SOCIJALIZACIJA I ODGOJ SOCIJALIZACIJA su sve planirane pedagoke mjere i neplanirani utjecaji kojima se djeca i mladi uklapaju u drutvo i preuzimaju

svoje podruje odgovornosti. Pojam socijalizacije polazi od individua. U doivljavanju pojedinca socijalizacija se prikazuje kao proces i rezultat kompleksnih aktivnosti, a iz perspektive iskustvenog procesa kao refleksija. Odgoj je dio socijalizacije, onaj dio koji se za to planski organizira i to neovisno o obitelji. ODGOJ KAO NASILNI I SKRBNIKI ODNOS Odgoj uvijek implicira i nasilni odnos ovjeka nad ovjekom, u pravilu nasilni odnos odraslih nad djecom i mladima. Taj nasilniki odgoj opravdava se najprije tek nnunou skrbi. Sve dok dijete ne moe samostalno djelovati i odgovarati za svoj ivot i to u toj mjeri u kojoj ne moe mora se djelovati umjesto njega i tjerati ga da slijedi. Postoji nuna povezanost izmeu uenja, skrbi i uenja. Moderno pedagogijsko miljenje nastoji postupanje odraslih s djecom poboljati u toj mjeri da se to vie potuju autonomna prava djetetove linosti, da se uzmu u obzir pri donoenju svake odluke o njegovom ivotu. Uporaba sile moe biti opravdana samo u relativno rijetkim situacijama, ali nipoto ne smije i ne mora odreivati svakodnevno ophoenje s djecom. ULOGA ODGOJNE ZNANOSTI Zadaa znanosti je pretpostavljanje ciljnih odluka drutveno legitimiranih instancija i nuenje pomoi pri njihovu ostvarivanju. Odgojna znanost je usluna funkcija za one instance, koje su ovlatene za utvrivanje normativnih ciljeva odgoja. NAUKOVNE INSTITUCIJE I POLJA UENJA (socijalni imbenici, instance) Obitelj temeljno znaenje za djecu. To je ivotna zajednica. Tu se zadovoljavaju osnovne ljudske potrebe za ljubavlju, sigurnou, povjerenjem; dijete se uvodi u socijalne u kulturne norme, obitelj prua solidarnost... Grupe vrnjaka s oko 3. godine dijete se poinje druiti s vrnjacima i prilagoavati im se zajednikim pravilima igre. Grupa daje vana socijalna iskustva, imaju velik utjecaj na stavove mladei. Djeji vrti u predkolski odgoj ubrajaju se jaslice, jaslice za puzanje i hodanje, vrtii, dnevni boravci. Znaenje djejih vrtia: dijete sree odrasle izvan obitelji koji mu pruaju pomo i zatitu, prestaje monopol roditelja, djeca stupaju u kontakt s drugom djecom (socijalni aspekt), ostvaruje se obrazovni aspekt gdje se kroz igru stjee koncentracija, pozornost, preciznost. kola pripisuju joj se tri funkcije: kvalifikacija, selekcija, integracija. kola ui ponaanju koje se odnosi na stvar, ui ponaanju na poslu i uspjehu, posjeduje socijalne odnose koji se odnose na rad. Promatra se iz perspektive drutvene funkcije i iz perspektive njezina znaenja za procese uenja djece u razvoju. Masovni mediji Sustav slobodnog vremena i potronje Rad s mladima Socijalizacija uvjetovana spolom

ODGOJ (Herbart Gudjons) proces kao i njegov rezultat, neka namjera i neko djelovanje, neko stanje kao i njegovi uvjeti, neka namjerna radnja kao i nenamjerni drutveni utjecaji itd. Enkulturacija temeljno uenje kulture. ODGOJ (Brezinka) radnje kojima ljudi pokuavaju unaprijediti osobnost drugih ljudi u bilo kojem pogledu. CILJEVI, NORME I VRIJEDNOSTI (navesti primjer) - cilj u uem smislu slui konkretnoj svrsi i opisu praktine intencije glede djelatnosti - norma je uvjerenje o zadanom stanju koje poiva iza cilja - vrijednosti se temelje na normama CILJ ODGOJA rauna s odreenim sredstvima odgajanja, povezan je sa stilom odgoja. TEORIJE O ODGOJNOM PROCESU: - odgoj kao komunikacijsko djelovanje - odgoj kao interakcija - odgoj kao reprodukcija 4 MODELA: - funkcionalno-intencionalni odgoj - pedagoki odnos - odgoj kao promjena ponaanja - odgoj kao simbolika interakcija Prema Dietrichu znanost o odgoju se dijeli na: 1. razina pedagogija/znanost o odgoju (opa pedagogija, komparativna) 2. razina posebna pedagogija (predkolska, kolska, obiteljska) 3. razina kolska pedagogija (teorija kole, teorija nastave) Prema Lenzenu: 1. razina poddiscipline (komparativna i kolska pedagogija) 2. razina- strukovna usmjerenja (pedagogija slobodnog vremena) 3. razina polja prakse (odgoj za slobodu, prometni odgoj) Od triju razina prema Lenzenu treba razlikovati: - pedagogijska uenja (Montessori pedagogija, Waldorfska pedagogija) - znanstveno teorijske osnove KLASINA TEORIJSKA PODRUJA a) psihologijske teorije psihologijska uenja i ponaanja, psihoanaliza, kognitivna i razvojna psihologija i ekologijska osnova b) socijologijske strukturalno-funkcionalna teorija, interakcionistika i drutvena teorija. AKTUALNA PITANJA KOJA SE POSTAVLJAJU VEZANO SOCIJALIZACIJE: - znanosti o zdravlju u kontekstu ispitivanja socijalizacije - osnove u smislu usporeivanja kultura - historijsko istraivanje socijalizacije - socijalna struktura i socijalizacija - osnove u smislu teorije o tijeku ivota ZA TEORIJE

UENJEM se stjee odreeno znanje, ali i stavovi i vrijednosti. iri je pojam od odgoja i obrazovanja. - stjecanje svih moguih intelektualnih, socijalnih i manualnih sposobnosti, umijea, stavova i naina ponaanja ukoliko su oni

smisleni, svrhoviti ili nuni naoj okolini, bez obzira na to gdje su i kako steeni.

POSTMODERNA Postmoderna je kritika na modernu, to je proces i promjena gledita na estetiku, umjetnost, kulturu, znanost i filozofiju. ODNOS POSTMODERNE I PEDAGOGIJE Lenzen se zalae za refleksivnu znanost o odgoju, koje se predmet razvodnio. Za njega refleksivno znai predano bavljenje odgojem i njemu odgovarajuim fregmentima znanosti. Sadanja znanost o odgoju treba sebi prema Peukertu prvo postaviti pitanje o normativnim posljedicama pedagoke interakcije. AKTUALNI ZAHTJEVI PEDAGOKE PRAKSE I PEDAGOGIJSKE TEORIJE -Ekologija i mir trei svijet ekoloka kriza je dovela do zahtjeva za novim uenjem -Interkulturalni odgoj ispreplie se s ekologijom, radi na integraciji inozemne djece, unapreuje drutvenu i kulturnu svojevrsnost -Problemi u podruju socijalne pedagogije- promjene obitelji kao instancije socijalizacije, promjene u mladei -Seksualna pedagogija i AIDS treba osigurati dotok informacija, pritom omoguiti odgovarajui jezik -Slobodno vrijeme i zdravlje pedagogija slobodnog vremena eli ljude razliitih drutvenih i starosnih grupa potpomoi u 4 podruja uenja i odgajanja: drutvenom, kulturnom, stvaralakom i komunikacijskom. MOGUA MJERILA MJERILA podrazumijeva se neto na emu se potvruje naobraenost bez obzira s kojim razumijevanjem i na koji nain tome teimo. 6 mjerila: - preziranje i odbacivanje neovjenost i- neovjenost dolazi od ovjeka, nema sigurnog mjerila za ovjenost, neovjenost je lake ostvariti od ovjenosti - osjeaj sree - gdje nema radosti nema niti obrazovanja. Kao kriterij za bilo to ini se neprimjerenom. - sposobnost i elja za sporazumijevanjem sporazumijevanje je visoko umijee. Potreba za sporazumijevanjem je najvea kod najnepotrebnijih napetost. - svijest o povijesnosti vlastite egzistenciji obrazovanim se smatra ukoliko postane svjestan te injenice i nakon toga moe sam usmjeravati i odgovarati na svoje ponaanje. - otvorenost za zadnja pitanja- filozofska pitanja - spremnost za samoodgovornost i odgovornost u zajednici polaganje rauna,

dvostruki kriterij, samoodgovornost-samostalnost, snositi odgovornost znai odgovarati na neija pitanja

10 IZVORA OBRAZOVNOG DJELOVANJA 1. pripovijesti- posebne vrste obavijesti 2. razgovor- pokreta drutvenosti 3. jezik i jezici- vezani su za razgovor 4. kazalite- jedan od oblika kojim ovjek usvaja svijet 5. iskustvo prirode- vano ju je pribliiti djetetu kako bi ju doivio

6. politika- daje mogunost izbora 7. rad- stjecanje posebne vjetine 8. proslava svetkovina- odmaranje, razmiljanje, provoenje slobodnog vremena 9. glazba- vana za obrazovanje, lake se ui kroz glazbu 10. kretanje na put- obrazovanje za put i akademsko obrazovanje ODSTUPANJE OD KLASINOG OBRAZOVANJA i predlae drukiju strukturu obrazovnog sustava: 1. drukije vertikalno ustrojstvo 2. uravnoteenost obrazovnih namjera i sredstava meu kolama u horizontali 3. drukiji raspored predmeta 4. drukija podjela vremena i prostora OPE METODE - zajedniki putovi i polazita za sve razumne ciljeve, za sve znanosti i za sve ljudske djelatnosti. ODGOJNE METODE - metoda- pravilan izbor tehnika i pomagala, pri tome ona mora voditi rauna o raznim faktorima koji utjeu na efekat rada. Na taj nain odgojni proces se odvija na tri razine: intelektualnoj, osjeajnoj i voljnoj. Vremenski slijed: odgoj uma - teorija odgoj srca - emocija odgoj volje praksa Stvarni odgoj odvija se u fazama: praksa - dijete djeluje iz navike emocija dijete voli iz ljubavi teorija razumije iz obrazloenja Odgojno sredstvo je organ ili in kojim neko ivo bie utjee na drugo ivo bie s nekom odgojnom svrhom. Sredstvo je stvar kojom se initelj slui pri svome djelovanju. Odgojitelj se moe posluiti i s vie uzastopnih i povezanih ina koji tvore jednu akcionu jedinicu. Sa stanovita cilja odgojna sredstva mogu biti izravna i neizravna. ODGOJNI TROPLET temeljni postupak u uspjenom odgajanju. 3 razine: kao metodu kao postupak kao sredstvo Glavno i ope odgojno sredstvo je uvjeravanje, moe se nazvati i metodom. Pouka moe biti prethodna i naknadna, prigodna ili sustavna, usmena, pismena ili slikovna, pojedinana i zajednika, neposredna ili posredna. Navikavanje ili privikavanje je dugotrajan aktivan proces, a navika je njegov kraj ili ishod. ODGOJ AKCIJOM u djetinjstvu, igra je glavna djelatnost. Najprije se dijete igra samo, a onda i s igrakama. Igra je spontana, prirodna, ona je radost, veselje, uitak, to je drutvena pojava. DINAMIAN ODGOJ NATJECANJE ono djelovanje pojedinca ili grupa koje je usmjereno takmienju tko e bre ili bolje postii zajedniki cilj. Jaa volju, ui hrabrosti, odvanosti. SPORT je organizirano natjecanje u igrama s ciljem pobjede. Razvija sposobnosti, vjetine, izdrljivost, zdravlje, eleganciju. SVETKOVANJE drutveni znaaj je radost sastajanja, okupljanja, druenja, zajednitva. DISCIPLINA postavljanje reda u ivot djeteta. Sainjavaju pravila ponaanja u privatnom i javnom ivotu. NADZOR nadgledanje djece koji zahtjeva i ukljuuje prisutnost odgajatelja.

ZAPOVIJED jedan oblik oitovanja odgajateljeve volje, ima autoritativan naboj, trai izvrenje i povlai za sobom posljedice. ODGOJNE SANKCIJE NAGRADA - vanjsko priznanje za zasluge djece. Obino se dijete nagrauje rijeima, djelima i gestama i stvarima. KAZNA popravljanje djeteta putem neugode. OPROTENJE- djeluje odgojno ako dijete uvia i popravlja svoj postupak, za njega se kaje i pokuava se popraviti, moli za oprotenje i obeava popravak. 14 POSTAVKI: 1. odgovor na navodni ili stvarni gubitak orijentacije je obrazovanje a ne znanost, niti informacije, niti komunikacijsko drutvo- pomou obrazovanja eli postii da mladi ovjek zrelo i svjesno stupi u ivot svoga doba. Obrazovanje je nastavak odgoja na viem stupnju., dakle nakon to ovjek moe samostalno misliti i djelovati preostaje stvoriti od njega ljubavlju ispunjeno i uvstveno bie. 2. za odreivanje obrazovanja koje to omoguuje u podjednakoj je mjeri neprimjereno kanoniziranje obrazovnih dobara, pristajanje uz odreenu sliku ovjeka, analliza sadanjih i buduih ivotnih odnosa postavlja se pitanje to obrazuje ovjeka 3. ovjek se obrazuje- obrazovanje je korisna rije za teko shvatljivo, obrazovati znai obrazovati se. Ta rije ne upuuje na neku posebnu predodbu. 4. ivot obrazuje navedene autobiografije pokazuju kako je ivot obrazovao autore i kako su se oni obrazovali u ivotu. 5. kola je od obrazovanja napravila kolsko obrazovanje- preobrazba iz obrazovanja u kolsko obrazovanje odvijala se u stoljeu kojem se znanost razvila u presudni ivotni uvjet. Nastava je morala biti shvatljiva, odgajanik je morao stupiti u uionicu s pravim raspoloenjem. 6. kolsko se obrazovanje pretvorilo u sredstvo i kriterij profesionalne akademske karijere obraz. sustav se dijelio na: puko, srednje i visoko. Cilj obrazovanja: zrelost za visoku kolu. kola je drutveni rad mladih. 7. povratak obrazovanju je pedagoki nuan napredak- ope obrazovanje Hentig je htio zamjeniti znanou, kolu uiniti pedagokom, a nastavu odgojnom 8. obrazovanje je potrebno i dostupno svim ljudima zadaa svih kola 9. za obrazovanje koje dugujemo svim ljudima postoje zajednika mjerila i primjereni povodi 10. to mora imati posljedice za ralambu nae obrazovnog sustava 11. pri primjerenom stupnjevanju instit. uenja na svoj raun mogu doi oba elementa obrazovanja platoniki i pragmatiki 12. vii razredi srednje kole su stupanj znanstvene propedeutike, izbora zanimanja i prijelaza na strukovno obrazovanje 13. predmeti tradicionalne kole uporabivi su povodi za pretpostavljeno obrazovanje - Nai kolski predmeti se obrauju kao da su oni sami obrazovanje. Oni su samo izvor, polje vjebanja, jedna od mnogih mogunosti sreivanja. Za savki od predmeta moe se bez napora prinai vie mogunosti potvrivanja. Obrazovanje moe oznaavati gradivo, odreenu mo,sposobnost ili vjetinu za neto, moe oznaavati proces, oblikovanje osobe. Svaki predmet treba provjeriti sam za sebe:kako razjanjavanje njegove stvari pridonosi osnaivanju mladih ljudi. 14. svako obrazovanje ujedno je politiko obrazovanje - odgovor za polis kao mjerilo, sama politika kao povod obrazovanja-uklapa se u naelo koje iziskuje vlastiti esej:o politici kao velikom izumu Zapada radi neprestano nove uspostave mira, slobode i pravde-slobodnog prostora za kulturu.