MJERNI PRETVORNICI

POMAKA
 1. OPĆENITO O POMAKU

• U osnovi razlikujemo dvije vrste pomaka:

• - pravocrtni pomak
• - kutni pomak
• Pravocrtni (linijski) pomak je pomak pri kojem
je smjer gibanja tijela nepromjenljiv tj. tijelo se
giba pravo u jednom smjeru. Kutni pomak
(zakret) je kut što određuje promjenu mjesta
težišta s obzirom na stajalište kao sredine vrtnje.
 2. OPĆENITO O PRETVORNIKU

• Mjerni pretvornici pomaka druge fizikalne

veličine (kao što su pomak, gibanje, položaj
brzina i ubrzanje) pretvaraju u električne. Oni
osjećaju pomak pomoću posebnih osjetila u
obliku vretena, vratila, motki i spojki.
• Ova osjetila moraju biti dobro učvršćena uz
mjerena tijela kako nebi došlo do neželjenih
pomaka ili klizanja pa time i do greške u
mjerenju.
• Slika 2.1. Vretena, vratila i spojke što se
upotrebljavaju kao osjetila pretvornika pomaka.
• Mjerne pretvornike pomaka možemo
podijeliti prema vrsti mjernog signala:
• - električni pretvornici pomaka
• - pneumatski pretvornici pomaka
• - hidraulički pretvornici pomaka
• Najčešće korišteni su električni pretvornici
pomaka a njih dijelimo na:
• - otporničke pretvornike pomaka
• - kapacitivne pretvornike pomaka
• - induktivne pretvornike pomaka
 2.1. OTPORNIČKI PRETVORNICI
POMAKA

• Primjenjuju se dvije vrste pretvornika prema načelu

pretvorbe pomaka u promjene električnog otpora. Prva
vrsta su potenciometarski pretvornici. Druga
skupina su otpornici, što im se otpor mijenjakao
posljedica mehaničke deformacije uzrokovane pomakom.
Često se zato svrstavaju u posebnu skupinu
deformacijskih mjernih pretvornika ili deformacijskih
osjetila[1].
•
[1] Oni su opisani u poglavlju o mjernim pretvornicima
sile.
•
• Slika 2.1.2. Primjer izvedbe potenciometarskih
pretvornika pomaka: a) i b) potenciometarski
pretvornici pravocrtnog pomaka, c) i d)
potenciometarski pretvornici kutnih pomaka.
• Potenciometri su naprave koje se
sastoje od otporničkog tijela uzduž kojeg
se giba kliznik spojen s osjetilom
pomaka.
• Otporničko tijelo je namotano žicom koja
je najčešće od različitih slitina kao što su:
nikal-krom, konstantan, srebro-paladij i
platina-ridij. Žica je namotana na
izolacijsko tijelo ili na izolirani metal.
Otpornička tijela se rade najčešće od
ugljena, metalnog filma, plastičnog filma i
posebne keramičko-metalne smjese
zvanom cerment.
• Slika 21.3. Primjer izvedbe kliznika
potenciometarskog pretvornika pomaka: a) ravni,
b) ravni s kukom, c) u obliku kuke.
• Posebno je važna valjana kombinacija materijala
otporničkog tijela, žice i kliznika, kako termoelektromotorna
sila razvijena na kontaktu ne bi unosila grešku. Kod vrlo
preciznih pretvornika upotrebljava se dvojni kliznik (slika
2.1.2. pod b) ) koji usporedo klizi po otporničkom tijelu i
posebno učvršćenoj kliznoj šipki. Ona je od takvog
materijala da se elektromotorna sila razvijena na spojištu
kliznik-otporničko tijelo kompenzira s elektromotornom
silom na spojištu kliznik-šipka.
• Potenciometarski pretvornici linearnog pomaka imaju
mjerno područje od 10 mm do više metara.
Potenciometarski pretvornici kutnog pomaka imaju
najmanje mjerno područje od 0º do 1º, a najveće od 0º do
više od 3600º. Za mjerno područje veće od 355º koriste se
višenavojni potenciometri
(slika 2.1.2. pod d) ).
Kod jednonavojnog potenciometarskog pretvornika ne
postoji izvedba s mjernim područjem punih 360º jer
nekoliko stupnjeva zauzimaju izvodi priključnih kontakata i
razmak između njih pa maksimalni mogući mjerni opseg
mu je od 355º do 358º.
• Na slici su usporedo prikazani
utjecaj tereta na oblik statičke
karakteristike i pogreška tereta
prema položaju kliznika.
• Statička karakteristika
potenciometra je zavisnost napona
UT što vlada između jedne od
krajnjih stezaljki otporničkog tijela
i kliznika (taj napon je napon
tereta jer je na te stezaljke
priključeno i opterećenje otpora
RT) i pomaka kliznika, s.
• Kad je otpor opterećenja velik,
RT>>, tada => 0 i statička
karakteristika je pravac. To je
karakteristika neopterećenog
pretvornika ili idealna
karakteristika. Stvarna statička
karakteristika je zavisna od tereta
i nije linearna.
• Slika 2.1.5. Potenciometarski pretvornik pomaka
s fotovodljivim kontaktom.
• Na slici 2.1.5. prikazan je primjer
poteniciometarskog pretvornika pomaka s
fotovodljivim kontaktom.
• Na obje strane tog otpornika pričvršćeni su listići
od vodljivog materijala, ali tako da ih od
otpornika dijeli listić fotovodljivog materijala koji
djeluje kao izolator dok nije osvijetljen. Kada
svjetlost padne na taj slog on će početi voditi
dijelom koji je osvijetljen i uspostaviti će se
kontakt između otporničkog tijela i listića
vodljivog materijala.
• Pretvornik se ponaša kao već opisani
potenciometar, a kliznik je zamijenjen
svjetlosnom zrakom. Izvor se može gibati
zavisno od mjernog pomaka, ili je stabilan i
zaslonjen maskom koja usmjerava snop na slog
zavisno od pomaka.
2.2. KAPACITIVNI PRETVORNICI
POMAKA

• Slika 2.2.1. Načela

primjene kapacitivnih
pretvornika pomaka.
• Na slici pod a) imamo prikaz promjene kapaciteta
promjenom razmaka između elektroda. Pomična
elektroda vezana je uz osjetilo pomaka pa se tako
mijenja razmak između elektroda a time i kapacitet.
Ovakva primjena se koristi pri mjerenjima kod kojih
treba je potrebno razlikovati vrlo male pomake do reda
1µm. Pod b) kapacitet se mijenja promjenom radne
površine između elektroda. Pomična elektroda je vezana
uz osjetilo pomaka, pa se mijenja efektivna površina
između elektroda. Pod c) imamo isti način kao i Na
slici pod b) samo što je ovdje uzrok promjene kapaciteta
promjena dialektrika.Elektrode su nepomične, a
dielektrik je vezan uz osjetilo pomaka.
• Pri izvedbi kapacitivnih mjernih pretvornika koriste se tri
osnovne vrste mjernih spojeva: istosmjerni polarizirani
krug, naizmjenični most (Wienov ili Blumleinov) i
oscilator kojem se frekvencija mijenja zavisno od
kapaciteta pretvornika.
• Slika 2.2.2. a) Wienov most i b) Blumleinov most.
 2.3. INDUKTIVNI PRETVORNICI
POMAKA

• Koriste se različite vrste pretvornika u kojima je

pomak promjeni induktiviteta zavojnice.
• Za mjerenje pravocrtnih pomaka
upotrebljavaju se transformatori razlike i
induktivni most, a za mjerenje kutnih pomak
najčešće se koriste sinkropretvornici.
• Najprije ćemo objasniti transformator razlike.
• Slika 2.3.1. Osnovni krug
transformatora razlike i
njegova statička
karakteristika.
• Na slici 2.3.1. je prikazan osnovni krug transformatora
razlike kao i njegova statička karakteristika. Ova
transformator se sastoji od primarnog svitka koji je
priključen na naizmjenični napon i od dva simetrično
smještena sekundarna svitka u odnosu na primarni
svitak. Svitci su namotani na Šuplje tijelo (izolator) kroz
koje se slobodno giba feromagnetno jezgro spojeno s
osjetilom pomaka.
• Izlazni napon je razlika napona koji vladaju na
sekundarnim svitcima. Ako je jezgra u srednjem položaju
tada je napon razlike jednak nuli. Ukoliko se jezgra giba
lijevo ili
• desno induktivitet jednog svitka raste, a drugog opada.
Razlika napona na svitcima proporcionalna je udaljenosti
jezgre od srednjeg položaja.
• Mjerno područje transformatora razlike kao mjernog
pretvornika ne prelazi od -250 do +250 mm (najviše), a
najniže od -0,1 do +0,1 mm. Linearnost ovog
pretvornika je obično unutar ± 5% izlaza, a može biti I
bolja .
• Induktivni most se za
razliku od transformatora
razlike svodi samo na dva
simetrična svitka
namotana oko šupljeg
tijela (izolatora), u kojem
se slobodno giba jezgra
feromagnetnog
materijala. Pomakom
jezgra u jednu ili drugu
stranu povećava
induktivitet jednog svitka
a drugom smanjuje. Slika 2.3.2. Dva mjerna pretvornika
pomaka u spoju induktivnog mosta.
Izlazni napon mosta
razmjeran je pomaku
jezgre.
 • Na slici 2.3.3. je
Slika 2.3.3. Mjerni pretvornik
s pomičnom kotvom.
prikazan pretvornik s
pomičnom kotvom i
ovakav spoj se zove
izmjenični
potenciometarski
krug. Pomak kotve
uzrokuje promjenu
induktiviteta zavojnice
pa time i promjenu
struje u krugu.
Kondenzator se dodaje
usporedno zavojnici da
bi se poboljšala
linearnost pretvornika.
• Sinkropretvornici su skupina zakretnih pretvornika a isto
tako čine i zasebnu skupinu transformatora. Osnovni dijelovi
su rotor s jednim primarnim svitkom I stator sa tri
sekundarna svitka koja su spojena u zvijezdu i oni su
međusobno pomaknuti za 120º.

Slika 2.3.4.
Sinkropretvornik:
a) električni
prikaz.
• Slika 2.3.5. Tumačenje vladanja
sinkropretvornika.
• . Prikazana su četiri položaja rotora. Kada
se rotor giba kontinuirano, izlazni napon je
sinusni val kojem se amplituda mijenja
zavisno o zakretu rotora, kao što je
prikazano na slici 2.3.5.
• Ona zavisi od sinusa kuta između rotora i
osi svitka.
• Često se kod daljinskih mjerenja
primjenjuje spoj dvaju sinkropretvornika
kao što je prikazano na slici 2.3.6.
• Jedan pretvornik je mjerni i zove se predajnik, a drugi je
pokazni i zove se prijemnik. Kada se rotor sinkropredajnika
zakreće, induciraju se u statoru sinkroprijemnika takvi
naponi da uzrokuju zakretni moment i pomak rotora. Tek
kad se kutni položaj rotora sinkropredajnika i
sinkroprijemnika izjednače, zakretni moment u
sinkroprijemniku svest će se na ništicu.
 2.4. PRETVORNICI POMAKA SU
DIGITALNI MJERNIM SIGNALOM

• Primjenjuju se dvije vrste ovih pretvornika:

• -inkrementalni
• -apsolutni
• Postoje mnoge izvedbe obiju vrsta, a opisat
ćemo najvažnije.
• Inkrementalni pretvornici pomaka
izvode se za mjerenje linearnih i kutnih pomaka.
Kao izlazni signal daje se relativni pomak.
• Osnovna izvedba prikazana je na slici 2.4.1.
 Slika 2.4.1. Prikaz
inkrementalnog
digitalnog pretvornika
pomaka a) pretvornik
zakreta b) pretvornik
pravocrtnih pomaka.

• Za mjerenje kutnih pomaka, na osovinu se učvršćuje

ploča ili rotor koji na sebi ima mnogo jednakih i
jednako razmaknutih segmenata. Ploča se vrti uz
osjetilo koje osjeća prolazak segmenata (odsječaka) i
pri tome daje električni signal u obliku impulsa. Isto
tako djeluje i pretvornik linearni pomaka gdje se
ovdje koristi pomična vrpca.
 Slika 2.4.2.
Inkrementalni
digitalni pretvornik
pomaka sa
zupčastom
pločom.

• Na slici 2.4.2. prikazan je jednostavan inkrementalni

pretvornik pomaka sa zupčastim rotorom. Zupci
moraju biti od feromagnetnog materijala da u osjetilu,
koje je zavojnica,pobude promjenu magnetskog polja i
induciraju električne impulse.
• Slika 2.4.3. Prikaz izvedbe pretvornika s
optičkim osjećanjem (a) i pretvornika s
kliznim kontaktom (b)
• Apsolutni pretvornici pomaka s digitalnim
mjernim signalom mjere pomake s obzirom na
neku čvrstu točku. Ovi pretvornici često se još i
nazivaju dekodatorima, jer pomak daju u
brojčanom, digitalnom kodu.
• Na slici 2.4.4. prikazana je kodirana ploča jednog od
takvih pretvornika s kliznim kontaktom. Imamo još
mnogo načina kodiranja. Na slici 2.4.5. prikazana je
kodirana ploča u nedvosmislenom kodu s
prozorčićima. Vanjski red vrlo uskih segmenata
dodan je kodiranim segmentima i dopušta mjerenje
jedino ako je prozorčić točno u položaju osjetila.
• Slika 2.4.4. Jedan od načina primjene
kodirane ploče kao pretvornika zakreta.
• Slika 2.4.5. Kodirana ploča s prozorčićima
omogućuje nedvosmislenu pretvorbu

zakreta u mjerni signal