14 VIJENAC

KOMENTAR

Godite XIX ::: broj 441 ::: 27. sijenja 2011.

KAKO SU PROSTORNO PLANIRANJE I ZATITA KULTURNE BATINE (NE)USKLAENI U HRVATSKOJ

Krievi od sira
Primjena umijea memorijalnog srastanja s ambijentom postala je mogua zahvaljujui Registru oznaka izvornosti i kontroliranog podrijetla, a ne Registru kulturnih dobara. Koi li trite stvaranje autentinoga kulturnog iskaza, ili ga omoguuje?
vijesnu konjunkturu vinarstva, bilo stvaranjem proizvodnoga prostora ili servisne zone brodova to su u zadnja dva desetljea 19. stoljea hrpimice krcali bave vina za prodaju u rascvjetalom austrijskom Trstu. Svaki kamen na kamenu ima svoj datum i udio u lokalnom rjeenju jednadbe odrivog upravljanja krajolikom, sve od nekadanje ziguratski monumentalne Poncine kule u ibenskoj Mandalini, preko jedinih vieprostornih trima kakve je na Hvaru gradila samo obitelj Vrankovi, udesnih viestrukih kauna nedaleko Sv. Foke kod Tinjana, pa sve do sasvim obinih posve suhozidnih graevina, ukljuivo onih premalenih koje su ba u svoje vrijeme imale razloga nastati kao neobini kokoinjci ili psee kuice. U naem je vremenu nastanak kornatskih krieva na vremenski i organizacijski izvediv nain omoguen rutinama obine i doslovno svakodnevne gospodarske prakse. Lokalne potvrenosti sistematike rada pri slaganju kamena prenijeli su ljudi iz jednog od rijetkih hrvatskih krajeva u kojima se uvati suhozidine jednostavno isplati. Ako se drugdje za litru mlijeka tada moglo dobiti etiri kune, Paani su od svojih europski standardiziranih sirana dobivali poticajima povien otkup i do trinaest kuna za litru ovjega mlijeka. Putem svojih suhozidnih voditelja koji su upuivali solidarizirane dobrovoljce tek upoznavajue s kamenom, kornatske krieve postalo je mogue izgraditi zahvaljujui ljudima s otoka gdje se efektno odrava ovarstvo. Putem ivoga lokalnog znanja Baieve je krieve u konjunkturama naega doba omoguila izgraditi kakvoa i prodavanost pakog sira prvog meu upisima u Registru oznaka izvornosti Dravnoga zavoda za intelektualno vlasnitvo. Kulturni krajolik mjeru je svojeg ouvanja naao u obnovi gospodarskoga krajolika s pripadnim kolektivnim znanjima i umijeima, kakva se i sama zakonski respektiraju kao nematerijalna kulturna dobra. Tradicija je postala stvar pridranih kolektivnih prava, nad kakvima od UNESCO-a poslovnije bdije WIPO. Oduzima li trite ime, ili ga daje? to proizvoai trebaju od svojega krajolika, zorno su pokazali vinogradari i vinari Dingaa pridravajui koritenje njegova imena jo 1962. Okolnost da taj terasasti krajolik nije u konzervatorskom Registru kulturnih dobara nije se mogla previdjeti kad su pojedini vinari krenuli mljeti padine u vapnenaki mal za nove prostrane nakapno navodnjavane vinograde. Onako kako je propisan uzgoj u meunarodnoj zatiti intelektualnih prava iz 1962, to se vino i ne bi smjelo zvati po mjestu odakle potjee jer toponim vie ne oznauje samo mjesto, ve jami sadraj. Osjetljivost organizacijskoga poloaja zatite kulturnih dobara kao strunog servisa u ministarskom ustroju pokazala se pri provedbi izlobe Dalmatinske zagore u Klovievim dvorima 2007, koja je nastala nakon vijesti o kraama kamenih pragova iz naputenih pukih kua toga dijela Hrvatske. Za sudbinu kamenih pragova kapacitiranost je slube i primjenljivost propisa prije i poslije izlobe ostala ista. Poput njih, suhozidni zdenci Rajica u Nianskom gaju kod Kladnjica doivjeli su zvjezdani trenutak kao likovni motiv izlobenoga plakata i ulaznice no bez upisivanja u Registar kulturnih dobara. Kada su zatite nastajale kao rezultat konzervatorskoga programa, poput sjevernojadranskih etnografskih zona iz 1970-ih, lica prvih registriranih hrvatskih kulturnih krajolika bila su suhozidna: Takala, Krk, Lun... uvanje vrijednosti u prostoru putem konzervatorskih uvjetovanja urbanistikih zoniranja dosad nije na uspjean nain adresiralo problem stvaranja krajolika. Korektno periodizirani i historizirani krajolici jasno dijele i kulturna, i politika, i gospodarska obiljeja iz repertoara motivacija i regulacija svojih graditelja. Petrifikacija kulturnoga krajolika riskira njegovo prevoenje u tematski park ili spomeniku znamenitost, splonjava njegova znaenja i osiromauje njegove vlasnike. Iskustvo kornatskoga suhozidnog spomen-polja upozorava na neiskoriteni dio pravne teevine Europske Unije iz odredbe

Jadran Kale
to se o hrvatskim kulturnim krajolicima moglo nauiti u navrenih godinu dana nakon izbora Baievih suhozidnih krieva za kornatsko spomen-polje poginulim vatrogascima? Neto tako obino kao to je kamen na kamenu pokazalo se sposobnim povezati trud i solidarnost dvije i pol tisue ljudi, kao i imaginaciju mnogih drugih, s prirodnom i dolinom formom pijeteta za mjesto nepamena stradavanja. Dok sunce u nekoliko godina ne posivi prijanje skrivene strane okolnog vapnenca, pred roditeljima nesretnih vatrogasaca i svima ostalima raskrila se neoekivana posljedica obzirnog nanoenja gradiva u krieve: gledano ljudskim okom u panorami, krievi imaju svoju blagu auru. To je ona slabana zemljana nijansa preokrenutog vapnenca, kakva oko njih isijava u varljivim proplamsajima. Sada e ih proljetne trave sakriti. Slina je nijansa osvanula na ibenskoj katedrali nakon pjeskarenja tako je zadnji put izgledala kada je izgraena. Na oba mjesta likovnim je govorom iz kamena prozborio ambijent njegova zemljanog i ljudskog oblikovanja. Hrvatsko oblikovanje sama kamena na kamenu mogli bismo predstaviti kao na najvei povijesni infrastrukturni projekt. Kad bi se danas htjelo tim nainom zaprijeiti erozije i u jedan mah namaknuti sva ta terasasta i kasetna oblikovanja kra, od pulskog agera i Takale nad Bakarcem preko primotenskoga Bucavca do hvarske hore, korulanskog Huma ili Dingaa na Peljecu, zajedno sa stotinama drugih, posao ne bi bio jeftiniji od dva ukupna godinja dravna prorauna. Ni po najobzirnijoj pretpostavci samo na otocima ne moe biti manje od 25 tisua kilometara suhozidina. U vremenu certificiranih specijalizacija za odravanje starina, problem je tih tisua i tisua kilometara priprostih struktura u prostoru to predstavljaju djelo obinih ruku u reakciji na gospodarske mogunosti i potrebe svojih vremena. Kako ih onda zatititi i sauvati, kad je danas takvo ambijentalno imanje (ili njegova imitacija) na turistikom tritu nedostatno bez bazena? Kulturni su krajolici gospodarski krajolici na kojima dodirujemo povijest. Zabrane li im se posve ivotne prilagodbe, poput irenja za pristup vozilima, znai li to da nam je vanije zamrznuti ih kao tematske parkove idealizirane prolosti? to u krajoliku znai kolektivni identitet, u emu lei njegov kulturni klju? Kornatsko spomen-polje suhozidnih krieva ponudilo nam je i takve odgovore. Srodstvo rive i krevine Kornatski su krievi, srasli s apscisom vapnenakih slojnica i osi meanih suhozida to seu od obale do obale, ponajprije suhozidine s datumom. Neodjeljivi su od datuma svoje tragedije. Takvi su bili i preci ovih memorijalnih inaica meaa i krevinskih gomila. Na razglednici kakva ljupka jadranskog mjestaca skloni smo ih sentimentalno asocirati prirodnim formama na koje se nadovezuju, ahistorizirajui ih u bezvremeni repertoar pejzanog ugoaja. U zbilji preteit dio napornih krenja i njihovih suhozidnih krajobraznih posljedica ima najblieg roaka u solidnoj kamenoj rivi iz naselja svojih obraivaa. I krevine i riva kapitalizirale su po-

Spomen-polje suhozidnih krieva na Kornatima

Hrvatsko oblikovanje sama kamena na kamenu na je najvei povijesni infrastrukturni projekt za koji se ne dobiva ni djeli dravnih poticaja

2078/92. kojom se dravama-lanicama nalae novanim poticajima olakati rad poljodjelaca to skrbe o integritetu nasljea na svojim posjedima bilo smanjivanjem primjene nitrata, uvanjem biodiverziteta ili odravanjem krajobraznih vrijednosti. Na ovaj je nain nekomu tko ulae dodatni rad u, primjerice, popravljanje i irenje suhozidina njegov trini hendikep anuliran nacionalno utvrenim poticajima. Arkodski krajobrazi Hrvatska Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nema takvih poticaja. Njezin Pravilnik o podrujima s oteanim uvjetima gospodarenja nabraja vie stotina npr. strmih zemljita, ije se obraivanje posebno nagrauje, ali ni djeli poticaja nije usmjeren na, recimo, zadravanje krajobraznih vrijednosti odravanjem suhozidnih terasa kakve su obraivanje tih strmina uope uinile moguim. Takvo to bi se dalo uiniti jednostavnim krianjem tog Pravilnika s Registrom kulturnih dobara. Drugim rijeima, vinaru je na strmome Dingau poticaj slobodno rabiti za preoravanje terasa i maliranje zemljita to je postupak kakav u udruzi Dinga iz Potomja bez ustezanja nazivaju ekocidom. Ipak, ekonomska batina duga je i dohvatna, jer tako uzgojeno vino vie nije dovoljno dobro za najvie trine razrede. U administrativnoj pomami za namicanjem zbrojeva vonih fondova, diljem obale zbog jednokratnih pribav-

ljanja poticaja ostaju i krajobrazni oiljci i reducirani genetski diverziteti lokalnih ekosustava. Drugi moan poljoprivredni administrativni alat iz europske palete, ARKOD, takoer jo nije doraen za potrebe upravljanja kulturnim krajolicima jadranske Hrvatske. Praktino je svaka primorska mea iz ARKOD-ove baze podataka u naravi suhozidina, a obavijesna kombinacija s povezanim agrarnim kulturama moe dovesti do novih spoznaja o dugotrajno odrivim gospodarenjima sortama i pasminama. Samo proizvodnji okrenute mjere, poput agronomskih poticaja, u kulturnom krajoliku obraivaa mogu dovesti do raskrivanja i ponovnog odravanja starijeg ureenja zemljita kako se dogodilo u Pays de la Loire. Izostanak potovanja za generativni kapacitet hrvatskih kulturnih krajolika na koncu se zapaa i u provedbi Konvencije o europskim krajobrazima, koja je u nas na snazi od 2004. Meuministarsko praenje implementacije izmeu restriktivnih resora prostornoga planiranja i zatite kulturne batine ostavlja postrani poticajno sposobnu poljoprivredu i regionalni razvitak. Kako nam govori kornatski pouak, danas za opstanak hrvatskih kulturnih krajolika nije presudno biti u Registru kulturnih dobara Uprave za zatitu kulturne batine Ministarstva kulture, jer uvrtenost ne jami izradu ni evaluaciju planova upravljanja. Da bi preivio, proizvod kulturnih krajolika mora imati svoje mjesto u Registru oznaka izvornosti Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo, a njegov vlasnik poticaje Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede. U stvarnom ivotu krajolika brendirajui dignitet kulturnog registra valja kombinirati s aspektima njegova ekonomski zainteresirana uvanja i odravanja unutar ivoga prostora prakticiranja lokalnog znanja. Ako kornatski memorijalni krievi doista lee na poticajima za odrano lokalno znanje pakoga sira, takav klju valja to prije izdjelati i za bravu hrvatskih kulturnih krajolika.

Snimio Jadran Kale

drUtvo

zarez, xiii /304, 3. oujka 2011.

krajoLik pisan moi

Zato je prostor poLitika, a kULtUrni krajoLik njeZin iZLog i agenda jadran kaLe

obnova mrgara Lipica prije mljevenja padine za plantani vinograd s druge strane baanskog polja (fotografija sanjina ilia iz udruge sinjali, 2007.).

studentskom seminaru se slici novi nadnacionaLni raspadajueg drutva ili dis- eUropski poredak donosi i funkcionalne drave proteklih nove formativne Utjecaje godinu dana moglo jednostavno parirati slikom proljetnih gradnji pod Velim vrhom na kULtivirane i kULtUrne na Kornatu. Ako je doista tono da socijalna krajoLike. kao ni prije, Utjecaj kohezija puca, kako je bilo mogue usred sam po sebi nije ni iskLjUivo nigdine na besplatnom radu bez pogovora okupiti dvije i po tisue ljudi iz svih dije- dobar niti iskLjUivo Lo lova zemlje i svih slojeva zajednice? Svoju je korisnost demonstrirala i drava, ne samo kroz izdatke Veliki Zimbabwe, koji je kao najvei od tristotinjak slinih za brodski benzin ili graditeljske sendvie i zatitne rukazdanja nastao na kriitu sjevernijih poljodjelskih zemljivice, ve i administrativnim pomagalom kakvo je presuta, junijih stoarskih pasita i istonih puteva k lukama dilo hoe li se zadatak stii obaviti u razdoblju od izbora u kojima se trgovalo s Arapima. Kao rezultat stjecanog spomenikog rjeenja do poetka ljetne sezone poara na bogatstva je ostala sredinja graevina visoka i po 11 meotvorenom kada vatrogasci vie nisu mogli sudjelovati. To tara opasana s 252 metara dugim zidom koju kolonijalni su bili izravni poticaji za mljekare. Uz njihovu je pomo gospodari nisu znali objasniti drugaije no kao ostatak triput via otkupna cijena ovjeg mlijeka na Pagu domae fenianskog (bijelog) gospodstva nad domaim ivljem. ljude uinila jedinima u zemlji kojima se njihovo krajobraBlie nama, najmonumentalniji suhozidni spomenik pretzno umijee suhozidnog profiliranja ovjih ograda isplati. historijske konjukture svakako predstavlja nekoliko tisua Kornatske suhozidne krieve po rjeenju arhitekta Nikole nuragikih zdanja koja su po Sardiniji koncentrirana nad Baia nije izgradila samo empatija stotina i stotina ljudi prilazima u unutranjosti planina iz kojih se i u prethistoriji uivljenih u tragediju vatrogasaca, ve na posredan nain izvozilo srebro. Vojnike graevine poput Dome SOrcu, visoke do 20 metara i ukupnog opsega od 148 metara, bile i svatko tko je kupivi sir europeiziranih pakih sirana dao za pravo njegovom okusu, recepturi, ambijentu otone su sagraene utrkom trgovine. (Zanimljivo, u formuli posolice i ljudima koji u tom podneblju i dalje vladaju civiliziranog gospodara i nesposobnih domorodaca i nad nuraghima se dugo pretpostavljao graditeljski utjecaj felokalnim znanjem i umijeima potrebnima za njegov nanianske ili kartake vlasti.) stanak. Simbolinoj evokaciji teakog ivota u kamenom Ako je svaki kulturni krajolik ujedno i povijesni goskrajoliku i izbama zemljanog tla trino su otvorila vrata podarski takoer i politiki krajolik, emu onda mogu sirana u kakvima se danas moe jesti i s poda. Tvrdnju kako je spomenikom olienju prepoznatljivog posvjedoiti dananje hrvatske krajobrazne strukture? krajobraznog identiteta standardizirano trite umjesto U tom su smislu napose pouni upravo suhozidni krajolici, koji su kod nas od 1972. godine naovamo bili i prvi krvnike sjekire na iju spustilo girlandu jamstava globalne kakvoe za tim perspektivniju budunost nije jednohrvatski registrirani kulturni krajolici pod nominalnom stavno sljubiti uz svakodnevne litanije o gubitku tradicija konzervatorskom paskom. Na kornatskom spomen-polju i kulturnih samosvojnosti. Svjedoei iz srca dekorativnog poginulim vatrogascima nehotice je rasprostrt i efektan programa pukih izriaja, to bi bio govor o najfinijim orlakmus-papir odnosa moi ispisanih u reguliranom, dakle namentima vezenima prije no to smo se u XIX. st. nali kulturnom krajoliku. Vana uloga kakvu su kroz uspjelo u dravi kojoj su u sastavu bile i lombardske predionice vodstvo pakih voditelja volonterskih graditelja krieva svilenih konaca. Govorei o narodu i puku u ratu, to bi na njihovom otoku odigrali mljekarski poticaji svrnula je pozornost na nacionalno neiskoriten regulativni prostor bila tumaenja determinantnih vjekovnih mrnji umjeeuropske uredbe 2078/92. o odrivoj poljoprivredi i zatiti sto konstatacija novih poprita utvrivanja sfera utjecaja okolia koja na izbor zemljama-lanicama prua i mjere repozicioniranih kontinentalnih sila. I poslije rata meu takve govore idu projekcije dananjih obojenosti duboko uvanja, odravanja i graenja kulturnih krajobraznih vriu prolost. Pokuaj odgonetavanja kulture i njezinog vrejednosti i ljepota. Drugim rijeima, mnogim se vlasnicima zemljita diljem Europe izravno isplati popravljati svoje mena njim samim u ovom je sluaju zoran rukopis ostavio upravo u krajoliku. suhozidne ograde, terase ili gomile. U europskim suhozidnim krajolicima praktino su svi vlasnici zemljita u ulozi u LokaLni gLobaLni krajoLici Europski su kojoj su kod nas Paani bili na Kornatu: oni to znaju initi, jer trite radi za njih. ak i gledajui korak dalje, tamo kulturni krajolici karakteristino globalni krajolici. Obrise gdje je poticajima ove vrste presudio GATT, iza farmera su im omoguili planetarni resursi, ne samo ako je svaki kULtUrni u siluetama povijesnih kolonijalnih metros certificiranim proizvodima dodanih vrijednosti ostaju pola, ve i u pejsanim arkadijama diljem prostori poveanog biodiverziteta kako je to osvjedoeno krajoLik Ujedno i povijesni europskih pokrajina. Na koncu, kulturni na Novom Zelandu. gospodarski takoer i Imperativ maksimiziranog vonog fonda pred ulazak krajolici kao konjukturni spomenici nisu poLitiki krajoLik, emU onda samo europska iskljuivost. Ve su i sjajni u EU je meu svojim loim uincima poluio obratan spomenici rudimentarnih tehnika gradnje rezultat. Poticanje sadnji je u mnogim mjestima smanjilo mogU posvjedoiti dananje genetski diverzitet, jer su se lokalno srasle sorte uklanjale nastajali daleko izvan izolacija ogranienog hrvatske krajobraZne da bi se s novim sadnicama konzumirao novani poticaj. podneblja. U dravi koja se nakon dekolostrUktUre? nijalizacije zove po kuama od kamena je Plantano poveavanje broja loza i maslina smanjilo je

DRutvO

zarez, xiii /304, 3. oujka 2011.

panoramski pogled na mrgare lipica i malirane vinograde prekoputa Baanskog polja na krku (fotografirao Berislava Horvatica, 2008.).

OvJek Je tOpOFIlINO StvOReNJe, kOJe vOlI uSpOmeNe I vRIJeDNOStI ASOcIRAtI mJeStImA

krajobrazni diverzitet, s mljevenjem itavih krkih padina lienih estetizirane krajobrazne prakse terasastih protuerozijskih barijera. ini se kao da se zadravanje privlanog krajolika i predpristupno maslinarsko i vinogradarsko stasavanje nije moglo zdruiti u pomirljivoj izvedbi. Realiteti izravnih poticaja nude i druge odgovore. S jedne strane, odrivo krajobrazno gospodarenje imalo je svoje regulacijsko uporite u izostavljenom dijelu europske legislative. S druge e strane, pak, izravni vinogradarski poticaji za zatitu ukupnih europskih kvota i kakvoe proizvodnje uskoro honorirati uklanjanje loza. Zasaeni u maliranim prostranstvima od vie desetaka ili ak stotina hektara, novi se vinogradi mogu pretvoriti u povrine spekulativnog konzumiranja poetnih voarskih poticaja za sadnju, agronomskih poticaja za rad na strmim zemljitima i zakljunih poticaja za uklanjanje loza. Na koncesioniranim dravnim zemljitima takve bi investicijske spekulacije kao trajnu uspomenu mogle ostaviti tek unakaen krajolik ostavljen na volju povodnjima i ispiranjima.
kApItAl kRAJOlIkA I kRAJOlIk kApItAlA

U tom je smislu jadranski krajolik takoer vjeran kulturni, gospodarski i drutveni krajolik svojeg vremena. Ravnajui se vrijedeim agronomskim pravilnicima, konzervatorskom regulacijom i zoniranjem, bilo je mogue samljeti kr npr. u prostranim dijelovima Dingaa i konzumirati poticaj za obraivanje tekog (tj. strmog) zemljita. Takav je plantani poticaj, inertan za podupiranje krajobrazno odrivih i vrijednih praksi, mogao biti artikuliran iskljuivo na korist krupnom kapitalu. Ovakav je krajolik vjerna posljedica nadnacionalnih poredaka i konjuktura, u najveem dijelu povrina od samih njihovih kulturnih nastanaka do ovakvih okonanja. Krevinama i suhozidima ispresijecano primorje u glavnini je svojeg nastanka ilo zajedno s rivama nakrcanim velikim bavama vina za transku luku i dalje za duane u Grazu sve do konzumenata i s druge strane Alpa. U naem vremenu novi nadnacionalni europski poredak donosi i nove formativne utjecaje na kultivirane i kulturne krajolike. Kao ni prije, utjecaj sam po sebi nije ni iskljuivo dobar niti iskljuivo lo. To da se strmi kr kod nas potie obraivati u plantanim gabaritima nije rezultat kakve nesklone europske direktive, upravo nasuprot. Nadlena direktiva potie opozitne prakse, dok je primjenjujui pravilnik iskovan u nacionalnoj kovanici kapitala. Pogled na malirani Dinga stoga nalii dananjoj vizuri pod Sljemenom: glavni grad lei pod nogama najveeg nacionalnog korisnika poljoprivrednih poticaja ijoj se sumi ne da pretpostaviti ukupna visina, i to u privatnom dvorcu koji je u zatienoj prirodi doskora bio zoniran kao javi sadraj. Urbanistiku regulaciju prostora diktirala je veliina ovog konkretnog zemljita, slino kao to je i povrinski prag primjene izvlatenja poljoprivrednih povrina u golfskom zakonu bio zadan veliinom zemljita konkretne investicije za ije se odvjetnike pretpostavlja da su zakonu i autori. Odnosi drutvene moi su ispisani i u kulturnim krajolicima. Zato su oni uvijek i vjerni politiki krajolici.
mORAlNI kRAJOlIk etnja hrvatskim krajolicima

ili nasljedniku. Strukturirajui atraktivne panoramske slike ujedno je i pridonio privlanosti itave zajednice, uao u dijalog s njezinom tradicijom (kroz raznovrsne inovacije se razabire koliko je takav odnos dalek od slijepog podvrgavanja!) te se na ovaj nain poskrbio ne samo za svoja gospodarska beriva, ve i za posrednu korist svojih susjeda i zajednice, njezino uvenje i identitet. Ni to ne predstavlja praksu izglobljenu iz odnosa moi, ve matricu starijih dijelova kamenitih kulturnih krajolika. Uobiajeni dnevni uinak od iskrenih desetak kvadratnih metara na dubini od osamdesetak centimetara, kakav se moe rekonstruirati iz kasnosrednjovjekovnih notarskih spisa u dubrovakom Arhivu, polazna je fizika vrijednost na kakvoj su se strukturirali jadranski krajolici. Uzajamno pouzdan odnos s feudalnim gospodarom zasjenila je tek agrarna reforma industrijskog doba, kada je tim zainteresiraniji obraiva s novim trinim izgledima u ovakvim starim rasterima krenuo kultivirati i prostore udaljenije od krkih polja i naselja. U komunistikom poretku drutvene moi postalo je mogue itavo jedno brdo zapasati simetrinom i uniformnom mreom kakva je prije postojala samo u asimetriji individualnih teatina, jer je kolektivizacijom dravnog zemljita valjalo podmiriti pogone nove dravne vinarije, nastale prisvajanjem vlasnitva privatnih vinara. Kad je to vonjom postalo lako vidjeti, ta je neobina i estetizirana inovacija na Bucavcu kod Primotena kroz priu o fotografiji u Palai UN poprimila razmjere urbane legende i najvitalnijeg hrvatskog krajobraznog mita. U postkomunistikom poretku na koncesioniranim zemljitima dravne umarije Fond za razvoj i zapoljavanje kupio je, umjesto drugaijih pomagala za razvoj sposobnosti lokalnih zajednica kakve su u prolosti stvorile svoje vrijedne krajolike, strojeve izraene za ravnanje aerodromskih pista da bi kod nas meliolirali kr. Na strmim terenima u panoramski kontaktnim zonama ovako neodriva praksa predstavlja oitovanje moi i vrijednosni orijentir, jer e od novog resursa gole ekonomske koristi imati samo njegov vlasnik, a susjedovi e gosti kroz poravnati krajolik u novim simetrijama donedavno nesluenih gabarita prolaziti nagazivi papuicu za gas.
tOpOgRAFIJA uvStAvA ovjek je topofilino

kroz njihove suhozidne inaice na taj nas nain kroz vizure kulture, drutva, ekonomije i politike dovodi pred orijentire zajednike konzumacije drutvenih resursa, to je u svojoj vrijednosnoj sri krajobraz morala. Estetizirani krajolik nije gospodarski resurs samo njegovom obraivau, vlasniku

stvorenje, koje voli uspomene i vrijednosti asocirati mjestima. Zato je pristupajui krajoliku dobrim dijelom mogue shvatiti i vrijednosti domaih ljudi. Narastanje i nadrastanje predindustrijskih jedinica oblikovanja prostora sad nam na ovakav nain ve omoguuje i odgonetavati vrijednosti nacionalne zajednice, a ne samo zajednice lokalnog ambijenta. Smrvljena i poravnata krka padina u isti mah svjedoi o nacionalnoj agendi kvote vonog fonda, kao i o programu alokacije drutvenih resursa jednog turbulentnog razdoblja. Kulturni krajolik je materijalizacija moralne topografije, on simbolikim jezikom pripovijeda o partikularnom naspram univerzalnog, o odnosu individualnog i kolektivnog, o drutvenoj integraciji ili dezintegraciji, o prostornim otiscima postupaka izgradnje drutvenog konsenzusa u kakvom svatko pronalazi svoj dio praktine motivacije. Sva se ova odmjeravanja povrinski prepoznaju kao identitet i noenje tradicije s inovacijom, poput kulturnih krajolika u presudno industrijskim zemljama poput Engleske ili Japana. Tradicija cijepljena protiv tehnolokih ili organizacijskih osvjeenja lako bi mogla postii da njezini nositelji nestanu s lica zemlje, tako da ovakva pojednostavljena dvojba u stvarnosti uglavnom predstavlja umijee zoniranja i kronoloki niz inovacija uokvirenih u jo uvijek prepoznatljiva obiljeja mjesta. Na takva vrata ulazi i rogobatni gost, turizam, koji je poput poslovine vatre prisutan kao dobar sluga, ali lo gospodar. U Vodnjanu i

Vodicama je od 2008. godine zaobilaznim putem doveo do prvih izravnih poticaja za odrivi krajolik, plaajui ienje i popravljanje krajobrazne batine iz gradskih prorauna umjesto iz poljoprivrednih fondova. Budui da kulturni krajolik (kao uostalom i svaka umjetnost ili umijee) osobnom doivljaju posreduje takve neizricane i podrazumijevane vrijednosti, u njegovom se upravljanju namee ukljuivanje mnogih i raznovrsnih skupina ne kroz njihove interese i zahtjeve, ve kroz njihove vrijednosti. Svaki urbanist je ujedno i etiar, a svaki konzervatorski evaluator krajolika u isti mah i moralist. Izgradnja konsenzusa nad koritenjem prostora predstavlja put kroz identifikaciju i artikulaciju temeljnih vrijednosti zajednice. Sve je u stavovima. Niti batina nije skup predmeta, ve njihova praksa i stav o njima. Stoga fiziki krajolik ne miruje, jer uvijek nastaju i putuju osjeaji i uivljavanja vezana za nj. Britanski geograf Nigel Thrift je u svojem utjecajnom lanku K prostornoj politici utjecaja iz 2004. godine zakljuio kako prostori mogu biti stabilizirani na takav nain da djeluju poput politikih izriaja, vodei tako subjekte k odreenim zakljucima. No, u isti mah, tekstura prostora je tako raznovrsna da su u njoj uvijek procjepi i razderotine kroz kakve na vidjelo dolaze novi oblici izraavanja. Prostor je, stoga, ukljuiv u najirem moguem smislu i nazvati ga performativnim ne predstavlja zlorabljenje termina. Mnoge se njegove sastavnice u njemu trajno uzvraaju, pri tome se sluei nizom raznovrsnih estetika. Zato je prostor politika, a kulturni krajolik njezin izlog i agenda. Ideoloka obojenost kulturnih krajolika je program potomaka barbarskih naroda iz vremena kad u prosvjetiteljskim potrebama nisu mogli upirati prstom u ostatke klasike. U takvim su ambijentima vrijednosti sklada i sraslosti s prirodnim okrujem proizvodili kodekse retrospekcijskog purizma i programatske preskripcije. Fantazija rasno nepomuenih i jo neraslojenih Teutonaca koji su protiv Rimljana disali istim dahom sa svojim umama (onima kroz koje se putovalo po ezdeset dana), prikladna za mobilizacijski uzor pred napoleonske ratove, oblikuje krajobrazni kulturni diskurs sve do u nae dane. Kulturni krajolik kao tabla za ucrtavanje romantiarskih fikcija prevalila je put najprije do kulturnog dobra na globaliziranom tritu doivljaja pa posredstvom utvrivanja kolektivnih vlasnikih prava na njegov nematerijalni sadraj do dananje razvojne kritike u korist zajednikog upravljanja (joint stewardship) kakvo romantiarski Naturschutz preobraa u konzervaciju kulturnog krajolika in situ iz Konvencije o biolokoj raznolikosti. Reformiranje i reguliranje kulturnog krajolika, potaknuto novim pravnim respektom za neindividualno intelektualno vlasnitvo i europskom komodifikacijskom meuigrom kakve su bile i one iz 1890-ih ili od konca 1960-ih godina, upravo se zbiva pred naim oima. U tim je procesima, i vrijednostima za koje takvi svjedoe, vrijeme i za utvrivanje vlastitih sudionikih kvalifikacija bilo kao procesnih subjekata, objekata ili agenata.