2a MT

OBRADA RENDISANJEM
Karakteristike obrade rendisanjem Obrada rendisanjem predstavlja postupak obrade skidanjem strugotine kod koje je glavno kretanje pravolinijsko. Ovo kretanje moe izvoditi alat (kratkohodna rendisaljka) ili predmet obrade (dugohodna rendisaljka), pri emu je to kretanje periodino sa promjenama brzine u toku radnog i povratnog hoda.
2

Rendisanje je postupak obrade kojim se dobijaju ravne horizontalne, vertikalne i kose povrine, razliiti ljebovi i kanali, voice kod maina alatki i slini predmeti. Obrada se izvodi pomou alata za rendisanje postavljenog na horizontalnim ili vertikalnim rendisaljkama. Ova obrada je slina obradi struganjem. Osnovna razlika se ogleda u tome to je kod struganja glavno kretanje kontinualno, a kod rendisanja je ono periodino sa promjenama brzine u toku radnog i povratnog hoda.

 Rendisanje

moe biti grubo i fino. Grubim rendisanjem se postiu klase od 9 do 14, a finim od 6 do 8.

Rendisanje je postupak obrade koji u poreenju s

glodanjem ima manju produktivnost rada, pa se sve rjee upotrebljava, naroito ako se skida velika koliina strugotine.
Rendisanje je najpogodnije za obradu dugakih, a

uskih predmeta i zupanika.

Vrste kretanja pri rendisanju Proces rendisanja se ostvaruje kao rezultat sloenog kretanja, koje izvodi alat i radni predmet. Glavno kretanje i pomono kretanje su pravolinijska, a mogu ih izvoditi alat ili predmet. Prema tome ta izvodi glavno kretanje, razlikujemo: 1. kratkohodne i 2. dugohodne rendisaljke.

Pri radu sa kratkohodnim rendisaljkama, glavno kretanje izvodi alat. Ovo glavno kretanje je pravolinijsko u pravcu brzine rezanja v. Sastoji se od radnog hoda (kada se izvodi rezanje) i povratnog hoda (kada se alat vraa u poetni poloaj). Na zavretku povratnog hoda, radni sto, skupa s predmetom, pomjeri se za veliinu koraka s. To je pomono kretanje i ono je periodino, a izvodi se na zavretku povratnog hoda. Vertikalnim pomjeranjem radnog predmeta (predmeta koji se obrauje) zauzima se dubina rezanja.

Shema kretanja kod kratkohodne rendisaljke:

 U toku rada sa dugohodnim rendisaljkama glavno

kretanje izvodi radni predmet skupa s radnim stolom. Kretanje se sastoji od radnog i povratnog hoda. Na zavretku povratnog hoda alat izvodi pomono pravolinijsko kretanje za veliinu koraka s (periodino kretanje). Vertikalnim pomjeranjem alata zauzima se dubina rezanja.

Pri radu na vertikalnim rendisaljkama alat izvodi glavno pravolinijsko kretanje u vertikalnoj ravni, dok radni predmet izvodi pomono kretanje u smijeru koraka s (periodino kretanje). Vertikalna rendisaljka je prikazana na slici 8.3. Na prethodnim slikama date su oznake: 1. neobraena povrina, 2. povrina rezanja i 3. obraena povrina. Radni hod alata ili obratka predstavlja relativno kretanje alata u odnosu na obradak i ono omoguava proces rezanja (obrade). Povratni hod slui da se alat, odnosno obradak dovede u poloaj koji omoguava izvoenje radnog hoda.
9

Shema kretanja kod vertikalne rendisaljke

10

NAMJENA I VRSTE RENDISALJKI

Rendisaljke su maine alatke koje su namjenjene za obradu ravnih i profilnih povrina. Osnovna podjela rendisaljki izvrena je prema duini hoda na kratkohodne (alat izvodi glavno kretanje) i dugohodne rendisaljke (glavno kretanje izvodi predmet). Prema pravcu glavnog kretanja, razlikuju se horizontalne i vertikalne rendisaljke. Dugohodne rendisaljke su uvijek horizontalne. Vertikalne rendisaljke jo se zovu i dubilice. Osim toga, izrauju se i specijalne rendisaljke za izradu zupanika, za rendisanje ivica limova, za izradu specijalnih alata itd.
11

KRATKOHODNE RENDISALJKE
Kod kratkohodne rendisaljke rezni alat izvodi glavno

pravolinijsko kretanje (1) naprijed (radni hod) i nazad (povratni hod), a obradak pomono periodino kretanje (2) i to neposredno po obavljanju radnog, odnosno povratnog hoda noa, a prije poetka sljedeeg radnog hoda. Pomjeranjem alata u pravcu (3) postie se eljena dubina rezanja (slika). Kretanje reznog alata moe da se obavlja u horizontalnoj ili vertikalnoj ravni na osnovu ega razlikujemo horizontalne i vertikalne kratkohodne rendisaljke.

12

 Kratkohodne horizontalne rendisaljke spadaju u grupu

alatnih maina s malom proizvodnou, zbog ega se u serijskoj proizvodnji ne koriste. Pogodne su naroito za obradu kratkih horizontalnih i kosih povrina, ljebova i sl. Duina hoda nosaa alata nalazi se najee u granicama od 300 do 1500 mm. Prema nainu ostvarivanja pogona razlikujemo kratkohodne rendisaljke sa mehanikim i hidraulikim pogonom.

13

14

DUGOOHODNE RENDISALJKE
Dugohodne rendisaljke (slika) se upotrebljavaju za

obradu dugakih i tekih radnih predmeta, koji su privreni na stolu rendisaljke i vre glavno pravolinijsko kretanje. Dakle, kod ovih rendisaljki obradak sa radnim stolom izvodi glavno pravolinijsko kretanje (1) naprijed (radni hod) i nazad (povratni hod), a rezni alat sa nosaem alata pomono periodino popreno kretanje (pomak) (2). Pomjeranjem alata u pravcu (3) zauzima se eljena dubina rezanja.

15

 Dugohodne rendisaljke namjenjene su za obradu

povrina raznih livenih, kovanih i valjanih dijelova veih dimenzija i teina ili za obradu vie jednakih kraih dijelova odjednom. Koriste se u proizvodnim pogonima srednje i teke mainogradnje za maloserijski tip proizvodnje.

16

 Karakteristika ovih maina je sposobnost obrade

povrina velikih duina (veliki hod stola) i irina, kao i visina podizanja traverze sa nosaem alata, od ega zavise dimenzije obratka koji se moe na njima obraivati. Ove rendisaljke se proizvode sa duinom rendisanja od 2 do 14 m, irinama od 0,7 do 6 m i visinama do 5 m.

17