znanost 1 ::klimatske

promjene utječu
KISIK NA RHEJI :: Plin kisik otkriven je na jednom od hladnih Saturnovih mjeseca, koji
se zove Rhea. Ima i ugljičnog dioksida. Otkrili su to NASA i ESA sondom Cassini. i na podmorje

1 :: Veća: krgavi prasac (Cyclopterus lumpus) zavičajno

je iz sjevernog Atlantika i Pacifika. Mala: veleljuskava
tigrasta riba (Terapon theraps)
potječe iz priobalja istočne
Afrike i Madagaskara.
Ulovljena u Piranu

U Jadranu sve više egzota, pa

i riba iz Južnog kineskog mora
Nevolja je kad se dosele ribe grabljivice snažnije od naših i počnu uništavati, recimo, srdelu
Ihtiolog Dulčić pripremio pravu dalmatinsku knjigu jer “o Hajduku govore muškarci, a o ribi svi”

:: Miroslav AMbruš-Kiš znanstvenom povjerenstvu CIESM u Jadransko more nije prirodan dom. Ili to

P
itajte Dulčića! – to se često čuje u
među našim ribarima kada ulove
nešto “čudno”, a kako čujemo, to
se sve češće čuje i u ribarnicama.
Ihtiolog dr. Jakov Dulčić puno desetljeće
i pol proučava neobične gostujuće ribe u
Jadranu, a znanstveni rad priznaje mu se
u svijetu, pa se njegovi nalazi i objavljeni
radovi kao prvorazredni s pozornošću
i respektom čitaju i u Sredozemnom
Monacu, odakle se nadzire živi svijet
u Sredozemnom moru. Jakov Dulčić i
njegov asistent Branko Dragičević prije
pet mjeseci dovršili su knjigu “Nove ribe
Jadrana i Mediterana”.
Hit knjiga traži nakladnika
Ne računajući uvodni, znanstveni dio, koji
bi nekim čitateljima mogao biti prilično
naporan, ta je knjiga praktičan katalog za
prepoznavanje alohtonih, tj. riba kojima
tako još nije bilo do jučer. Slikovnica koja
te čudne ribe prikazuje, opisuje i imenuje
– još traži nakladnika. Teško je povjerovati
da ih je nakladnik (čije ime ne želimo
spominjati) odbio još prije godišnjih
odmora, ali možda zato što su mu urednici
kontinentalci. Mi smo knjigu čitali u
rukopisu. Pripreman je toliko brižljivo u
običnom programu za obradu teksta da
je kao knjiga gotovo spremna za tisak.
Rukopisu nedostaje još samo malo dodira

Obzor :: Večernji list :: 51

znanost
:: Plavi trkač (Caranx crysos) ukusna jestiva
priobalna riba od Senegala do Angole
uredničke i grafičarske ruke, a s obzirom
na malo manje od pola godine koliko je
knjiga provela “na čekanju”, valjalo bi je
dopuniti s još pet ili šest novootkrivenih.
Kako god, tko je rukopis vidio, zna da
bi to bila knjiga koju mora imati svako
dalmatinsko kućanstvo upravo zbog toga
o čemu se u kućanstvu i razgovara. O
Hajduku možda razgovaraju muškarci, o
ribi svi!
Uoči Božića, kad bi takva knjiga “o
gostima iz druge morske galaksije” mogla
biti idealan dar, pregledali smo s doktorom
Dulčićem egzotične ribe koje su se kod nas
zakoprcale u mrežama, a neke se bogme i
udomaćile. U knjizi ih je 85.
Migracije kroz Sueski kanal
– Odakle one? – pitamo dr. Jakova Dulčića.
Sredozemno je more zatvoreno i razvilo
je svoj ekosistem. Isto tako, posebne
su i vrste u njemu. Ostale su one koje
u njemu mogu preživjeti, a one koje ne
mogu, nestanu ako nekako u njega i
uspiju doći. Ali ništa nije stalno i zadano.
Život se u Mediteranu počeo mijenjati
s povećanim prometom. Povećanju
prometa pridonijelo je otvaranje
Sueskog kanala 1869. godine, ali je i on
sam postao vodeni put kojim se vrste iz
Crvenog mora i Indijskog oceana mogu
širiti u Mediteran, a prije im to na drugi
:: Kad ulove nepoznatu vrstu, ribari se obraćaju splitskom ihtiologu dr. Jakovu Dulčiću
52 :: Obzor :: Večernji list
:: Oceanska napuhača, jako otrovna
pučinska riba, omiljena hrana u Japanu
način nije bilo moguće. Pokreti vrsta
koje je omogućio Sueski kanal zovemo
lesepsijske migracije, po Ferdinandu de
Lessepsu koji je kanal sagradio. Ali u
naše vode egzotične vrste dospijevaju
tako što dovoljno primjeraka pobjegne
iz zatočeništva u akvakulturi, akvarijima
ili ih se iskrca iz brodova s balastnim
vodama, objašnjava profesor Dulčić.
Hoće li one tu i ostati? Kakav je trend?
Vrlo je zanimljiv fenomen, kaže nam
profesor Dulčić, da kroz Sueski kanal
zapravo nema razmjene. U Mediteran, pa
i u Jadran, doseljavaju se strane vrste iz
Atlantika, Crnog i posebno Crvenog mora,
ali ne i u suprotnom smjeru! CIESM je
objavio 2002. Atlas egzotičnih ribljih vrsta
u Mediteranu sa 90 pobrojenih stranih
vrsta, ali do kraja 2009. treba im dodati još
31 vrstu. Smatra se da od sto doseljenih
vrsta njih deset uspijeva preživjeti. Neke
koje prežive pronađu svoj prazan ekološki
kutak, druge se pokažu nadmoćnijima od
zavičajnih vrsta te im preotmu stanište i
hranu.
– Mi možemo govoriti o vrstama koje
registriramo, koje ulovimo sami ili nam
donesu primjerak nepoznate vrste da ih
prepoznamo, ali ipak malo znamo o tome
koliko su raširene i koliko su se udomaćile.
One koje zamjećujemo u većem broju
oštrozubi su morski gušter (Saurida
31
nova vrsta riba zabilježeno je u
Sredozemnom moru s dalekim izvornim
staništima od 2002. godine, kad je
objavljen Atlas egzotičnih ribljih vrsta
undosquamis) iz Crvenog mora i iznimno
duguljasta plavotočkasta trumpetača
(Fistularia commersonii) sa zapadnog
Atlantika i zapadne obale Afrike – govori o
gošćama koje su, čini se, odlučile ostati.
Posljednjih tridesetak godina takvih
egzota, koje se viđaju sve češće, sve je više.
Udomaćuju se čak i ribe karakteristične
za topla mora. Prošloga je tjedna u
splitskoj ribarnici uočena još jedna nova sa
zavičajem u Crvenom moru. Najegzotičnija
riba ikad ulovljena u Jadranu uhvatila se u
ožujku ove godine u vrši u luci cementare
u Kaštelanskom zaljevu. Izvorna su joj
staništa Južno kinesko more i Sijamski
zaljev!
Jadran se ne zaključava na Otrantu
Manji je problem, naglašava Dulčić, kada
otkrijemo ribu iz dalekih krajeva kojoj
su boravišta plićaci. Veća je nevolja ako
se dosele grabljivice snažnije od naših i
počnu im uništavati tradicionalni plijen
koji je važan i čovjeku, poput srdele. Na
žalost, u moru ne možemo ni približno
reagirati onako kako se može na kopnu
s alohtonim vrstama. A ni na kopnu,
posebno na otocima, s njima ne izlazimo
nakraj, naglašava Dulčić. Zato moramo
naći načina da one do nas i ne dospiju.
Pokrene li se zamrznuti projekt Družba
Adria, te se kroz naftovod, umjesto prema
kontinentalnim rafinerijama, nafta počne
ukrcavati u prazne tankere koji po njih
dođu u Jadran, koliko bi to utjecalo na
život u Jadranu?
Snažno, tvrdi Dulčić. Ne bi pomoglo ni
obvezno kontrolirano ispuštanje balastnih
voda ispred Otrantskih vrata. Njih se ne
može zaključati, a povećani izvozni promet
nafte i morske struje donijele bi nam ono
što bi u toj vodi preživjelo. Bi li pomogao
ZERP? Ni to, kaže Dulčić. Za ZERP
trebamo imati jaku i strogu obalnu stražu.
Ona bi nam dobrodošla i bez ZERP-a u
mnogočemu, ali je nemamo. Ali ni ona
nam ne pomaže u zaštiti Jadrana ako tako
nečim kao što je isključiva ekonomska
zona razljutimo Talijane, jer dijelimo isto
more. Naša i njihova obalna straža trebale
bi se smjenjivati u dežurstvima, u strogom
discipliniranju brodova, a to teško ide
silom. Osim toga, Talijani bi i sami teško
mogli imati puni nadzor čak i nad vlastitim
ribarima.
ukratko: Broj novih vrsta u Jadranu naglo
raste, a što će sve one donijeti autohtonom
morskom svijetu ne znaju ni znanstvenici.
 Futurist

:: Atlantska trorepka kojoj je domovina :: Bodljikava mramorna riba (Siganus luri-

Meksički zaljev, Bermuda sve do Argentine dus) - istočna Afrika, zapadni Indijski ocean

Ispiranje sramote konferencije o klimatskim promjenama

od 29. studenoga do 10. prosinca.
Udobnost i sigurnost za dvotjedni
iz Kopenhagena boravak znanstvenika, pripadnika
nevladinih organizacija i ovlaštene
diplomate iz svih zemalja članica
UN-a, neupitni su. Yucatán je idealan
i zbog simbola: suptilna kultura Maya
pometena je preko noći prije dolaska

Solarni
konkvistadora najvjerojatnije zbog
ekološke promjene koja im je uništila
nekoliko uzastopnih žetvi kukuruza.

rasadnik
Po tome kako protječu prvi dani skupa,
koji bi trebao osnovati svjetski fond
za aktivnu borbu protiv klimatskih
promjena, gosti uživaju u prvom, a
Popravni ispit skupa COP15 iz na simboliku se ne osvrću. Kao i lani, Tvornica fotonaponskih ploča
lanjskoga prosinca u Cancúnu nije to djeluje kao sramotna otimačina: proizvodila bi solarne elektrane
počeo kako svjetska javnost očekuje jedni bi pod svaku cijenu zadržali svoje
povlastice, a drugi bi ih rado stekli. koje bi proizvodile tvornice...
Luksuzno turističko odredište Cancún Diplomatskim rječnikom: čeka se
na vršku poluotoka Yucatána idealno uravnoteženo rješenje. Nediplomatski: to :: Miroslav Ambruš-Kiš
je za održavanje 16. UN-ove svjetske je opet skupina neodgovornih. (mak) Projekt “Sahara Solar Breeder”, ili
kako ga u drugim dokumentima autor
zove “Projekt Super Apollo” (po bogu
sunca Apolonu), smrtno je ozbiljna
:: Profinjena zamisao profesora Hideomija Koinume
civilizacija s Tokijskog sveučilišta za koju je
Maya nestala osigurao i potporu Japanske agencije
je preko noći za znanost i tehnologiju te
zbog nekoliko novac japanske Agencije
uzastopnih za međunarodnu dine
50. go
loših žetvi suradnju. Ima i Do 20
su av
s t
čiji uzrok je pristanak domaćina, taj bi
ao 50
bio ekološka države Alžira, a osigur
t o s vijetu
promjena AFP i punu suradnju pos ne
tamošnjeg sveučilišta. potreb
e r g ij e!
Mi bismo ga, radi en
lakše predodžbe, nazvali
solarnim rasadnikom.
Zamisao je da se na obali izgradi
tvornica fotonaponskih ploča.
Silicijeva pijeska, osnovne sirovine,
Sahara je puna. Dio proizvodnje
odmah bi se odvajao za izgradnju
fotonaponske elektrane u susjedstvu;
najprije prvu, drugu, treću... Sljedeća
bi tvornica, kao i ona prva, već bila
energetski autonomna. I tako sve
dok, po planu, 2050. godine ne bi
supraprovodljivim vodovima izvozili
istosmjernu struju na udaljenosti
do 500 kilometara, viškove trošili
za desalinizaciju, navodnjavanje i
pošumljivanje. Cijela računica, ako bi
razvoj išao glatko, kaže da bi solarni
rasadnik do 2050. godine sam pokrivao

Obzor :: Večernji list :: 53