PRIRUNIK

OSNOVE ANDRAGOGIJE, SOCIOLOGIJE I PSIHOLOGIJE

ZA POTREBE ECDL PREDAVAA I ISPITIVAA

Izradila Ana Milovac, Elit trade, Zagreb

Zagreb, 2003-10-21

SADRAJ
UVOD Osposobljavanje ECDL predavaa i ispitivaa iz osnova andragogije, sociologije i psihologije potreba i cilj 1. NASTAVA DEFINICIJA, KARAKTERISTIKE 2. NASTAVNI RAD S ODRASLIMA a. obiljeja nastavnog procesa nastavne metode metodika naela u nastavi za odrasle

b. uloga nastavnika u nastavnom procesu

3. OBRAZOVNA GRUPA

nastavnik definicija uspjean nastavnik profil nastavnika uloga nastvanika u nastavi i uenju osnovni zadatak nastavnika priprema nastavnika za nastavni rad izvoenje nastave komunikacija u nastavi ozraje i stilovi voenja nastave

obrazovna grupa pojam i definicija formiranje obrazovne grupe djelovanje obrazovne grupe mehanizmi obrazovne grupe

4. OSNOVNE KARAKTERISTIKE UENJA

5.

uenje pojam i definicija podruja uenja pamenje zaboravljanje faktori uenja i pamenja uenje i ivotna dob

TESTIRANJE KANDIDATA PO ECDL PROGRAMU - osvrt s andragokog i sociopsiholokog gledita

UVOD
Zato je predavaima i ispitivaima ECDL programa potrebno znanje iz osnova andragogije, sociologije i psihologije? Odgovor lei u injenicama: da se obrazovanje odraslih ljudi, kojim se bavi andragogija, znatno razlikuje od obrazovanja djece i mladei i ima svoje posebnosti i zakonitosti da na ovjeka, njegov ivot, djelovanje i uenje bitno utjee njegova drutvena okolina i njene zakonitosti, to je predmet prouavanja sociologije da osobine linosti znatno utjeu na proces uenja, to je predmet psihologije Izabrani sadraji iz podruja ovih znanosti koncipirani su u ovom priruniku na nain da tvore nastavnu cjelinu osnovnog potrebnog znanja za ECDL predavae i ispitivae. Za ovaj kolegij prdviena su dva kolska sata predavanja u okviru Programa osposobljavanja i provjere znanja ECDL ispitivaa Ovako koncipirana andragoka i socijalno-psiholoka edukacija proizlazi iz potrebe da ECDL predavai i ispitivai osim strunog (strukovnog ) znanja usvoje i znanja i vjetine usklaivanja nastavnog gradiva, metoda pouavanja i brzine napredovanja sa sposobnostima i emocionalnim karakteristikama polaznika. Krajnji cilj je, naravno, da svaki polaznik uspjeno savlada ECDL program. Nastavnik ECDL-a je najvanija karika u procesu uenja, njegov je utjecaj na polaznika, proces uenja i rezultate uenja posebno vaan. Njegova je odgovornost za edukaciju velika. Stoga je neophodno da poznaje i razumije pedagoke i psihosocijalne mehanizme koji utjeu na uenike, njihovu motivaciju i procese uenja. Ovo osnovno znanje potrebno je jednako i predavaima i ispitivaima. Zato? ovlateni ECDL ispitivai najee su i nastavnici ECDL programa ako je rije samo o ispitivaima koje ne dre nastavu, oni su ipak dio cjeline ECDL edukacijskog programa te moraju poznavati sve njegove aspekte

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

NASTAVA DEFINICIJA, KARAKTERISTIKE

Nastava je posebno organizirano uenje u kojemu se pravilno smjenjuje primanje i obrada informacija. Odreeno je gradivo i nain uenja. Naziva se jo i programirana nastava ili direktna nastava. U takvu vrstu nastave spada i nastava (teajevi) informatike. Karakteristike direktne, programirane nastave: polaznici u dogovorenim terminima dolaze na nastavu nastavnik obrauje sadraj u neposrednom kontaktu s polaznicima dominira direktna komunikacija interakcija naglaeno je "pouavanje" u odnosu na "uenje" osnovni izvor znanja je nastavnik,dok je udbenik (prirunik, skripta) pomoni izvor provjeravanje znanja vri se istovremeno s pouavanjem dominira predavaka i predavako prikazivaka nastava (redovna nastava)

II

NASTAVNI RAD S ODRASLIMA

OBILJEJA NASTAVNOG PROCESA Osnovna su obiljeja nastavnog procesa: 1. nastavne metode 2. metodika naela 1. nastavne metode To su naini prenoenja znanja i vjetina polazniku ueniku. Tri su skupine nastavnih metoda: - verbalne - vizualne - prakseoloke Verbalne se dijele u dvije grupe: a) monoloke nastavnik predaje, tumai, objanjava b) dijaloke uspostavlja se interakcija izmeu nastavnika i polaznika intervju, razgovor, diskusija, polemika Vizualne metode su: oponaanje, demnostriranje, itanje, crtanje, pisanje Prakseoloke metode znae aktivno uenje radom, praksom (praxis = gr.rad) Polaznici moraju sami ponavljati pokazano, uvjebavati gradivo do razine majstorstva u prisustvu nastavnika i tako se pripremiti za budui samostalan rad.

4 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

2. metodika naela u nastavi za odrasle Dva su osnovna metodika naela u nastavi za odrasle: - naelo aktivne nastave - naelo odgojnosti Naelo aktivne nastave Polazi od injenice da je najbolji nain usvajanja novih informacija aktivno uenje (vjebanje, praksa) Nastavnik treba osmisliti nastavu radei: 10% od onog to se ita 20% od onog to se slua 30% od onog to se gleda 50% od onog to se slua i gleda 70% od onog to sami kaemo 90% od onoga to sami uinimo Naelo odgojnosti Dijelimo u nekoliko skupina: a) naelo znanstvenosti, suvremenosti b) naelo pedagoko psiholoke sustavnosti: - od poznatog prema nepoznatom - od jednostavnog prema sloenom - od blieg k daljnjem - od opeg prema specijalnom - od pojedinanog prema opem c) naelo tehnoloke sustavnosti d) naelo povezivanja strukovno - teoretske i praktine nastave e) naelo oiglednosti f) naelo svjesnog uenja (psiholoka priprema razvijanje interes za usvajanje novoga) g) naelo unutarnjeg i vanjskog vrednovanja h) naelo fleksibilnosti i mobilnosti i) naelo ekonominosti a) ULOGA NASTAVNIKA U NASTAVNOM PROCESU

Nastavnik je najvanija karika u nastavnom procesu; zbog toga njegovoj ulozi pridajemo najvie panje. Nastavnik definicija, kompetencije Nastavnik je osoba koja obrazuje i osposobljava druge ljude. On mora imati odreene kompetencije (znanja, sposobnosti i osobine): a) strukovne kompetencije zavreno odgovarajue obrazovanje b) kompletno znanje nastavnog gradiva c) pedagoko andragoke kompetencije Uz matinu struku, nastavnik mora savladati i pedagoko didaktika znanja koja ga ine kompetentnim strunjakom za prenoenje znanja d) permanentno se usavravati u struci

5 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

e) drutvene (dobri uzori) f) osobne Koja su obiljeja uspjenog nastavnika? siguran u sebe radi na sebi, stalno ui i razvija se uvijek kontrolira situaciju na nastavi ne reagira na provokacije zna aktivno sluati polaznike i razumjeti ih daje informacije i trai povratne ne podcjenjuje polaznike polaznik nije "onaj koji ne zna" ve "onaj koji saznaje novo" stalno razvija svoju socijalnu inteligenciju (uspjenost u odnosima s drugim ljudima, to se temelji na dobroj procjeni to ljudi ele i mogu) Profil nastavnika Nastavnik mora posjedovati odreene osobine linosti, tjelesne osobine i psihofizike sposobnosti. Poeljne osobine linosti su npr: ljubaznost veselost, dobro raspoloenje prirodnost odgovornost smisao za humor emocionalna otpornost i sposobnost samokontrole inicijativa samostalnost Emocionalnoj otpornosti i sposobnosti samokontrole posvetiti emo neto vie panje, jer problemi s pojedinim polaznicima i nepredvidljive situacije na nastavi esto nastavnicima "treniraju ivce" i stavljaju na kunju njihovu strpljivost. Ljutnja je instiktivna i prirpdna reakcija koja nam daje do znanja da neto ne ide po planu i da moramo djelovati. Zahvaljujui autokontroli nastavnik se moe nositi s negativnim osjeajima i sprijeiti burnu reakciju. Autokontrola je rezultat poznavanja vlastitih osjeaja i njihove primjene na konstruktivan i kreativan nain. Emocionalna samokontrola ne znai potiskivanje pravih osjeaja ve njihovo ispravno kanaliziranje. Koraci su sljedei: 1. obuzdajte srdbu kad elite vikati na nekoga, stanite trenutak, duboko udahnite i ostanite mirni 2. drugoj osobi (polazniku) mirno recite to vas je zasmetalo 3. ograniite se na situaciju ne dozvolite da se vae loe raspoloenje reflektira na va nastavni rad i ne prenosite ga na ostale aspekte ivota Poeljne tjelesne osobine:

6 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

urednost ugodan glas mladolikost dobro zdravlje - sposobnost stajanja, hodanja, kretanja

Poeljne psihofizike sposobnosti: - senzorne funkcije (vid, sluh) - mentalne funkcije Uloga nastavnika u nastavi i uenju on je polaznicima glavni izvor informacija upuuje polaznike to trebaju uiti, gdje e to nai, kako e to savladati permanentno vodi polaznike u uenju povremeno polaznicima daje povratne informacije o njihovom napredovanju Uloga nastavnika u rezultatima uenja ponaanje nastavnika utjee na rezultate uenja ponaanje nastavnika moe izazvati specifinu klimu u edukacijskoj grupi osnovni preduvjet postizanja dobrih rezultata pouavanja jest nastavnikova vjetina usklaivanja teine gradiva, metode pouavanja i brzine napredovanja sa sposobnostima i emocionalnim karakteristikama polaznika Osnovni zadatak nastavnika kvalitetno izlaganje gradiva istovremeno praenje svakog polaznika Za realizaciju osnovnog zadatka potrebno je: izvriti procjenu nastavne grupe uoiti individualne potrebe svakog polaznika individualizirati nastavu to znai uvaavati razlike meu pojedincima Priprema nastavnika za nastavni rad Dunost je svakog nastavnika pripremiti se za nastavni rad. Pripreme obuhvaaju sljedee: a) priprema za predstojei teaj struna priprema andragoka priprema izraditi operativni program rada - sadraji, oblici, nastavne metode) b) priprema za neposredni nastavni rad - vremenski, sadrajno i metodiki obraditi nastavnu temu Izvoenje nastave Nastavnik se mora pripremiti za dranje nastave.

7 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

detaljno se upoznati s nastavnim gradivom (ne smije na nastavu doi nepripremljen i pred polaznicima listati po nastavnom planu i literaturi) prethodno treba pripremiti i donijeti na nastavu sva potrebna materijalno tehnika sredstva ( u nastavi informatike to su raunala, software, diskete, CD, PowerPoint prezentacije i dr) govoriti treba glasno, razgovijetno, umjerenom brzinom strane izraze treba odmah objasniti poeljno je kretati se za vrijeme nastave (neverbalna komunikacija), ukoliko nastavna tema i metode na zahtijevaju drugaiji pristup)
-

Komunikacija u nastavi Rije je o socijalnom odnosu izmeu nastavnika i polaznika, kojim nastavnik prenosi znanja i vjetine na polaznika. Komunikacija nastavnik polaznik Nastavnik mora uspostaviti komunikaciju s polaznikom na ravnopravnoj osnovi , jer polaznik nije manje vrijedan, ve razliit. Svoje vee znanje nastavnik ne smije smatrati jaom pozicijom, ve veom odgovornou prema polazniku. On se mora prilagoditi mogunostima i potrebama polaznika i s njima kominicirati s pozitivnim stavom. Komunikacija moe biti: a) verbalna (govorom) b) neverbalna (geste, kretanje, mimika) Preporuljivo je da se nastavnik prilikom nastave kree, i bude okrenut licem prema auditoriju (pokrivati cijeli auditorij) Ozraje i stilovi voenja nastave Nastavnik se mora potruditi da postigne ugodnu atmosferu na nastavi treba biti ugodan i pruati osjeaj sigurnosti. Ne smije biti prisutan nikakav oblik represije. Nastavni proces za odrasle moe se voditi na 3 naina (stila): 1. autoritarno 2. demokratski temelji se na "osobnosti" otvorena, dobronamjerna i konstruktivna komunikacija 3. liberalni U nastavi informatike poeljna je kombinirati stilove voenja nastave. Nastavnici tijekom svoje prakse stjeu iskustvo najbolje kombinacije stilova voenja nastave. Predavai s iskustvom - s lakoom pristupaju nastavi, vrlo brzo izvre procjenu svoje nastavne grupe i uoavaju posebnosti i potrebe svakog pojedinca u grupi. Temeljem svog iskustva brzo se prilagode potrebama svakog pojedinca i lako, za polaznike neprimjetno, uspostavljaju optimalnu dozu autoriteta. Predavai bez iskustva najee odlino vladaju nastavnim gradivom, ali nemaju predavake prakse i iskustva u radu s ljudima.
8 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

Pod pritiskom su da odmah budu uspjeni, dvostruko vie truda ulau u nastavni proces. Tee im je kvalitetno izlagati gradivo i istovremeno pratiti svakog polaznika. Autoritet najee postiu verbalnim inzistiranjem na disciplini i podizanjem tona glasa. Stjecanjem iskustva veina nastavnika prevlada ove tekoe i izgrauje vlastiti stil odravanja nastave i odnosa s polaznicima. Bitno je da osobni stil ne vodi u krajnosti: pretjeranom krutom postupku (autoritarnom) ili pretjeranom leernom pristupu (liberalnom). Osobni stil mora se kretati u okvirima traenih standarda u ovom sluaju ECDL edukacije. Moemo rei, da ista pravila vrijede i za ispitivae. O njima ovisi atmosfera na ispitu, koja moe imati znaajan utjecaj na rezultate testova.

III

OBRAZOVNA GRUPA

Obrazovna grupa pojam i definicija Grupa openito je skupina pojedinaca meu kojima postoji odreena interakcija. ine je dvije ili vie osoba ije se djelovanje ostvaruje u meusobnim utjecajima. U ovom poglavlju panju usmjeravamo na obrazovnu grupu i njene mehanizmime. ovjek je socijalno bie ije funkcioniranje je tijesno povezano s drutvenom okolinom u kojoj ivi i djeluje. Okolina (grupa) snano djeluje na ovjeka i sve aspekte njegovog ivota pa stoga i na proces uenja. Svatko zna, da se razliito ponaamo kada smo posve sami, drugaije u drutvu jedne osobe, a drugaije ako ih ima 2, 3, 5, 550 ili vie. Obrazova grupa - organizacija odreenog broja sudionika s ciljem stjecanja odreenih znanja i vjetina Obrazovnu grupu odreuju njeni sudionici: polaznici, nastavnici i njihova komunikacija. Uspjeni rezultati u informatikoj edukaciji postiu se u grupama od 8 do najvie 15 sudionika. U grupama od 15 i vie sudionika smanjuju se mogunosti aktivnog sudjelovanja polaznika, meusobna komunikacija i interakcija je ograniena. Nastavniku nije mogu individualni pristup polaznicima. Formiranje obrazovne grupe 1. prvi edukativni kontakt Obrazovna grupa formira se na prvom edukativnom kontaktu. Dunost je nastavnika da na samom poetku uspostavi kontrolu nad grupom kako bi u kasnijim fazama, kad je grupa ve integrirana, mogao imati utjecaja nad njenom dinamikom. Na prvom sastanku grupe nastavnik: - pozdravlja polaznike, predstavlja se - organizira meusobno upoznavanje polaznika

9 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

- informira polaznike o nastavnom programu, reimu, pravilima rada i drugim pitanjima (pravila moraju biti logina i podreena valjanom odvijanju procesa uenja) - svojim ponaanjem oslobaa polaznike napetosti i pridonosi stvaranju ugodne atmosfere 2. integracija Rije je o drugoj fazi formiranja grupe do koje dolazi spontano polaznici poinju ostvarivati neposredne meusobne kontakte i zbliavati se. 3. postintegracija Razdoblje nakon zavrenog edukacijskog procesa. U grupama koje postignu snaniju integraciju razvija se osjeaj pripadnosti te polaznici esto ostaju u kontaktima nakon zavrenog kolovanja ( u razdoblju postintegracije) Djelovanje obrazovne grupe Djelovanje obrazovne grupe - Obrazovna grupa djeluje kao socijalni organizam Pojedinci se poinju osjeati pripadnicima grupe, a esto dolazi i do veeg zbliavanja i druenja Ta su zbivanja u grupi uglavnom pozitivna i pomau ukupnom uspjehu grupe i pojedinca u njoj: - zajedniki rad u grupi motivira za uenje, utjee na formiranje stavova - interakcijom u grupi zadovoljavaju se psihike potrebe sudionika - zadovoljstvo polaznika svojom grupom i kontaktima u njoj je snaan poticajni faktor za uenje - polaznici koji imaju zajedniki cilj razvijaju solidarnosti i pruaju potporu jedni drugima U grupi su mogui negativni utjecaji pojedinaca, o emu nastavnik mora voditi rauna. mehanizmi obrazovne grupe

Rije je o socijalnim interakcijama unutar grupe. Vano je da nastavnik poznaje te interakcije jer grupa ima snaan utjecaj na svakog pojedinca u njoj pa dakle i na motivaciju i rezultate uenja. 1. mehanizam imitacije ljudi esto ue jedni od drugih;polaznici esto imitiraju nastavnike 2. mehanizam sugestije -pojedinci se nameu grupi, istovremeno grupa sugestivno djeluje na pojednica 3. mehanizam socijalne stimulacije sudionike stimulira ako u njihovoj okolini i drugi ue

10 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

4. mehanizam socijalnog pritiska pritisak se postie sredstvima uvjeravanja (molba, savjet) ili pritiska (obeanje, kazna) 5. mehanizam solidarnosti meusobno razumijevanje i suradnja u uenju 6. mehanizam identifikacije polaznik se identificira s grupom manje istie sebe, a vie grupu To su jo: simpatija i antipatija, facilitacija, inhibicija

11 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

IV

OSNOVNE KARAKTERISTIKE UENJA

Uenje pojam i definicija UENJE - stjecanje novih mogunosti ponaanja, na osnovi aktivnosti pojedinca. eme ponaanja kodiraju se ili pohranjuju u ivanom sustavu. Uenje je proces koji djeluje na osobu na nain da uzrokuje mijenjanje i razvijanje osobina linosti. O uenju ovisi prilagoavanje osobe okolini i uspjeno obavljanje razliitih poslova Podruja uenja a) kognitivno (spoznajno) podruje

Osoba saznaje informacije koje prije nije znala, ui rjeenja problema

a) motorno podruje

Osoba ui nove sklopove pokreta kojima moe raditi ono to prije nije mogla
b) afektivno-motivacijsko podruje

Osoba stjee i mijenja stavove i interese, mijenja sustav vrijednosti

Pamenje PAMENJE najbitniji dio procesa uenja. Pamenje je dio ukupne obrade podataka. Podaci se pretvaraju u fizioloke reprezentante koji se kratkotrajno zadravaju u senzornom pamenju. Tijek procesa pamenja: 1. podaci se pretvaraju u fizioloke reprezentante koji se kratkotrajno zadravaju u senzornom pamenju 2. iz senzornog pamenja podaci odlaze u tzv. kratkorono skladite 3. iz kratkoronog skladita podaci mogu imati dva puta: a) mogu se potpuno izgubiti b) mogu otii u tzv. dugorono skladite pod uvjetima: - da su privukli nau panju - da smo ih dovoljno puta ponovili - da za nas imaju emocionalnu vrijednost Kratkotrajno pamenje traje nekoliko sekundi, ima mali kapacitet - pamti se 7 +- 2 elementa)
12 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

Dugotrajno pamenje podaci se pohranjuju u dugoronom skladitu, koje ima veliki kapacitet Ponavljanje u uenju i pamenju: Ponavljanje je povezivanje novih informacija s onima koje imamo otprije: Razlikujemo: 1. integracijsko ponavljanje nove informacije ugrauje u postojee 2. obino ponavljanje svjesno zadravanje informacije u obliku u kojem je primljena, bez povezivanja s drugim informacijama

Zaboravljanje Uzroci zaboravljanja Postoje brojne teorije zaboravljanja, ovdje navodimo samo neke najpoznatije: - Freudova teorija represije neugodne doivljaje potiskujemo u podsvijest i time ih zaboravljamo
-

teorija slabljenja traga pamenje slabi ako se graa ne ponavlja teorija interferencije dolazi do uzajamnog ometanja razliitih tragova pamenja

Najbitnija je sljedea injenica: brzina zaboravljanja ovisi mnogo vie o stupnju nauenosti grae, a mnogo manje o njenoj teini.

Faktori uenja i pamenja Rije je o faktorima koji bitmo utjeu na uenje i pamenje; to su: a) b) c) d) e) MOTIVACIJSKI FAKTORI TRANSFORMIRANJE INFORMACIJA I NJIHOVO ZAPAMIVANJE ISKUSTVO MENTALNA KONDICIJA OSOBINE LINOSTI

a) MOTIVACIJSKI FAKTORI Visoko i nisko motivirani pojedinci bitno se razlikuju u brzini uenja i pamenja. Nisko motivirani brzo zaboravljaju, imaju slabu koncentraciju, pogreno shvaaju, znanje im je ueg opsega Najvaniji initelji motivacije:

13 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

1. namjera uenja 2. interes za gradivo - bavljenje onim to nas zanima samo je po sebi zadovoljstvo 3. elja za postignuem 4. razina aspiracije - elja, tenja za postizanjem neega 5. uspjeh i neuspjeh u uenju - uspjeh je visokomotivirajui faktor 6. poznavanje rezultata uenja - motivira za daljnje uenje b) TRANSFORMIRANJE INFORMACIJA I NJIHOVO ZAPAMIVANJE Onaj tko uspije stvoriti predodbu neke informacije ima vie anse da e tu informaciju zapamtiti (vizualizacija informacije) c) ISKUSTVO Javlja se kao: 1. vee ili manje poznavanje gradiva koje se ui Rije je o iskustvu u uenju openito tj naviknutosti na uenje. Gradivo koje je otprije poznato lake se ui. U nastavi informatike po pitanju iskustva nastavnik se esto susree s "problemom" apsolutnih poetnika i naprednih uenika. Kod apsolutnih poetnika esto je rije o "gubljenju koraka", odn. nemogunosti praenja dinamike izlaganja gradiva. Istovremeno, u grupi se esto nalaze napredni polaznici kojima panja poputa jer gradivo djelomino dobro poznaju i brzo izvravaju dobiveni zadatak na raunalu. Da li se nastavnik u tom sluaju treba baviti iskljuivo poetnikom, a naprednog pustiti da "drijema"? Odgovor je: nastavnik mora pomagati poetniku, i istovremeno animirati i aktivirati naprednog polaznika odgovarajuim teim zadacima, kako bi zadrao panju i interes svih polaznika (aktivnu klimu na nastavi) Drugi problem koji se javlja u svladavanje tehnikih pojmova na poetku informatike edukacije. I ovdje je rije o problemu vezanom uz poetnike, kojima su pojmovi informatike tehnologije nerazumljivi i mogu ih obeshrabriti u daljnejm uenju. Kako bi lake shvatili, predava se treba posluiti medijatorom - usporedbom tih pojmova s onim pojmovima koji su polaznicima poznati iz svakodnevnog ivota. Pri tome je vrlo korisno koristiti se vie vizualnim nego verbalnim medijatorima. (Medijator postojea asocijacija se koristi u oblikovanju novih asocijata) Primjeri: HARDWARE: knjiga s koricama i listovima SOFTWARE: sadraj, tekst u knjizi RAM: povrina radnog stola HARD DISK: police u ormaru u koji se odlau dokumenti Poeljno je u tumaenju informacijske tehnologije i uloge raunala davati konkretne primjere njihove praktine uporabe u svakodnevnom ivotu. To je vano u sklopu uvodnog gradiva ECDL-a Modula 1. Polaznici moraju akceptirati informatiku tehnologiju kao pomo u izvrenju konkretnih radnih zadataka i u svakodnevnom ivotu.
14 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

d) MENTALNA KONDICIJA Pojedinci koji dulje vrijeme nakon obveznog kolovanja nisu sustavno odn. redovno uili imaju manjkavu mentalnu kondiciju. Oni nisu vjeti u transformiranju sadraja uenja, teko odvajaju bitno od nebitnog, sporo itaju. Meutim, mentalna kondicija (kao i fizika) moe se vjebanjem (uenjem) ponovo stei. Pri tome je od pomoi npr. uenje tekstova napamet i rjeavanje krialjki, zagonetki, rebusa i sl. e) OSOBINE LINOSTI Znaajno odreuju proces uenja. LINOST skupina karakteristika koje odreuju ponaanje, misli i emocije svake osobe. Poznavati odreene osobine linosti znai poznavati i razlikovati osnovne modele ponaanja pojedinca u raznim situacijama, u komunikaciji i izraavanju. Pojam linosti u uem smislu obuhvaa: temperament karakter TEMPERAMENT Ona strana linosti koja je povezana s emocionalnim doivljajima. Te su osobine odreene biolokom strukturom ovjeka, a pod utjecajem okoline se samo u odreenoj manjoj mjeri mogu mijenjati. Postoji vie podjela temperamenta, jedan od starijih pristupa je poznata podjela: a) kolerik snani osjeaji koji se brzo izmjenjuju, javno ih pokazuje; vie pesimistian po raspoloenju b) sangvinik manje snani osjeaji, brzo se izmjenjuju, javno ih pokazuje, optimist po raspoloenju c) melankolik snani osjeaji, sporo se izmjenjuju, javno ih ne pokazuje, pesimist po raspoloenju d) flegmatik slabi osjeaji, sporo se izmjenjuju, ne pokazuje ih, optimist po raspoloenju Veoma mali broj ljudi pripada "istom" tipu temperamenta, mnogo su ee kombinacije ovih tipova. KARAKTER Psihike osobine povezane uz moralnu stranu linosti - rezultat su odgoja i djelovanja faktora sredine, dakle uenja. Karakter se odraava u odnosu osobe prema: - samome sebi - svojim zadacima i postupcima - prema drugim ljudima - prema normama ponaanja ue i ire zajednice u kojoj ivi

15 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

U mnotvu klasifikacija postoji i ona o CRTAMA TEMPERAMENTA: Spomenuti emo dvije: 1. emocionalna stabilnost osoba umije vladati svojim emocijama i ne gubi ivce za sitnice; na drugom kraju su emocionalno nestabilni pojedinci koji imaju suprotne osobine
2.

opi ton raspoloenja kree se od optimizma pa do pesimizma i depresivnih raspoloenja, sa svim posljedicama koje iz takvih stanja nastaju za pojedinca. Utjecaj okolnih faktora na opi ton raspoloenja u odreenoj mjeri postoji, pa dakle ipak ne moemo rei da se pesimisti i optimisti takvima raaju

TZV. CRTE LINOSTI Jedan od suvremenijih pristupa opisu psihikih osobina ovjeka. Neke od njih su: - inteligencija ( intelektualna, socijalna inteligencija) - ambicioznost (upornost, inicijativnost) - introvertiranost - ekstrovertiranost Nastavnik najee uoava razliku izmeu ekstrovertnih i introvertnih polaznika. Dok prvi najee ute i rijetko postavljaju pitanja, drugi rado raspravljaju s predavaem, izraavaju svoje miljenje, pitaju, zivkaju i komentiraju. U nastavnim grupama esto se nau pojedinci s pretjeranom potrebom samoisticanja koji ometaju rad. S druge strane, pojedini polaznici su toliko nesigurni u svoje sposobnosti da od nastavnika trae potvrdu za svaki potez i radnju na raunalu. Nastavnik dakle mora uoiti osobne karakteristike svih polaznika u grupi te adekvatnm postupkom prema svakome uiniti rad nastavne grupe uspjenim. e) UENJE I IVOTNA DOB Postoje neke razlike u sposobnostima uenju u odnosu na ivotnu dob polaznika pa je poeljno da ih nastavnik poznaje kako bi mogao prilagoditi svoj nastavni I pedagoki pristup. Karakteristike uenja osoba starije ivotne dobi su: - brzina uenja je neto manja u odnosu na mlae ljude - stariji su neto slabiji u fazi uporabe nauenog gradiva - kod starijih ljudi ivani sustav sporije obrauje informacije, to oteava i stjecanje i koritenje pohranjenih informacija. Prema nekim istraivanjima, odnos ivotne dobi i uenja je slijedei: Odnos ivotne dobi i uspjeha u uenju a) najbolje godine za uenje izmeu 20 i 25 god. b) Do 40. godine ivota nema pada sposobnosti koje sudjeluju u uenju

16 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

c) Poslije 40. godine sposobnosti opadaju oko 1% godinje d) poslije 50 godine sposobnosti opadaju neto bre No, navedeni podaci nikako ne predstavljaju pravilo oni nastavniku trebaju posluiti samo kao informacija i orijentacija. Ljudi iste ivotne dobi mogu se znatno razlikovati po sposobnostima uenja i prilagodbe: - mogunosti uenja starijih ljudi vie su povezane sa fizikim i psihikim zdravljem nego s kronolokom dobi - osobe starije dobi koje imaju dobru mentalnu kondiciju (cijeli ivot su aktivni u procesu uenja) ne zaostaju za mlaim ljudima po sposobnostima uenja - mogue je poboljanje uenja i pamenja unato ivotnoj dobi Ove su injenice bitne zbog produenja radnog vijeka u suvremenom svijetu, i potreba za permanentnim cjeloivotnim uenjem.

17 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

V TESTIRANJE KANDIDATA U ECDL PROGRAMU

osvrt s andragokog i psihosocijalnog gledita Propisani postupci vrenja testiranja detaljno se obrauju u okviru Programu obrazovanja i provjere znanja ECDL ispitivaa. No, osim toga treba na ispitu voditi rauna i o onim faktorima koji mogu imati bitan utjecaj na uspjeh kandidata, a ne ovise iskljuivo o njihovom znanju. gotovo svi polaznici u veoj ili manjoj mjeri osjeaju tremu pred ispit, bez obzira na pripremljenost i znanje (jaka trema to je esto osobina linosti moe znatno smanjiti uspjeh na ispitu pa ak i potpuno blokirati polaznika) kod poetnika (onih koji su proli edukaciju bez ikakvog prethodnog predznanja i informatikog iskustva) nedovoljna uvjebanost (istreniranost) moe biti uzrokom loijeg uspjeha na ispitu kod iskusnijih kandidata (koji od ranije dobro vladaju gradivom) brzopletost u rjeavanju zadataka zbog prevelike samouvjerenosti moe dovesti do neuspjeha ili slabijeg uspjeha na ispitu

Najee se ispiti polau zajedniki u grupi, a prisutnost drugih osoba izaziva kod kandidata emocije jaeg ili slabijeg intenziteta. Tada mogu djelovati dva mehanizma socijalne interakcije koje mogu utjecati na uspjeh ili neuspjeh polaznika na ispitu. To su: SOCIJALNA FACILITACIJA prisutnost drugih u u grupi djeluje na nain da poboljava aktivnost pojedinca. Oekivanje uspjeha u prisustvu drugih aktivira pozitivne emocije i motivira za postizanje to boljeg uspjeha (takmiarski duh) SOCIJALNA INHIBICIJA prisutnost drugih u grupi djeluje na nain da pogorava aktivnost pojedinca. Na djelu je strah od mogueg neuspjeha, tim vie to e taj neuspjeh biti svima poznat. U igru dolazi osjeaj vlastite vrijednosti (jedan od najvanijih motiva suvremenog ovjeka) i s njim povezana bojazan od gubitka ugleda u svojim oima i u oima drugih. Socijalna inhibicija moe biti suogovorna za lo uspjeh ili neuspjeh na ispitu. Koliko i kako moe pomoi ispitiva na ispitu? Moe pomoi na nain: da stvori ugodno i oputeno ozraje na ispitu da svojim ponaanjem oslobodi kandidate napetosti (nekoliko duhovitih reenica ili koji vic mogu pomoi kandidatima u oputanju) da ohrabruje kandidate da upozori kandidate na najee greke koje se dogaaju na ispitu

18 / 15

Osnove andragogije, sociologije i psihologije

19 / 15