PRAVOSLAVNA TLA ENJA KATOLIKA U HERCEGOVINI U DOBA TURAKA

PRELAZAK KATOLIKA U PRAVOSLAVCE Preuzeto s mre opisa od Herceg-Bosne

Me u va nije doga aje valja svakako zabilje iti i PRIELAZ JEDNOG DIELA KATOLIKA U BOSNI NA PRAVOSLAVLJE. Prie la je i skoro ciela Trebinjska biskupija u Hercegovini tiekom XVI. i XVII. stolje a. Katoli ki narod ostao je bez sve enika usred ljutih progona. Pravoslavna crkva sklapa vec iza pada Carigrada sporazum s Turskom carevinom i patrijarha Genadije dobiva ast turskog pa e. U Srbiji se ta ista stvar doga a osnutkom Pe ke patrijar ije. Makar da pravoslavni kalu eri poput monaha Marka pi u, kako su turski sultani (ismailski car Bajazit) ne astivi i troicihulni i hri anom dosaditelni, ipak se pod Turcima svuda pravoslavlje iri na ra un katolicizma pa tako i u Hercegovini. Zapo inje sustavno proganjanje katolika kroz 300 godina (1488.-1779.) od strane pravoslavnih arhijereja, koji katolike carskim fermanima i janji arskom pomo i sile na pla anje pravosl. vjerskog poreza i podlo nost u vjerskim stvarima, to bi neminovno svr ilo odpadom katolika na pravoslavlje. Fratri i drugi sve enici bore se na turskim sudovima, pla aju globe i idu u tamnice. Katolici su vi e progonjeni nego pravoslavni sve do zadnjih stolje a turske vlade, jer su prista e najve eg neprijatelja sultana, - rimskog pape, i jer ne e poput pravoslavnih martologa, da se bore s Turcima protiv kr ana. Za turske vlade vi e puta katolici te e progone trpe od pravoslavnih nego li od samih turskih gospodara. Mi u njima lju e du mane imamo nego li su sami Turci, jer nikada ne prestaju raditi o tomu, da nas pod svoju vlast sprave, pi e fra Filip Lastri . A biskup fra Marko Dobreti u okru nici god. 1777. govori o pravoslavnima (zovi ih skizmatici) koji panjkaju na nas po tribunalih ono, to ne bi ni vragovi izmislili, za oborit nas i vas i ove svete kuce u svako zlo; dave, globe i gule... (J e l e n i , Izvori za kult. pov., 50). Stvar je ta toliko poznata iz Smi iklasa, Batini a, Jeleni a i drugih, da je ne moramo dalje ni spominjati. Sam arhimandrit Ruvarac veli, da se takav postupak srpskih patrijarha nikako opravdati ne da. Ti su progoni i li gdjekad tako daleko, da je narod, da se od tog oslobodi, ak prielazio na pravoslavlje. Trebinjski biskup Primi pi e u Rim god. 1674. ovako: Pravoslavni (kalu eri!) na temelju toga fermana idu i tla e biedne katolike (po Popovu polju , nezadovoljni s onim, to im je sultan dozvolio. ) to vi e, oni obilaze s etom Turaka i grubom silom otimaju od tih hercegova kih katolika deset puta vi e, nego to stoji u fermanu, izjavljuju i odtvoreno, kako e im svake godine tako dodijavati, dok ne postanu pravoslavcima. Radi toga ne mogu i se oduprieti tolikoj nevolji, katolici samo to nijesu izgubljeni. Vec su izjavili biskupu, da e morati prie i na gr ki zakon, ako se ne ukloni ta nepravda (K. Draganovi , Massenubertritte von Katholiken zur Orthodoxie, Rim 1937., str. 72).

Radi ovog i drugih razloga prie ao je velik dio naroda trebinjske biskupije na pravoslavlje. Biskup Andrija evi pise god. 1627., da je od 12 katoli kih crkava u Popovu 7 dospjelo u ruke pravoslavnih. A narod Neretve i Popova pi e 1629., da je ve i dio katolika ovih strana oti ao u skizmu. VI. kari u dokaz

pravoslavlja spominje oko 50 starih crkava oko Trebinja i u Popovu. Crkve su doista stare, iz predturskih vremena, samo nikad nijesu bile pravoslavne vec katoli ke kao ni ona u selu Dra evu. O uvan nam je zapis, kako je pravosl. vladika, valjda pri njezinu osve tenju, dao ostrugati kre s crkve, poru iti katoli ke oltare i izbaciti napolje kosti katoli kih pokojnika. Narod, ozloje en, ho e da se vrati katoli koj vjeri, ako mu se pribavi stalan upnik. Na alost od toga nije bilo ni ta, i ti katolici ostado e i dalje pravoslavnim. Sve ove viesti donose se prema spomenutoj studiji Maseniibertritte..., za koju je prvak srpskog (poviestopisa) historiografije Stanoje Stanojevi (Jugosl. istor. asopis, III., 376) rekao, kako je u cielosti dokazala svoj predmet, a time i prielaz katolika trebinjske biskupije na pravoslavlje. 1575. (oko 20. studenoga) Mostar .- Sudsko rje enje mostarskoga kadije, u kojem opisuje nasilja mitropolite Savatina prema katolicima u zapadnojHercegovini, od kojih silom utjerava nov ane pristojbe i ini nasilja i prema samim turskim enama. ! Prijevod: Na elu listine sa pe atima: Alija, sin Mehmedov, kadija mostarski, Mehmed, sin Fethullaha, mulla... Uzrok pisanju ovoga lista je to: Do li su na erijatsko vije e: knez imun, sin Grgurev, sa svojim afirima - plemi ima iz sela Bukovice (?) u Duvanjskoj nahiji; Paval, sin Stipanov, knez iz sela Donba, upe (nahije) Imota, sa svojim seljanima; Nikola, sin Zuje, iz sela Vina sa okoli nim seljanima; Petar, sin Matijin iz sela Grude, sa svojima, te knezovi iz kotara i bli nje okolice Mostara sa ... afirima, gdje su na ovo erijatsko vije e bili tako er dobavljeni Radonja, sin Ivice i Nikola Radosav, iz grada Mostara. Gore navedeni iskazali su svoje elje: Sada nji mitropolit, zvani Savatin sve enik, sa 12 konjanika hoda po carskom vilajetu, te od svakoga

sela uzima po petnaest, po dvadeset i vi e gro a, a od mnogih mu e i nas uzima po pet i deset gro a. Do sada pak mitropolit od nas uop e nije ni jedne pare uzimao, a sada re eni sve enik protiv svetom erijatu i protiv visokom postoje em zakonu od raje u carskoj zemlji novac i blagajnu sakuplja i ini beskrajne strahote i nasilja. Mo e bit da je mitropolit dosada uzimao od crnih razbojnika, a mi po to smo frenkskoga zakona, dosada nismo nikomu ni ta davali. Re eni sve enik, osim to uzima novce, dr i uza se ljude u muslimansko ime. Tako er je o prstima objesio fra Ivana, sve enika iz nahije Imota. Tako isto me u muslimanske ene nenadno dolazi i udara ih nogama u trbuhe tako, da se s toga dogodi da pobace dijete. Nedavno je tako u inio eni Memi ovoj, iz sela Uzari a, da je pobacila dijete, te joj je silom jo oteo kojekakvih stvari, i sli no. Spomenute je strahote izvr io re enoga sve enika poslu nik imenom arif Rajak, grade i se mahnitim. Mi smo ga na mostarski sud doveli i tra ili svoja prava. Gore re eni Radovan i Nikola budu jamci za spomenutog Rajaka, te s na im Rajakom u ine dogovor. to mi nismo do li do svoga prava i svojih tra bina, oni su uzrok, zato tra imo sada, da se na e tra bine i pravo od re enih naplati i nama uru i. To su iskazali tako. Po suo enju re eni Radonja i Nikola budu upitam o odgovori e: Doista smo bili za gore re enoga Rajaka jamci, poslije toga smo ga na erijat pozvali, ali on smutnju i nezakonitost ine i nije se htio pokoriti erijatu. Tako su o itovali, te se zato na zahtjev ovo ovdje zavede i pismeno potvrdi. Pisano sredinom mjeseca abana god. 983. Svjedoci: Ahmet, mulla, Mehmed, mulla. Mehmed, mulla. Hod a Hrami, hatib.

Zbog ega onda imamo i odgovor 140 godina kasnije kod imotskoga gvardijana fra Stipana Vrlji a: "Anno Domini 1717. uze na princip mleta ki Ioan

Corner grad Imocki a eneralom bi e od Dalmacije Alosio Mocinigo koi do e s voiskom ... ... I za Mociniga Ge(nera)la dodjo e prokleti arka i iz Carne Gore i sta e pod Imockim, a za Tur ina ne bie e niedne cigle ku e arka a u svem kadiluku. I tome krivi bie e na i ljudi karstiani jer po o e bi ati u tursku zemlju kako se mir u ini, A Imocki se uze za karstiane da onde stoi, koi biaju usko ili z Goranaca i Blata mostarskog. I tako u Imoti se naseli e Sizmatici jer je na narod dobro bi stao mirno pod krilom principa privedroga i milostivoga. Neka se zna koie su upe ovoga manastira Imockoga bile od starine za Turaka i od kada je manastir u Prolo cu fundan." Doti ni imocki arka i su se zvali Crnogorcima gr ke vire sve do kraja 19.st kad postado e Srbi. Katolici se 1660. zovu ovako: Stanovnicima nahija Blato i Bro no, da prime na znanje slijede e: Vlasi Hrvati ( "Hrvat Eflakani" ), koji se kre u po spomenutim nahijama, trebaju jednog redovnika. Nositelj ove murasele redovnik po imenu fra Marijan od Imotskog do ao je njima, pa je potrebno da ga nitko, ne spre ava i ne uznemiruje. Da ste zdravi. Siromah Ahmed, kadija u varo i Mostaru. Godina po hid ri 1050 (1660). 1782. g ovako: "Striljanje alke" iz 1782. g. o alci koja se igrala u Makarskoj. STRILJANJE ALKE 1782. emluk ine makarska gospoda Od arvatskog slavnoga naroda emluk ine konje igraju i a s kopjima alku striljaju i. Evo njim po tenja i dara

gledati ji pri e knez od Fara; A od Sinja, gospoda Sinjani, iz Omi a mladi Omi ani. A s Krajine Imo ana kita i vlastela od Ka tel' i Splita; Svi kolici ljudi izabrani, Tr u gledat tko su Makarani. .... "Anno Domini 1717. uze na princip mleta ki Ioan Corner grad Imocki a eneralom bi e od Dalmacije Alosio Mocinigo koi do e s voiskom ... ... I za Mociniga Ge(nera)la dodjo e prokleti arka i iz Carne Gore i sta e pod Imockim, a za Tur ina ne bie e niedne cigle ku e arka a u svem kadiluku. I tome krivi bie e na i ljudi karstiani jer po o e bi ati u tursku zemlju kako se mir u ini, A Imocki se uze za karstiane da onde stoi, koi biaju usko ili z Goranaca i Blata mostarskog. I tako u Imoti se naseli e Sizmatici jer je na narod dobro bi stao mirno pod krilom principa privedroga i milostivoga. Neka se zna koie su upe ovoga manastira Imockoga bile od starine za Turaka i od kada je manastir u Prolo cu fundan."