Professional Documents
Culture Documents
Pravni fakultet
Opšte pravo
Seminarski rad
HARTIJE OD VREDNOSTI
Novi Pazar
Januar,2010.
1
SADRŽAJ
Uvod....................................................................................................................................3
Sadržina hartija od vrednosti…………………………………………………...................4
Vrste hartija od vrednosti………………………………………………………………....5
Akcije…………………………………………………………………………………...…7
Menica……………………………………………………………………………………..8
Ček………………………………………………………………………………………...8
Obveznica ……………………………………………………………………………..….9
Skladistnica……………………………………………………………………………..10
Blagajnički zapis ……………………………………………………………………….10
Centralni registar hartija od vrednosti…………………………………………………...11
Trgovina hartijama od vrednosti………………………………………………………...12
Bibliografija…………………………………………………………………………...…13
2
Uvod
………………………………………………..
*Član 2. Zakon o trzistu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata ("Sl. glasnik RS", br. 47/2006)
Hartijom od vrednosti, u smislu ovog zakona, smatra se akcija, obveznica, blagajnički zapis, komercijalni zapis, državni zapis,
certifikat o depozitu, kao i finansijski derivat kojim se trguje na berzi.
3
Sadržina hartija od vrednosti
Svaka hartija od vrednosti mora da poseduje određena svojstva, odnosno mora da ispuni
tri uslova :
-da je u pisanoj formi
-da je u toj ispravi sadržano neko građansko (najčešće imovinsko) pravo
-da je postojanje i ostvarenje imovinskog prava povezano sa postojanjem hartija od
vrednosti
Pravo na hartiji je: pravo svojine ili pravo zaloge koje za svoj objekt ima hartiju kao
telesnu pokretnu stvar.
Pravo iz hartije je, po svojoj pravnoj prirodi : stvarno pravo (npr. pravo svojine na robi
predatoj brodaru na prevoz i opisanoj u konosmanu) ili neko obligaciono pravo (npr.
najčešće pravo na isplatu sume novca) ili neko člansko pravo (npr. pravo učešća).
Pravo na hartiji je inkorporisano (utelovnjeno) u samoj hartiji i ne može se ostvariti bez
nje.
4
Vrste hartija od vrednosti
5
Hartija od vrednosti prema prirodi prava , sadržanog u hartiji(inkorporiranog), može biti:
*Stvarnopravana hartija od vrednosti: ona sadrži određeno stvarno pravo na
pokretnim ili nepokretnim stvarima (pravo svojine ili založno pravo, takav je na primer,
konosman, koji se izdaje kod pomorskog prevoza robe; prenosom konosmana prenosi se i
pravo svojine na robi koja je u njemu opisana i koja se nalazi na brodu, bez potrebe da se
izvrši i predaja same robe).
*Obligaciona hartija od vrednosti: ona inkorporira određenu obligaciju čiji je
sadržaj neko potraživanje, najčešće izraženo u izvesnoj svoti novca. U obligacione hartije
od vrednosti spadaju: ček, menica, obveznica, blagajnički zapis i drugo.
*Hartija sa pravom učešća: ona sadrži pravo članstva njenog vlasnika u nekom
pravnom licu. Najtipičniji primer za ovu hartiju od vrednosti je akcija ili deonica. Hartije
s pravom učešća (npr. akcije koje izdaju akcionarska društva) sadrže određena članska
prava imaoca (da učestvuju u radu organa društva), koja su po svom karakteru lična i
prava učešća u dobiti društva (pravo na dividendu), koje je imovinske prirode
*Novčane hartija od vrednosti koja moze biti emitovana kao pojedinačna dakle
menica ili ček ili emitovana u seriji kao sto su akcije, obveznice, sertifikati o depozitu,
finansijski derivati, blagajnički+komercijalni+državni zapisi)
* Kratkoročna hartija od vrednosti kod nje je rok dospelosti kraci od jedne godine.
*Dugoročna hartija od vrednosti kod koje je rok dospelosti duzi od jedne godine
Hartije od vrednosti prema svojoj vezi sa osnovnim poslom povodom kojeg su
izdatemogu biti:
* Kauzalne kod kojih se vidi veza sa osnovnim poslom, vidi se povodom kojeg
posla su izdate (npr. konosman, štedna knjižica, obveznice narodnih zajmova
*Apstraktne su one hartije iz kojih se ne vidi povodom kojeg posla su izdate (npr.
menica).
6
Akcije
Deonice ili akcije su udeo koji svaki učesnik u akcionarskom drušvu ima u imovini
društva i podrazumeva ispravu pomoću koje njen vlasnik stiče pravo učešća u raspodeli
dobiti akcionarskog društva, to jest ostvarivanju prava na dividendu. U zavisnosti od
veličine sopstvenog učešća ostvaruje se pravo na: dividendu, upravljanje ili likvidacioni
ostatak. Sredstva uložena u akcije nose sa sobom rizik da ne budu vraćena, ukoliko na
primer dođe do likvidacije preduzeća. Sa druge strane, akcije pružaju i veću mogućnost
ostvarivanja dobiti na uložena sredstva, bilo po osnovu porasta cene akcija bilo po
osnovu dividende koja se distribuira akcionarima ukoliko preduzeće ostvari pozitivan
finansijski rezultat. Osnovni kapital društva podeljen je na akcije čija je najniža
nominalna vrednost određena zakonskim propisima. Maksimalna vrednost se određuje
statutom društva, odnosno ugovorom zaključenim između učesnika u društvu. Pod
pojmom akcija najčešće se podrazumeva isprava koja se izdaje učesniku društva koji
uplati svoj udeo i na osnovu koje se stiče pravo, kako na učešće u organima upravljanja
društva, tako i u raspodeli njegove dobiti. Akcije se izdaju, po pravilu, u obliku hartija od
vrednosti koje glase na ime ili na donosioca. Moguće je i izdavanje akcija po naredbi.
Akcije se mogu prenositi bez obzira kako je vlasnik određen. Prema vremenu izdavanja
dele se na privremene i stalne akcije. Privremene se izdaju prilikom osnivanja društva, i
traju dok vlasnik takve akcije ne uplati određenu svotu na ime svog udela, nakon čega se
privremene akcije povlače i zamenjuju se stalnim. Prema sadržini prava imaoca, akcije
mogu biti obične (statutom garantovana prava) i prioritetne (gde vlasnici imaju određene
privilegije u odnosu na ostale učesnike). Akcijama trguju brokersko-dilerska društva ili
ovlašćene banke, na organizovanom tržištu, berzi. Dividenda je deo profita koji akcionar
naplaćuje na osnovu svoje akcije, a čiju visinu određuje skupština akcionara u zavisnosti
od rezultata preduzeća i u skladu sa pravilima akcionarskog društva. Obično se utvrđuje u
procentu od vrednosti akcije, a taj procenat se menja u zavisnosti od ostvarenog
poslovnog rezultata. Akcije imaju varijabilnu dividendu koja zavisi od visine dobiti
preduzeća. Tržišna cena sigurnih akcija je njihova sadašnja vrednost. Dnevno kretanje
cena akcija deluje nepredvidivo ali opšti indeks cena akcija (npr. Dou-Džons indeks)
pokazuje uzlazno kretanje na duži rok. Koeficijent koji meri stepen rizičnosti svake
akcije naziva se beta-koeficijent. On predstavlja odnos između rizičnosti date akcije i
opšteg nivoa rizičnosti celog tržišta akcija i procenjuje se uobičajenim statističkim
metodama.
7
Menica
Ček
8
Obveznica
9
Prema načinu obezbeđivanja otplate, dele se na: hipotekarne obveznice – kod kojih
emitent zalaže svoju imovinu kao garanciju da će obaveze po osnovu obveznica biti
isplaćene njihovim imaocima. Ukoliko emitent ne bude sposoban da iste izmiri izvršiće
se prodaja te imovine i tako omogućiti naplata potraživanja koja vlasnik ima prema
izdavaocu obveznice ,garantovane obveznice – za čiju isplatu o roku dospeća garantuje
određeno pravno lice kao što je na primer komercijalna banka, što znači da vlasnik
obveznice može svoja potraživanja iz obveznice da naplati od banke ukoliko emitent
nema sredstava za isplatu svojih obaveza po osnovu obveznica
negarantovane obveznice – kod kojih vlasnik svoja potraživanja po osnovu obveznice
koju poseduje može da naplati jedino od emitenta.
Prema mogućnosti otkupa pre roka dospeća, dele se na: opozive – koje u sebi sadrže
pravo emitenta da ih otkupi pre roka dospeća, po unapred utvrđenoj ceni koja je, po
pravilu, veća od nominalne vrednosti obveznice , neopozive – koje u sebi ne sadrže pravo
emitenta da ih otkupi pre roka dospeća.
Prema tome ko se javlja kao emitent obveznica, dele se na: državne obveznice – koje
emituje država odn ovlašćeni državni organ, radi obezbeđenja sredstava iz realnih izvora
radi usklađivanja priliva i odliva bužeta odnosno za pokriće trenutnih buđžetskih deficita
kao i anticipativne buđžetske potrošnje. municipalne obveznice (obveznice lokalnih
organa vlasti) – koje emituju gradovi, regioni, škole, univerziteti i sl. radi obezbeđenja
potrebnih sredstava za finansiranje budžetskog deficita lokalnih organa vlasti, za
izgradnju škole, bolnice, uličnog osvetljenja, sportskih objekata korporativne obveznice
– koje emituju preduzaća bilo da su to javna preduzeća, transportna i industrijska
preduzeća, banke ili druge finansijske kompanije.
Skladišnica
Skladišnica je stvarno-pravna hartija koju izdaju ovlašćena skladišta kao dokaz da je roba
primljena na čuvanje.
Blagajnički zapis
10
Centralni registar hartija od vrednosti
Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti jeste institucija koja vodi
jedinstvenu evidenciju zakonitih imalaca hartija od vrednosti i evidenciju o pravima iz tih
hartija, kao i o pravima trećih lica na hartijama od vrednosti. Centralni registar hartija od
vrednosti obavlja i poslove kliringa i saldiranja* transakcija zaključenih sa hartijama od
vrednosti, odnosno vrši prenos vlasništva nad hartijama od vrednosti istovremeno sa
plaćanjem tako da ne može da se dogodi situacija u kojoj neko proda hartiju od vrednosti
i ne dobije novac. Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti a. d. Beograd je
institucija na finansijskom tržištu, čiji je osnovni zadatak da vodi evidenciju o vlasnicima
hartija od vrednosti, da vodi evidenciju o pravima koja proizilaze iz hartija od vrednosti
(npr. pravo glasa, pravo na isplatu dividende, pravo na isplatu kamate), kao i da vrši
prenos vlasništva sa prodavca na kupca. Pored toga, zaloga, odnosno založno pravo trećih
lica na hartijama od vrednosti se konstituiše upisom u Centralni registar hartija od
vrednosti. Ovo je veoma dobar način za otklanjanje rizika banaka u procesu kreditiranja,
naročito zbog toga što se u slučaju neblagovremenog izvršenja obaveza dužnika, založene
hartije od vrednosti mogu lako prodati (bez sudske procedure). U Centralnom registru je
napravljen indirektan holding, što znači da svi klijenti otvaraju račune preko članova
Centralnog registra. Svi korisnici prelaze u ruke korporativnih agenata – članova
Centralnog registra koji će im elektronskim putem otvarati račune.
Centralni registar hartija od vrednosti je osnovan kao institucija za potrebe razvoja
finansijskog tržišta u Srbiji. Njegovo poslovanje obuhvata registraciju različitih vrsta
hartija od vrednosti u koje spadaju: obveznice, blagajnički zapisi i akcije koje nastaju iz
procesa privatizacije koji se odvija u Srbiji.
…………………………………………………….
*Kliring i saldiranje – radnje koje se obavljaju nakon realizacije naloga kupovine i prodaje, odnose se na
menusobno poravnavanje obaveza i potraživanja, kao i prenos prodatih hartija od vrednosti sa starog na novog
vlasnika i istovremeno prenos novca sa računa kupca na račun bivšeg vlasnika hartija od vrednosti.
11
Trgovina hartijama od vrednosti
12
Bibliografija:
13