at et, .act|
A. e .a a .aa
V. . .a . .aa

- Nominativ jednine mukoga i enskoga roda tvori se sigmatski. Ispred , zubni suglasnici
ispadaju.
- Nominativ, akuzativ i vokativ rijei srednjega roda pokazuju istu osnovu i gube suglasnike
koji ne mogu stajati na kraju rijei.
- Imenica :eu,, :ee-e ,, ima nepravilan nominativ jednine.
- Imenica e , :at, sklanja se ovako:
N. e :at, et :ate.,
G. eu :atee, .| :ate.| (naglasak!)
D. . :atet et, :atct|
A. e| :atea eu, :atea,
V. . :at . :ate.,
- Neke rijei mijenjaju osnovu: e ,e|u, ,e|ae,;
e eeu, eeae,;
e ue., ueae,;
e eu,, .e , (gen. mnoine: ..|, naglasak!).
44
- Rije bez naglaska na posljednjem slogu (baritona) koji je na t, i u, ima akuzativ jednine
na t| i u|: .t,, -tee,, t|;
,at,, -te,, t|;
seu,, -ue,, u|.

b) Osnove na |

jednina mnoina
N. e ..| et .e|.,
G. eu .e|e, .| .e|.|
D. . .e|t et, .euct|
A e| .e|a eu, .e|a,
V. . .e| . .e|.,

- Nominativ jednine tvori se sigmatski ili asigmatski uz produljivanje osnovnoga
samoglasnika.
- Vokativ jednine kod imenica na -.| je jednak osnovi, a kod pridjeva i participa nominativu.
- U dativu mnoine se gubi | pred c uz naknadno produljivanje.
- Particip prezenta se sklanja u mukom rodu (. ,.|) kao ..| (osim vokativa jednine!); u
srednjem rodu (.,e|) pokazuju nominativ, akuzativ i vokativ istu osnovu. enski rod
participa prezenta aktivnog (.,euca) sklanja se kao aacca.
- Pridjevi na .t, kao npr. ,at.t,, ,at.cca, ,at.|, gen. ,at.|e,, ,at.cc,,
,at.|e, tvore dativ mnoine mukoga i srednjeg roda od krae osnove ,at.- zato nema
naknadnog produljivanja.

c) Osnove na |

jednina mnoina
N. e :et| et :et.|.,
G. eu :et.|e, .| :et.|.|
D. . :et.|t et, :et.ct|
A e| :et.|a eu, :et.|a,
V. . :et| . :et.|.,
45
jednina mnoina
m. . r. sr. r. m. . r. sr.r.
N. .ueat.| .ueate| .ueate|., .ueate|a
G. .ueate|e, .ueate|.|
D. .ueate|t .ueatect|
A. .ueate|a .ueate| .ueate|a, .ueate|a
V. .ueate| .ueate|., .ueate|a

- Nominativ jednine tvori se asigmatski, ali se posljednji samoglasnik osnove produljuje.
- Neke rijei ipak tvore nominativ sigmatski, ali gube | pred c. Takav je i pridjev .a,,
.at|a, .a|.
- U dativu mnoine gubi se | pred ct bez traga.
- Kao vokativ jednine slui kod oksitona nominativ, a kod baritona ista osnova i u tom
posljednjem sluaju ide naglasak to dalje od kraja.
- Pridjevi imaju dva zavretka i naglasak to dalje od kraja. Srednji je rod u nominativu,
akuzativu i vokativu jednine jednak osnovi.
- Imenica e , su.| sklanja se ovako:
N. e su.| et su|.,
G. eu su|e, .| su|.|
D. . su|t et, suct|
A. e| su|a eu, su|a,
V. . sue| . su|.,

RJENIK

|ua, -se,, e = straar
ata, -:e,, = vihor, oluja
,u| , ,u|atse,, = ena
:at,, -ee,, = domovina
.a, -e,, e = hrana
:eu,, :eee,, e = noga
:at,, -ee,, e , = djeak, djevojica
,e|u, ,e|ae,, e = koljeno
ee u, eeae,, e = koplje
ue., ueae,, e = voda
eu,, .e,, e = uho
.t,, -tee,, = svaa
,at,, -te,, = milost, ljubav
seu,, -ue,, = kaciga
..|, -|e,, e = lav
,at.t,, ,at.cca, ,at.| = draestan
46
:et|, -.|e,, e = pastir
.ueat.|, .ueate| = sretan
.a,, .at|a, .a| = crn
su.|, su|e,, e , = pas, kuja
Atte, -:e,, e = Etiopljanin
Aa, -e,, e = Arapin
s.|e, -.:e,, e = muica, komarac
csee, -:e,, e = kolac, suharak
:t|a, -se,, e = tanjur, ploica, slika,
popis
a.:, -.se,, = lisica
t, t,e,, = kosa
act, -,e,, = bi
:.u, -,e,, = krilo
ca:t,, -,,e,, = truba
ca, -se ,, = meso
e|t,, -te,, e , = ptica
ac:t,, -ee,, = zmija
'Ea,, -ee,, = Grka
a:e,, -e,, = jednostavnost
s.t,, -ee,, = klju
a:a,, -ee,, = lu, baklja
.:t,, -ee,, = nada
c|a,t,, -ee,, = peat
ata, -e,, e = krv
eua, -e,, e = volja
,aa, -e,, e = slovo
e|ea, -e,, e = ime
:|.ua, -e,, e = dah, Duh
cea, -e,, e = usta
c.a, -e,, e = tijelo
|.a, -e,, e = zdenac, bunar
|.,, -e,, e = svjetlo
a,.|, -|e,, e = zapovjednik
,..|, -|e,, e = starac
.a:.|, -|e,, e = sluga
eeeu,, -|e,, e = zub

ZADAA

1. e a,.| .s..u. eu, |uasa, |uacc.t| eu, ca,.
2. et a:eceet csee:a .t,e| .| cast au.|.
3. e .e, , .:tee, ua, .| ,aa sat .t| eta eu a,teu :|.uae,.
4. .,. a:t,. eu, aa.eu, a|.:eu, .| ueat.
5. at :a.|et .ae| a, a:aea, .au.| sat .,e|e .t, e| ,ae|.
6. .utcse.| e| E.e| aa|e|a a, s.tea, , act.ta, .| eua|.|.
7. e sute, :et.t . etase|e| , .sscta, aueu .
8. e ute, eu a|.:eu .u. a, c|a,tea, eu tteu eueu.

47
Prevedi na grki!
1. Domain eli imati ovce, ptice, lisice,
zmije i pse.
2. U evanelju nalaze vjernici zdenac
mudrosti i hranu vjenoga ivota.
3. Uenici navijetahu zakon Duha, ne
slova.
4. Na ploice pisae imena ljudi koji
ostajahu zbog nade u ozdravljenje.
5. Sluga lijei bolesti uiju, oiju, usta i
nogu.
6. S jednostavnou srca i sretni iahu u
svijet.
7. Djeak imae crnu kosu i velike zube.
8. Onaj koji dolazi krsti Duhom Svetim.

48
TRINAESTA VJEBA

3. Osnove na tekue suglasnike (na i )

jednina mnoina
N. e . et e.,
G. eu ee, .| e.|
D. . et et, ect|
A e| ea eu, ea,
V. . e . e.,

jednina mnoina
N. e a, et a.,
G. eu ae, .| a.|
D. . at et, act|
A e| aa eu, aa,
V. . a, . a.,

- -osnove tvore nominativ jednine asigmatski uz produljivanje osnovnoga samoglasnika, a
kod nekih rijei je duljina ula u sve padee.
- Vokativ jednine je kod tih osnova jednak istoj osnovi.
- Tri imenice koje pokazuju rodbinske odnose na .: :a , , u,a, kao i
imenica ,ac imaju neke zajednike osobitosti u deklinaciji:
- genitiv i dativ jednine tvore od osnove :a-, -, u,a- i ,ac- i
naglauju padeni nastavak.
- u dativu mnoine zavravaju na act(|).
- sve ostale padee tvore od osnove :a.-, .-, u,a.- i ,ac.- i
taj . je svugdje naglaen osim u vokativu jednine koji je naglaen to dalje
od kraja (npr. ., u,a.).
- u nominativu jednine je osnovni samoglasnik produljen.
- Imenica e a| ima osnovu a|.- samo u vokativu jednine, a sve ostale padee a|- u
koju se zbog lakeg izgovora umee e:
49
N. e a| et a|e.,
G. eu a|ee, .| a|e.|
D. . a|et et, a|eact|
A e| a|ea eu, a|ea,
V. . a|. . a|e.,
- Imenica ,.t, ,.te, tvori dativ mnoine od osnove ,.-.
- Imenica e au,, aue, tvori nominativ jednine sigmatski i gubi ispred , kao i u
dativu mnoine.

4. Osnove na c
a) -.c

N. e ,.|e, a ,.|
G. eu ,.|eu, .| ,.|.|
D. . ,.|.t et, ,.|.ct|
A e ,.|e, a ,.|
V. . ,.|e, . ,.|

N. e L.sa, E.ts,
G. eu L.saeu, E.ts.eu,
D. . L.sa.t E.ts.t
A e| L.sa E.ts.a
V. . L.sa., E.ts.t,

m. i . rod sr. rod m. i . rod sr. rod
N. .u,.|, .u,.|., .u,.|.t, .u,.|
G. .u,.|eu, .u,.|.|
D. .u,.|.t .u,.|.ct|
A. .u,.| .u,.|., .u,.|.t, .u,.|
V. .u,.|., .u,.|.t, .u,.|

50
- Nominativ jednine kod imenikih osnova srednjega roda na .c nema nastavka, ali mijenja
osnovni samoglasnik . u e. Meu samoglasnicima c nestaje, a svi samoglasnici se pri tom
onda steu: . + e = eu; . + t = .t; . + a = ; . + . = .; . + . = .t. U dativu mnoine od
cc postaje c.
- Pridjevi tvore nominativ jednine za muki i enski rod bez nastavka, ali produljuju osnovno
. u . Srednji rod i vokativ jednine za sva tri roda imaju istu osnovu: .u,.|.,. Akuzativ
mnoine jednak je nominativu mnoine.
- Osobna imena na , sklanjaju se kao muki rod pridjeva. U vokativu imaju naglasak to
dalje od kraja.
- Osobna imena na s, imaju osnovu s..,. U dativu nastaje dvostruko stezanje (.t od
. + .-t). U akuzativu se .a u a , jer je pred njim .. U vokativu ide naglasak to dalje od kraja.
- Baritonirani pridjevi na , imaju naglasak to dalje od kraja, osim srednjeg roda pridjeva
na .e, i ,. Pridjevi koji pred , imaju ., t, u steu u akuzativu jednine mukoga
(enskoga) roda i u nominativu, akuzativu i vokativu mnoine srednjega roda .a u a.

b) ac

N. e s.a, a s.a
G. eu s.., .| s..|
D. . s.a et, s.act|
A e s.a, a s.a

- I kod ovih osnova c nestaje, a svi samoglasnici se pri tom onda steu: a + e = .; a + a = a;
a + . = .. U dativu jednine je a umjesto at.
- Meu rijei koje gube osnovno c pripada i jedna e, osnova: ate.,.

RJENIK

a, a.e,, e = zrak
satca, -e,, e = car, cezar
au,, -ue,, e = svjedok, muenik
c., -e,, e = spasitelj
:u, -e,, e = vatra
., -ee,, e = govornik
,.t, ,.te,, = ruka
:a, -e,, e = otac
51
, -e,, = majka
u,a, -e,, = ki
,ac, -e ,, = trbuh
a|, a|ee,, e = mu, mukarac
a,, ae,, e = sol
,.|e,, -eu,, e = pleme, rod
ae,, -eu,, e = dubina
ae,, -eu,, e = teina
.|e,, -eu,, e = novoroene, dijete
.|e,, -eu,, e = narod
.tee,, -eu,, e = lice, oblije,vrsta, lik
.e,, -eu,, e = godina
.e,, -eu,, e = dio, red, komad
.e,, -eu,, e = ud, pjesma
e e,, -eu,, e = gora, brdo
:e,, -eu,, e = mnotvo
.e,, -eu,, e = kraj
.uee,, -eu,, e = la
:ae,, -eu,, e = bol
sae,, -eu,, e = sila
s.a,, -.,, e = meso
,a,, -.,, e = starost
s.a,, -.,, e = rog, krilo vojske
.a,, -ae,, e = znamenje, udo
ate.,, -eu, , = stid
.u,.|,, -., = plemenit
.u,, -., = budalast
:,, -., = pun
.u.e,, -., = mirisav
:ee,, -., = koji do peta see
.|e.,, -., = potreban
u,t,, -., = zdrav
.u|u,, -., = nadaren

ZADAA

1. .,a|e| ut| .,aat, ,aact|, . ,.tt.
2. , u:e , e, sat .| ae.|.| ceu.
3. eu e.t aa|.t| e| ae| .| :ate.| sat a.t| aue| et, suct|.
4. et a|e., :.t.:aeu| eu, a,eu, cu| at, ,u|att| au.|.
5. e etse, eu :ae, eu etse, :ec.u,, .ct| et, :eet, .|.ct|.
6. e Xtce, a|..,. a .a .| s.|.|.
7. .eta,.. | eee| . ,.e|t.
8. eue, .:et.t c.ta sat .aa . ,.|.t eu..

Prevedi na grki!
1. Majka ga nalaae zdravog s mudracima u Hramu.
52
2. Jeahu meso ivotinja s poganima.
3. Plemeniti ljudi sluaju evanelje.
4. ene i mukarci rade na poljima gospodara.
5. Djevojke oblae haljine koje seu do pete.
6. Lai budalastih ljudi vode u grijeh.
7. Nadarena djeca su blago domovine.
8. Svjedoci bijahu puni srdbe i bacahu kamenje na njegovu ker.

53
ETRNAESTA VJEBA

II. Vokalske osnove

1. Osnove na t i .

N. eu|at, at eu|a.t,
G. , eu|a.., .| eu|a..|
D. eu|a.t at, eu|a.ct|
A. | eu|at| a, eu|a.t,
V. . eu|at . eu|a.t,

- Osnova na t dolazi samo u nominativu, akuzativu i vokativu jednine.
- Osnovno se . stee sa samoglasnikom nastavka samo u dativu jednine i u nominativu
mnoine.
- Genitivni su nastavci za naglasak kratki.

2. Osnove na u i .

N. e :,u, et :,.t,
G. eu :,.., .| :,..|
D. . :,.t et, :,.ct|
A. e| :,u| eu, :,.t,
V. . :,u . :,.t,

N. e acu a ac
G. eu ac.., .| ac..|
D. . ac.t et, ac.ct|
A. e acu a ac
V. . acu . ac

54
m.r. sr.r. m.r. sr.r.
N. a,u, a,u a,.t, a,.a
G. a,.e, a,..|
D. a,.t a,.ct|
A. a,u| a,u a,.t, a,.a
V. a,u a,.t, a,.a

- Osnova na u dolazi samo u nominativu, akuzativu i vokativu jednine.
- enski rod pridjeva zavrava na .ta: a,.ta i skalnja se kao c|ata.

3. Osnove na u

N. e t,u, et t,u.,
G. eu t,ue, .| t,u.|
D. . t,ut et, t,uct|
A. e| t,u| eu, t,u,
V. . t,u . t,u.,

- Kod rijei s naglaskom na krajnjem slogu u je dugo pred suglasnicima i nan kraju rijei, a
kratko pred samoglasnicima i u dativu mnoine.
- Akuzativ mnoine zavrava na -u, (od u-|,).
- Vokativ jednine jednak je osnovi.

4. Osnove na dvoglasnike
a) Muke rijei na .u-,

N. e act.u, et act.t,
G. eu act.., .| act..|
D. . act.t et, act.uct|
A. e| act.a eu, act.a,
V. . act.u . act.t,

55
- Sve su rijei na .u, oksitone. U genitivu jednine zavrvaju na .,, a u akuzativu imaju
dugo a.
- Imenica Z.u, se deklinira:
G. ^te,
D. ^tt
A. ^ta
V. Z.u

b) Osamljene dvoglasnike osnove

N. e eu, et e.,
G. eu ee, .| e.|
D. . et et, euct|
A. e| eu| eu, eu,
V. . eu . e.,

N. |au, at |.,
G. , |.., .| |.|
D. |t at, |auct|
A. | |au| a, |au,
V. . |au . |.,

N. e ., et ..,
G. eu .e, .| ..|
D. . .t et, .ct|
A. e| .a eu, .a,
V. . ., . ..,

- Imenica eu, ima pred konsonatskim nastavcima eu, a pred vokalskim e().
- Imenica |au, ima pred konsonatskim nastavcima |au, a pred vokalskim |a = |.
- Imenica ., ima osnovu ..

56
c) enske rijei na .

N. ,.
G. , ,eu,
D. ,et
A. | ,.
V. . ,et

- Rijei na -. su oksitone i ponajvie osobna imena.

RJENIK

at.ct,, -..,, = izbor, sljedba
a|a|ct,, -..,, = spominjanje,
sjeanje
,.|.ct,, -..,, = porijeklo, roenje
,|.ct,, -..,, = spoznaja
eu|at,, -..,, = snaga, mo
a:eu.ct,, -..,, = otkupljenje,
osloboenje
stct,, -..,, = sud
stct,, -..,, = stvaranje
:tct,, -..,, = vjera
:et,, -..,, = grad
:at,, -..,, = djelovanje, injenje
at,, -..,, = red, bojni red
ut,, -..,, = bijes
|uct,, -..,, = narav, priroda
e|t,, -..,, e = zmija
a|.ct,, -..,, = otputanje, oprotenje
t,u,, -ue,, e = riba
u,, ue,, e = svinja
tc,u,, -u e,, = snaga
:,u,, -..,, e = lakat
at.u,, -..,, e = ribar
act.u,, -..,, e = kralj
,e|.u,, -..,, e = roditelj
t..u,, -..,, e = sveenik
s.a.u,, -..,, e = lonar
|e|.u,, -..,, e = ubojica
,aa.u,, -..,, e = pismoznanac,
pisar
acu, -..,, e = mjesto
a,u,, -.ta, -u = brz, hitar
eu,, ee,, e = govedo
|au,, |..,, = brod
.,, .e,, e = junak
,., ,eu,, = jeka
âute = David
:eue,, -eu, e = bogatstvo
:ec|.. = pribliavam, prinosim
|e.eat = bojim se
57
ZADAA

1. .,e.| ,a | a|.ct| .| aat.| .| eta eu atae, Xtceu .
2. et :ate., .aa|e| e| t,u| .s eu ueae,.
3. et ,aa.t, ..,e|, et ..:e| | u,a.a eu act..,.
4. auet eus .,t|.cse| a a eu :e|eu.
5. eue :et.t. .t, | .| a|a|ct|.
6. .|.e| au. eu, .|e..t, sat .ae| aueu, :aa eu, :eea, aueu.
7. et e. ,e|.t, aueu eus ,t|.cseuct|, et ..|. .| :e.t.
8. eus ,a| .,.t, et .s eu c:.ae, âute .,.at e Xtce,;

Prevedi na grki!
1. Nosite terete!
2. Donaahu djecu Isusu i blagoslivljae ih.
3. U Crkvi pjevahu i ekahu osloboenje.
4. Sudovi kralja bijahu protiv robova.
5. Bojahu se sljedbi koje navijetahu propast svijeta.
6. Utemeljenje naega grada bijae razlog velike sveanosti.
7. Pismoznanci ne pouavahu narod o roenju Sina Bojega.
8. Brze glasnike odailjahu sveenici iz Hrama.

58
PETNAESTA VJEBA

Futur

- Osnova sigmatskog futura se tvori tako da se glagolskoj osnovi doda c: u uc.
- Sigmatski futur imaju sve osnove koje zavravaju na samoglasnike ili na bezvune
suglasnike:
1.) Glagoli s osnovom na samoglasnik:
- Kod ovih glagola se samoglasnik osnove produljuje ispred sigme u futuru:
. postaje
e postaje .
a postaje , no ako je ispred nje ., t i onda je a .
2.) Glagoli s osnovom na bezvuni suglasnik:
- Sigma se stapa sa samoglasnikom dajui sloeni suglasnik:
s, ,, , + c =
:, , | + c =
- Dentali (, e, ) pred sigmom ispadaju, no ako je jo ispred dentala | svejedno ispadaju ali
se prethodni samoglasnik produljuje (c:.|e., fut. c:.tc.).
3.) Glagoli s osnovom koja zavrava na tekue (, ) ili nosne (, |) suglasnike:
- Kod ovih glagola govorimo o asigmatskom futuru; u svojim oblicima on je identian
prezentu stegnutih glagola na . ..

1. Sigmatski futur

u.
Indikativ Optativ
aktiv medij aktiv medij
uc. uceat ucett ucet|
uc.t, uc ucet, ucete
uc.t uc.at ucet ucete

uce.| uce.a ucet.| ucet.a
uc.. uc.c. ucet. ucetc.
uceuct| uce|at ucet.| ucet|e
59
Particip
aktiv medij
uc.|, uceuca, uce| uce.|e,, uce.|, uce.|e|

Infinitiv
aktiv medij
uc.t| uc.cat

Futur nema konjunktiv i imperativ.

2. Asigmatski futur

st|.
Indikativ Optativ
st|. st|euat st|et| st|et|
st|.t, st| st|et, st|ete
st|.t st|.tat st|et st|ete

st|eu.| st|eu.a st|et.| st|et.a
st|.t. st|.tc. st|et. st|etc.
st|euct| st|eu|at st|et.| st|et|e

Particip
aktiv medij
st|.|, st|euca, st|eu| st|eu.|e,, st|eu.|, st|eu.|e|

Infinitiv
aktiv medij
st|.t| st|.tcat

3. Futur glagola .t|at

60
jednina mnoina
.ceat .ce.a
.c .c.c.
.cat .ce|at

4. :a,, :aca, :a|

jednina mnoina
N. :a, :aca :a| :a|., :acat :a|a
G. :a|e, :ac, :a|e, :a|.| :ac.| :a|.|
D. :a|t :ac :a|t :act| :acat, :act|
A. :a|a :aca| :a| :a|a, :aca, :a|a
V. :a, :aca :a| :a|., :acat :a|a

- :a, naglauje izuzetno u genitivu mnoine :a|.| i dativu mnoine :act|. enski rod
:aca se skalnja kao \euca. Srednji rod pokazuje istu osnovu.

RJENIK

aets.. = inim nepravdu, vrijeam
a,ta,. = posveujem
a,. = vladam (s gen.)
a|et,. = otvaram
a,ea,. = kupujem
a:a,. = odvodim
a:esau:. = otkrivam
aca,. = nosim, prenosim
etase|.. = posluujem
et.s. = progonim
.,,t,. = pribliavam (se)
.sse:. = izrezujem
.... = smilujem se
.|eu. = oblaim
.ue,.. = hvalim, blagoslivljem
.:t,. = nadam se
.eta,. = pripremam
aua,. = udim se
saat,. = istim
sau:. = pokrivam, sakrivam
saets.. = stanujem
su:. = skrivam
:e|.u. = prorokujem
et = da, jer
.,e,, -eu, e = neprijatelj
e|e,.|,, -., = jedinoroeni
61
ZADAA

1. et :ate., .|euceuct a tata.
2. a|et.t eu, e|aeu, .| u|.|, et cu|a,e|at .| cu|a,.,.
3. :.. :e, aueu, ce|eu, sat :e|a,, a eus aseuceuct| aueu, et
utet Ìca.
4. a.. .| tc,u.|, et saetseuct .s.t|| | ,|.
5. :e|.uc.t, . a. eu .eu :a|a a ,a|e.|a.
6. et etase|et , .sscta, et.e|at u:e .| .,.|.
7. ae.a .ue,.t| e| .e| sat e| ute| e| e|e,.|.
8. e act.u, sat act.ta aueu .,,teuct| ut|.

Prevedi na grki!
1. Kupit emo kruh siromanima.
2. Gospodin e se smilovati svim ljudima.
3. Odvest e razbojnike i ubojice na sud.
4. Nosit emo darove u Hram na dan sjeanja na djela Boja.
5. Znamenja i udesa otkrit e nam knjiga Otkrivenja.
6. Stanovat emo u gradu svetih i oblait emo lijepe haljine.
7. Oni koji ine nepravdu bit e progonjeni.
8. Nadat emo se protiv svake nade da dolazi kralj slave.

62
ESNAESTA VJEBA
Osnova slabog aorista

- Od te osnove izvodi se slabi (ili prvi) aorist aktivni i medijalni.

1. Sigmatski oblik

u.
Indikativ Konjunktiv
.uca .uca| uc. uc.at
.uca, .uc. uc, uc
.uc. .ucae uc ucat

.uca.| .uca.a uc..| uc..a
.uca. .ucac. uc. ucc.
.uca| .uca|e uc.ct| uc.|at

Optativ Imperativ
ucatt ucat|
ucat, ucate uce| ucat
ucat ucate uca. ucac.

ucat.| ucat.a
ucat. ucatc. uca. ucac.
ucat.| ucat|e uca|.| ucac.|

Particip
aktiv medij
uca,, ucaca, uca| uca.|e,, uca.|, uca.|e|

63
Infinitiv
aktiv medij
ucat ucacat

2. Naknadni oblik

|at|.
.||a .||a| ||. ||.at
.||a, .||. ||, ||
.||. .||ae || ||at

.||a.| .||a.a ||..| ||..a
.||a. .||ac. ||. ||c.
.||a| .||a|e ||.ct| ||.|at

Optativ Imperativ
||att ||at|
||at, ||ate ||e| ||at
||at ||ate ||a. ||ac.

||at.| ||at.a
||at. ||atc. ||a. ||ac.
||at.| ||at|e ||a|.| ||ac.|

Particip
aktiv medij
||a,, ||aca, ||a| ||a.|e,, ||a.|, ||a.|e|

Infinitiv
aktiv medij
||at ||acat
64
- Verba vocalia i muta razlikuju osnovu sigmatskoga aorista od osnove sigmatskoga futura
samo dodatkom glasa a.
- Osnove na , , |, koje imaju futur bez c, izbacuju c i u slabom aoristu, tako nastaje
naknadni (supletorski) oblik, produljuje se samoglasnik osnove i to:
a se iza t i produljuje u a inae
. u .t
t u t
u u u

RJENIK

acc. = nareujem
:acc. = inim
|uacc. = uvam
csa|eat,. = sablanjavam
a|a|. = uim
:t|. = pijem
:t:. = padam
a|e,, -eu , e = janje
:eae,, -eu, e = rijeka
:ete|, -eu, e = aa

ZADAA

1. .et.a| eu, ca,, et a:,e| a :eaa.
2. et e. :.,et .:tc.uca| . e,. eu Xtceu.
3. .:.a, eu, ..|a, a,eacat a tata.
4. c.ce| e| ae.|e| a:e .| aat.|.
5. c.,. e| ae| ceu a:e .| .,.|.
6. .saatca.| aueu, .| . :ea..
7. e eteacsae, .auac. | ce|ta| .| a.|.
8. acace| e :ete| a:e , aacc,.

Prevedi na grki!
1. Prorok zapovjedi siromahu da se oisti u rijeci.
2. U one dane su suci sudili narod.
3. Gospodin posla anela svoga k djevici.
65
4. Popie vino i pojedoe kruh.
5. Iz ae pijemo krv Janjeta koje spasava grenike.
6. Oni koji grijee ue brzo.
7. uvahu starce, ene i djecu od neprijatelja.
8. Oni koji zapovijedaju padahu u skuptini.

66
SEDAMNAESTA VJEBA

1. Jaka aorisna osnova

- Od ove osnove se izvodi jaki (ili drugi) aorist aktivni i medijalni.
- Tvori se direktno iz glagolske osnove uz dodatak tematskog vokala.

:t:.
.:.ce| .:.ce| :.c. :.c.at
.:.c., .:.ceu :.c, :.c
.:.c. .:.c.e :.c :.cat

.:.ce.| .:.ce.a :.c..| :.c..a
.:.c.. .:.c.c. :.c. :.cc.
.:.ce| .:.ce|e :.c.ct| :.c.|at

Optativ Imperativ
:.cett :.cet|
:.cet, :.cete :.c. :.ceu
:.cet :.cete :.c.. :.c.c.

:.cet.| :.cet.a
:.cet. :.cetc. :.c.. :.c.c.
:.cet.| :.cet|e :.ce|.| :.c.c.|

Particip
aktiv medij
:.c.|, :.ceuca, :.ce| :.ce.|e,, :.ce.|, :.ce.|e|

67
Infinitiv
aktiv medij
:.c.t| :.c.cat

2. Korjeniti ili bestematski aorist

- Budui da takvi aoristi postaju neposredno od glagolske osnove (korijena) bez tematskoga
samoglasnika, zovu se korjeniti ili bestematski aoristi.
- Samoglasnik ostaje dug u indikativu, imperativu i infinitivu, a pokrauje se pred
samoglasnicima (u konjunktivu i optativu) i pred |.

Indikativ

at|. c.||uat ,t|.cs. eueat
1. .| .c| .,|.| .eu|
2. ., .c, .,|., .eu,
3. . .c .,|. .eu

1. ..| .c.| .,|..| .eu.|
2. .. .c. .,|.. .eu.
3. .ca| .cca| .,|.ca| .euca|

Konjunktiv

1. . c. ,|. eu.
2. , c, ,|., eu,
3. c ,|. eu

1. ..| c..| ,|..| eu..|
2. . c. ,|.. eu.
3. .ct| c.ct| ,|.ct| eu.ct|

Optativ
68
1. at| c.t| ,|et|
2. at, c.t, ,|et,
3. at c.t ,|et

1. at.| c.t.| ,|et.|
2. at. c.t. ,|et.
3. atca| c.tca| ,|etca|

Imperativ

2. t ct ,|.t eut
3. . c . ,|.. eu.

2. . c. ,|.. eu.
3. a|.| c.|.| ,|e|.| eu|.|

Particip

a,, aca, a| c.t,, c.tca, c.| ,|eu,, ,|euca, ,|e| eu,, euca, eu|

Infinitiv

|at c|at ,|.|at eu|at

RJENIK

ea. = vidim
.|a|t,. = pokazujem, oitujem
saast|. = osuujem
|.|.. = zovem, viem
a:a,,.. = javljam
at.. = uzimam, biram
e|.t. = dugujem
At,u:e,, -eu, = Egipat
'H.e,, -eu, e = Herod
sate ,, -eu, e = vrijeme, trenutak, as
st|, -,, = krevet
s., -,, = selo
\ata, -a,, = Marija
a,ata, -a,, = ma
69
caue,, -eu, e = kri
cat.,, -eu, e = vojnik
|atcate,, -eu, e = farizej
|u , -,, = pleme
eueat = potapam se
at|. = idem
,a, -a,, = udovica
ua, -a,, = vrata
|u|te,, -eu, e = mladoenja
:aautse,, -eu , e = uzet
eu|ae,, 3 = moan, mogu
.,, e. = kada

ZADAA

1. ..| .t, e t.e| .| .s.t| .a.
2. ... a :ateta :e, ..
3. ,a,e.| e| e,e| .t, | cu|a,.,|.
4. et aat .ae| :ea a:e .| a:ece.|.
5. .c,.| a tta eu ae.|eu.
6. ., e. seuca| aua, ..t|a| .| . :e.t.
7. et cat.at .te| e| caue|.
8. |.,se.| eu, teu, a:e , aacc,.

Prevedi na grki!
1. Upoznaj sebe samoga!
2. U Egiptu vidjee velike gradove i sela.
3. Farizeji osuivahu udovice na gradskim vratima.
4. Marija pokaza svoga Sina koji bijae na kriu.
5. Uenici noahu krevet uzetoga ovjeka.
6. U trenutku smrti podie svoje oi prema nebu.
7. Bacie maeve i odabrae put mira.
8. Uenici Isusovi, upoznajte put kria!

70
OSAMNAESTA VJEBA

Perfekt i pluskvamperfekt aktivni

- Bitni znak perfektne osnove je reduplikacija. Ona pripada osnovi i ostaje u svim nainima,
infinitivima i participima.
- Ako glagol poinje sa suglasnikom reduplikacija je u tom, da se poetni suglasnik s . stavi
pred osnovu.
Ali treba imati na umu:
- Haknuti se glas zamjenjuje srodnim tvrdim: u. .usa.
- Ako glagol poinje s dva suglasnika, ponavlja se samo prvi i to samo ako je eksplozivan, a
za njim , , |, (muta cum liquida): ,a|. ,.,a|a.
Za reduplikaciju se inae stavlja samo .: c.|a|e. .c.|a|.sa.
Osnove koje poinju s imaju samo ., a se podvostruava: t:. .t|a.
- Poetni se samoglasnici produljuju kao u temporalnom augmentu.
Neke osnove koje poinju s a, . ili e imaju umjesto produljivanja tzv. atiku reduplikaciju, tj.
poetni se samoglasnik sa suglasnikom ponavlja, a samoglasnik se drugoga sloga produljuje:
aseu. assea
.,.t. .,,ea
..,,. ..,at
eu. e.u,at.
- Reduplikacija ima isto mjesto unutar rijei kao i augment.

1. Perfekt slabi aktivni

- Slabi perfekt se izvodi od reduplicirane osnove dodavanjem sloga sa.
- Slabi perfekt imaju sva verba vocalia, a od verba muta osobito verba dentalia, pa preteno
verba liquida.
- to se tie samoglasnika na kraju osnove, slabi perfekt se dri sigmatskoga futura i aorista.
- Osnove na dentale (, e, ) izbacuju te suglasnike ispred s.
- Osnove na likvide se ne mijenjaju. Jednoslone osnove na i koje u osnovnom slogu
imaju ., pretvaraju ga u slabom perfektu u a.
- Kraemu obliku bez | pridjevaju sa ove osnove na |: st |., st|. i .t|..
71
- Glagol a. ima perfekt s metatezom: .sa.

u.
Indikativ Konjunktiv Optativ Imperativ
.usa .us. .usett
.usa, .us, .uset, .us.
.us. .us .uset .us..

.usa.| .us..| .uset.|
.usa. .us. .uset. .us..
.usact .us.ct| .uset.| .use|.|

Particip Infnitiv
.us.,, -uta, -e, .us.|at

2. Perfekt jaki aktivni

- Jaki perfekt se izvodi neposredno od reduplicirane osnove dodavanjem samoglasnika a.
- Za samoglasnik u osnovnom slogu vrijede ova pravila:
1. nepromijenjen ostaje dug samoglasnik, a kratki samo u nekim osnovama koje se zavravaju
na aspiratu.
2. Kratki samoglasnici se mijenjaju tako da dolaze u vii prijevojni stupanj:
a u a ili
. u e
t u et
u u .u.
- Posebna je vrsta jakoga perfekta haknuti koji se moe izvoditi samo od osnova koje
zavravaju na bezvune grlene ili usnene, pa onda imamo:
1. Mnoge osnove na s, , pretvaraju te svoje krajnje suglasnike u ,, a :, u |, samoglasnici
ostaju nepromijenjeni.
2. Samoglasnik se mijenja u haknuti, a mijenja se i samoglasnik u ovim glagolima:
s.:. s.se|a
:.:. :.:e|a
72
.:. .e|a
cu.,. cu|.te,a.

,t|eat
,.,e|a ,.,e|. ,.,e|ett
,.,e|a, ,.,e|, ,.,e|et, ,.,e|.
,.,e|. ,.,e| ,.,e|et ,.,e|..

,.,e|a.| ,.,e|..| ,.,e|et.|
,.,e|a. ,.,e|. ,.,e|et. ,.,e|..
,.,e|act ,.,e|.ct| ,.,e|et.| ,.,e|.|

Particip Infnitiv
,.,e|.,, -uta, -e, ,.,e|.|at

3. Pluskvamperfekt aktivni

- Pluskvamperfekt dobiva pred perfektnom osnovom augment, a nastavci su sekundarni.
- Meu perfektnu osnovu i nastavak umee se u jednini .t, a u mnoini samo ..

..us.t| .,.,e|.t|
..us.t, .,.,e|.t,
..us.t .,.,e|.t

..us..| .,.,e|..|
..us.. .,.,e|..
..us.ca| .,.,e|.ca|

RJENIK

st|. = nagibam
.t|. = napinjem
s.:. = kradem
.:. = obraam
73
u . = rtvujem
c.|a|e. = ovjenavam
..,,. = grdim, dokazujem, kanjavam
eu. = kopam

ZADAA

1. a .| .tc. .t, e t.e|.
2. s.set|.sact e| a,te| e:e|.
3. asatet et tee|., sat :tc.uca|.,.
4. a| , eate|ta ..u.t.
5. e .e, .ts. eue eta ceae, :a|.| .| :e|.|.
6. .t, succe.| e| Xtce|.
7. ..asa, . sat :.:tc.usa,.
8. .tee| e| etse| .| . |.t.

Prevedi na grki!
1. Niste sluali moga oca.
2. Upoznaste onoga koji naini nebo i zemlju.
3. Onaj koji ima ui neka uje.
4. Svaki uenik koji doe k meni ima vjeni ivot.
5. Majka i braa njegova su doli k tebi.
6. Svaki koji vjeruje postat e dijete Boje.
7. Doi e Duh Sveti na one pogane koji trae Boga.
8. Oe na koji jesi na nebesima.

74
DEVETNAESTA VJEBA

Perfekt i pluskvamperfekt medijalni i pasivni, futur egzaktni

1. Perfekt medijalni i pasivni

- Perfekt medijalni i pasivni nastaje tako, da se redupliciranoj glagolskoj osnovi dodaju
primarni nastavci.
- Infinitiv i particip imaju uvijek naglasak na pretposljednjem slogu.
- Sa samoglasnicima biva isto to i u slabom perfektu.
- Krajnji suglasnici konsonantskih osnova mijenjau se po glasovnim pravilima:
1.) Pred svakim nastavkom koji poinje s glasom , mijenja se svaki:
grleni u ,
usneni u
zubni (i |) u c
2.) Pred c od nastavka cat, ce mijenja se svaki:
grleni u s
usneni u :
zubni (osim |) se izbacuje
3.) Pred mijenja se svaki:
grleni u s
usneni u :
zubni (osim |) u c
4.) c od c ispada izmeu suglasnika, a zatim se mijenja svaki:
grleni u ,
usneni u |
zubni (osim |) u c
|, i ostaju nepromijenjeni pred koje je postalo od c.
- Nastavak za 3. lice mnoine |at ne primaju konsonantske osnove, te se ono opisuje
participom toga perfekta i glagolom .tct(|).
- esto se kod vokalskih osnova pred nastavcima, koji poinju s glasovima ili , umee c;
osobito kod onih osnova kojima samoglasnik ostaje kratak.
75
- Konjunktiv i optativ postaju opisno od participa toga perfekta i oblika glagola .tt.

u.
.uat .u.|e, . .u.|e, .t|
.ucat , .t, .uce
.uat .t .uc.

.u.a .u.|et ..| .u.|et .t.|
.uc. . .t. .uc.
.u|at .ct| .tca| .uc.|

Particip Infinitiv
.u.|e,, -, -e| .ucat

Verba muta

:a. ,a|. :.t.
Indikativ
:.:a,at ,.,aat :.:.tcat
:.:aat ,.,aat :.:.tcat
:.:asat ,.,a:at :.:.tcat

:.:a,.a ,.,a.a :.:.tc.a
:.:a,. ,.,a|. :.:.tc.
:.:a,.|et .tct ,.,a.|et .tct :.:.tc.|et .tct

Imperativ
:.:ae ,.,ae :.:.tce
:.:a,. ,.,a|. :.:.tc.

:.:a,. ,.,a|. :.:.tc.
:.:a,.| ,.,a|.| :.:.tc.|
76
Infinitiv
:.:a,at ,.,a|at :.:.tcat

Verba liquida

|at|. a,,..
Indikativ
:.|acat ,,.at
:.|a|cat ,,.cat
:.|a|at ,,.at

:.|ac.a ,,..a
:.|a|. ,,..
:.|ac.|et .tct ,,..|et .tct

Imperativ
:.|a|ce ,,.ce
:.|a|. ,,..

:.|a|. ,,..
:.|a|.| ,,..|

Infinitiv
:.|a|at ,,.at

2. Pluskvamperfekt medijalni i pasivni

u. :a. ,a|. :.t.
..u| .:.:a,| .,.,a| .:.:.tc|
..uce .:.:ae .,.,ae .:.:.tce
..ue .:.:ase .,.,a:e .:.:.tce

..u.a .:.:a,.a .,.,a.a .:.:.tc.a
..uc. .:.:a,. .,.,a|. .:.:.tc.
..u|e :.:a,.|et ca| ,.,a.|et ca| :.:.tc.|et ca|
77
|at|. a,,..
.:.|ac| ,,.|
.:.|a|ce ,,.ce
.:.|a|e ,,.e

.:.|ac.a ,,..a
.:.|a|. ,,..
:.|ac.|et ca| ,,..|et ca|

3. Futur egzaktni

- Pasivni postaje tako da se redupliciranoj osnovi dodaje c, a spree se kao medijalni futur.
- Aktivni se opisuje participom perfekta aktivnog i futurom glagola .tt.

ZADAA

1. :.,e, e. t, e|eat Aa,ae, ..e :e, e| etse| aueu.
2. .t, e. succe.| Xtce| .cau..|e|.
3. .e| ,a .s eu :ae, sat .ua .t, e| sece|.
4. .| at, .at, auat, .s eu .eu ,at, ,.,e|.|.
5. aa | aata| eus .,|.| .t eta |eeu.
6. t eu| .eu.|;
7. au. :etceuct|, a .euct|, sa., ,.,a:at.
8. .a aua seuca e,eu :eeu .| . eua|. .,e|.|.

Prevedi na grki!
1. U onaj dan doe aneo u grad.
2. Neki uenici ne povjerovahu ueniku koji vidje Gospodina.
3. Mene ne primate, ni rije Boju koju sam uo.
4. Ovo vam napisah po milosti koju imam.
5. Ljudi iz svih naroda pod nebom doi e i jesti s nama.
6. Duh Sveti doe na sve koji bijahu sabrani.
7. Uenie, vjeruje li u mene?
8. to sam napisao, napisao sam.
78
DVADESETA VJEBA

Aorist i futur pasivni, glagolski pridjevi

1. Jaka pasivna osnova

- Jaka pasivna osnova postaje od glagolske dodatkom glasa .
- Osobni su nastavci u pasivnom aoristu aktivni, a u pasivnom futuru medijalni.
- Osnovno se pred vokalima (u konjunktivu i optativu) i pred | (u imperativu, participu)
pokrauje u ., koje se u konjunktivu stee s konjunktivnim samoglasnicima, a u optativu se
slae u .t.
- Infinitiv zavrava na |at i uvijek je properispomenon, a particip je u nominativu mukoga i
srednjega roda uvijek oksitonon.

Jaki pasivni aorist

|at|.
.|a|| |a|. |a|.t|
.|a|, |a|, |a|.t, |a|t
.|a| |a| |a|.t |a|.

.|a|.| |a|..| |a|.t.|
.|a|. |a|. |a|.t. |a|.
.|a|ca| |a|.ct| |a|.tca| |a|.|.|

Particip Infinitiv
|a|.t,, |a|.tca, |a|.| |a||at

Jaki pasivni futur

Indikativ: |a| ceat
Optativ: |a|cet|
79
Infinitiv: |a|c.cat
Particip: |a|ce.|e,, -, -e|

2. Slaba pasivna osnova

- Slaba pasivna osnova postaje od glagolske dodatkom sloga .
- Nastavak za 2. lice jednine imperativa je -t.
- Ispred se produljuju samoglasnici vokalskih osnova.

Slabi pasivni aorist

u.
.u| u. u.t|
.u, u, u.t, ut
.u u u.t u.

.u.| u..| u.t.|
.u. u. u.t. u.
.uca| u.ct| u.tca| u.|.|

Particip Infinitiv
u.t,, u.tca, u.| u|at

Slabi pasivni futur

Indikativ: u ceat
Optativ: ucet|
Infinitiv: uc.cat
Particip: uce.|e,, -, -e|

3. Glagolski pridjevi

80
- Glagolski pridjev ue,, - , -e| se izvodi iz glagolske osnove nastavkom e te ima
znaenje participa perfekta pasivnog ili pokazuje to je mogue.
- Glagolski pridjev u.e,, -a, -e| se izvodi od glagolske osnove nastavkom .e koji se
nikada ne stee, te pokazuje to mora biti.

ZADAA

1. .a aua .| :act et, a:eceet,.
2. :a|., et t,u., .ca| .t, e ue..
3. .| .s.t| .a :a, e ae, sc.at a,te, . sut..
4. et |.set .,.ce|at .| .a stc.., |.| eu a,,.eu.
5. at ,u|ats., :a.sca| u:e .| a|e.| au.|.
6. :etc. a aa eu aseuc|at u:e eu act..,.
7. .s. a|e|., u:e .| ce|.| eu at.|e, eueu.
8. .c..| ,att eta .ae, .eu.

Prevedi na grki!
1. To bi reeno na usta Davidova.
2. Isus bi voen Duhom u brda.
3. Ugledavi ih govorae im o kraljevstvu Bojem.
4. To vam napisah po milosti koja bi primljena od Boga.
5. Sin ovjeji doi e u slavi Oevoj.
6. Odgovorie uenici i odoe u Hram.
7. Doite k meni svi koji vjerujete u Boga.
8. Tvoja majka i tvoja braa su doli k tebi.

81
DVADESET I PRVA VJEBA

Glagoli na t

1. Prvi razred glagola na t
tt
Prezent Imperfekt
Aktiv
tt t. t.t| .t|
t, t, t.t, t.t .t.t,
tct| t t.t t.. .t.t

t..| t..| t.t.| .t..|
t.. t. t.t. t.. .t..
t.act| t.ct| t.tca| t.|.| .t.ca|

Particip Infinitiv
t.t, t.tca t.| t.|at

Medij i pasiv
Indikativ Konjunktiv Optativ Imperativ Imperfekt
t.at t.at t.t| .t.|
t.cat t t.te t.ce .t.ce
t.at tat t.te t.c. .t.e

t..a t..a t.t.a .t..a
t.c. tc. t.tc. t.c. .t.c.
t.|at t.|at t.t|e t.c.| .t.|e

Particip Infinitiv
t..|e, - -e| t.cat

82
Aorist
Aktiv
.sa . .t|
.sa, , .t, .,
.s.| .t ..

...| ..| .t.|
... . .t. ..
..ca| .ct| .tca| .|.|

Particip Infinitiv
.t, .t ca .| .t|at

Medij
..| .at .t|
.eu .te eu
..e at .te .c.

...a ..a .t.a
..c. c. .tc. .c.
..|e .|at .t|e .c.|

Particip Infinitiv
..|e, - -e| .cat

83
ete.t
Prezent Imperfekt
Aktiv
ete.t ete. eteet| .eteeu|
ete., ete., eteet, eteeu .eteeu,
ete.ct ete. eteet etee. .eteeu

etee.| ete..| eteet.| .etee.|
etee. ete.. eteet. etee. .etee.
eteeact| ete.ct| eteetca| etee|.| .eteeca|

Particip Infinitiv
eteeu, eteeuca etee| etee|at

Medij i pasiv
eteeat ete.at eteet| .etee|
eteecat ete. eteete eteece .eteece
eteeat ete.at eteete eteec. .eteee

etee.a ete..a eteet.a .etee.a
eteec. ete.c. eteetc. eteec. .eteec.
etee|at ete.|at eteet |e eteec.| .etee|e

Particip Infinitiv
etee.|e, - -e| eteecat

84
Aorist
Aktiv
.e.sa e. eet|
.e.sa, e., eet, ee,
.e.s.| e. eet ee.

.ee.| e..| eet.|
.ee. e.. eet. ee.
.eeca| e.ct| eetca| ee|.|

Particip Infinitiv
eeu,, eeuca, ee| eeu|at

Medij
.ee| e.at eet|
.eeu e. eete eeu
.eee e.at eete eec.

.ee.a e..a eet.a
.eec. e.c. eetc. eec.
.ee|e e.|at eet|e eec.|

Particip Infinitiv
ee.|e, - -e| eecat

ZADAA

1. eu t.act e| u,|e| u:e e| eete|, a .:t | u,|ta|, sat a:.t
:act| et, .| etsta.
2. e 'H.e,, saca, e| Ì.a|||, ..e aue| .| |uas.
85
3. | .| . e:. |.te| sat|e|, .| . eue.t, ...
4. .|eeu| ,a c., et a|.:e, auc.e, .t.
5. e ,a .e, ete.ct e :|.ua e a,te| et, ateuct| aue|.
6. e :a a,a:a e| ute|, sat :a|a e.e.s.| .| ,.tt aueu.
7. .| at, .c,aat, .at, :aae.c.t ae.|e, ae.|e| .t, a|ae|.
8. .,. :a.ae| a:e eu suteu, e sat :a.e.sa ut|.

Prevedi na grki!
1. Bog e dati onima koji vjeruju u ime njegova Sina.
2. Duh Sveti nee doi na pogane.
3. Onome koji pozna Boga i njegove rijei govori, njemu Bog daje svoga Duha.
4. Ovo je Sin moj kojemu dadoh svu vlast na nebu i na zemlji.
5. Dajte i bit e vam dano.
6. Na trgove stavljahu djecu i nemone.
7. Uzima to ne stavi, i anje to ne posija.
8. Svjetiljka se stavlja na svijenjak.

86
DVADESET I DRUGA VJEBA

tct

Prezent Imperfekt
Aktiv
tct tc. tcat| tc|
tc, tc, tcat, tc tc,
tcct| tc tcat tca. tc

tca.| tc..| tcat.| tca.|
tca. tc. tcat. tca. tca.
tcact| tc.ct| tcatca| tca |.| tcaca|

Particip Infinitiv
tca, tcaca tca| tca|at

Medij i pasiv
tcaat tc.at tcat| tca|
tcacat tc tcate tcace tcace
tcaat tcat tcate tcac. tcae

tca.a tc..a tcat.a tca.a
tcac. tcc. tcatc. tcac. tcac.
tca|at tc.|at tcat|e tcac.| tca|e

Particip Infinitiv
tca.|e, - -e| tcacat

87
Aorist
Aktiv
.c| c. cat|
.c, c, cat, ct
.c c cat c.

.c.| c..| cat.|
.c. c. cat. c.
.cca| c.ct| catca| ca|.|

Particip Infinitiv
ca,, caca, ca| c|at

tt

Prezent Imperfekt
Aktiv
tt t. t.t| t.t|
t, t, t.t, t.t t.t,
tct| t t.t t.. t.t

t..| t..| t.t.| t..|
t.. t. t.t. t.. t..
tact| t.ct| t.tca| t.|.| t.ca|

Particip Infinitiv
t.t, t.tca t.| t.|at

88
Medij i pasiv
t.at t.at t.t| t.|
t.cat t t.te t.ce t.ce
t.at tat t.te t .c. t.e

t..a t..a t.t.a t..a
t.c. tc. t.tc. t.c. t.c.
t.|at t.|at t.t|e t .c.| t.|e

Particip Infinitiv
t..|e, - -e| t.cat

Aorist
Aktiv
sa . .t|
sa, , .t, .,
s.| .t ..

.t.| ..| .t.|
.t. . .t. ..
.tca| .ct| .tca| .|.|

Particip Infinitiv
.t, .tca .| .t|at

89
Medij
.t| .at .t|
.tce .te eu
.te at .te .c.

.t.a ..a .t.a
.tc. c. .tc. .c.
.t|e .|at .t|e .c.|

Particip Infinitiv
..|e, - -e| .cat

ZADAA

1. |ee| eu saa,eu.| eta , :tc..,, aa |ee| tca|e.|.
2. e ute, eu a|.:eu cc.t a :eaa .s e.t.| aueu.
3. sat :ecsa.ca.|e, :atete| .cc.| aue .| .c. au.|.
4. teeu .csa .:t | ua|.
5. e .:t | sa| ,| c:a.t,, eue, .ct| e e| e,e| aseu.| sat cu|t.t,.
6. teeu .t, a|sa.| :a|a sat seeusa.| cet.
7. ac.t, .s|e|, a|t.|at cet at aatat.
8. .t|| a|tt ut|.

Prevedi na grki!
1. Ostavivi mree pooe za njim.
2. I otpusti nam duge nae, kako i mi otpustismo dunicima svojim.
3. Mnotvo bacae novac u Hram.
4. Veliki potres nasta u moru.
5. Ljudi grade kue.
6. Uenici uvi to bijahu se prestraili.
7. U kui Oca mojega ima mnogo stanova.
8. Siao sam s neba.
90
DVADESET I TREA VJEBA

Ostali glagoli na t

|t

Prezent Imperfekt
|t |. |at| .||
|, |, |at, |at .|ca
|ct| | |at |a. .|

|a.| |..| |at.| .|a.|
|a. |. |at. |a. .|a.
|act| |.ct| |at.| |a|.| .|aca|

Particip Infinitiv
|a, ili |acs.| |a|at

.tt

Prezent Imperfekt
.tt t. tett a
.t t, tet, tt .t,
.tct t tet t. .t

t.| t..| tet.| .|
t. t. tet. t. .
tact| t.ct| te.| te|.| ca|

Particip Infinitiv
t.|, teuca, te| t.|at
91
- Indikativ prezenta ima uvijek futursko zanenje.
- Optativ, infinitiv i particip imaju i futursko i prezentsko znaenje.

s.tat

Prezent Imperfekt
Indikativ Imperativ
s.tat .s.t|
s.tcat s.tce .s.tce
s.tat s.tc. .s.te

s.t.a .s.t.a
s.tc. .s.tc.
s.t|at s.tc.| .s.t|e

Particip Infinitiv
s.t.|e,, -, -e| s.tcat

saat

Prezent Imperfekt
Indikativ Imperativ
saat .sa|
sacat sace .sace
saat sac. .sae

sa.a .sa.a
sac. sac. .sac.
sa|at sac.| .sa|e

Particip Infinitiv
sa.|e,, -, -e| sacat

92
Prvom razredu glagola na t pripadaju jo (kao tct):
1. e|t|t
2. (.-):t:t
3. (.-):t:t
4. a,aat
5. eu|aat
6. .:tcaat
7. s.aat

ZADAA

1. t ... et eeu|at sa,. :aae.c. aue|;
2. et e. .cca| au. tase|a a,uta.
3. e. :aaaa|.t aue| e etaee, .t, | a,ta| :et|.
4. sat tcct| aue| .:t e :.u,te| eu t.eu.
5. a,euct| e. et ,aa.t, ,u|atsa sat cca|., au| .| .c. .,euct|
au..
6. eteacsa., au ,u| sa.t.:at et,.ue.|.
7. :aaa.| eu, a|ea, .tc.t .t, e t.e|.
8. eu eu|a|at euet a:tc|at.

Prevedi na grki!
1. Dajte slavu Bogu!
2. uh veliko mnotvo onih koji govore istinu.
3. Ne moete doi k Ocu mojemu.
4. Vidim otvoreno nebo i Sina ovjejeg koji sjedi na prijestolju.
5. Trait ete me i neete me nai.
6. Oproteni su ti grijesi, idi u miru.
7. Tko moe opratati grijehe na zemlji?
8. Ispunit emo svu pravednost i zapovijed ljubavi.

93
DVADESET I ETVRTA VJEBA

1. Drugi razred glagola na t

e.ts|ut

Prezent Imperfekt
Aktiv
e.ts|ut e.ts|u. e.ts|uett .e.ts|u|
e.ts|u, e.ts|u, e.ts|uet, e.ts|u .e.ts|u,
e.ts|uct| e.ts|u e.ts|uet e.ts|u. .e.ts|u

e.ts|u.| e.ts|u..| e.ts|uet.| .e.ts|u.|
e.ts|u. e.ts|u. e.ts|uet. e.ts|u. .e.ts|u.
e.ts|uact| e.ts|u.ct| e.ts|uet.| e.ts|u|.| .e.ts|uca|

Particip Infintiv
e.ts|u,, e.ts|uca, e.ts|u| e.ts|u|at

Prezent Imperfekt
Medij i pasiv
e.ts|uat e.ts|u.at e.ts|uet| .e.ts|u|
e.ts|ucat e.ts|u e.ts|uete e.ts|uce .e.ts|uce
e.ts|uat e.ts|uat e.ts|uete e.ts|uc. .e.ts|ue

e.ts|u.a e.ts|u..a e.ts|uet.a .e.ts|u.a
e.ts|uc. e.ts|uc. e.ts|uetc. e.ts|uc. .e.ts|uc.
e.ts|u|at e.ts|u.|at e.ts|uet|e e.ts|uc.| .e.ts|u|e

Particip Infintiv
e.ts|u.|e,, -, -e| e.ts|ucat
94
2. Perfekt etea

Indikativ Konjunktiv Optativ Imperativ Pluskvamperfekt
etea .te. .te.t| e
etca .te, .te.t, tct eca
ete. .te .te.t tc. e.t

tc.| .te..| .te.t.| e..|
tc. .te. .te.t. tc. e..
tcact| .te.ct| .te.t.| t c.ca| e.ca|

Particip Infinitiv
.te.,, .teuta, .tee, .te.|at

3. Genitiv apsolutni

Genitiv apsolutni stoji umjesto adverbijalnih reenica, i to vremenskih, uzronih, namjernih,
pogodbenih i dopusnih kojih se subjekt ne nalazi u glavnoj reenici.

Primjer:
Lk 4,40a: û|e|e, e. eu teu a:a|., ecet .t,e| ac.|eu|a, |ecet,
:etstat, ,a,e| aueu, :e, aue|

ZADAA

1. sat :aa,.| :aa | aacca| , latata, .te.| Lt.|a sat À|e.a|
e| ae.|e| Lt.|e, a|tae|a, .| aacc .
2. u.t, eu| aseuca. | :aae| eu c:.ta|e,.
3. sat .| auet, \.uc, sat `Hta, cu|aeu|., . au eu .
4. ,a ca .:tu.t saa eu :|.uae,, sat e :|.ua saa , case,.
5. .t aeu|e, eu E.eu a aa aua .:.:.c.| e :|.ua e a,te| .:t
:a|a, eu, aseue|a, e| e,e|.
95
6. e. ta .| caa.| \ata \a,ea| .,.at :.t cseta, .t
euc, .t, e |.te| sat .:.t e| te| .|e| .s eu |.teu.
7. .t ,a Xtce, e|.| .| ac.|.| .t saa sate| u:. ac..|
a:.a|.|.
8. a.ta| .,. .| Xtc., eu .ueeat, cuaueuc, et ,
cu|.tec.., eu . | :|.uat a,t..

Prevedi na grki!
1. To je Ilija koji dolazi.
2. Sin ovjeji blagovae s grenicima.
3. Doi e ljudi iz svakog naroda pod nebom.
4. Pokai nam Oca.
5. Ja sam u Ocu i Otac u meni.
6. Onaj koji vjeruje u mene init e djela koja ja inim.
7. Neka vam bude po vaoj vjeri.
8. Pokazivah vam slavu koju imam od postanka svijeta.

96
DVADESET I PETA VJEBA

1. Komparacija pridjeva

- Komparativ se tvori pomou nastavaka -.e,, -.a, -.e|, a superlativ -ae,, -a,
ae|.
- Kad kod pridjeva osnova zavrava na o, a prethodni slog nije dug ni po prirodi, ni po
poloaju, omikron se produljuje u omegu.
Primjeri:
tse, tse.e, tseae,
ce|e, ce|..e, ce|.ae,
,usu, ,usu.e, ,usuae,
.a, .a|.e, .a|ae,
ca|, ca|.c.e, ca|.cae,
.ueat.| .ueate|.c.e, .ueate|.cae,
a:eu, a:euc.e, a:eucae,

- Komparativi na -t.|, -te|, i superlativi na -tce,, -tc, -tce|:
eu, et.|, ete| etce,
a,u, a.|, ae| a,tce,
sae, sat.|, sate| satce,
atc,e, atc,t.|, atc,te| atc,tce,
.,e, .,t.|, .,te| .,tce,
sase, sast.|, saste| sastce,
.,a, .t,.|, .t,e| .,tce,

- Komparacija od drugih osnova:
a,ae, a.t|.|, a.t|e| atce, sposobniji
.t.| .te| .tce, udoredno bolji
s.tcc.|, s.tcce| satce, jai
..|, .e| .ce, korisniji

97
sase, sast.|, saste| sastce, gori
,.t.|, ,.te| ,.ttce, loiji
cc.|, cce| stca slabiji (prilog: najmanje)
tse, tse.e, tseae, manji
.t.|, .te| neznatniji
et,e, .a.|, .ae| .a,tce, manji, neznatniji
:eu, :.t.|, :.e| :.tce, vie, najvie (njih)
aete, a.|, ae| ace, laki

- Nepotpuna komparacija:
(:e) :e.e, prior :.e, primus
uc.e, potonji ucae, ultimus
(.) .c,ae, extremus
(u:.) u:..e, superior u:.ae, supremus

2. Prilozi

- Prilozi se zavravaju na ., za razliku od genitivnog nastavka mnoine.
Primjeri:
sae, sa.,
etsate, etsat.,
a:eu, a:.,
.ueat.| .ueate|.,
a,u, a,..,
ca|, ca|.,
- Kao prilog upotrebljava se ponekad i srednji rod pridjeva u akuzativu jednine: npr. a,u,
:eu, :a|a.
- Kao komparativ priloga se upotrebljava akuzativ jednine srednjega roda komparativa
pridjeva, a kao superlativ akuzativ mnoine srednjega roda superlativa pridjeva: npr. sate|
i satca.

98
3. Akuzativ s infinitivom

Ako se subjekt infinitiva razlikuje od subjekta glavne reenice stoji u akuzativu; tako i
predikativne oznake, ako ih ima.
Primjer:
Lk 20,6: .a| e. .t:..|, È a|.:.|, e ae, a:a, saatac.t a,,
:.:.tc.|e, ,a .ct| Ì.a||| :e|| .t|at.

ZADAA

1. sat .te.| | :et| | a,ta| Ì.euca .,euca| | eea| eu .eu.
2. saa | ast.ca| at.ct| , ..a, cs.ta,, .,ca |atcate,.
3. a|.a.e e. aueu, e 1t, ast.c.e| .te., a :.t , eeeu.
4. eu cu|.,.c. .t, e s.tcce|, aa .t, e cce|.
5. .,. | .:tuta| cu| Xtc. .t|at, :e. ,a ae| s.tcce|.
6. e e. .:t.|.t| .| cast a|a,sate.e| et ua,.
7. e sat|e, a,t..u, s.tcce|e, .ct etas, .ct,.
8. ,.t, :ac, a|te,ta, e .acce| u:e s.tcce|e, .ue,.tat.

Prevedi na grki!
1. Vei e robovati manjemu.
2. Brata uzljubi, sestru zamrzi.
3. Dolazim brzo.
4. Nee ti oduzeti tvoj vijenac.
5. Poslat u sina svoga ljubljenoga.
6. Ljudi uzljubie vie mrak nego svjetlo.
7. Vidjeh anela koji dolazi s neba.
8. Oe sveti, doi k nama!

99
DVADESET I ESTA VJEBA

Pogodbene reenice

1. Realne pogodbene reenice

Realne pogodbene reenice oznauju realni uvjet i posljedicu kao sigurnu i nunu. U protazi,
koja oznaava uvjet ili hipotezu, stoji indikativ s veznikom .t . U apodozi koja oznauje
posljedicu stoji indikativ, imperativ ili konjunktiv (adhortativni, dubitativni ili potencijalni).
Primjer:
Gal 1,9: ., :e.tsa.| sat at :at| .,., .t t, ua, .ua,,.t,.at :a`
e :a.a.., a|a.a .c..

2. Eventualne pogodbene reenice

U ovom sluaju uvjet je mogu. Ako se dogodi (kako misli onaj koji govori ili pie),
posljedica je sigurna.
U protazi stoji .a| s konjunktivom (prezenta ili aorista). U apodozi stoji redovito indikativ
prezenta ili futura (ili imperativ ili konjunktiv koji je ve spomenut u prethodnom sluaju).
Primjer:
Gal 6,1: ae.|et, .a| sat :e| a|.:e, .| t|t :aa:.at, u.t, et
:|.uatset saat,.. e| eteue| .| :|.uat :aue,, cse:.| c.aue|
sat cu :.tac,.

3. Potencijalne pogodbene reenice

U ovom sluaju i uvjet i posljedica su samo mogui, bez obzira na ostvarenje uvjeta. U
protazi stoji .t s optativom. U apodozi stoji optativ s a | za sadanjost, a za prolost indikativ
historijskih vremena sa ili bez a |.
Primjeri:
1 Pt 3,14: a` .t sat :ac,et. eta etsatecu||, asatet.
Dj 24,19: t|., e. a:e , Àcta, Ìeueatet, eu, .e.t .:t ceu :a.t|at sat
sa,e.t| .t t .,et.| :e, ...
100
4. Irealne pogodbene reenice

Ovaj tip pogodbenih reenica dolazi kad se pravi hipoteza koja nije sukladna sadanjoj ili
proloj stvarnosti. Dakle, posljedica je uvijek nemogua.
Irealna pogodbena reenica se tvori s indikativom historijskih vremena i u protazi i u apodozi,
veznik je .t , a u apodozi dolazi a |.
Primjeri:
Gal 3,21: .t ,a .ee |ee, e eu|a.|e, ,.e:etcat, e|., .s |eeu a| |
etsatecu|

ZADAA

1. .t etsate| .ct| .|.:te| eu .eu u.| aseu.t| ae| eu .eu ,
st|a.
2. :tsa.| .:t .. ,.|t, e, .ct c. :a|.| a|.:.|, atca
:tc.|.
3. sat aseuca|., et aat .:.ce| . :t :ec.:e| au.| sat .|eca|
c|eea.
4. .,a| ta|, et .usa .s .| .s|.| ceu :.t:aeu|a, .| a.ta.
5. ea| s,, :e.u.t, a|a:.c. .t, e| .c,ae| e:e|, ea| . e
s.ss., c. ..t cet, |t., :eca|at a|..e|.
6. et e. utet , act.ta, .sce|at .t, e csee, e ...e|.
7. eu. .. etea. eu. e| :a.a eu. .t .. e.t., sat e| :a.a eu a|
e.t..
8. .a| :tc.uc,, e | eea| eu .eu .
9. su t., .t s.setat, c.c.at.
10. .a| e sesse, eu cteu :.c.| .t, ,| a:ea| , aue, e|e, .|.t. .a|
e. a:ea|, :eu| sa:e| |..t.

101
DVADESET I SEDMA VJEBA

1. Namjerne reenice

- U klasinom grkom namjerne reenice poinju veznicima t|a, ., i e:.,. Iza glavnih
vremena stoji konjunktiv, a iza sporednih optativ.
- U Novom zavjetu nalazimo esto veznik t|a s konjunktivom.
Primjeri:
Mk 2,10: t|a e. .te. et .eucta| .,.t e ute, eu a|.:eu a|t.|at
aata, .:t , ,, .,.t . :aauts.,
Dj 9,24: :a.eu|e e. sat a, :ua, .a, . sat |use, e:., aue|
a|..ct|
- Negativne namjerne reenice poinju s s konjunktivom ili s t |a i e:., s . Umjesto
konjunktiva koji puta nalazimo i indikativ (vidi Iv 7,3; Dj 21,24; 1 Kor 9,18).
- Kad iza dolazi :., i :e. ima znaenje eventualnosti koja eli neto otkloniti (npr.:
Mt 25,9; 2 Kor 9,4).
- Za izraavanje zabrane se koristi i imperativ, a ako je zabrana u aoristu onda se koristi
i konjunktiv ime se brani zapoinjanje neke nove radnje.

ZADAA

1. e ute, eu a|.:eu .| .t, e| sece|, t|a :a, e :tc.u.| ., ,.|
at.|te|.
2. et aat e| .t, | :et|, t|a aeu, a,eac.ct|.
3. s.t aaa|., t|a ,.te| cet t ,.|at.
4. :a|a e.e.s.| . ut. e :a, t|a :a|., t.ct| e| ute| sat t.ct|
e| :a.a.
5. aua .,., t|a u.t, c...

2. Posljedine reenice

- U Novom zavjetu posljedine reenice poinju veznikom .c. s infinitivom.
102
- U reenici dolazi infinitiv kad je posljedica pomiljena (mogua), a indikativ kad je ona
stvarna (npr.: Iv 3,16; Gal 2,3).
- U posljedinim reenicama s infinitivom, subjekt ne mora biti izreen ako se razumije iz
konteksta. Ali ako je izreen, stoji u akuzativu: npr.
Mk 2,12: sat ,. sat .uu, aa, e| saae| ..| .:ec.| :a|.|,
.c. .tcacat :a|a, sat eea,.t| e| .e| .,e|a, et eu., eue.:e.
.tee.|.
- U glavnoj reenici moe stajati eu.,.

ZADAA

1. c.tce, .,a, .,.|.e .| aacc, .c. e :ete| sau:.cat u:e eu
ueae,.
2. e. :ec|., eate|t,e.|e, u|e, sat s.|e,. sat ..a:.uc.| aue|,
.c. e| s.|e| a.t| sat .:.t|.
3. sat cu|,ca| :e, aue| e,et :eet , .c. aue| .t, :ete| .a|a
sacat.
4. sat cu|u:.stca| au. sat et et:et Ìeueatet, .c. sat Pa|aa,
cu|a:, au.| u:estc.t.
5. eu., ,a ,a:c.| e .e, e| sece|, .c. e| ute| e| e|e,.|
.e.s.|.

103
DVADESET I OSMA VJEBA

1. Upravne upitne reenice

Upravne upitne reenice poinju:
a) upitnom zamjenicom ili prilogom:
t, (tko?), t (to?), :ete, (kakav?), :ece, (kolik?), :., (kako?), :eu (gdje?), :e.|
(odakle), t ili eta t (zato?), :ecast, (koliko puta?)...
b) upitnom esticom:
- kad se oekuje negativan odgovor (npr. Lk 22,35). Kad jo uz dolazi eu ili eus, ova
posljednja estica negira glagol ili rije koja slijedi (npr. 1 Kor 9,4; 11,22), a pretpostavlja se
negativan odgovor.
eu kad je pretpostavljeni odgovor pozitivan (npr. Jak 2,5; 2 Kor 12,18).
.t nalazi se katkad u Novom zavjetu kad je pitanje takvo, tj. kad se pita neto to se ne zna
i ne moe se predvidjeti odgovor ili pretpostavlja jednostvno da ili ne. U klasinom se
grkom inae koristi upitna estica . Koji put se ne koristi uope upitna estica nego ovisi o
tonu ili upitniku (npr. Mk 13,2; 14,61; Mt 13,28; Gal 3,2; 1 Kor 1,13).
- Kad upravne upitne reenice imaju dubitativno znaenje koje se odnosi na dunost, stoje u
konjunktivu aorista (npr. Mk 6,37; 12,14).

ZADAA

1. sat .t:.| auet, e. a:.c.ta ua, a. aa|teu sat :a, sat
u:eea.|, t|e, uc.ca., et e. .t:a|, eu.|e,.
2. aseuca., ae.|et eu a,a:et eu, e .e, ...ae eu, :.,eu, .
sec. :eucteu, .| :tc.t sat se|eeu, , act.ta,, , .:,,.tae
et, a,a:.ct| aue|;
3. e a,t..u, .:.a aue| sat .,.t au., cu .t e Xtce, e ute, eu
.ue,eu,
4. ,a etsta, eus .,.. .t, e .ct.t| sat :t|.t|,
5. e..| e..|,

104
2. Neupravne upitne reenice

Neupravne upitne reenice zapoinju kao i upravne:
a) upitnom zamjenicom ili prilogom (npr. Mt 6,25; Iv 9,15).
b) upitnom esticom .t s istim vremenom ili nainom koji bi stajao u upravnoj reenici (npr.
Mk 15,44).
- Ako je neupravna upitna reenica negativna, dolazi ili :., (npr. Lk 11,35).
- Dvostruke neupravne upitne reenice (u latinskom utrum... an): :e.e|... ... (npr. Iv
7,17).

ZADAA

1. eta eue .,. ut|, .t|a. u, u.| t |a,..
2. :at| eu| ..| aue| sat et 1atcatet :., a|...|.
3. e e. Etae, .auac.| .t e .|s.| sat :ecsa.ca.|e, e|
s.|ut.|a .:.c.| aue| .t :aat a:.a|.|
4. cse:.t eu| e |., e .| cet csee, .ct|.
5. .a| t, . e .a aueu :et.t|, ,|.c.at :.t , etea,, :e.e| .s
eu .eu .ct| .,. a:` .aueu a..

105
DVADESET I DEVETA VJEBA

1. Vremenske reenice

Vremenske reenice poinju s ovim veznicima:
e., e:e., |tsa, .,: kad
.:.t, .:.te: kad
.:.t (.:.te ) :.e| (a,tca): kako, im
a| eu , . eu : otkako
.| . : dok
..,, .c., .,t (eu ): dok (ne)
:t|: prije negoli
- Ako se vremenskom reenicom kazuje stvarni in, stoji u njoj indikativ.
- Ako vremenska reenica kao pogodbena relativna reenica ima znaenje pogodbene
eventualne protaze, dolaze u njoj naini kao u eventualnoj pogodbenoj protazi.
- Veznik :t| se slae s infinitivom, ako je glavna reenica pozitivna, a ako je negativna
slae se s nainima vremenskih reenica.

ZADAA

1. sat e. .,,t,euct| .t, 'I.eceua .t, P|a, sat Pa|ta| :e, e
0e, .| Èat.|, a:ec..t eue .| a.| aueu.
2. sat .,.|.e ., .:cca| at .at , .teu,ta, aueu, a:.| .t,
e| etse| aueu .
3. a, e.t .,a,.cat a .,a eu :.a|e, . .., .a . ct| .,.at |u
e. eue.t, eu|aat .,a,.cat.
4. uc.| e ae, sat .:u| .| At,u:. a,t eu a|.c act.u, ..e,
.:` At,u:e|, e, eus e.t e| Ì.c|.
5. sa.ca, e. e.sa eeueu, .aueu .e.s.| auet, e.sa |a, sat .t:.| :e,
aueu,, :a,a.ucac. .| . .,eat.
6. au e. a|` , .tce| eu et.t:.| saa|teuca eu eu, :eea,.
106
7. |c.u.tc, , e, aueu \ata, . Ì.c|, :t| cu|..t|
aueu,, .u. .| ,act .,euca .s :|.uae, a,teu.

2. Uzrone reenice

Uzrone reenice poinju s veznicima:
et, .,: jer, to
etet: zato to
.:.t: budui da, kad
.:.te : kad ve
- Iza glavnog vremena stoji u njima onaj nain, koji bi stajao da su samostalne (ponajvie
indikativ).
- Iza sporednog vremena moe mjesto indikativa stajati optativ, ako se uzrok istie kao misao
subjekta glavne reenice.

ZADAA

1. .t, etea.| et .a.sa.| .s eu a|aeu .t, | ,.|, et
a,a:..| eu, ae.|eu,.
2. .,. ,a .tt e .a,tce, .| a:ece.|, e, eus .tt tsa|e, sa.tcat
a:ecee,, etet .et.a | .sscta| eu .eu .
3. eeu. :e|., :aca| | e|.t| .s.t|| a|sa cet, .:.t :a.sa.ca, ..
4. .:.te a:..tc. e| e,e| sat eus ateu, st|.. .aueu, , at.|teu
,.,, teeu c.|e.a .t, a .|.

3. Odnosne reenice

Odnosne reenice zapoinju odnosnim zamjenicama i prilozima.
Mogu biti:
a) paratetike imaju znaenje usporednih samostalnih reenica, pa stoga dolaze u njima
naini i negacije samostalnih reenica.
107
b) pogodbene imaju znaenje pogodbenih reenica, pa u njima dolaze naini pogodbenih
reenica.

ZADAA

1. at, e, | .a ceu :.a| eu Ìeea|eu, . cu .ausa,, te. eue,
a:t,.t sat :a|., .,e|at :e, aue|.
2. .t, e| etse| eu . :tc.. e.| .e|.
3. sat |u| etea et eca a| at c e| .e| e.c.t cet e .e,.

Upotreba estice a|:
1. kod imperfekta i aorista u znaenju ireala, osobito u glavnoj reenici irealnih pogodbenih
reenica.
2. kod imperfekta i aorista u znaenju potencijala prolog: .te., a| mogae vidjeti, bio bi
vidio.
3. kod imperfekta i aorista u iterativnom znaenju.
4. kod konjunktiva u zavisnoj reenici svih vrsta eventualnih pogodbenih reenica.
5. kod optativa u znaenju potencijala sadanjega, osobito u glavnoj reenici potencijalnih
pogodbenih reenica.
6. kod infinitiva i participa kad zastupaju potencijal ili ireal.
7. rijetko kod namjernoga ., i e:.,.

108

109

*Brojevi s biljekama i napomenama su preuzeti iz Gramatike Musi Majnari.
110
RJEENJA ZADATAKA

1. Vjeba

e:e,, a|aact,, cuse|, c.a, st|eu|e,, easue,, ,. |e,, .e,, |e ce,, ,
,a,, :a.|e,, |u|, a,a:.

2. Vjeba

1. aseue.|.
2. aa|euct|.
3. .,.t,.
4. .utcs...
5. .|.t.
6. ,a|euct|.
7. st|.t.
8. .ct.t.
9. a:e|cs..
10. a.t.
11. .,.t...
12. .,e.|.
13. a:ec..t,.
14. .:.t.
15. c.,..
16. :tc.u.t,.

1. Ostaje.
2. Spasavamo.
3. Uzimate.
4. Sluaju.
5. alju.
6. Jede.
7. Bacamo.
8. Sudite.
9. Bude se.
10. Gleda.
11. Umire.
12. Piete.
13. Nalazimo.
14. Govori.
15.Ostajete.
16. Vjeruju.

3. vjeba

1. Bog spaava ovjeka.
2. Gleda lice smrti.
3. Gospodari alju robove.
4. Djela Zakona sude svijet.
5. Narod jede hramski kruh.
6. Nalazimo znak Boji.
7. Drimo subotnji zakon.
8. Budi dijete.
111
9. Sluamo apostolova brata.
10. Vjeruju evanelju.
11. Bacate ogrtae.
12. Uzima ovce.
13. Prijatelj govori rijei.
14. Dijete umire.
15. Djeca piu knjiice.
16. Barke ostaju.

1. et sutet eu t.eu a:ec.euct
eu, a|.:eu,.
2. ,a|e.| eu, e,eu,.
3. .utcseuct e| ae.|e|.
4. e eeue, .:.t e| a,,.e|.
5. e a:ecee, .,.t.t e| |te|.
6. a:ec.e.| a .s|a eu
ae.|eu .
7. et a:eceet aa|euct a
tta .| a.|.
8. a .s|a .,.t a tata.
9. .:.t, e :ec.:e| eu .eu .
10. .,.. a :eaa eu suteu.
11. et |tet eu a,uteu
a:e|cseuct|.
12. e |ee, eu seceu .|.t.
13. :tc.euct et, c.tet,.
14. a.t, e| ae|.
15. aseue.| .| :et.|.
16. st|. a .,a.
4. vjeba

1. Ljubav ostaje.
2. Prima pravednost.
3. Bog sudi ljudske due.
4. Gledamo bratsku skuptinu.
5. Sluate zapovjedi Gospodnje.
6. Poslanici pronalaze Pisma.
7. Krstitelj ima proroki jezik.
8. Svijet odbacuje zakon ljubavi.
9. Prorok sudi mladieve grijehe.
10. Robovi gledaju smrtni as.
11. Vjerujemo u uenikovu ast.
12. Prijatelji spaavaju sveanost.
13. Jedete hranu ivota.
14. Obeanje umire.
15. Put istine budi radost Crkve.
16. Sin govori parabolu o suboti.
1. .|e eu e.c:eeu st|.t a
.s|a .| eeu.|.
2. et e,et , ,a|, c.,euct
eu, a|.:eu,.
3. et |.a|tat .utcseuct | eee|
eu a:tceu.
4. et etset .| |t.| .,euct e|
ae| sat | e||.
5. aa|e.| a, .:a,,.ta, eu
.eu.
6. :tc.u.. | saeta| eu |teu.
112
7. aseueuct , |.|, ,
.sscta,.
8. aata a.t |
etsatecu||.
9. :, , ,aa, .|.t .| at,
saetat, .| a:ece.|.
10. e :e|, .,.t et, a|.:et,
, .t|,.
11. et aat a:ec.euct e
.ua,,.te| , act.ta,.
12. cu|a,., a.t eu, :e|eu,
.| ,.|..|.
13. et a,,.et .:euct | eea|
eu suteu sat | t|.
14. e tce, eu .|.t et, eeuet,.
15. eu .,euct | a.ta|.
16. eus a:e|cseuct| at |.|at
.| :e|.|.

5. vjeba

1. Ljudi trae lijepu rije Gospodnju.
2. Gospodar voli dobre sluge.
3. Nainite put pravedniku.
4. Aneli aste lice Boje.
5. Zove vlastitu brau.
6. Govorim narodu svoje rijei.
7. Drugi uenici ostaju s Crkvom.
8. Sveti opsluuju prve subote.
9. Jezik govori zle razgovore.
10. Zovemo ostale mladie.
11. Svaki gospodar ini lijepe sveanosti.
12. Proroci vole pustinju.
13. Promatrate uginule ovce.
14. Traimo kraljevstvo pravednosti.
15. Imate dobrog sina.
16. Uzima ostala pisma.

1. et eeuet :eteuct e| ae| .
e.c:e.
2. .t. e| |ee| eu suteu.
3. e a|.:e, ...t e| etse|
eu .eu .
4. et ae.|et saeuct| eu,
a:eceeu,.
5. |t.t a a,aa .s|a.
6. .,euct eu, saeu, tceu,.
7. .sace, e a|.:e, a.t cu| .
ut. .
8. .cte.| eu, :.eu, aeu,.
9. ...t, eu, |.seu, a|.:eu,.
10. ,a|. a, .|ea, eu
a:tceu.
11. ..et aat .,euct a,
teu,.
12. ,.t a et:a a,uta.
113
13. a :e|a .s|a eu aa|.t a,
a,ta, ,a|a,.
14. cu| et, a,a:et, a,tet,
aueu.| | a.ta|.
15. at :tcat ,.|.at .|euct|.
16. cu| a,a: succe.| |
.t||.

6. vjeba

1. Ljudi su proroci.
2. Kraljevstvo je loe.
3. Jezici su zli.
4. Crkva je vjerna.
5. Zapovjedi vjenoga Boga su pravedne.
6. Uzima ogrta.
7. Djeca smo Boja.
8. Prvi su posljednji, a posljednji prvi.
9. Vjernici ostaju u Hramu.
10. Zovite mladie.
11. Gospodin alje glasnike u svijet.
12. Uenici se raduju.
13. Krstitelj krsti u pustinji.
14. Uitelji ue uz more.
15. Gospodar privodi zle sluge.
16. Slavimo proroke.

1. e a,,.e, :e|e, .ct|.
2. et :e|at :tcet .tct|.
3. e :e|e, .,a, .ct|.
4. at tet eu .eu a,tat .tct|.
5. e :e|e, a|.:e, .| . :et.
.ct|.
6. a|a,t|.cse.| a, a,aa,
teu,.
7. .| .. :, .ct|.
8. e a:tc, succ.t |
act.ta| eu .eu .
9. et a,tet eu :.teuct a sasa
.,a.
10. e Ìceu, .sa.t a eate|ta.
11. et a:eceet a,euct eu,
:eeu, .t, | .sscta|.
12. :.t:aeu.| .| etsta.
13. aa|euct e| :.e| tce|.
14. ta, eu, |teu, cu| . a,a.
et|. .
15. et utet , etsaetcu|, .|
.t| .tct|.
16. .a | .e| ,euct e .,a
a,ute|.
114
7. vjeba

1. et a|.:et .,eu| e| sae|
e,e| eu suteu.
2. e sute, .|t.t eu, a,aeu,
eeueu,.
3. .:et.t. eee| . etsat..
4. et a,,.et .t.| e :ec.:e|
eu .eu .
5. .sa.t, eu, teteu, ae.|eu,.
6. .aeu| eu, .eu, e,eu, .
a..
7. ..et aat ..|e| cu|
.sscta .
8. et a,tet .eu| a :.a
caaa.
9. ,.cca .a.t a, :e|a,
ata,.
10. .saeu.| eu, et:eu, |.a|ta,.
11. .sace, e e.c:e, .:et.t a,
saa, .ea,.
12. et :e|at .|teu| | .e|.
13. ....t. a |.sa :eaa.
14. .,eu.| | act.ta| ,
etsaecu|,.
15. .t,.. e| a,ae| ute|.
16. .aa|. a, et:a, ,a|a,.

1. Ljudi potraivahu lijepu rije
Gospodnju.
2. Gospodar voljae dobre sluge.
3. injaste put pravedniku.
4. Aneli tovahu lice Boje.
5. Zvae vlastitu brau.
6. Govorah narodu svoje rijei.
7. Drugi uenici ostajahu s Crkvom.
8. Sveti opsluivahu prve subote.
9. Jezik govorae zle razgovore.
10. Zvasmo ostale mladie.
11. Svaki gospodar injae lijepe
sveanosti.
12. Proroci voljahu pustinju.
13. Promatraste uginule ovce.
14. Potraivasmo kraljevstvo pravednosti.
15. Imaste dobrog sina.
16. Uzimae ostala pisma.

1. et eeuet .:eteu| e| ae| .
e.c:e.
2. ..t. e| |ee| eu suteu.
3. e a|.:e, ....t e| etse|
eu .eu .
4. et ae.|et .saeu| eu,
a:eceeu,.
5. .|t.t a a,aa .s|a.
6. .t,e| eu, saeu, tceu,.
7. .sace, e a|.:e, .a.t cu|
. ut..
115
8. cte.| eu, :.eu, aeu,.
9. ....t, eu, |.seu, a|.:eu,.
10. .,a|e| a, .|ea, eu
a:tceu.
11. ..et aat .t,e| a,
teu,.
12. .,.t a et:a a,uta.
13. a :e|a .s|a eus .aa|.
a, a,ta, ,a|a,.
14. cu| et, a,a:et, a,tet,
.aueu.| | a.ta|.
15. at :tcat ,.|.at ..|e|.
16. cu| a,a: .succe.| |
.t||.

1. Robovi pravljahu kruh gospodaru.
2. Obdravaste zakon Gospodnji.
3. ovjek gledae kuu Boju.
4. Braa zvahu apostole.
5. Voljae dobru djecu.
6. Imahu lijepe plae.
7. Svaki ovjek govorae sa sinom.
8. Jeasmo prve kruhove.
9. Gledae mrtve ljude.
10. Pisah zapovijedi Krstiteljeve.
11. Drugi uenici imahu knjige.
12. Potraivae ostale novce.
13. Loa djeca ne uzimahu Sveta pisma.
14. S ljubljenim svecima davasmo
svjedoanstvo za istinu.
15. Vjerna pokoljenja ostajahu.
16. S ljubavlju navijetasmo mir.

8. vjeba

1. et a|.:et :e|at ca|.
2. act.ta | sas.
3. at ,.ccat :e|at ca|.
4. .sscta :tc |.
5. at .|eat eu at.|teu .eu
etsatat ca|.
6. .aa|., e tate|.
7. a .s|a eu .eu .|.
8. et :.et ca| .c,aet, sat et
.c,aet :.et.
9. et :tcet ..|e| .| . |...
10. .sa.t. eu, |.a|ta,.
11. e sute, .:.:. eu, a,,.eu,
.t, e| sece|.
12. et aat .,ate|.
13. e a:tc, .a:t,. .|
.. .
14. et eteacsaet .eteacse| a|a |
aacca|.
15. e e.c:e, cu|,. eu, :e|eu,
eeueu,.
16. .eea,e.| eu, :e|a,.

116
1. Ljudi bijahu proroci.
2. Kraljevstvo bijae loe.
3. Jezici bijahu zli.
4. Crkva bijae vjerna.
5. Zapovjedi vjenoga Boga bijahu
pravedne.
6. Uzimae ogrta.
7. Bijasmo djeca Boja.
8. Prvi bijahu posljednji, a posljednji prvi.
9. Vjernici ostajahu u Hramu.
10. Zvaste mladie.
11. Gospodin odailjae glasnike u svijet.
12. Uenici se radovahu.
13. Krstitelj krtavae u pustinji.
14. Uitelji pouavahu uz more.
15. Gospodar privoae zle sluge.
16. Slavljasmo proroke.

1. e a,,.e, :e|e, |.
2. et :e|at :tcet ca|.
3. e :e|e, .,a, |.
4. at tet eu .eu a,tat ca|.
5. e :e|e, a|.:e, .| . :et.
|.
6. a|.,t|.cse.| a, a,aa,
teu,.
7. .| .. :, |.
8. e a:tc, .succ. |
act.ta| eu .eu .
9. et a,tet eus .:.te| a sasa
.,a.
10. e Ìceu, ..a. a eate|ta.
11. et a:eceet ,e| eu, :eeu,
.t, | .sscta|.
12. :.t.:aeu.| .| etsta.
13. .aa|e| e| :.e| tce|.
14. .ta, eu, |teu, cu| .
a,a. et|..
15. et utet , etsaetcu|, .|
.t| ca|.
16. .a | .e| .,eu| e .,a
a,ute|.
1. Glasnik bijae zao.
2. Proroci bijahu vjerni.
3. Napor bijae velik.
4. Boje knjige bijahu svete.
5. Zao ovjek bijae u lai.
6. itasmo dobre knjige.
7. U pustinji bijae izvor.
8. Krstitelj navijetae kraljevstvo Boje.
9. Sveci odgovorahu od zlih djela.
10. Isus istjerivae demone.
11. Apostoli voahu mnoge u Crkvu.
12. etasmo u kui.
13. Primahu prvu plau.
14. Dobrim vinom aae prijatelje.
15. Sinovi pravednosti bijahu u miru.
16. Poslije sveanosti potraivahu veliki
novac.

117
9. vjeba

1. Knjige su skupljane od uitelja.
2. Evanelje se navijetae od apostola.
3. Bijasmo poslani kroz mnotva od
Gospodina.
4.Carinici bijahu krteni od starjeine.
5. Krstitelj krtavae narode.
6. Gospodar imae radnike.
7. Odmah se aasmo.
8. Uenici bijahu pouavani od Boga.
9. Pisma bijahu itana od vjernih ljudi.
10. Sudac suae zle razbojnike.
11. Sin bijae poslan na posljednje mjesto.
12. Djevica vikae jakim glasom.
13. Ovi plodovi bijahu poslani od
domaina.
14. U onim Crkvama se nosi starjeinama
hrana.
15. Poslije toga se ljubljahu.
16. Zbog rijei bijae zatvoren u
Jeruzalemu.

1. e e,e, eu .eu succ.at u:e
eu :e|eu.
2. et, :.cu.et, a:ec.e|at
at ,a|at.
3. .| Ì.euca ca| et :eet
aat eu suteu.
4. e e|e, eu .eu .| et,
eua|et, |..at u:e .| a,,..|.
5. .s.t|et, et, ae.|et, ee| .a
| .e|.
6. et .,aat a:.s.t|e| .uu, eu,
etsee.c:ea, sat et eeuet eu,
e.c:ea,.
7. et cat ,e|e :e, eu,
sta,.
8. eta e a,ute| a:.ue|e.
9. .a aua :.t.:aeu| a|a |
aacca|.
10. .a e| :eu| ,e|e|
.a:t,.e e ute, aueu.
11. et etset .| a:ece.|
.,eu|e u:e .| :tc.|.
12. a .,a .| a,t.| .au.te
.a e| a|ae| au.|.
13. .|teu| .sace| e| te| eu
t.eu .| Ì.euca.
14. et ..|at a:.|cse| .|
aata .
15. e a|.:e, eus .etsateue .s
.| .,.| eu |eeu.
16. e eua|e, sat , :eteu|at
u:e eu .eu .
118
10. vjeba
1. Gledamo djecu koja dolaze.
2. Uenici, koje aljete, dolaze.
3. Ta su Pisma koja se uvaju u sinagogi.
4. Te su knjige koje imae apostol.
5. Narodi, koje pouavae Gospodin,
odlaze.
6. Proroci, kojih djela ita, su sveti.
7. Radnici, kojima nosi plau, su dobri.
8. Apostoli nijekahu Gospodina u
Jeruzalemu.
9. Bog voli vjernike koji uvaju njegove
zapovjedi.
10. Aneli nas uvahu od avla.
11. Crkva primae njive koje imae
carinik.
12. Mnotva odlaze Krstitelju.
13. Dotakni tron slave koji vam navijetae
Isus.
14. Robovi, koje slae gospodar, rade.
15. Odgovarae uitelj kojega ispitivahu.
16. Neka idu u pustinju!

1. e :.cu.e, a|.,t,|.cs. a,
.:tcea,, a, .,a|e| et a:eceet.
2. a|a,t,|.cs. | te|,
.ua,,.t,.at | at.|te| ,.|.
3. e etsee.c:e, seu. .|
.,a.|, et ca| .| . a,..
4. |... eu, a,aeu, sa:eu,.
5. e Ìceu, .aeu| .| at,
:aaeat,.
6. .| .sscta .eteacse|at at
.|eat eu .eu.
7. a:t,.c.ca| .| etsta au.|.
8. e.e|at .| . t.., e .seee.te
u:e .| :.cu..|.
9. ,e|e .uu, , ata,.
10. .,t|.cse| eu, ,aeu, .|
.s|.| au.|.
11. a|eu c.aue|.
12. .e.,e|e .sace| a| eu
suteu.
13. a:est|eat cet .| .:tce.
14. et aa.et, et :e, e|
a:tc| ,e|e, :eet ca|.
15. eea,.. e| .e| .| et,
eua|et,.
16. :.t.. ua,.

119
11. vjeba

1. eljahu sluati rijei koje govorae Isus.
2. Moljahu ga dakle da ozdravi njihove
sinove.
3. Ovi zapoinju graditi lijepu kuu.
4. Slobodno vam je navijetati radosnu
vijest.
5. Slahu sluge da pozovu siromahe na
svadbu.
6. Bog slae Sina svoga da spasi svijet.
7. Mnoge su njihove nepravde.
8. eli se svidjeti prijateljima, a ne samo
sebi samome.
9. Lijenie, izlijei sebe samoga!
10. Ja vam zapovijedam da doete k meni.
11. Pjevae i pokretae kamenje i drvee.
12. Karakteri ljudi se oituju iz djela.
13. Uveavajte radost!
14. Dobri mrze zle.
15. avao iskuavae Gospodina u
pustinji.
16. Treba itati Sveta pisma.

1. etsatecu| .t | ,|.
2. tc.t. e| :e|e|.
3. eta | .sscta| .:.ta,e|
aueu,.
4. et aat u:seue| .
eteacsa..
5. e.t aueu, :e.u.cat .t, |
.sscta|.
6. .st|.t e| e,e| saa eu
suteu.
7. a, |.|a, .| c.| aseueuct|
.uu, .| etsta.
8. et ..u.et a|.:et .tct
c.te| , .t|, .| . sec..
9. eee,eu.| auet, | t|, |
.,euct|.
10. e| et:e| et|e| .aa|e| et
..|at.
11. et aa.et e.e|at eu suteu
a:eu.t| aueu, a:e .| aat.|.
12. et a:eceet .e.,e|e eu,
u|eu, sat eu, :.,eu,.
13. a|a e| Ìeea|| .a:t,e|
eu, :tceu,.
14. :.:.t eu, a,,.eu, sa.t| e|
ee| .t, | cu|a,.,|.
15. ..ct et, :e|at, succ.t|
e| e,e| eu .eu.
16. et e|aet .| u|.|
.:euct e :ec.:e| eu
a|.:eu, e, .a:.u.t aueu,.

120
12. vjeba

1. Zapovjednik zapovijedae da uvari
uvaju lopove.
2. Apostoli imahu trn u svome tijelu.
3. Bog nade neka vas uva u radosti i miru
po Duhu Svetom.
4. Ja krstim grene ljude vodom.
5. Djevice uzee svoje svjetiljke i izlaahu
na svadbu.
6. Nalazimo Petra koji uzima kljueve
kraljevstva nebeskoga.
7. Gospodin me ini posluiteljem svoje
Crkve.
8. Sin ovjeji razrjeavae peate te
knjige.

1. e etsee.c:e, ..t .,.t|
:eaa, e|ta,, a.:.sa,, ac:tea,
sat su|a,.
2. .| . .ua,,.t. .utcseuct| et
:tc.ue|., e |.a , ce|ta,
sat | e|| , at.|teu ,.,.
3. et aat .succe| e| |ee|
eu :|.uae,, eu eu ,aae,.
4. .| et, :t|at| .,a|. a
e|eaa .| a|.:.|, et ..t|e|
eta | .:tea , c.ta,.
5. e .a:.| .a:.u.t a, |eceu,
..|, e|a.|, ceae, sat
:ee.|.
6. .a , a:ee, , saeta,
sat .ueate|., .:e.ue|e .t, e|
sece|.
7. e :at, .t,. a, .a|a, t,a,
sat eu, .,aeu, eee|a,.
8. e .,e.|e, a:t,.t .| .
:|.uat . a,t..

13. vjeba

1. Pisah vam velikim slovima svojom
rukom.
2. Traen si od svoje majke i brae.
3. Ne treba uzimati kruh djece i bacati ga
psima.
4. Mukarci etahu poljima sa svojim
enama.
5. Kua oca mojega je kua molitve
mnogim narodima.
6. Krist otvarae ui gluhih.
7. Pripravljajte put upravitelju.
8. Taj injae znakove i uda tom rodu.

121
1. utcs. aue| u,t cu|
et, ce|et, .| . t...
2. cte| e .| ,..| s.a, cu|
et, .|.ct|.
3. et .u,.|.t, a|.:et aseueuct e
.ua,,.te|.
4. at ,u|ats., sat et a|e.,
.,a,e|at .| et, eu e.c:eeu
a,et,.
5. at :a.|et tat,euct a tata
a :ee.
6. a |.ue .| .u.| a|.:.|
a,.t .t, | aata|.
7. a .u|u .s|a caue, ,
:atee, .ct|.
8. et au., :.t, eu ueu
ca| sat .ae| eu, teu, .t,
| u,a.a aueu.

14. vjeba

1. Imamo naime otputanje grijeha svojih
po krvi Kristovoj.
2. Djeaci uzimahu ribu iz vode.
3. Pismoznanci govorahu da gledahu
kraljevu ker.
4. Ovi ne poznavahu dubine
zla.
5. Ovo inite na moj spomen.
6. Noahu mu potrebne i stavljahu ih do
nogu njegovih.
7. Njegovi roditelji pak ne znaju da on
ostajae u gradu.
8. Ne govori li Pismo da Krist dolazi iz
potomstva Davidova?

1. |... a a)
2. .|.e| a .s|a . Ìceu sat
ue,.t aueu,.
3. .| .sscta ee| sat
:ec.e.,e|e | a:eu.ct|.
4. at stc.t, eu act.., saa .|
eeu.| ca|.
5. .|eeu|e .| at.c..| at
.succe| e| e.e| eu seceu.
6. t.ct, , :e.., .|
e,e, , .,a, .e, |.
7. et ,aa.t, eus .eteacse| e|
ae| :.t , ,.|.c.., eu uteu
eu .eu .
8. eu, a,.t, a,,.eu, .:.:e| et
t..t, .s eu |...

122
15. vjeba

1. Djeaci e obui ogrtae.
2. Otvorit e oi slijepih koji se skupljaju u
sinagogi.
3. Poslat u k njima mudrace i proroke, ali
nee sluati njih sinovi Izraela.
4. Vladat ete snanima koji stanuju u onoj
zemlji.
5. Prorokovat e Bojem narodu sve to je
napisano.
6. Posluitelji Crkve bit e progonjeni od
neprijatelja.
7. Poet emo hvaliti Boga i Sina
jedinoroenoga.
8. Kralj i njegovo kraljevstvo e vam se
pribliiti.

1. a,eace.| e| ae| et,
:.,et,.
2. e sute, ..c.t :act| et,
a|.:et,.
3. a:a.t eu, ca, sat eu,
|e|.a, .:t | stct|.
4. etce.| a e.a .t, e t.e| .:t
| .a| , a|a|c.., .:t a
.,a eu .eu .
5. a c.ta sat a .aa
a:esau.t t| e tte| ,
a:esau..,.
6. saetsce.| .| :e.t .|
a,t.| sat .euce.| a saa tata.
7. 0t aetseu|., et.e|at.
8. .:tce.| saa :ac, , .:tee,
et .,.at e act.u, , ee,.

16. vjeba

1. Progonie lopove koji odvaahu ovce.
2. Siromani pak povjerovahu rijei Krista.
3. Ti posla carinike kupiti ogrtae.
4. Spasi brata od grijeha!
5. Spaavaj narod svoj od neprijatelja!
6. Oistismo ih u rijeci.
7. Uitelj se zaudi mudrosti uenika.
8. Podigni barku iz mora!

1. e :e|, .s..uc. . :.,.
saatcacat (saacat) .| .
:.a..
2. .| .s.t|at, .at, et stat
.st|e| e| ae|.
3. e sute, .:.. e| a,,.e|
aueu :e, | :a.|e|.
123
4. .:te| e| et|e| sat .|a,e| e|
ae|.
5. .s eu :eteu :t|e.| e ata
eu a|eu, e, c.,.t eu,
aa.eu,.
6. et aaa|e|., a,u a|a|euct.
7. .|uacce| eu, :.cu.eu,, a,
,u|atsa, sat a .s|a a:e .|
.,.|.
8. et acce|., .| cu|a,.,
.:t:e|.

17. vjeba

1. Iasmo u hram u onaj sat.
2. Neka dou djeca k meni.
3. Dovedosmo mnotvo u sinagogu.
4. Uenici nauie mnogo od apostola.
5. Imao je bratove knjige.
6. Kada pak to ue, ostae u gradu.
7. Vojnici uzee kri.
8. Donijesmo kamenje iz mora.

1. ,|.t c.aue|)
2. .| At,u:. .tee| a, .,aa,
:e.t, sat a, s.a,.
3. et |atcatet sa.st|e| a,
,a, .:t ua , :e..,.
4. \ata .||. e| ute| au,, e,
.:t . cau. |.
5. et aat .|.e| | st|| eu
:aautseu (eu a|.:eu).
6. .| . sat. eu a|aeu .
eu, e|aeu, aueu :e, e|
eua|e|.
7. .ae| a, a,ata, sat .te|
| eee| , .t|,.
8. . aat eu Ìceu, ,|.. |
eee| eu caueu.

18. vjeba

1. Narodi uoe u hram.
2. Okaljali su sveto mjesto.
3. Blaeni oni koji ne vidjee i vjeruju.
4. Iz koje su izili zlodusi.
5. Bog je to rekao kroz usta svih proroka.
6. Mi navijetamo Krista.
7. Vidio si me i povjerovao si.
8. Vidjeh kuu u svjetlu.

1. eus assea. e| :a.a .eu . 2. .,|.. e| :etca|a e|
eua|e| sat | ,|.
124
3. e .,.| a .a aseuca..
4. e .sace, a,, e, .| :e,
.. , .,.t | at.|te| ,.|.
5. sat et ae.|et aueu
.uact :e, c.)
6. .sace,, e, :tc.u.t, ,.|c.at e
.s|e| eu .eu.
7. ..uc.at e a,te| :|.ua .:t
.s.t|a a .|, a ,.t e| .e|.
8. :a. .|, e, .| et, eua|et,
.t .

19. vjeba

1. Siromah pak neki imenom Lazar bijae
leao (baen) pred kuom njegovom.
2. Mi pak navijetamo Krista raspetog.
3. (Jer) Izioh iz Oca i doao sam u svijet.
4. U tim danima milost je od Boga postala.

5. Ali grijeh ne spoznah osim po Zakonu.
6. to emo dakle rei?
7. Njemu e uiniti to hoe, kao to je
napisano.
8. Poslije toga uh veliko mnotvo onih
koji u nebu govore.

1. .| .s.t| .a .| e
a,,.e, .t, | :et|.
2. et aat t|., eu .:tc.uca|
. a, e, .te. e| sute|.
3. eu aa|.. .. sat e| e,e|
eu .eu, e| assea.
4. eue .,aa ut| .| ,att,
| .,..
5. et a|.:et .s .| :a|.|
.|.| u:e eu eua|eu ..uce|at
sat .ee|at cu| t|.
6. e a,te| :|.ua . .:t :a|a,
eu, cu|.te.|eu,.
7. . aa, :tc.u.t, .et;
8. e ,.,a|a, ,.,a|a)

20. vjeba

1. Poslije toga se ukaza svim apostolima.
2. Sve ribe bijahu baene u vodu.
3. U onaj dan sav narod bit e prozvan svet
Gospodinu.
4. Mrtvi e biti probueni u dan suda
glasom anela.
5. ene bijahu utjeene od svojih mueva.
6. Uinit u da e mi rijei biti sluane od
kralja.
7. Bijaste nazvani ludima od mudrih ovoga
vijeka (svijeta).
8. Milou bijasmo spaeni po volji Bojoj.
125
1. eue .., eta ceae, âute.
2. Ìceu, , u:e eu :|.uae,
.t, a e.
3. te.| aueu, ..,.| auet, :.t
, act.ta, eu .eu .
4. eue .,aa ut| .| ,att,
.| :aa eu .eu .
5. e ute, eu a|.:eu ..uc.at .|
ee eu :ae,.
6. a:.st|a| et aat sat
a:e| .t, e t.e|.
7. e.u. :e, . :a|., et
:tc.ue|., .t, e| .e|.
8. ceu sat et ae.|et ceu
.uact :e, c. .

21. vjeba

1. Ne stavljaju svijeu pod sud nego na
svijenjak, i svijetli svima u kui.
2. Herod, uhvativi Ivana, stavi ga u
tamnicu.
3. Bijae na tom mjestu novi grob, u koji
nitko ne bi stavljen.
4. Bojah te se, jer si strog ovjek.
5. Bog daje Duha Svetoga onima koji ga
trae.
6. Otac ljubi sina i sve je dao u ruku
njegovu.
7. U posljednjim danima predavat e brat
brata u smrt.
8. Ja primih od Gospodina to i vama
predadoh.

1. e .e, e.c.t et, :tc.ueuct| .|
. e|eat eu uteu aueu.
2. e :|.ua e a,te| eus ..uc.at
.:t a .|.
3. . ,t|.cse|t e| .e| sat
.,e|t a aa aueu, e .e,
ete.ct| au. e :|.ua aueu.
4. eue, .ct| e ute, eu, . .e.sa
:aca| .eucta| .| . eua|. sat
.:t , ,,.
5. etee. sat eec.at ut|.
6. .:t a, a,ea, .t.ca| a .s|a
sat eu, :aautseu,.
7. aa|.t,, e eus .sa,, sat
.t,.t,, e eus .c:.ta,.
8. e u,|e, t.at .:t | u,|ta|.

126
22. vjeba

1. Zakon ne ponitavamo vjerom, ve
Zakon potvrujemo.
2. Sin ovjeji stavljat e ovce s desne
svoje.
3. I pozvavi dijete stavi ga izmeu njih.
4. Evo stojim na vratima.
5. Koji je na dobru zemlju posijan, to je
onaj koji rije slua i razumije.
6. Evo mi sve ostavismo i slijedili smo te.
7. Hrabro, dijete, oprataju ti se grijesi.
8. Dajem vam mir.

1. a|.|., a etsua seeuca|
au.|.
2. sat a|., t| a e|.taa
.|, ., sat .t, a|sa.| et,
e|.t.at, .|.
3. e e,e, .a. e a,ute| .t,
e t.e|.
4. e .,a, c.tce, .,.|.e .|
aacc .
5. et a|.:et etseeeeuct a,
etsta,.
6. et aat aseuca|., eue
:.|e.|et ca|.
7. .| etsta eu :ae, eu e|at
:eat .tct|.
8. .s eu eua|eu saa.sa.

23. vjeba

1. to ete mi dati i ja u ga predati?
2. Oni pak odredie njemu trideset
srebrnika.
3. Tada ga povede avao u sveti grad.
4. I stavlja njega na vrh Hrama.
5. Vode pak pismoznanci enu i postavivi
je u sredinu govore njemu.
6. Uitelju, ova je ena uhvaena kako ini
preljub.
7. Uzevi mukarce ue u Hram.
8. Ne mogu ovi biti krteni.

1. ee. | eea| . ...
2. seuca e| .,a| e,e| .,e|.|
| a.ta|.
3. eu eu|ac. ..t| :e, e|
:a.a eu.
127
4. ... e| eua|e| et|et,.|e|
sat e| ute| eu a|.:eu, e ,
saat .:t . e|. .
5. ,c.. . sat eu, .uc.. ..
6. a|..|at ceu at aatat,
:e.ueu .t, .t||.
7. t, eu|aat a|t.|at a, aata,
.:t , ,,;
8. :.ce.| :aca| |
etsatecu|| sat | .|e| ,
a,a:,.

24. vjeba

1. I prolazei pokraj Galilejskog mora
ugleda imuna i Andriju brata imunova
kako bacaju mreu u moru.
2. Posluajte dakle prispodobu o sijau!
3. I ukaza im se Mojsije i Ilija koji
razgovaraju s njim.
4. Jer tijelo udi protiv duha, i duh protiv
tijela.
5. Dok je Petar jo govorio te rijei sie
Duh Sveti na sve one koji su sluali rije.
6. Prvoga dana u tjednu Marija Magdalena
doe rano ujutro jo za mraka na grob i
vidi kamen dignut s groba.
7. Doista, dok mi jo bijasmo nemoni,
Krist je, ve u to vrijeme, za nas
bezbonike umro.
8. Istinu govorim u Kristu, ne laem,
svjedoi mi savjest moja u Duhu Svetom.

1. eue, .ct| `Hta, e .,e.|e,.
2. e ute, eu a|.:eu ct. cu|
et, aa.et,.
3. et a|.:et ..uce|at a:e
:a|e, .|eu, .| u:e e| eua|e|.
4. e.ts|u ut| e| :a.a.
5. .,. .| . :at .tt sat e
:a .| .et .ct|.
6. e :tc.u.| .t, .. :etc.t a
.,a, a .,. :et..
7. ,.|. ut| saa | :tct|
u.|.
8. .e.ts|u| ut| | eea|, | .,.
a:e , saae, eu seceu.

128
25. vjeba

1. I vidje grad sveti Jeruzalem koji ima
slavu Boju.
2. Po najstrooj sljedbi nae vjere ivio
sam kao farizej.
3. Odgodi ih Feliks, hotei tonije znati o
Putu.
4. Ne sastajete se na bolje, nego na gore.
5. Imam elju biti s Kristom, jer je mnogo,
mnogo bolje.
6. Ostati pak u tijelu potrebnije je zbog
vas.
7. Novi veliki sveenik je posrednik
boljega Saveza.
8. Izvan svakog prijepora: manje je
blagoslovljeno od boljega.

1. e s.tcc.| eeu.c.t .
.acce|t.
2. e| ae.|e| ,a:c.|, |
ae.|| .tcc.|.
3. a,u .,eat.
4. eu .at cet e| c.|a|e| ceu.
5. :.. e| ute| eu e|
a,a:e|.
6. et a|.:et ,a:ca| ae|
| cseta| e |.,.
7. .tee| e| a,,.e| saaat|e|a
.s eu eua|eu .
8. :a. a,t., .. :e, a,.

26. vjeba

1. Prosudite, je li pred Bogom pravo sluati
radije vas nego Boga.
2. Pouzdavali smo se u ivoga Boga koji je
spasitelj svih ljudi, osobito vjernih.
3. I uvi uenici padoe na svoja lica i
bijahu jako prestraeni.
4. Bijah vrlo radostan jer sam naao od
tvoje djece one koji hodaju u istini.
5. Kad god bude pozvan, idi i zauzmi
posljednje mjesto, pa kad doe onaj koji te
pozvao, rei e ti: Prijatelju, stupi navie!
6. Sinovi pak kraljevstva bit e izbaeni
van u tamu.
7. Ne znate ni mene niti Oca moga. Ako
biste znali mene, doista biste znali i Oca
moga.
8. Ako bude vjerovao, vidjet e slavu
Boju.
9. Gospodine, ako je umro, bit e spaen.
10. Ako zrno penice pavi na zemlju ne
umre, ostaje samo. Ako pak umre, velik
urod nosi.
129
27. vjeba

1. Sin ovjeji doe na svijet da svaki koji
vjeruje ima ivot vjeni.
2. Uenici dooe u grad da kupe kruha.
3. Vie ne grijei da te to gore ne snae.
4. Sve je sinu dao Otac da svi koji aste
sina aste i Oca.
5. To vam kaem, da budete spaeni.

1. Nastade velik potres u moru, tako da je
laa bila prekrivena vodom.
2. Tada bi doneen opsjednuti slijepi
nijemak. I ozdravi ga tako da je slijepac
govorio i gledao.
3. I skupi se oko njega veliko mnotvo,
tako da je uavi u lau sjeo.
4. S njim se pretvarahu i ostali idovi tako
da je i Barnaba zaveden tom
prijetvornou.
5. Bog tako uzljubi svijet, da predade sina
jedinoroenca.

28. vjeba

1. I ree im: Kad sam vas poslao bez kese
i bez torbe i bez sandala, je li vam to
nedostajalo? Oni odgovore: Nita.
2. ujte, brao moja ljubljena: ne izabra li
Bog siromahe u svijetu za bogate u vjeri i
batinike kraljevstva koje navijesti onima
koji ga ljube?
3. Veliki ga sveenik ispitivae i ree mu:
Ti li si Krist, sin Blagoslovljenoga?
4. Zar nemate kua da jedete i pijete?
5. Da damo ili da ne damo?

1. Zato vam kaem, ne brinite se za svoj
ivot to ete jesti.
2. Ponovo ga dakle ispitivahu i farizeji
kako progleda.
3. Pilat se zaudi da je ve umro pa dozva
satnika i upita ga je li odavna umro.
4. Pazi dakle da svjetlost koja je u tebi ne
bude tama.
5. Ako tko hoe vriti volju njegovu,
prepoznat e nauk da li je on od Boga ili ja
sam od sebe govorim.

130
29. vjeba

1. Kad se priblie Jeruzalemu, Betfagi i
Betaniji, do Maslinske gore, poalje dva
svoja uenika.
2. I dogodi se, kad se navrie dani njegove
slube, otie svojoj kui.
3. Treba da vrimo djela onoga koji me
posla dok je dan: dolazi no kad nitko ne
moe raditi.
4. Povea se narod i umnoi u Egiptu dok
ne usta drugi kralj nad Egiptom, koji nije
znao Josipa.
5. Pozvavi deset svojih slugu dade im
deset mna i ree im, raspolaite dok ne
doem.
6. A ona, otkako uoh, ne presta mi noge
cjelivati.
7. I kad se Marija majka njegova zaruila s
Josipom, prije nego su se sastali, nae se
trudna po Duhu Svetom.

1. Mi znamo da smo preli iz smrti u ivot,
jer ljubimo brau.
2. Ja sam najmanji od apostola i nisam
dostojan zvati se apostolom jer progonih
Crkvu Boju.
3. Zli slugo, oprostih ti sav onaj dug, jer
me zamoli.
4. Budui da odbacujete rije i sami sebe
ne smatrate dostojnima ivota vjenoga,
obraamo se evo poganima.

1. Uitelju, koji bijae s tobom s druge
strane Jordana, za koga si ti svjedoio, gle
taj krsti i svi idu k njemu.
2. Vratit u se u svoju kuu odakle izioh.
3. I sada znam da, koliko god zatrai od
Boga, da e ti Bog dati.

131
RJENIK

A

a,ae,, 3 = dobar
a,a:, -,, = ljubav
a,a:e,, 3 = ljubljen
a,,.e,, -eu, e = aneo, glasnik
a,ta,. = posveujem
a,te,, 3 = svet
a,ea,. = kupujem
a,e,, -eu , e = polje, njiva
a,. = vodim
ae.|e,, -eu, e = brat
aets.. = inim nepravdu, vrijeam
aetsta, -a,, = nepravda
ae. = pjevam
a, a.e,, e = zrak
At,u:e,, -eu, = Egipat
ate.,, -eu, , = stid
Atte, -:e,, e = Etiopljanin
ata, -e,, e = krv
at.ct,, -..,, = izbor, sljedba
at.. = uzimam, biram
at.. = molim, traim, item
at.|te,, 2 = vjean
aseu. = sluam
a.ta, -a,, = istina
at.u,, -..,, e = ribar
aa = ali, no, nego, ve
a,, ae,, e = sol
a.:, -.se,, = lisica
aaa|. = grijeim
aata, -a,, = grijeh
aa.e,, -eu , e = grjenik
a|e,, -eu , e = janje
a|a,t|.cs. = itam
a|a|ct,, -..,, = spominjanje,
sjeanje
a|.:e,, -eu, e = ovjek
a|, a|ee,, e = mu, mukarac
a|et,. = otvaram
a:a,,.. = javljam
a:a,. = odvodim
a:.,eat = odlazim
a:e,, -e,, = jednostavnost
a:eu,, 3 = jednostruk
a:e|cs. = umirem
a:esau:. = otkrivam
a:est|eat = odgovaram
a:es.t|. = ubijam
a:eu.ct,, -..,, = otkupljenje,
osloboenje
a:eu. = oslobaam, aljem
a:ec.. = aljem
a:ecee,, -eu, e = poslanik, apostol
a:eat = diram, hvatam se (s gen.)
Aa, -e,, e = Arapin
132
a,ute|, -eu, e = srebro, novac
a,ueu,, 3 = srebrn
a.cs. = sviam se
a|.eat = nijeem
ae,, -eu, e = kruh
a, , -,, = poetak
a,eat = poinjem
a,. = vladam (s gen.)
a,.|, -|e,, e = zapovjednik
ac:t,, -ee,, = zmija
acu, -..,, e = mjesto
aua|. = poveavam
aue,, - , -e = isti, ista, isto; sam, sama,
samo; on, ona, ono
a|.ct,, -..,, = otputanje, oprotenje

P

ae,, -eu,, e = dubina
at|. = idem
a. = bacam
a:t,. = krstim
a:tc,, -eu , e = Krstitelj
ae,, -eu,, e = teina
act.ta, -a,, = kraljevstvo
act.u,, -..,, e = kralj
aca,. = nosim, prenosim
tt e|, -eu, e = knjiica
.:. = gledam
eua, -e,, e = volja
eueat = hou
eu,, ee,, e = govedo
.|e,, -eu,, e = novoroene, dijete
.a, -e,, e = hrana

l

,ae,, -eu, e = brak, enidba
,a = jer, ta
,ac, -e ,, = trbuh
,.|.a , -a,, = pokoljenje
,.|.ct,, -..,, = porijeklo, roenje
,.|e,, -eu,, e = pleme, rod
,..|, -|e,, e = starac
, , - ,, = zemlja
,a,, -.,, e = starost
,t|.cs. = poznajem, znam
,.cca, -,, = jezik
,|.ct,, -..,, = spoznaja
,e|.u,, -..,, e = roditelj
,e|u, ,e|ae,, e = koljeno
,aa, -e,, e = slovo
,aa.u,, -..,, e = pismoznanac,
pisar
,a|. = piem
,a| , -,, = pismo
,u| , ,u|atse,, = ena
133
^

eate|te|, -eu, e = demon, zloduh
âute = David
e. = a, pak
e.t = treba
e.|ee|, -eu, e = drvo
e.eat = molim (s gen.)
e.c:e,, -eu, e = gospodar
e.,eat = primam, prihvaam
ee. = objavljujem, pokazujem
etaee,, -eu, e = avao
etase|.. = posluujem
etea cs. = uim, pouavam
etsate,, 3 = pravedan
etsatecu|, -,, = pravednost
et.s. = progonim
eea, -,, = slava
eea,. = slavim
ee u, eeae,, e = koplje
eeue,, -eu, e = rob, sluga
eeue. = robujem
eu|at,, -..,, = snaga, mo
eu|ae,, 3 = moan, mogu
eueat = potapam se

E

.a. = putam
.,,t,. = pribliavam (se)
.,.t. = budim, budim se, ustajem
.|e,, -eu,, e = narod
.tee,, -eu,, e = lice, oblije,vrsta, lik
.tt = jesam, sam
.t|, -,, = mir
.sace,, 3 = svaki
.sa. = izbacujem
.s.t = ondje
.s.t|e,, .s.t|, .s.t|e = onaj, ona, ono
.sscta, -a,, = skuptina, Crkva
.sse:. = izrezujem
..,,. = grdim, dokazujem, kanjavam
.... = smilujem se
..u.e,, 3 = slobodan
.s. = vuem
'Ea,, -ee,, = Grka
.:t,. = nadam se
.:t,, -ee,, = nada
.at|. = penjem se (u), ulazim
.e,, 3 = moj
.|a|t,. = pokazujem, oitujem
.| = u (prijedlog s dat.)
.|e.,, -., = potreban
.|eee,, 2 = slavan, glasovit
.|eu. = oblaim
.|e , -,, = zapovijed
..ct = slobodno je
.eucta, -a,, = autoritet, mo
134
.e , -,, = sveanost
.:a,,.ta, -a,, = obeanje
.,a,eat = radim (augment .t )
.,a,, -eu, e = radnik
.,e|, -eu, e = djelo
.e,, -eu, = pustinja
.t,, -tee,, = svaa
.,eat = dolazim
.ct. = jedem
..e,, 3 = drugi
.eta,. = pripremam
.e,, -eu,, e = godina
.ua,,.t,eat = navijetam radosnu
vijest
.ua,,.te|, -eu, e = evanelje, radosna
vijest
.u,.|,, -., = plemenit
.ueat.|, .ueate| = sretan
.u,, -., = budalast
.uu, = odmah
.ue,.. = hvalim, blagoslivljem
.utcs. = nalazim
.u|u,, -., = nadaren
.u.e,, -., = mirisav
.,e,, -eu, e = neprijatelj
.,. = imam, drim

Z

,.. = traim ,. , -,, = ivot

H

'H.e,, -eu, e = Herod .,, .e,, e = junak
,., ,eu,, = jeka

O

aacca, -,, = more
a|ae,, -eu, e = smrt
aua,. = udim se
.. = hou (impf. .e|)
.e,, -eu , e = Bog
.a:.u. = lijeim
.a:.|, -|e,, e = sluga
.... = gledam
t, t,e,, = kosa
e|e,, -eu, e = prijestolje, tron
u,a, -e,, = ki
ua, -a,, = vrata
u . = rtvujem
135

I

tae,, -eu, e = lijenik
tete,, 3 = vlastit
t..u,, -..,, e = sveenik
t.e|, -eu , e = hram
'I.eceua, -.| = Jeruzalem
Ì.euca = Jeruzalem
Ìceu,, -eu , e = Isus
tat,. = odijevam
tate|, -eu, e = mantil, ogrta
Ìeea|,, -eu, e = Jordan
tc,u,, -u e,, = snaga
t,u,, -ue,, e = riba

K

saat,. = istim
sat= i
sate ,, -eu, e = vrijeme, trenutak, as
satca, -e,, e = car, cezar
sase,, 3 = lo
sa.. = zovem
sae,, 3 = lijep
sau:. = pokrivam, sakrivam
saeta, -a,, = srce
sa:e,, -eu, e = plod
saast|. = osuujem
saets.. = stanujem
s..u. = zapovijedam, nalaem
s.a.u,, -..,, e = lonar
s.a,, -.,, e = rog, krilo vojske
s.|a , -,, = glava
succ. = navijetam, propovijedam
st|.. = pokreem
s.t,, -ee,, = klju
s.:. = kradem
st|, -,, = krevet
st|. = nagibam
seu,, -ue,, = kaciga
sece,, -eu, e = svemir, svijet
sa,. = viem
sae,, -eu,, e = sila
s.a,, -.,, e = meso
st|. = sudim
stct,, -..,, = sud
st,, -eu, e = sudac
su:. = skrivam
stct,, -..,, = stvaranje
su te,, -eu, e = Gospodin, gospodar
su.|, su|e,, e , = pas, kuja
s., -,, = selo
s.|e, -.:e,, e = muica, komarac

136
A

a.. = govorim
ata, -a,, = razgovor
aa|. = uzimam, primam
a:a,, -ee,, = lu, baklja
ae,, -eu , e = narod
.,. = govorim, kaem
..|, -|e,, e = lav
c,, -eu , e = razbojnik, lopov
te,, -eu, e = kamen, stijena
e,e,, -eu, e = rije
et:e ,, 3 = ostali, ostavljen
u. = odrjeujem

\

a,, -eu , e = uenik
a|a|. = uim
\ata, -a,, = Marija
au.. = svjedoim
au,, -ue,, e = svjedok, muenik
act, -,e,, = bi
a,ata, -a,, = ma
.,a,, .,a, .,a = velik
.a,, .at|a, .a| = crn
.e,, -eu,, e = ud, pjesma
.|. = ostajem
.e,, -eu,, e = dio, red, komad
= ne
, -e,, = majka
tc.. = mrzim
tce,, -eu, e = plaa
e|e,.|,, -., = jedinoroeni
e|e| = samo

N

|au,, |..,, = brod
|.a|ta,, -eu, e = mladi
|.se,, 3 = mrtav
|..,, -., e = hram
|ee,, -eu, e = zakon
|u|te,, -eu, e = mladoenja

0

eee,, -eu, = put
eeeu,, -|e,, e = zub
ets.. = stanujem
etsta, -a,, = kua
etsee.c:e,, -eu, e = domain
etseee.. = gradim
137
etse,, -eu, e = kua
et |e,, -eu, e = vino
eee,.. = ispovijedam, oitujem,
priznajem
e|ea, -e,, e = ime
ea. = vidim
e|t,, -te,, e , = ptica
e e,, -eu,, e = gora, brdo
eu. = kopam
eceu|, -eu, e = kost
e. = kada
et = da, jer
eu (eus, eu,) = ne
eua|e,, -eu, e = nebo
eu,, .e,, e = uho
eue,, au, eue = taj, ta, to
e|.t. = dugujem
e|ae,, -eu , e = oko
e|t,, -..,, e = zmija
e ,e,, -eu, e = mnotvo

E

:ae,, -eu,, e = bol
:atete|, -eu, e = dijete
:at,, -ee,, e , = djeak, djevojica
:aae , -,, = parabola
:aa,,.. = nareujem
:aasa.. = pitam, ohrabrujem, tjeim
:aautse,, -eu , e = uzet
:a.|e,, -eu, = djevica
:a, -e,, e = otac
:at,, -ee,, = domovina
:.t. = nagovaram
:.ta,. = iskuavam
:.:. = aljem
:.t:a.. = etam
:, , - ,, = izvor
:,u,, -..,, e = lakat
:t|a, -se,, e = tanjur, ploica, slika,
popis
:t|. = pijem
:t:. = padam
:tc.u. = vjerujem
:tct,, -..,, = vjera
:tce,, 3 = vjeran
:e,, -eu,, e = mnotvo
:,, -., = pun
:ete|, -eu, e = barka
:eu,, -eu , e = plovidba
:eue,, -eu, e = bogatstvo
:|.ua, -e,, e = dah, Duh
:ee,, -., = koji do peta see
:et.. = inim
:et|, -.|e,, e = pastir
:et,, -..,, = grad
:eu,, :e , :eu = mnogi
:e|e,, 3 = zao
:e|e,, -eu, e = napor
138
:e.ueat = idem, polazim
:eae,, -eu, e = rijeka
:ete|, -eu, e = aa
:eu,, :eee,, e = noga
:at,, -..,, = djelovanje, injenje
:acc. = inim
:.cu.e,, -eu, e = stariji, starac
:eae|, -eu, e = ovca
:e:.:. = pratim, dajem nuno za put
:ec|.. = pribliavam, prinosim
:ec.:e|, -eu, e = lice, osoba
:e|.u. = prorokujem
:e|,, -eu, e = prorok
:.e,, 3 = prvi
:.u, -,e,, = krilo
:.,e,, - , -e | = siromaan
:u, -e,, e = vatra

P

., -ee,, e = govornik t:. = bacam

L

caae|, -eu, e = subota
ca:t,, -,,e,, = truba
Laa.ta,-a,, = Samarija
ca, -se ,, = meso
c.te|, -eu, e = znak
csa|eat,. = sablanjavam
csee, -:e,, e = kolac, suharak
caue,, -eu, e = kri
c.|a|e. = ovjenavam
cea, -e,, e = usta
cat.,, -eu, e = vojnik
cu,,a|. = spisati, sastaviti, sloiti
cu.,. = skupljam, iskorjenjujem
cu| = s, sa (prijedlog s dat.)
cu|a,. = privodim,skupljam
cu|a,., , -,, = sinagoga, skuptina
c|a,t,, -ee,, = peat
c.,. = spasavam
c.a, -e,, e = tijelo
c., -e,, e = spasitelj
c.ta, -a,, = spasenje

T

at,, -..,, = red, bojni red
acc. = nareujem
a,u,, -.ta, -u = brz, hitar
.t|. = napinjem
139
.s|e|, -eu, e = dijete
.e,, -eu,, e = kraj
..|,, -eu, e = carinik
.a,, -ae,, e = znamenje, udo
.. = uvam, opsluujem
ta. = astim
t , -,, = ast
e:e,, -eu, e = mjesto
.:. = obraam
e:e,, -eu, e = nain, karakter, ud
e| , -,, = hrana
u|e,, 3 = slijep

Y

ut,, -..,, = bijes
u,t,, -., = zdrav
ue., ueae,, e = voda
ute,, -eu , e = sin
u:a,. = podvodim, uzmiem
u:aseu. = pokoravam se
u:est,, -eu , e = licemjer
u,, ue,, e = svinja

1

|atcate,, -eu, e = farizej
|aue,, 3 = slab, neznatan, prost, zao
|.. = nosim
|t.. = ljubim
|t e,, -eu, e = prijatelj
|e.eat = bojim se
|e|.u,, -..,, e = ubojica
|.a, -e,, e = zdenac, bunar
|ua, -se,, e = straar
|uacc. = uvam
|u , -,, = pleme
|uct,, -..,, = narav, priroda
|.|.. = zovem, viem
|.| , -,, = glas
|.,, -e,, e = svjetlo

X

,at. = radujem se
,aa , -a,, = radost
,at.t,, ,at.cca, ,at.| = draestan
,at,, -te,, = milost, ljubav
,.t, ,.te,, = ruka
,a, -a,, = udovica
,e|e,, -eu, e = vrijeme

140
T

.uee,, -eu,, e = la u,, -,, = ivot, dua

.

.e. = ovdje
.a, -a,, = sat, as
., = kada

141
LITERATURA

1. Gramatike

BLASS, F. - DEBRUNNER, A. - REHKOPF, F., Grammatik des neutestamentlichen
Griechisch, Gttingen
17
1990.
DUKAT, Z., Gramatika grkoga jezika, Zagreb
3
2003.
HOFFMANN, E.G. - VON SIEBENTHAL, H., Griechische Grammatik zum Neuen
Testament, Riehen
2
1990.
JAY, E.G., New Testament Greek. An Introductory Grammar, London 1958. [tal.
Grammatica greca del Nuovo Testamento, Casale Monferrato 1993.]
MARTINI-JERI, Z. - SALOPEK, D., Grki glagoli, Zagreb 2001.
MUSI, A. - MAJNARI, N., Gramatika grkoga jezika, Zagreb
16
2004.
RIX, H., Historische Grammatik des Griechischen: Laut- und Formenlehre, Darmstadt
2
1992.
ZERWICK, M., Graecitas Biblica Novi Testamenti exemplis illustratur, Romae
5
1966.

2. Rjenici

AMERL, R., Grko-hrvatski rjenik Novoga zavjeta, Zagreb 2000.
BAUER, W., Griechisch-deutsches Wrterbuch zu den Schriften des Neuen Testaments und
der iibrigen urchristlichen Literatur, Berlin
5
1958.
BUZZETTI, C., Dizionario base del Nuovo Testamento (con statistica-base). Greco-italiano,
Roma 1991.
KUBO, S., A Reader's Greek-English Lexicon of the New Testament. Including a beginner's
guide for the translation of New Testament Greek, Grand Rapids
2
1976.
MAJNARI, N. - GORSKI, O. - SIRONI, M., Grko-hrvatski rjenik, Zagreb
5
2000.
SENC, S., Grko - hrvatski rjenik, Zagreb, reprint
3
1991.

3. Vjebenice

BUDIMIR, M. - CREPAJAC, LJ., LT0IXEIA EAAHNIKA. Osnovi grke glotologije,
Beograd 1986.
CORSANI, B., Guida allo studio del greco del Nuovo Testamento, Roma 1987.
HORAK-WILLIAMS, N., Grki jezik Novoga zavjeta. Poetnica, Zagreb
3
1999.
142
SADRAJ

Predgovor
PRVA VJEBA
1. Grki alfabet
2. Klasifikacija suglasnika
3. Dvoglasnik i potpisano (dopisano) iota
4. Hak i naglasak
5. Prislonjenice i naslonjenice
DRUGA VJEBA
Indikativ prezenta aktivnog
TREA VJEBA
1. Deklinacija imenica
2. lan
3. O-deklinacija
ETVRTA VJEBA
A deklinacija
PETA VJEBA
1. Indikativ prezenta aktivni stegnutih glagola
2. Pridjevi O- i A-deklinacije
ESTA VJEBA
1. Prezent glagola biti
2. Pridjevi . ,a,, .,a, .,a i :eu,, :e , :eu
3. Prijedlozi
SEDMA VJEBA
Imperfekt
OSMA VJEBA
1. Imperfekt glagola biti
2. Pokazne zamjenice i pridjevi
DEVETA VJEBA
1. Indikativ prezenta medio-pasivnog
2. Indikativ imperfekta medio-pasivnog
DESETA VJEBA
1. Imperativ prezenta
143
2. Odnosne zamjenice
3. Osobne zamjenice
4. Povratne zamjenice
JEDANAESTA VJEBA
1. Konjunktiv prezenta
2. Optativ prezenta
3. Infinitiv prezenta
DVANAESTA VJEBA
I. Konsonantske osnove
1. Osnove na grlene i usnene suglasnike (s, ,, , - :, , |)
2. Osnove na zubne i nosne suglasnike
TRINAESTA VJEBA
3. Osnove na tekue suglasnike (na i )
4. Osnove na c
ETRNAESTA VJEBA
II. Vokalske osnove
1. Osnove na t i .
2. Osnove na u i .
3. Osnove na u
4. Osnove na dvoglasnike
PETNAESTA VJEBA
Futur
1. Sigmatski futur
2. Asigmatski futur
3. Futur glagola .t|at
4. :a,, :aca, :a|
ESNAESTA VJEBA
Osnova slabog aorista
1. Sigmatski oblik
2. Naknadni oblik
SEDAMNAESTA VJEBA
1. Jaka aorisna osnova
2. Korjeniti ili bestematski aorist
OSAMNAESTA VJEBA
144
1. Perfekt slabi aktivni
2. Perfekt jaki aktivni
3. Pluskvamperfekt aktivni
DEVETNAESTA VJEBA
1. Perfekt medijalni i pasivni
2. Pluskvamperfekt medijalni i pasivni
3. Futur egzaktni
DVADESETA VJEBA
Aorist i futur pasivni, glagolski pridjevi
1. Jaka pasivna osnova
2. Slaba pasivna osnova
3. Glagolski pridjevi
DVADESET I PRVA VJEBA
1. Prvi razred glagola na t
tt
ete.t
DVADESET I DRUGA VJEBA
tct
tt
DVADESET I TREA VJEBA
Ostali glagoli na t
|t
.tt
s.tat
saat
DVADESET I ETVRTA VJEBA
1. Drugi razred glagola na t
e.ts|ut
2. Perfekt etea
3. Genitiv apsolutni
DVADESET I PETA VJEBA
1. Komparacija pridjeva
2. Prilozi
145
3. Akuzativ s infinitivom
DVADESET I ESTA VJEBA
1. Realne pogodbene reenice
2. Eventualne pogodbene reenice
3. Potencijalne pogodbene reenice
4. Irealne pogodbene reenice
DVADESET I SEDMA VJEBA
1. Namjerne reenice
2. Posljedine reenice
DVADESET I OSMA VJEBA
1. Upravne upitne reenice
2. Neupravne upitne reenice
DVADESET I DEVETA VJEBA
1. Vremenske reenice
2. Uzrone reenice
3. Odnosne reenice
TRIDESETA VJEBA
Brojevi
RJEENJA ZADATAKA
RJENIK
LITERATURA

Vjezbenica Grckoga Jezika - Mario Cifrak

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vjezbenica Grckoga Jezika - Mario Cifrak

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Mario Cifrak

VJEBENICA GRKOGA JEZIKA

You might also like