Meunarodni transport

Transport je specijalizirana gospodarska djelatnost koja se bavi transportom, prijevozom, premjetanjem prijenosom, prevoenjem predmeta s jednog mjesta na drugo. Transport je usluga za koju je karakteristino da je ona nevidljiva, neopipljiva, ne moe se skladititi, nastaje i nestaje u procesu proizvodnje transportnih proizvoda i usluga. Transport je ui pojam od prometa: promet = transport + operacije + komunikacije Znai promet je iri pojam od transporta, jer obuhvaa i radnje koje moemo opipati rijeima (prenosan, prijevozan, premjetanjem robe, putnika i energije) kao i komunikacije. Operacije (manipulacije) u vezi transporta radi se 30-tak operacija (pakiranje, vaganje, mjerenje, brojanje, palatalizacija, punjenje i pranjenje kontejnera, signiranje, sortiranje, tramakanje, ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj, utovar, istovar i pretovar robe, dezinsekcija, deratizacija..itd.) Operacije esto ine (iznose) 40-50% ukupnih trokova. U podruju operacija dolazi do rizika, uskih grla, oteenja, krae, posebnih trokova(npr. brod se ne moe nakrcati zbog problema u luci i mora ostati 1 dan to kota mnogo). Pt = t/p + o/t + k 100% = 40-50% (direktni transportni trokovi) 40-50% (trokovi manipulacija ili operacija)

Ne moe se proizvoditi promet bez komunikacija prijenos podataka informacija, zvukova, znakova putem razliitih medija. Vani elementi proizvodnje prometnih usluga tj. bilo kojeg prometa su:

1. 2. 3.

1. 2. 3.

sredstva za rad, predmeti rada i intelektualni kapital

proizvod

Elementi proizvodnje prometnih usluga jesu:

1.

2.

Prometna infrastruktura to su objekti, ureaji, razliita sredstva za rad koji su stalno privreni za odreeno mjesto a omoguuju proizvodnju prometnih usluga, reguliranje i sigurnost prometa (cestovne prometnice, tuneli, nadvonjaci, podvonjaci, signalizacija, kolodvori, terminali, poslovne zgrade). 2. Prometna suprastruktura to su objekti, ureaji i sredstva za rad koja su mobilna (pokretna), a slue za proizvodnju prometnih usluga, reguliranju i sigurnosti prometa. Tu spadaju: sve vrste prijevoznih sredstva sredstva mehanizacije (utovar, istovar)
1.

3.

4.

Predmet prometovanja u prometu se promee, to su: teret, roba, stvari, ive ivotinje, putnici, podatak, informacija, zvuk, znak, slika i el. energija. 4. Radna snaga ili intelektualni kapital samo ona usluga koja se proda na prometnom tritu, onda je ona element prometa.
3.

Temeljne vrste transporta

Vrste transporta:
1. 2. 3. 1. 2. 3.

Konvencionalni transport (klasini) Kombinirani transport Meunarodni multimodalni transport

Konvencionalni transport (klasini) to je transport, u pravilu, neokrupljenih manipulacijsko-transportnih jedinica koji se obavlja jednim prijevoznim sredstvom, odnosno jednom prijevoznom granom, bez primjene suvremenih transportnih tehnologija. To je na primjer, prijevoz 50 kartona alkoholnog pia iz skladita proizvoaa kamionom od prodavaonice () odnosno od prodavatelja do kupca na osnovi jednog ugovora o prijevozu i jednog dokumenta o prijevozu odreene poiljke. Znai za njega je znakovito: (1) (1) omoguuje direktan prijevoz predmeta od jednog mjesta do drugog (2) (2) nije bitno jesu li manipulacijsko-transportne jedinice okrupljene ili ne (1 kom ili cijeli kontejner) (3) (3) odvija se samo na temelju jednog ugovora o prijevozu (4) (4) takav proces organizira samo jedan organizator (pediter) - do prije 40-50 godina postojao je samo klasini prijevoz
1. 1.

2.

2.

Kombinirani transport za kombinirani transport svojstveno je:

(1) da se transport robe (u pravilu sipskog , rasutog tereta) obavlja s najmanje dva razliita prijevozna sredstva iz dvije razliite grane prometa (2) da se u transportnom pothvatu u pravilu sklapa onoliko ugovora o prijevozu koliko je sudjelovalo transportnih grana, odnosno razliitih vrsta prijevozni sredstava (3) da se ispostavlja ili pribavlja onoliko dokumenata o prijevozu koliko je sklopljeno ugovora o prijevozu (4) da cjelokupni transportni proces moe organizirati jedan ili vie operatora transporta
3. 3. Multimodalni transport moe biti meunarodni i nacionalni. Osnovni pravni izvor o reguliranju odnosa izmeu sudionika u meunarodnome multimodalnom transportu (MMT) je Konvencija Ujedinjenih naroda o meunarodnome multimodalnom transportu koja je prihvaena na Diplomatskoj konferenciji u enevi u svibnju 1980. godine. U smislu Konvencije UN, znaajne su ove karakteristike za MMT: (1) da su u MMT operatori multimodalnog transporta i primatelji robe u dvije razliite zemlje (2) da se prijevoz robe u MMT obavlja s najmanje dva razliita prijevozna sredstva, odnosno da u takvome transportnom procesu sudjeluje najmanje dvije razliite transportne grane (3) da se cjelokupni pothvat MMT temelji samo na jednom sklopljenom ugovoru o prijevozu

(4) da se cjelokupni pothvat MMT ispostavlja ili pribavlja samo jedan dokument o prijevozu robe (5) da cjelokupni proces MMT organizira samo jedan transportni operator, odnosno operator muultimodalnog transporta (MTO) Ispostavlja se samo 1 dokument o prijevozu stvari. U svijetu se rabe najvie 2 dokumenta i to: FIATA (FBL) B/L FIATA FIATA je meunarodni savez pediterskog udruenja, izdao je 1992. godine FIATA teretnicu za MMT, rabi se 65% u svijetu BINCO Baltika konferencija pomorskih brodara i agenata 1995 godine izdala je MULTIDOC B/L teretnicu. Teretnica za multimodalni transport, koriste je brodari i pomorski agenti (a ne pediteri), rabi se u 35% sluajeva Multimodalni transporti operater (MTO) u pravilu je pravna osoba, najee meunarodni pediter, a moe biti i pomorski agent ili pomorski brodar. Uvijek obavlja poslove u Multimodalnom transportu (skalpa ugovor o multimodalnom transportu) u svoje ime i za svoj raun, tj. u vlastito ime i za vlastiti raun ( djeluje kao nalogodavatelj, a ne kao agent). U praksi se MTO javljaju kao mega i nia operatori u multimodalnom transportu. MTO odgovara za izbor i rad svih osoba koje je angairao u pothvatu multimodalnog transporta. Takvih osoba moe biti i 30-tak. Uvijek odgovara od trenutka kada je poiljku primio do trenutka kada je poiljku predao (isporuio) primatelju, prema uvjetima konkretnog ugovora odnosno dokumenta o mulimodalnom prijevozu.. Odgovornost MTO je izuzetno velika. on moe svoju odgovornost ograniiti (umanjiti), tako da osigura svoju odgovornost. On moe prebaciti dio odgovornost podugovorima na osobe koje angaira u transportnom pothvatu (npr. pediter angaira cestovnog prijevoznika moe eksplicitno prebaciti odgovornost peditera ili angaira javno skladite, brodara). Prema Konvenciji UN u MMT odgovornost MMO temelji se po naelu pretpostavljene krivnje. Ukoliko se eli osloboditi odgovornosti, treba dokazati da nije kriv u sluaju gubitka, oteenja ili zakanjenja u predaji robe. Izdavanjem FBL-a: u svakoj teretnici MMT postoje standardni uvjeti prijevoza poilja, a jedan od uvjeta je posveen ogranienjima odgovornosti MTO-a, pa tako njegova 1. 1. odgovornost za zakanjenje biti e ograniena na dvostruki iznos vozarine za robu koja se prevozi na temelju teretnice (ili na vrijednost robe) prema tome koja je vrijednost manja. 2. 2. granica odgovornosti operatera, u sluaju gubitka ili oteenja robe,- odgovornost je ograniena do toliko posebnih prava vuenja (SDR) tj. na iznos 920 posebni prava vuenja MMF po koletu ili 2,75 SDR po kilogramu bruto mase izgubljene ili oteene robe (prema tome koji je od tih iznosa vii). Dvije bitne funkcije koje imaju svi dokumenti o prijevozu stvari (sve vrste brodskih teretnica, teretnih listova u eljeznikom, cestovnom i zranom prometu i transportu): 1. 1. da su to dokumenti koji dokazuju da je sklopljen ugovor o prijevozu stvari 2. 2. da ti dokumentni slue kao dokaz da je prijevoznik primio poiljku na prijevoz osim te dvije funkcije brodska papirnata teretnica, a to znai FB/L ( FIAT-ova teretnica multimodalnog transporta) ima jo jednu vanu funkciju, a to je da je to vrijednosni papir (moe se trgovati na temelju tog dokumenta) Sklapanje ugovora o kupoprodaji robe Ugovor o pediciji: s jedne strane su proizvoai, prodavatelji i izvoznici a s druge su potroai, kupci i uvoznici; oni sklapaju Kupoprodajni ugovor. Oni ne moraju znati nita o modalitetu kako e savladavati prostor

izmeu njih, to preputaju posrednicima - Ugovor o pediciji. Sklapa ga prodavatelj (izvoznik) odnosno kupac(uvoznik), jedan od njih sklapa ugovor s pediterom. Izvoznici i uvoznici su nalogodavatelji pediteru. Sukladno pravilima o kupoprodaji, na osnovi Ugovora o pediciji, pediter sklapa 30-tak ugovora za svladavanje prostornih i vremenskih dimenzija izmeu proizvodnje i potronje. U pravilu pediter prvi ugovor sklapa s (1) terminalima ili skladitima, ali mogu biti to i robno-trgovaki centri, robno-distribucijski centri i logistiki operatori; zatim s (2) prijevoznicima (pomorskim, cestovnim, eljeznikim, zranim); (3) carinskim slubama; (4) veterinarskim stanicama; (5) fitosantarnim inspektorima; (6) druge peditere; (7) osiguravateljima; (8) kontrolnim kuama, tj. kontrolnim organizacijama. Ovisno o sloenosti procesa prometa pediter ulazi u brojne odnose pa mora imati veliko znanje( podruja: transportnog prava, prava osiguranja, carinsko pravo, skladinog prava ali i znanje iz tehnike prometa, tehnologije, organizacije prometa, ekonomike i znanje o intelektualnom kapital, kako upravljati drugima pri organizaciji prometa); pediterovo znanje Timovi.

Suvremene transportne tehnologije

PALATALIZACIJA je skup organizacijski povezanih sredstva rada i tehnolokih postupaka za automatizirano manipuliranja i transport okrupnjenih jedinica tereta na paletama od sirovinske baze do potroaa. Vrste paleta: prema obliku (ravna, bok, stubna), prema vrsti robe kojoj su namijenjene (univerzalne i specijalne), s obzirom na vijek trajanja i uestalost koritenja (jednokratne i viekratne) U eksploatacije se nalazi ova drvena standardna paleta (prema ISO) 800*1000; 800*1200 i 1000*1200(80% u svijetu), 1200*1600; 1200*1800. Visina ravnih je oko 1000mm, a boks paleta 800 i 1000mm. KONTEJNERIZACIJA skup meusobno i uzajamno povezanih sredstava i tehnolokih postupaka u kombiniranom i mutimodalnom (integralnom) transportu robe u kontejnerima. Kontejner je vrsta, zatvorena i na vremenske prilike otporna, stalno upotrebljiva manipulacijsko transporta jedinica, s najmanje jednim vratima izraenim od razliitih materijala, prema odreenim standardima (ISO) koja je upotrebljiva za transport vodenim, kopnenim i zranim prometnim sredstvima. Vrste: (1) prema namijeni imamo univerzalne i specijalne, (2) prema veliini dijelimo ih na mali, srednji i veliki, (3) prema vrsti (namjeni) robe koja se provozi: meke terete, rasuti teret, tekuine plinovi i izotermiki kontejneri. Prema ISO standardima, svrstani su u 4 skupine: Tipovi Duljina (m) irina (m) Visina (m) Nosivost (t) 10 stopa 3,06 2,44 2,44 10 20stopa, 6,09 2,44 2,44 20 30 stopa i 9,12 2,44 2,44 30 40 stopa 12,19 2,44 2,44 40

Za kontejnere u zranom prometu zovu se IGLU, to su posebni standardi (ISO). Najmanje unutranje : irina je svima 2299mm, visina 2197 mm, a duljina IA 11998 mm, IB 8931, IC 5867 i ID 2807 mm. ROLLON-ROLL OFF (RO-RO transportna tehnologija) to je horizontalni ukrcaj i iskrcaj najee utovarenih transportnih sredstava na kotaima (utovarenih kamiona, tegljaa, autobusa s putnicima itd.) na specijalne tzv. RO-RO brodove. Teret se ukrca vlastitim kotaima preko ukrcajne rampe koja spaja obalu i brodsko skladite (ROLL ON, dokotrljati, uvaanje) a iskrcava se nakon prijevoza morem, takoer na vlastitim kotaima, preko iskrcajne rampe koja spaja brodsko skladite i obalu (ROLL OFF, otkotrljanje, izvaanje). Prednost RO-RO je da nije potrebna posebna luka i brodska infrastruktura (posebne dizalice), podizanje na brodove se vri putem ulazno-silaznih rampi koje su na brodu (pomou tih rampi se maksimalno koristi brodski prostor). LIFT ON- LIFT OFF (LO-LO transportna tehnologija) to je vertikalni ukrcaj i iskrcaj kontejnera (ili ukrcanih transportnih sredstva na kotaima) koji se obavlja vlastitom dizalicom broda ili lukom dizalicom koja ima hvata tj. spredar za automatsko privrivanje kontejnera. Kontejneri se smjetaju u skladite broda, u vertikalne elije s vodilicama koje uz pomo ureaja za centriranje kontejnera omoguuju njihovo slaganje tono jedan na drugi. LO-LO i RO-RO se najee koristi u zatvorenim malim morima na kratkim relacijama. ROLO transporta tehnologija je odgovarajua kombinacija RORO i LOLO transportnih tehnologija. FO-FO ili LASH transportna tehnologija sastoji se u horizontalnom i vertikalnom ukrcaju, iskrcaju ili prekrcaju mauna (bora, teglenica, potisnica) u /ili sa specijalne brodove. LASH je skraenica od: Light Aboard Ship mauna na brodu. Upotrebljavaju se 3 tipa broda: SEABEE (sustav s horizontalnim nainom prekrcajem mauna) BACAT (mauna na katamaran) LASH (sustav s vertikalnim nainom prekrcajem mauna) Prednost je da nisu potrebne posebne luke za ukrcaj i iskrcaj. Nosivost mauna moe biti i do 980 tona i to je do sada najvea manipulacijska jedinica tereta (otprilike 90.tak) vagona, a ovako putem mauna moemo odjednom bez posebnih dizalica ukrcati na brod). HUCKEPACK transportna tehnologija - to je zapravo uprtni prijevoz(nositi na leima), odnosno prijevoz utovarenih kamiona ili prikolica na eljeznikom vagonima. U praksi se primjenjuju 3 vrste huckepact tehnologije( odnosno 4- tehnologija A naglavake): tehnologija A bit te tehnologije je da kompletno cestovno vozilo na eljeznikom vagonu. Voza upravlja svoje vozilo preko utovarne rampe na niskopodne specijalne vagone cjelokupni kamion sa teretom horizontalni ili vertikalno. Tovari se na specijalne vagone. tehnologija B prikolice ili poluprikolice cestovnog vozila na eljeznikom vagonu. Utovar se obavlja unatrake (vonjom unatrag) preko rampe na vagonu ili se dizalicom podie u vagon. tehnologija C zamjenjivi sanduci cestovnog vozila kao kontejneri na eljeznikom vagonu. Utovar i istovar zamjenjivog sanduka s teretom se vre dizalicom. Odnos bruto i neto mase: A=74:26, B= 39:61, C=10:90.

BIMODALNA transportan tehnologija nekada je bila huckepask tehnologija, danas samostalna. To su specijalna vozila (Road Railes) koja se mogu uz minimalne operacije kretati cestom i eljeznikim tranicama. Za svega 5 minuta poluprikolica (traile) koja se (s tegljaem) kretala po cesti nastavlja vonju eljeznikim dvoosovinskim sklopovima u sastavu teretnog ili putnikog vlaka ili se od njih moe kompletirati poseban vlak tzv. Trailer Train.

Meunarodna pedicija i meunarodni pediter

pedicija specijalizirana privredna djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme robe i drugim poslovima koji su s tim u svezi. pediter obavlja pediciju, a to je privrednik, pravna ili fizika osoba koja se iskljuivo i obrtimice bavi organizacijom otpreme robe svojih komitenata s pomou vozara i drugim poslovima koji su s tim u vezi. Meunarodna pedicija pod poslovima meunarodne pedicije razumijevaju se gospodarske (privredne) usluge vanjskotrgovinskog prometa, odnosno poslovi: otpreme robe iz vlastite u strane zemlje (izvozna pedicija) dopreme robe iz stranih u vlastitu zemlju (uvozna pedicija) i provoza robe izmeu stranih preko vlastite zemlje (provozna ili tranzitna pedicija) koje obavljaju meunarodni pediteri te obavljanje drugih propisanih ili uobiajenih specijalnih (sporednih) poslova i radnji u vezi s otpremom, dopremom ili provozom (tranzitom) robe. Meunarodni je pediter gospodarstvenik (privrednik), pravna ili fizika osoba registrirana za obavljanje poslova vanjskotrgovinskog prometa, koja iskljuivo i u obliku stalnog zanimanja sklapa u svoje ime i za tui raun (kao komisionar), a u tue ime i ta tui raun (kao agent) i u svoje ime i za svoj raun (kao samostalni gospodarstvenik) ugovore potrebne pri organiziranju otpreme (izvoza), dopreme (uvoza) i provoza (tranzita) robe svojih nalogodavaca s pomou vozara i obavlja druge propisane ili uobiajene specijalne (sporedne) poslove i radnje u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe. Meupediter je drugi pediter (pravna ili fizika osoba) na kojeg je glavni pediter prenio djelomino izvrenje pediterskog posla. ( koristi tehnike usluge, pravna pitanja drugih zemalja) Podpediter je drugi pediter (pravna ili fizika osoba) na kojega je glavni pediter prenio u cjelini izvrenje pediterskog posla. Koje statuse pediter ima u hrvatskome pravu i koje poslove obavlja u kojem statusu? U hrvatskom pravnom sustavu pediteri imaju tri statusa: status komisionara obavlja skoro sve svoje osnovne i specijalne poslove. pediter u statusu komisionara je posrednik izmeu izvoznika i uvoznika kao pediterovih nalogodavatelja i drugih aktivnih sudionika vanjskotrgovinskog i prometnog sustava, kao to su: prijevoznici svih prometnih grana, prometni agenti, stivadori (slagai), skladitari,

morske luke, drugi pediteri, financijske i druge institucije koje obavljaju pediterske poslove u svoje ime , a za tui raun, odnosno u svoje ime, a po nalogu i za raun svojeg nalogodavatelja (komitenta) status agenta ima dva vrlo vana osnovna posla: obavlja brojne, kompleksne strune i odgovorne poslove i radnje u carinskome postupku i sklapa ugovore o transportnome osiguranju. pediter u statusu agenta odnosno zastupnika je posrednik izmeu izvoznika i uvoznika kao pediterovih nalogodavatelja i nekih sudionika vanjskotrgovinskog i prometnog sustava, prije svega carinskih tijela i osiguravatelja, koji obavljaju pediterske poslove u tue ime i za tui raun, odnosno u ime, po nalogu i za raun nalogodavatelja. status samostalnog gospodarstvenika (privrednika) je posrednik izmeu svojega nalogodavatelja (tj. izvoznika i uvoznika) i brojnih aktivnih sudionika vanjskotrgovinskoga i prometnoga sustava, koji obavlja pediterske poslove u svoje ime i za svoj raun, odnosno u vlastito ime i za vlastiti raun. U statusu samostalnog gospodarstvenika u praksi hrvatskih peditera javlja se u dva sluaja: kada pediter sa svojim nalogodavateljem ugovori organizaciju otpreme ili dopreme robe na temelju forfaitnog stava i kada se pediter u multimodalnome transportu javlja u funkciji operatora mulimodalnog transporta (MTO) Forfaitna cijena, ima tri razine: i najuem smislu rijei obuhvaa samo pedicijske usluge bez tuih trokova u irem smislu obuhvaa pedicijske usluge kojima se dodaju jo i trokovi prijevoza, manipuliranja (ukrcaj i iskrcaj) i premija osiguranja u najirem smislu: kada se cijeni iz gore navedenih skupina dodaju i carina i carinske pristojbe Kakva je razlika, izvoznika uvoznika i peditera? Izvoznici i uvoznici bave se kupoprodajom robe, usluga, Prijevoznik transportom robe od do, a pediter bavi se organiziranjem otpreme robe. Kakva je razlika peditera kao agenta i pomorskog agenta kao agenta? Razlika proizlazi iz odnosa peditera i njegovog nalogodavatelja i pomorskog agenta i njegovog nalogodavatelja. I jedan i drugi agent obavljaju svoje poslove u tue ime i za tui raun. Razlika je u tome to pediter kao agent zastupa robu (teret), odnosno vlasnika robe (tj. svojeg nalogodavatelja), dok pomorski agent zastupa brodara ili brodovlasnika, dakle vozara (prijevoznika). Potpitanje: Tko je nalogodavatelj pediteru - izvoznik ili uvoznik? Tko je nalogodavatelj pomorskom agentu, brodar ili brodovlasnik? Brodovlasnik ima brodove u vlasnitvu dok brodar je onaj tko je unajmio brod. Razlika: pediter je zapravo agent robe a pomorski agent je agent brodara i on zastupa, predstavlja i pomae brodaru. Koja je razlika izmeu ispostaviti i pribaviti? Teretnice se pribavljaju a teretni listovi se ispostavljaju. Koji su zadaci i uloga meunarodne pedicije?

Kada se govori o funkcijama meunarodne pedicije, misli se na zadatke to ih ona obavlja u vanjskoj trgovini i meunarodnom prometu, na ulogu koju ona igra u vanjskotrgovinskom i prometnom sustavu, a ne na broje poslove to ih meunarodni pediter preuzima u ostvarivanju svojih funkcija (zadataka, uloge). Osnovna privredna funkcija meunarodne pedicije je da ona kao djelatnost organizacije otpreme, dopreme i provoza robe pronae i osigura najbolje ekonomske uvjete za otpremu, dopremu i provoz robe, kako bi cjelokupni proces transporta bio izvren na siguran, struan i ekonomian nain. Osnovna ekonomska funkcija meunarodne pedicije da je ona djelatnost organizacije, otpreme, dopreme i provoza u meunarodnom robnom prometu dio vanjske trgovine, a ujedno i vii oblik prometa. Znaajnije privredne funkcije meunarodne pedicije su: 1. 1. prostorna 4. 4. kvantitativna 2. 2. vremenska 5. 5. kreditna 3. 3. kvalitativna 6. 6. propagandna pediterska prostorna funkcija aktivno sudjelovanje u svladavanja prostornih udaljenosti izmeu mjesta proizvodnje i mjesta potronje pa se zato ovo posredovanje naziva interlokalnim (interlokalna funkcija). Vanjska trgovina i meunarodna pedicija u ostvarivanju ove funkcije pojavljuju se kao organizatori, koordinatori i izvritelji vanjskotrgovinskog prometa, a meunarodni transport obavlja fiziki prijenos robe s jednog na drugo mjesto. Izvrenje te funkcije nosi brojne rizike: transportne, financijske, politike, od eventualnih elementarnih nepogoda. pediterska vremenska funkcija savladavanje vremenske razlike izmeu proizvodnje i potronje roba (ostvaruje se fiziki). Osigurava da se na siguran, pravodoban i racionalan nain premosti vremenska razlika. I u ovoj funkciji dolazi do povratne ekonomske, pravne i organizacijske sprege odnosa meunarodne pedicije, vanjske trgovine i meunarodnog transporta utjeui tako na uspostavljanje ravnotee cjelokupne ponude i cjelokupne potranje. Meunarodni pediter tu funkciju najee ostvaruje svojim brojnim aktivnostima manipuliranja i skladitenja robe (pri., organizacija iskrcaja, prekrcaja i ukrcaja). pediterska kvantitativna funkcija aktivno sudjelovanje u organizaciji otpreme (izvoza), dopreme (uvoza) i provoza (tranzita) najveeg djela vanjskotrgovinske razmjene, ali i racionalna manipulacija te transport robe. Od peditera se trai da je veliki poznavatelj prednosti i nedostataka svih oblika racionalizacije manipuliranja i transporta robe (transportne tehnologije procjenjuje se da oko 70-80% kontejnerskog prometa organiziraju i kontroliraju meunarodni pediteri). Pravodobnim izvrenjem mnogobrojnih aktivnosti u okviru ove funkcije, meunarodni pediter uvruje ekonomsku meuzavisnost s vanjskom trgovinom i meunarodnim transportom. Omoguuje im da svu svoju pozornost posvete izvrenju svojih osnovnih zadataka a zajednikim rezultatima pridonose uspostavljanju ravnotee izmeu ponude i potranje. pediterska kvalitativna funkcija brojnim pediterovim aktivnostima omoguuje se optimalno manipuliranje i transport robe ( pri., instradacija, pakiranje, pojenje i hranjenje

ivih ivotinja i dr.). Kvalitetno izvrenje ove funkcije izravno utjee na kvalitetu izvrenja aktivnosti vanjske trgovine i meunarodnog prometa. Meunarodni pediter strunim i pravodobnim izvrenjem ove funkcije pridonosi poveanju vrijednosti robe i njezinoj konkurentnosti na inozemnom tritu (birajui najpovoljnije prijevozno sredstvo, birajui najpovoljniji put, nain i vrijeme prijevoza odreene robe na odreenoj relaciji primjenjujui najpovoljniju tarifnu kombinaciju, suvremene mehanizacije i sl.). Moe biti ukljuen i u organizaciju obrade, dorade ili prede robe oplemenjivanja robe doprinosei tako brem privoenju proizvoda njegovoj upotrebnoj vrijednosti ( pri., prepakiranje, guljenje, ljutenje i dr.). I ovom funkcijom trajno se uspostavljaju i jaa ekonomska meuzavisnost s vanjskom trgovinom i meunarodnim prometom. pediterska kreditna funkcija jedna je od najvanijih pediterskih funkcija. Sastoji se u kreditiranju proizvoaa koji proizvode robu za izvoz ili koji uvoze reprodukcijski materijal potreban u procesu proizvodnje, odnosno nalogodavca (izvoznika ili uvoznika). Kreditiranje nalogodavca zavisi od dva initelja: o akumulativnosti i da je nalogodavac orijentiran na izvoz ili uvoz veih koliina robe i na due vremensko razdoblje. Ova funkcija posebno je znaajna za velike pediterske sustave. Trajnim uvrivanjem poslovne suradnje s velikim proizvodnim sustavima osiguravaju tako sigurne i znaajne poslove, a njihovim izvrenjem siguran i znaajan dobitak koji im omoguuje proirenu reprodukciju. U praksi hrvatskih peditera postoji nekoliko naina kreditiranja: 1) 1) Kreditiranje nalogodavca za njegov raun plaa nune i korisne trokove, carine i carinske pristojbe nastale u vezi s organiziranjem otpreme, dopreme i provoza robe ( pri., trokovi manipuliranja, transporta i dr.). 2) 2) Ustupanjem prava na koritenje deviznih sredstava ili prodaju deviznih sredstava svojim nalogodavcima. Meunarodni pediter u oba sluaja kreditira svog nalogodavca i stjee prava na propisane kamate. 3) 3) Ulaganje nacionalnih financijskih sredstava u razvojne programe pediterskih poslovnih partnera pediterska propagandna funkcija odnosi se na propagandu pediterske djelatnosti uope i djelatnosti vlastite pediterske organizacije. Isto tako propagira vanjskotrgovinske i prometne djelatnosti uope odnosno pojedinih vanjskotrgovinskih i prometnih organizacija. Vrste pedicije: Glavna stajalita za odreivanje (podjelu) pedicije na ue specijalnosti (vrste): 1. 1. teritorijalni djelokrug poslovanja nacionalna i meunarodna pedicija 2. 2. osnovno obiljeje poslovanja luka, kontinentalna i granina pedicija 3. 3. obujam poslovanja velika, srednja i mala pediterska poduzea 4. 4. najee koriteno prijevozno sredstvo pomorska, eljeznika, rijena, kamionska i zrakoplovna pedicija 5. 5. vrsta prijevoza brzovozna, sporovozna, ekspresna, vagonska, denana, zbirna, masovna i arterska pedicija 6. 6. prometni smjer pedicija za Sjevernu Europu, Bliski istok, Sjevernu Ameriku, Daleki istok itd. 7. 7. predmeti otpreme pedicija drva, eljeznih rudaa, namjetaja, masovnog tereta itd. Prema teritorijalnom djelokruga pedicija se dijeli na:

Nacionalnu pediciju pedicija koja se bavi iskljuivo organiziranjem otpreme i dopreme robe unutar granica jedne drave i koja se pri tome slui iskljuivo domaim prijevoznim sredstvima . Ona organizira otpremu i dopremu robe: 1. 1. u istom smjeru (loko pedicija, nacionalna pedicija u uem smislu) 2. 2. iz jednog u drugo mjesto iste drave (meumjesna pedicija - nacionalna pedicija u irem smislu), tzv. unutarnja pedicija. Bitno: Nacionalni pediter se ne moe baviti organizacijom otpreme i dopreme robe u meunarodnom prometu, ali meunarodni pediter moe redovito obavljati peditersku djelatnost u nacionalnom prometu. Meunarodnu pediciju, to je pedicija koja se bavi organiziranjem: otpreme robe iz vlastite u strane zemlje (izvozna pedicija) dopreme robe iz stranih zemalja u vlastitu zemlju (uvozna pedicija) i provoza robe izmeu stranih zemalja preko vlastite zemlje (provozna ili tranzitna pedicija) Podjela meunarodne pedicije na tri glavne vrste: Pomorska (luka) pedicija je pedicija koja se iskljuivo ili preteno bavi organiziranjem otpreme i dopreme robe pomorskim prijevoznim sredstvima. Poslove pomorske pedicije obavljaju luki (pomorski) pediteri. Kontinentalna pedicija je pedicija koja se iskljuivo ili preteno bavi organiziranjem otpreme i dopreme robe kopnenim prijevoznim putovima. Moe se podijeliti na: eljezniku, rijeno-kanalsko-jezersku, cestovnu i zranu(zrakoplovnu) pediciju. Poslove kontinentalne pedicije izvravaju kontinentalni pediteri: eljezniki, rijeni, cestovni i zrakoplovni pediteri. Granina pedicija je pedicija koja se preteno bavi carinskim poslovima oko otpreme izvoza, dopreme uvozne i provoza (tranzita) robe te drugim poslovima koji su u vezi s prijelazom robe preko carinske crte (dravne granice). Poslove granine pedicije obavljaju. Meunarodnog peditera, s pravom nazivaju: arhitekt transporta, kralj prometa, div u sjeni, odvjetnik izvoznika i uvoznika, i prijevoznik (vozara), operator multimodalnog transporta, logistiki operator, arhitekt logistike (). Kako su klasificirani pediterovi poslovi? Zato su jedni osnovni a drugi specijalni? Osnovni je zadatak meunarodnog peditera da oslobodi svojega nalogodavatelja (izvoznika, uvoznika, proizvoaa) cjelokupnog napora i brige oko otpreme, dopreme i provoza robe u meunarodnome prometu, kako bi nalogodavac mogao svu svoju pozornost koncentrirati na svoju osnovnu djelatnost. Svi pediterski poslove sistematizirani su u dvije skupine: 1. temeljni (osnovni) pediterski poslovi ine oni poslovi koje pediter redovito obavlja pri organiziranju otpreme, dopreme i provoza robe i bez kojih se ne moe zamisliti funkcioniranje sustava meunarodne pedicije.

2. specijalni pediterski poslovi ove poslove pediter povremeno obavlja pri organiziranju otpreme, dopreme i provoza robe u meunarodnome prometu, tj. samu u posebnim prigodama kada pomou njih kompletira paket svojih usluga u vanjskotrgovinskome i prometnome sustavu.
1. Struni savjeti i sudjelovanje u pregovorima radi zakljuivanja ugovora o meunarodnoj kupoprodaji 2. Instradacija 3. Doziv robe 4. Zakljuivanje ugovora o prijevozu robe na klasian nain uporaba prijevoz. sredst. jedne prom. grane 5. Zakljuivanje ugovora o multimodalnom transportu robe i organiziranje transp. od vrata do vrata 6. Prihvat robe radi otpreme 7. Otprema, doprema i provoz robe u uem smislu 8. Zakljuivanje ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju robe

OSNOVNI POSLOVI SPECIJALNI PSOLOVI

9. Zakljuivanje ugovora o transportnom osiguranju 10. Zakljuivanje ugovora o uskladitenju i uskladitenje robe 11. Ispostavljanje ili pribavljanje prijevoznih i drugih isprava 12. Obavljanje poslova u vezi sa carinjenjem robe 13. Kontrola ispravnosti dokumenata i obrauna vozarine, carine i drugih pristojbi i trokova 14. Informiranje nalogodavca

15. Zakljuivanje ugovora o pakiranju i signiranju i obavljanje tih poslova 16. Zakljuivanje ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanje tih poslova 17. Izdavanje jamevnih pisama 18. Izdavanje pediterskih potvrda i drugih FIATA- isprava 19. Uzorkovanje robe 20. Zastupanje nalogodavca u regresnome postupku prema treim osobama 21. Zastupanje nalogodavca u sluaju zajednike (generalne) havarije 22. Ugovorna kontrola kvaliteti i kvantitete robe u meunarodnome prometu 23. Doleivanje robe 24. Hranjenje i pojenje ivih ivotinja 25. Sajamski poslovi 26. Lizing (leasing) poslovi 27. Konsignacijski poslovi 28. Meunarodni pomorski prometnoagensijski poslovi 29. Kreditiranje nalogodavca 30. Otprema, doprema i provoz zbirnog prometa 31. Drugi propisani ili uobiajeni poslovi u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe

Nabrojite osnovne pediterove poslove! 1. 1. Struni savjeti i sudjelovanje u pregovorima radi sklapanja ugovora o meunarodnoj kupoprodaji

POSLOVI MEUNARODNOG PEDITERA

MEUNARODNI

P EDITER

pediter bi trebao biti ne samo nositelj cjelokupnog transportnog pothvata, nego i aktivni sudionik u izradi pretkalkulacije za prodaju i kupovinu robe jer dobra kalkulacija transportnih trokova je u mnogo sluajeva pretpostavka za uspjean plasman robe u vanjskoj trgovini jer manipulativni trokovi u znaju iznositi ak 50% vrijednosti robe. Pravodobno ukljuivanje peditera moe bitno utjecati na smanjenje trokova manipuliranja i transporta, na sigurnost i brzinu transporta robe u VTP. U hrvatskoj vanjskotrgovinskoj praksi meunarodni pediter, kada je to god mogue kod: izvoza koristi klauzule CIF (cijena s osiguranjem i vozarinom s naznakom luke iskrcaja) kod uvoza klauzulu FOB (franko brod s naznakom luke ukrcaja) Na taj nain pediteri onemoguuju da devizna sredstva prelaze u ruke inozemnih sudionika u vanjskotrgovinskom i prometnom sustavu, a istodobno osiguravaju domaim vozarima prijevozni supstrat, pridonosei veem koritenju transportnih kapaciteta. 2. 2. Instradacija Je kvalitetno najsloeniji, najtei, najodgovorniji i najvaniji osnovni posao meunarodnog peditera. Pojam instradacije pod instradacijom se razumijeva: odreivanje (izbor) optimalnog prijevoznog puta kojim e se roba otpremiti, dopremiti ili tranzitirati od otpremnog mjesta u jednoj do odredinog mjesta u drugoj dravi,(najekonominiji u konkretnom sluaju) odreivanje (izbor) optimalnog prijevoznog sredstva kojim e roba biti optimalno otpremljena, dopremljena ili tranzitirana na odreenom putu odreivanje najpovoljnijeg naina prijevoza, odnosno tehnologije transporta i odreivanje najpovoljnijeg vremena u kojemu robu treba otpremiti, dopremiti ili tranzitirati od otpremnog do odredinog mjesta.

initelji koji utjeu na instradaciju: Na izbor prijevoznog puta i prijevoza sredstava kao i naina i vremena otpreme i provoza robe utjee ovih devet znaajnih initelja: 1) 1) oblici racionalizacije manipuliranja i transporta rove ili suvremene tehnologije transporta pribavljanje pouzdanih podataka i informacija o pojedinim oblicima racionalizacije manipuliranja i transporta, odnosno transportnim tehnologijama 2) 2) trokovi otpreme, dopreme i provoza robe izabrati onaj prijevozni put na kojemu su pod ostalim jednakim uvjetima najmanji prijevozni trokovi. Visina prijevoznih trokova zavisi o ovim glavnim initeljima: vrijednosti robe koliini robe tarifama za prijevoz robe 3) 3) brzina otpreme, dopreme i provoza robe onaj prijevozni put ( a time i prijevozno sredstvo ) na kojemu e pod ostalim jednakim uvjetima najmanje vremena trajati otprema, doprema i provoz robe 4) 4) kvaliteta otpreme dopreme i provoza robe prije svega zavisi o mogunostima pruanja usputnih usluga i o sigurnom i urednom prijevozu robe (doleivanje

lakopokvarljive robe, pojenje i hranjenje ivih ivotinja) tu. pediter jami da e koristiti onaj put koji jami: da e prijevoz obaviti na vrijeme, da e roba stii na odredite u zdravom stanju, u dobrom vanjskom izgledu i u nesmanjenoj koliini te da e se roba izruiti nesmetano. 5) 5) priroda robe obino se misli na veu ili manju, laku ili teu, odnosno bru ili sporiju pokvarljivost robe, koja se mora transportirati u specijalnim prijevoznim sredstvima (lakopokvarljive namirnice propisi podrazumijevaju duboko smrznute ili smrznute namirnice) 6) 6) geografski poloaj otpremnog i odredinog mjesta onaj put koji je najkrai u zemljopisnom pogledu potrebno je struno analizirati sve mogue alternative prijevoza (prijevoz najkraim putem ne mora biti i najekonominiji) 7) 7) devizni izdaci naglasak na nacionalni prijevozni sustav, posebice ako se prijevoz obavlja morskim putem. Meunarodni prijevoz robe predstavlja nerobni izvoz, odnosno nerobni uvoz, pa stoga vrlo snano utjee na platnu bilancu zemlje. Meunarodni pediter nastoji, kad je to god mogue, da sprijei nepotreban odljev deviznih sredstava i da uposli nacionalne prijevozne kapacitete. 8) 8) politika situacija primjer Sueski kanal, pediter treba redovito izbjegavati instradiranje robe preko zemalja u kojim su esti trajkovi, oruani sukobi ili koje su izloene ratu 9) 9) prometnopravni izvori - me. pediter mora pratiti, poznavati i uspjeno koristiti sve nacionalne, i multilateralne prometnopravne izvore koji reguliraju odnose izmeu sudionika me. prometnog sustava, a to znai se nacionalne i me. propise u pomorskom, eljeznikom, cestovnom, rijenom i zranom prometu. Bitno, razlika: 1. 1. ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj izriito u morskom 2. 2. utovar, istovar i pretovar u ostalim granama Meunarodni pediteri prate, poznaju i primjenjuju: nacionalne pravne izvore bilateralne pravne izvore multilateralne pravne izvore Pravni izvori pomorskog prometa: (Meunarodna pedicija, p.132)
1. 2. 1. 2.

Hrvatski pravni izvori pomorskog prometa Multilateralni pravni izvori pomorskog prometa

Hrvatski pravni izvori pomorskog prometa: Zakon o prijevozu opasnih tvari posebice odredbe o: utovaru i istovaru, prijevozu eksplozivnih tvari, prijevozu plinova, zapaljivih tekuina, radioaktivnih tvari Zakon o obveznim odnosima, posebno odredbe o prijevozu, uskladitenju i zalogu. To je obligacijski zakonik, pravni okvir za ureivanje odnosa u transportu, prometu,

pediciji. Na temelju ZOO doneseno je mnogo specijalnih akata koji ureuju pomorski transportu, cestovnom eljeznikom, zranom Pravilnik o nainu utovara, pretovara i istovara poiljaka ivotinja, ivotinjskih proizvoda, ivotinjskih otpadaka, u unutarnjem prometu, izvozu, uvozu i provozu, o uvjetima kojima mora udovoljavati poiljka, posebice odredbe o nainu utovara, pretovara i istovara poiljaka koje se izvoze, uvoze i provoze. Pomorski zakonik Pomorski zakonik: zbirka pravnih akata koji ureuje pomorski promet; za hrvatske peditere naroito su znaajne odredbe o: o prijevozu stvari (l. 465-640), vozarina i ugovor o prijevozu stvari (l. 595-597), prijevoz kojemu sudjeluje vie vozara (l. 661-670), izravnoj teretnici (l. 661. st.2), kargo-osiguranju robe i tereta (l. 595-597), pomorskom osiguranju (l.697 760), odgovornost brodara za tete na stvarima i zakanjenje, multimodalnom prijevozu, prijevozu opasnog tereta, osposobljavanju broda za plovidbu u prijevozu stvari, pomorskoj polici itd. Multilateralni pravni izvori pomorskog prometa: Meunarodna konvencija za izjednaavanje nekih pravila o teretnici iz 1924 s Protokolima o izmjeni iz 1968 i 1979. godine. (Haka pravila, esto se naziva i Bruxelleska konvencija jer je 25. kolovoza 1924. godine potpisana u Bruxellesu) reguliraju odnose u pomorskom transportu na temelju ugovora o prijevozu Konvencija Ujedinjenih naroda o prijevozu robe morem iz 1978. godine (Hamburka pravila), ta je Konvencija radikalno izmijenila mnoga naela zasnovana na tradicionalnoj primjeni Hakih pravila, za meunarodnog peditera posebice su znaajne odredbe te Konvencije o: odgovornosti vozara, odgovornosti krcatelja, prijevoznoj isprava i zahtjevima i tubi Konvencija Ujedinjenih naroda o meunarodnom mulimodalnom prijevozu robe iz 1980. godine svi meunarodni pediteri koji imaju namjeru da se razvijaju kao poduzetnici multimodalnog prijevoza trebali bi poznavati sve odredbe te Konvencije Konvencija o kodeksu vladanja linijskih konferencija iz 1974. godine, posebice znaajne odredbe su o: primjeni tarifa i slinih uvjeta i pravila, konferencijskim tarifama i klasifikaciji tarifnih stavova, opem poveanju, vozarinskih stavova, poticajnim vozarinskim stavovima, doplacima na vozarinu itd. Meunarodna konvencija o zatiti ljudskog ivota na moru, iz 1974. godine (zamijenila je konvenciju istog naslova potpisanu u Londonu 1960. godine). Ta konvencija utvruje jedinstvena naela i pravila kojima je svrha unapreenje zatite ljudskog ivota na moru (utjee se na sigurnost plovidbenog pothvata, a to je u interesu svih sudionika u pomorskom prometu). Za meunarodnog peditera posebice su znaajna pravila o prijevozu opasne robe, a naroito o: klasifikaciji, pakiranju, obiljeavanju i oznaavanju omota (ambalae), dokumentima koji se odnose na prijevoz morem i uvjetima slaganja opasne robe. York-antwerpenska pravila, iz 1974 godine, autonomno pravo, primjenjuju se samo ako se ih izriito poziva na njih Meunarodni pomorski kodeks opasnih tereta iz 1977. godine, raen na temelju Meunarodne konvencije o zatiti ljudskog ivota na moru iz 1974. godine i njime se detaljno razraena pravila o prijevozu opasnih tereta (IMDG = Internationl Maritime Dangerou Goods Code) Meunarodni signalni kodeks iz 1969. godine, ima svrhu da svima onima koji se njima slue prui i sredstva priopavanja u situacijama koje se odnose na sigurnost

plovidbe i osoba, a sigurnost plovidbenog pothvata je interes svih sudionika u pomorskom prometu Pravni izvor eljeznikog prometa:
1. 2. 1. 2.

Hrvatski pravni izvori eljeznikog prometa Multilateralni pravni izvori eljeznikog prometa

Hrvatski pravni izvori eljeznikog prometa: Zakon o ugovorima o prijevoz u eljeznikom prometu, posebice odredbe o prijevozu stvari i podnoenje reklamacija prijevozniku Zakon o sigurnosti u eljeznikom prometu, znaajne sa sve sudionike eljeznikog prometa jer njihovo poznavanje i djelotvorno primjenjivanje preventivno djeluje na sigurnost ljudi, sredstava za rad i predmeta prijevoza u eljeznikom prometu Odluka o razvrstavanju magistralnih eljeznikih pruga i Odluka o razvrstavanju eljeznikih pruga I. i II reda, da bi pediteri mogli izabrati najpovoljniji eljezniki prijevozni put pri organiziranju otpreme i dopreme robe oni moraju poznavati sve tehnike i eksploatacijske karakteristike mree nacionalnih i meunarodnih eljeznikih pruga Multilateralni pravni izvori eljeznikog prometa: Najvanije odredbe o reguliranju odnosa aktivnih sudionika u meunarodnom eljeznikom prometu sadrani su u Konvenciji o meunarodnim prijevozima eljeznicama (COTIF Convention relative aux Transports International aux Ferroviaries) iz 1980. godine. CIM prva Meunarodna konvencija o prijevozu robe eljeznicom usvojena je 1890.godine u Bernu. COTIF isto u Bernu donijeta, svrha i cilj donoenja Konvencije je da se pravnoekonomski odnosi sudionika u meunarodnome eljeznikom prometu sustavno i koncizno reguliraju samo jedino, zajednikim i jedinstvenim meunarodnim aktom. Osim COTIF-a meunarodni bi pediteri trebali poznavati i Sporazum o meunarodnom prijevozu pokvarljivih ivenih namirnica i specijalnim vozilima za njihov prijevoz (ATP) COTIF Konvenciju ine njezina etiri osnovna dijela, i to:
1.

2.

3.

4.

Prvi dio OTIF regulira se ustrojstvo Meudravne organizacije za meunarodne prijevoze eljeznicom 2. Drugi dio Protokol o privilegijama i imunitetima Meudravne organizacije za meunarodne prijevoze eljeznicama 3. Trei dio Dodatak A, sadri: Jednoobrazna pravila o ugovoru o meunarodnom eljeznikom prijevozu putnika i prtljage CIV 4. etvrti dio Dodatak B, su Jednoobrazna pravila o ugovoru o meunarodnom eljeznikom prijevozu stvari CIM, ta jednoobrazna pravila imaju etiri priloga, i to: - - prvi, RID Pravilnik o meunarodnom eljeznikom prijevozu opasnih stvari - - drugi, RIP Pravilnik o meunarodnom eljeznikom prijevozu vagona
1.

- trei, RICo Pravilnik o meunarodnom eljeznikom prijevozu kontejnera etvrti, RIEx Pravilnik o meunarodnom eljeznikom prijevozu ekspresnih poiljaka

Pravni izvori cestovnog prometa:

1.

1.

Hrvatski pravni izvori cestovnog prometa

Zakon o prijevozu u meunarodnom cestovnom prometu Pravilnik o posebnim uvjetima glede motornog vozila kojim se obavlja javni prijevoz i prijevoz za javne potrebe Pravilnik o postupku, nainu i kriterijima raspodjele stranih dozvola za meunarodni cestovni prijevoz stvari Pravilnik o izdavanju dozvole stranom prijevozniku za unutarnji prijevoz stvari Pravilnik o naknadi za ceste to se plaa na strana vozila Odluka o razvrstavanju magistralnih cesta Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati kolodvori i pristanita za utovar, pretovar i istovar poiljaka ivotinja Pravilnik o nainu dezinfekcije prijevoznih sredstava kojima se prevoze poiljke ivotinja, proizvodi ivotinjskog podrijetla i otpadne animalne tvari Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za smjetaj ivotinja i skladita za smjetaj animalne tvari na graninim prijelazima

2.

2.

Multilateralni izvori cestovnog prometa

CMR = Konvencija o ugovoru za meunarodni prijevoz robe cestom 1956. u enevi; posebno vane odredbe jesu o: odgovornosti vozara za radnje i propuste njegovih predstavnika i drugih osoba ijim se uslugama koristio u izvrenju prijevoza, zakljuenju i izvrenju ugovora o prijevozu, odgovornost vozara za potpun ili djelomian gubitak ili oteenje robe, odnosno za zakanjenje u isporuci, potraivanju i postupku primopredaje robe te rokovima zastarjelosti prava na pokretanje postupka u sluaju gubitka ili oteenja robe ili u drugim sluajevima ADR = Europski sporazum o prijevozu opasne robe cestom, odredbe sline kao i kod drugih (spisak opasnih tvari i predmeta.). Meunarodni pediteri, kao i drugi sudionici u vanjskotrgovinskom i prometnom sustavu, duni su poduzimati propisane preventivne mjere sigurnosti prilikom pakiranja, manipuliranja i prijevoza opasne robe. TIR = Carinska konvencija o meunarodnom prijevozu robe na osnovi Karneta TIR ili Meunarodni prijevoz robe cestom na temelju TIR-Konvencije. Velika vanost za hrvatske meunarodne pediter1[1] Pravni izvori zranog prometa:
1. 1. Hrvatski pravni izvori zranog prometa Zakon o zranoj plovidbi Zakon o obveznim i osnovnim materijalno-pravnim odnosima u zranoj plovidbi

1[1]

O relevantnim obiljejima TIR-konvencije i Karnet TIR poblie: Meunarodna pedicija, stranica 139.

2. 2. Multilateralni pravni izvori zranog prometa Varavska konvencija o izjednaavanju nekih pravila o meunarodnom zranom prijevozu iz 1929. godine Konvencija o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1994. godine 3. 3. doziv robe

Kada pediter organizira otpremu (izvoz) morskim putem. Kod doziva robe pediter ne obavlja izbor prijevoznog puta i prijevoznog sredstva, ve samo daje poiljatelju upute kada e i u kojem utovarnom mjestu utovariti robu, kako bi se vrijeme dolaska robe u luku optimalno sinkroniziralo s planiranim vremenom ukrcaja te robe na odreeni brod. To znai da je teite doziva robe u proraunu vremena potrebnog da roba stigne od utovarnog mjesta do broda. Doziv robe u najuoj je vezi sa zadatkom peditera da koordinira prijevoz robe. Doziv robe moe biti dvojak: Izravan doziv ako se odreena partija robe mora krcati u brod izravno iz kopnenog vozila (masovni teret doziva se direktno tj. s prekrcajom vagon-brod), Neizravan (doziv putem skladita) kada se odreena partija nee krcati na brod izravno iz kopnenih vozila ( pri. generalni teret a slino je i s robom u kontejnerima) 4. 4. sklapanje ugovora o prijevozu robe na klasian nain uporaba prijevoznog sredstva jedne prometne grane Izvrenje glavnog pediterskog zadatka (organiziranje otpreme, dopreme i provoza nalogodaveve robe), uvjetovano je zasnivanjem ugovorih odnosa izmeu peditera i treih osoba. Od posebne je vanosti zasnivanje ugovorenih odnosa izmeu meunarodnog peditera i vozara (brodskog, eljeznikog, rijenog, cestovnog i zranog prijevoznika). Prema ZOO, iz 1991. godine, Opih uvjeta poslovanja meunarodnih otpremnika Hrvatske, a i Zakonom o vanjskotrgovinskom poslovanju iz 1991., obvezuju sklapanje ugovora o prijevozu..pediter zakljuuje u svoje ime, a za tui (nalogodavev) raun. Ugovori o pomorskom prijevozu zakljuuju se najee putem specijaliziranih poduzea, pravnih ili fizikih osoba tzv. pomorskih agenata. Razlika: Meunarodni pediter, kao organizator otpreme, dopreme i provoza robe u meunarodnom prometu, obavlja brojne poslove u svoje ime a za raun nalogodavca. Plovidbeni agencijski poslovi jesu poslovi pomaganja, posredovanja i zastupanja a koji se odnose na plovidbu i iskoritenje brodova (prihvaanje i otprema brodova, sklapanje ugovora o iskoritavanju brodova, kupoprodaji, gradnji i remontu brodova) Cargo broker i ships broker oba brokera zakljuuju pomorske prijevoze, ali privi za raun robe a drugi za raun brodara. Cargo broker (agent ili povjerenik tereta) zastupa krcatelje ili primatelje tereta u njihovim odnosima prema brodu i treim osobama u vezi s pomorskim prijevozom. To moe biti specijalizirana pomorska agencija, ali je najee pomorski pediter, naroito kada se obavlja bukiranje a ne artovanje. Ships broker (agent brodara, brodski agent) zastupa brodara u pomorskom poslovanju.

Bukiranje je izraz kojim se openito oznauje predbiljeavanje (zakljuivanje) prostora u prijevozu robe i putnika. U pomorskom poslovanju - predbiljeba odreenog brodskog prostora kod linijskih broda (u prijevozu generalnog tereta). Brodski agent (ship broker, ships agent) izdaje ispravu koja se zove booking note (zakljunica, potvrda o predbiljebi) a u kojoj je oznaena veliina predbiljeenog brodskog prostora i uvjeti prijevoza. artovanje je zakljuivanje ugovora o prijevozu robe morem (za prijevoz masovnog tereta). artaju se brodovi slobodne plovidbe (itav brod ili zadnji dio brodskog prostora). Predavanja: treba voditi rauna i praviti razliku: sklapanja ugovora brodara i sklapanje ugovora s prijevoznim sredstvima putem pomorskog agenta razlika u linijskoj plovidbi -slobodnoj plovidbi ugovori se sklapaju na temelju zakljunice tzv. buking note, postupak= bukiranje linijski brodovi voze po voznom redu (ak 1 g. unaprijed) bez obzira na koliinu (formiraju soje tarife na osnovi linijskih konferencija) vozarine u linijskoj u pravilu su vie nego u slobodnoj plovidbi jer on mora doi i kada ima i minimalnu koliinu tereta tramperska ili slobodna plovidba: brodovi trae teret po lukama u pravilu nemaju svoj vozni red, formiraju vozarinu na osnovi S i D, sklapanje ugovora naziva se artovanje, znai sklapaju se Ugovori razliitih modaliteta (artera). Pri. ugovor na vrijeme, na putovanje, za cijeli ili dio broda s posadom, bez posade ili dijelom posade. ako se klasini ugovori sklapaju u ostalim granama prometa van pomorskog, specifinosti: sklapanje ugovora u eljeznikom prometu na osnovi CIM-ovog teretnog lista (ima 110 rubrika ili kuica od koje neke ispunjava poiljatelj koji sklapa ugovor s prijevoznikom, to je obino radi raunalno, svati tereti list ima vie listova koji imaju svoju namjenu) u cestovnom prometu: ugovor i dokument o prijevozu tereta je CMR teretni list za kojeg vrijede slina pravila kao i kod CIM-ovog teretnog lista (sve je tono propisano) u zranom prometu: rabi se zrakoplovni teretni list prema Pravilima IATA (Ajate) meunarodnih civilnih organizacija, meunarodnih civilnih kompanija u rijenom prometu: ne teretni listovi, nego rijene teretnice ili teret za rijeni prijevozu 5. 5. sklapanje ugovora o multimodalnom transportu robe i organiziranje transporta od vrata do vrata U meunarodnom multimdalnom transportu jedan je od osnovnih problema s obzirom na brojne sudionike u njemu, izbor poduzetnika prijevoza, tj. organizatora, koordinatora i izvritelja cjelokupnog paketa usluga u prijevoznom procesu., a to je meunarodni pediter. Moe se pojaviti kao poiljatej ili krcatelj roba, i kao primatelji ali je primjereno da se javi kao poduzetnik cjelokupnog transportnog pothvata, tj. kao multimodal transport oprator. On kao MTO zakljuuje s poiljateljem robe ugovor o multimodalnom prijevozu i organizira cjelokupni prijevozni proces od vrata do vrata. Vrlo esto izdaju FIATA-teretnicu za

multimodalni transport (FBL) i time preuzimaju obvezu da e izvriti ili osigurati izvrenje MMT robe. (pravni izvor: Konvencija UN o MMP robe iz 1980. godine, OUP iz 93. godine). On dogovara i za izbor i za rad svih pravnih i fizikih osoba koje je angairao u izvrenju multimodalnog prijevoza, i to od trenutka kada je robu preuzeo do trenutka kada je dotinu robu predao prema uvjetima konkretnog ugovora, odnosno isprave o multimodalnom prijevozu. 6. 6. prihvat robe radi otpreme Da bi pediter, naime, mogao organizirati otpremu robe, odnosno predaju robe vozarima, on ima obvezu da je sam prethodno primi (prihvati). Roba koju pediter prihvaa radi otprema mora u pravili biti spremna za prijevoz (transport). Pitanje: Kada se prihvat robe smatra zavrenim?. Odgovor daju Opi uvjeti, koji propisuju da je pediter robu primi kada je istu preuzeo radi otpreme, a smo preuzimanje robe moe biti efektivno i simbolino. Sa pediterskog stajalita roba je spremna za prijevoz ako je: 1) 1) propisano pakirana (da je roba pakirana prema njenoj prirodi, obiljejima, propisima, obiajima i standardima o pakiranju te potrebama prijevoznog puta i prijevoznog sredstva). Ako nije propisano pakirana pediter ne odgovara za tete na robi. 2) 2) stavljena na raspolaganje pediteru ( imamo dva naina: efektivno: predajom same robe i simboliki: dostavom isprava koje ovlauju peditera na raspolaganje robom). 3) 3) pravodobno stavljena pediteru na raspolaganje O pravodobnog stavljanja robe na raspolaganje pediteru izravno zavisi spremnost robe za prijevoz. 4) 4) te ako pediter moe prihvaa robu od nalogodavca Obaveza peditera je da preda robu vozaru u istom stanju u kojem ju je primio, od njega zahtijeva da prilikom primitka robe posveti dunu panju i da kontrolira primljenu poiljku (vanjsko stanje koleta, broj komada, oznaku koleta i ev. teinu) 5) 5) ili treih osoba u praksi najei sluaj. pediter ima iste obveze koje bi imao i u sluaju da prihvaa robu izravno od komitenta, te obvezu poduzimati odreenje radnje i prema treim osobama radi ouvanja nalogodavevog prava (u sluaju da je na odredite prispjela oteena poiljka) 7. 7. otprema, doprema i provoz robe u uem smislu Otprema robe u uem smislu nakon izvrenog prihvata (primitka, preuzimanja) robe, pediter organizira otpremu robe prethodno odabranim prijevoznim sredstvom. S obzirom na to odabrano sredstvo, imamo dvije osnovne vrste otpreme: 1) 1) otprema morskim brodom 2) 2) otprema kontinentalnim vozilima 1) U organiziranju otpreme robe morskim brodom, pediter nakon izvrenog doziva robe i zakljuenja ugovora o prijevozu (artovanja),, odnosno zakljuenja brodskog prostora (bukiranja), izvrava brojne zadatke, a najvaniji su: biti u stalnoj vezi s brodarom i njegovim agentom radi pravodobnog postavljanja broda pod ukrcaj

 pravodobno izdati nalog ukrcaja (ukrcaj robe u brod obavlja slaga, tj. stivador). u svojstvu krcatelja, pregledati brod i utvrditi da li su skladita ista i ureena za prihvat tereta prema ugovoru o prijevozu organizairati pravodobnu dostavu robe pod brod predati robu brodu (FAS) kontrolirati podatke u svezi s ukrcajem robe primiti teretnicu od brodskog agenta, koja se izdaje na temelju asnike potvrde (Bill of Lading B/L) Zadaci su lukog peditera u otpremi robe morskim brodom naroito vani sa stajalita priljeva rasutog tereta u luku, jer priljev kopnenih vozila s teretom treba sinkronizirati tako da ne doe do zastoja u ukrcaju tereta. 2) Ako se roba otprema kontinentalnim vozilima (eljeznikim vagonima, kamionima, brodovima unutranje plovidbe) glavni su zadaci peditera: naruiti vozila i pri tome voditi rauna da ona budu pogodna za prijevoz odreene robe poduzeti sve potrebne radnje da vozila budu na vrijeme postavljena i spremna za utovar robe koja se otprema poduzeti sve potrebne radnje da se pravodobno dopremi roba do vozila i da se struno utovari u vozila ispuniti i podnijeti vozaru teretni list na potvrdu Odgovor na pitanje kada se otprema robe u uem smislu smatra zavrenom? proizlazi iz Opih uvjeta 1993, koji propisuju: smatra se da je predajom prevozitelju izvrena predaja stvari. Doprema robe u uem smislu iz inozemstva, meunarodni peditere e postupiti analogno nainu koji vrijedi za organizaciju otpreme robe u inozemstvo. Povjerava posao otpreme robe iz inozemstva svojoj poslovnoj vezi u inozemstvu (u funkciji drugog peditere tj. meupeditera) Kada roba iz uvoza prispije u zemlju, s obzirom na prijevozno sredstvo kojim je roba dopremljena u zemlju mogu se razlikovati dvije osnovne vrste dopreme: 1. doprema morskom brodom 2. doprema kontinentalnim vozilima 1. Doprema morskim brodom: kada roba prispije morskim brodom u zemlju pediter izvrava brojne zadatke, a najvaniji jesu: prima izvjetaj o prispijeu broda i o pripravnosti za predaju tereta (pismo spremnosti) preuzima (prihvaa, prima) teret brodar je duan predati teret primatelju u luci odredita, odnosno ovlatenom imatelju teretnice utvrivanje stanja robe (viak, manjak, o svim problemima treba napraviti odgovarajui zapisnik koji mogu posluiti kao osnova za dokazivanje neke tete, ako je vea teta angaira sudskog vjetaka) kontrolira podatke u vezi s iskrcajem robe 2. Doprema kontinentalnim vozilima: kada roba prispije kontinentalnim vozilima (eljeznikim vagonima, kamionima, brodovima unutranje plovidbe) pediter izvrava brojne zadatke, i to:

 prima izvjetaj o prispijeu robe (aviza), u pismenom obliku, izvjetaj eljeznica, poduzea cestovnog prometa ili rijene plovidbe u odredinim pristanitima, kojima se obavjetavaju primatelji o prispijeu robe preuzima (prihvaa, prima robu) od vozara utvruje stanje robe (oteenje ili manjak), ako je: o o dopremljeno eljeznicom ili cestovnim vozilom (u nazonosti vozareva predstavnika i sporazumom s njim utvrditi tetu tj. manjak i sastavljaju zapisnik. Vozar je duan na zahtjev peditera sastaviti zapisnik o izvianju) Ako se ne mogu dogovoriti pediter poziva osiguratelja. o o dopremljeno brodom unutranje plovidbe: pediter u nazonosti agenta rijene plovidbe pregledava robu, sporazumno utvruju tetu, te sastavljaju zapisnik. Vano napisati uzrok tete, u sluaju nemogunosti sporazuma tada se poziva havarijskog komesara da utvrdi opseg tete i razloge njezinog nastanka o emu se sastavlja havarijski zapisnik. Provoz robe u uem smislu: ili tranzit robe, pediter u pravilu obavlja sve one brojne zadatke koje i inae obavlja u organizaciji dopreme(uvozne) i otpremne (izvozne) robe morskim brodovima i kontinentalnim vozilima. pediter naime organizira dopremu provozne robe iz jedne zemlje koju nakon preuzimanja (prihvata, primitka) otprema u drugu zemlju. Znai od u organizaciji provoza jedne te iste poiljke obavlja zadatke i dopreme i otpreme.

8. 8. sklapanje ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju robe Posebna pozornost se treba posvetiti: 1. znaenjima izraza krcaj, iskrcaj i prekrcaj i utovar, istovar i pretovar 2. pravodobnost ukrcajno-iskrcajno-prekrcajnih radnji 3. racionalizacija ukrcajno-iskrcajno-prekrcajnih radnji Treba razlikovati pojmove: Ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj robe: su izraci koje se upotrebljavaju ako se radi o brodovima Utovar, istovar i pretovar robe: su izraci koje se upotrebljavaju ako se radi o kopnenim, prijevoznim sredstvima Pod ukrcajno-iskrcajno-prekrcajnim radnjama razumijeva se skup mjera i operacija koje stoje u vezi s prijevozom tereta od otpremnog do odredinog mjesta a naroito s unosom i smjetajem (slaganjem) tereta u prijevozna sredstva (ili kontejnere), iznosom tereta iz prijevoznih sredstava i prijenosom tereta iz jednog prijevoznog sredstava u druga. Svaka od tih radnja predstavlja dio ukupnog prijevoznog procesa. Podrazumijeva se: Ukrcaj unos, iskrcaj iznos, te prekrcajprijenos Bitna je pravodobnost ukrcajno-iskrcajno-prekrcajnih radnji: posebna je vanost pravodobno poduzimanje i izvrenje odreenih radnji koje treba izvriti u okviru tzv. ukrcajno (utovarnog), iskrcajno (istovarnog) i prekrcajnog (pretovarnog) vremena. To je ustvari raspon vremena koji je pod normalnim uvjetima potreban za ukrcaj (utovar), odnosno iskrcaj (istovar) prijevoznog sredstva. To vrijeme moe biti propisano zakonom, odreeno uzancama, ugovoreno ili odreeno od vozara. Trebam razlikovati tri sluaja: 1. prijevoz morem 2. prijevoz eljeznicama

3. cestovni prijevoz Prijevoz morem: vrijem u kojem treba izvriti ukrcaj ili iskrcaj tereta naziva se stojnicama, a rauna se na nain utvren prijevoznim ugovorom Nakon isteka stojnica nastupaju prekostojnice, a mogu biti: odreene ako se u ugovoru predvia njihovo trajanje, nakon njihova isteka nastupaju nad prekostojnice ako su ugovorom predviene a u protivnom sluaju nastupa zadravanje. neodreene Prijevoz eljeznicom: vrijeme u kojemu treba izvriti utovar ili istovar vagona poine tei: kod utovara: od trenutka postavljanja vagona za utovar, ili od trenutka dostavljanja obavijesti o tome kod istovar: od trenutka dostavljanja obavijesti o prispijeu robe, odnosno od trenutka postavljanja vagona za istovar predvieno vrijeme je 6 sati, iz nepravodobnosti utovara i istovara vagona proizlazi obveza plaanja odreenog iznosa kolse dangubnine. Cestovni prijevoz: vrijeme u kojemu treba izvriti utovar ili istovar odreuje se tarifom u prosjeku za jednu tonu robe. Prekoraenje odreenog vremena za utovar ili istovar ima za posljedicu plaanje odreenog iznosa dangubnine (obino se obraunava po prekoraenom satu). Za peditera: posebna pozornost na pravodobnost poduzimanja U-I-P radnji, jer utjee na smanjenje manipulacijsko-prijevoznih trokova i ubrzavanje obrta prijevoznih sredstava. Mora dobro poznavati propise kojima se reguliraju pravodobni U i I robe i tehniku U-I-P operacija. Racionalizacija ukrcajno-iskrcajno-prekrcajnih radnji: drugo vano obiljeje. Takve radnje zauzimaju relativno najvie vremena u eksploataciji prijevoznih sredstava. Kod prijevoza na manje udaljenosti vrijeme potrebno za izvrenje tih radnji iznosi 50% i vie od ukupnog vremena eksploatacije vozila. Pod ukrcajno-iskrcajnim tokama: razumijevaju se mjesta na kojima se obavlja ukrcaj i iskrcaj. Mogu biti: stalne na kojima se obavlja redoviti ukrcaj i iskrcaj robe (morske luke, rijena pristanita, eljezniki kolodvori, terminali, skladita, tvornice i sli) privremene one na kojima se obavlja privremeni ukrcaj i iskrca robe (obino kod prijevoza robe sredstvima cestovnog prometa). Dva su glavna naina izvrenja ukrcajno-iskrcajno-prekrcajnih operacija: runi radnje koje se obavljaju pomou radne snage (transportnih radnika), uz upotrebu najjednostavnijeg pribora (poluga, podmetaa, oblica i sl.), a bez primjene mehanizacije. Obiljeja: mali radni uinak i visoki manipulacijski trokovi; zbog toga takav nain treba kad god je to mogue zamijeniti mehaniziranim nainom. mehanizirani razumijeva se etapa u razvoju privrede karakterizirana zamjenom ljudskog ili ivotinjskog rada strojevima da se ubrza, pobolja i pojeftini proizvodnja i olaka rad.

9. 9. sklapanje ugovora o transportnom osiguranju

U transportnom se osiguranju redovito pojavljuju svi pravni subjekti: osiguratelj, osiguranik, ugovaratelj osiguranika i povremeno agenti odnosno brokeri osiguranja. Sklapa li takav ugovora pediter u statusu ugovaratelja osiguranika ili u statusu zastupnika (punomonika)? ee u statusu ugovaratelja osiguranja. U hrvatskom pravnom sustavu ope je naelo obveznog prava da pediter sklapa pravne poslove u svoje ime po nalogu i za raun nalogodavca (tj. izvoznika i uvoznika). Tada pediter ima status komisionara. najee, no moe se pojaviti i u statusu agenta kada obavlja poslove u ime i za raun svojeg nalogodavca samostalnog privrednika: kada obavlja poslove u svoje ime i za svoj raun pediter u pravilu sklapa ugovor o osiguranju kao zastupnik ugovaratelja osiguranja (tj. zastupanog izvoznika ili uvoznika) i to u ime po nalogu i za raun nalogodavca. On meutim moe sklapati ugovore o osiguranju i kao ugovaratelj osiguranja ( i to u svoje ime, po nalogu i za raun nalogodavca tj. za raun odreene osobe izvoznika ili uvoznika), najei sluaj. Kada se pediter u MMT pojavljuje u funkciju poduzetnika, samostalnog gospodarstvenika, cjelokupnog transportnog pothvata (MTO) ili kada s nalogodavcem ugovori izvrenje svojim i tuih poslova po tzv. forfaitnom sustavu, pediter moe ako je o tome postigao sporazum s nalogodavce, sklopiti ugovor o osiguranju u svoje ime i za svoj raun kao osiguranik. Je li pediter obvezatan osigurati poiljku nalogodavca, koja mu je stavljena na raspolaganje (efektivno ili simboliki) radi organizacije otpreme i dopreme bez njegovog izriitog naloga? Ope pravili je da pediter nije obvezatan osigurati nalogodavevu poiljku bez njegova izriitog naloga. 10. 10. sklapanje ugovora o uskladitenju i uskladitenje robe Posebna pozornost: 1. obvezu peditera da zakljuuje ugovor o uskladitenju robe 2. izbor skladita 3. odgovornost za uskladitenu robu 4. pristup uskladitenoj robi i raspolaganje njome Obvezu peditera da zakljuuje ugovor o uskladitenju robe U sluaju kada od njega zahtijeva nalogodavac ili kada to zahtijeva konkretna situacija. Kada pediter sam obavlja skladinu djelatnost ima obveze, pravi i odgovornosti kao skladitar, prema odredbama ZOO. Tada odgovara i kao pediter i kao skladitar. Na temelju ugovora o pediciji: pediter je ovlaten da uskladiti robu uvijek kada smatra da to odgovara najboljoj zatiti nalogodavevih interesa prema potrebi. Osim kada mu nalogodavac izriito zabrani da uskladiti robu.

Obveza je peditera da uskladiti robu, pa prema tome i da zakljui ugovor o uskladitenju, u pravilu u svoje ime i za raun svog nalogodavca ali i usvoje ime i za svoj raun i to su sluaju kada je s nalogodavcem ugovorio paualnu naknadu, odnosno tzv. forfaitnu cijenu ili kada se pojavljuje kao poduzetnik MMP tj. MTO-a. Uskladitenje robe posebno obavlja u dva sluaja: ako se priljev robe u luku ne moe sinkronizirati s dolaskom broda ako je robu prije daljnje otpreme potrebno sortirati, pakirati, prepakirati, mijeati ili podvri drugim manipulacijama Izbor skladita. da bi pediter uskladitio robu, prethodno mora izabrati odgovarajue skladite, a to moe biti: vlastito skladite skladite tree osobe npr. javno skladite. pediter je duan uskladititi robu prvenstveno u takvo skladite. Carinsku robu obvezan je smjestiti u skladite koje se nalazi pod carinskom nadzorom Odgovornost za uskladitenu robu s nalogodavevom robom koju uskladiti u vlastito skladite, pediter je duan postupati s panjom dobrog privrednika. pediter kao skladitar duan je sauvati uskladitenu robu u onom stanju u kojem ju je primio i u istom je stanju vratiti ostavodavcu. za robu uskladitenu u skladitu tree osobe, pediter odgovara nalogodavcu samo za izbor skladita ili skladitara, i to s panjom dobrog privrednika. No pediter moe odgovarati i iza izbor i rad skladita tree osobe odnosno skladitara i to u ti sluaja: kada se roba ili ambalaa oteti krivnjom peditera kada je do teto dolo uslijed toga to roba uope nije pakirana ili je nedovoljno ili neadekvatno pakira, a pakiranje nije izvrio pediter kada je teta nastala uslijed uskladitenja na otvorenom skladitu Pristup uskladitenoj robi i raspolaganje njome pediterov nalogodavac ima pravo pristupa u skladite. On moe pregledavati uskladitenu robu ali u pratnji pediterova i skladinog predstavnika u skladu s pravilima skladita i sa carinskim propisima ako je u pitanju carinska roba. Nalogodavac moe i prepakirati uskladitenu robu i vaditi uzroke ali samo pod spomenutim uvjetima. Je li pediter obvezan osigurati uskladitenu robu? pediter osigurava smo po izriitom nalogu nalogodavca. Je li pediter obvezan uskladititi opasne stvari? pediter nije obvezan uskladititi opasne stvari ako on ili trea osoba nemaju odgovarajua skladita za smjetaj takvih stvari. Na koji se rok moe uskladitit roba? ZOO 1991. predvia da se ugovorom odreuje rok uvanja uskladitenje robe, ali da ostavodavatelj moe robu podii i prije ugovorenog roka. Ako je ne podigne nakon isteka roka, ili po isteku godine dana, skladitar moe za raun ostavodavatelja prodati

robu na javnoj drabi, s time da ga je duan obavijestiti o svojoj namjeri i ostaviti mu naknadni rok najmanje do 8 dana da robu podigne.

11. 11. ispostavljanje ili pribavljanje prijevoznih i drugih dokumenata Pojedine prijevozne isprave (npr. teretni listi u eljeznikom prijevozu) pediter ispostavlja, dok druge prijevozne isprave (npr. teretnicu u pomorskom prijevozu) pediter pribavlja. pediter ispostavlja prijevozne isprave na temelju podataka iz nalogodavevog naloga. Bez obzira da li ih pediter pribavlja ili ispostavlja, on odgovara za greke u prijevoznim ispravama (moralno i materijalno, te gubi ugled i povjerenje koje nalogodavac ima u njega). Kvaliteta isprava potrebnih za otpremu robe OUP meunarodnih otpremnika Hrvatske 1993., predviaju da se pediter moe posluiti tipskim ispravama obrascima koji su uobiajeni u pojedinim granama prijevoza. pediter je svoju dunost prema nalogodavcu izvrio u trenutku kada mu je pribavio uredne (iste) prijevozne isprave, a to su takve isprave iz kojih se vidi da je roba otpremljena na odredite u istoj koliini i u istom stanju u kojemu je primljena i koje ne sadre nikakve ograde (rezerve) u pogledu koliini i kakvoe robe i ambalae. Pod prijevoznim ispravama razumijevaju se dokumenti koji se izdaju prilikom zakljuivanja ugovora o prijevozu. Trebamo razlikovati prijevozne isprave u: 1. pomorskom prometu Isprava o prijevozu robe u pomorskom prijevozu zove se teretnica ili konosman (engl. Bill of Lading). Teretnicu treba razlikovati od samog ugovora o prijevozu (teretnim listovima) Prema Pomorskom zakoniku RH poslije zavrenog ukrcavanja brodar je duan krcatelju, na osnovu zahtjeva, izdati teretnicu. Znai, teretnica je ispava kojom brodar potvruje da je preuzeo na prijevoz odreenu poiljku u prividno dobrom stanju, obiljeenu znakovima raspoznavanja. Treba sadravati: tvrtku, naziv i sjedite odnosno ime i prebivalite Moe biti: ista teretnica koja je bez primjedbe na stanje sadraja robe i ambalae neista teretnica koja sadri bilo kakvu primjedbu na stanje u kojemu je roba predana na brod (npr. roba vlana, mokra, neista) ili na ambalau (npr. sanduci oteeni, vree poderane itd.) Teretnica ima i znaenje vrijednosnog papira koji se moe prenositi s jedne osobe na drugu pa prema tome njome se moe trgovati. Vrste teretnica: teretnica primljeno na ukrcaj teretnica na donositelja teretnica ukrcano na brod direktne teretnice teretnica na ime teretnica neodstupiva teretnica po naredbi 2. eljeznikom prometu

Isprava o prijevozu robe u eljeznikom prometu zove se teretni listi, to je isprava kojom eljeznica potvruje da je primila robu na prijevoz. Ujedno je i isprava kojom se dokazuje postojanje ugovora o prijevozu robe eljeznicom. Teretni list ispostavlja (ispunjava) poiljatelj. Prema eljeznikim propisima poiljatelj (najee meunarodni pediter) odgovara za tonost navod i izjava unesenih u teretni listu, a posebice pri ispunjavanju rubrike naznaenje vrste stvari treba se pridravati Usklaene nomenklature robe (sastoji se od popisa pozicije, abecednog popisa robe i analitikog popisa robe) te na tonost unoenja: naziva odredinog (uputnog) kolodvora, potpune adrese primatelja, broj komada i vrstu pakiranja ili omota. Teretni list je isprava na ime, moe se izdati: teretni list po naredbi na donositelja (prenosivi teretni listu) Predajom ispunjenog teretnog lista eljeznici i njegovim peatiranjem od strane otpremnog kolodvora ugovor o prijevozu je zakljuen. Kao dan zakljuenja ugovora smatra se datum koji je naveden u eljeznikom peatu. Od trenutka peatiranja teretnog lista eljeznica preuzima odgovornost za poiljku prema eljeznikim propisima. Imamo dvije osnovne vrste teretnog lista: teretni listu u unutarnjem eljeznikom prometu (sastoji se od 5 dijelova: teretnog lista, teretne karte, izvjea o prispijeu, duplikata i kopije), a upotrebljava se jedna vrsta teretnog lista u hrvatskom nacionalnom, odnosno unutarnjem eljeznikom prometu: o o Teretni list za vagonske, komadne i ekspresne poiljke ( za tri naine prijevoza: redoviti, oroeni (odreeni vlak) i dogovoreni prijevoz). Komadna=denana meunarodni teretni listu slui kao isprava o prijevozu vagonskih i komadnih, sporovoznih i ekspresnih poiljaka u meunarodnom eljeznikom prometu. Sadraj i oblik obrasca meunarodnog teretnog lista propisanu su: o o Jedinstvenim pravilima o ugovoru o meunarodnom prijevozu robe eljeznicama (CIM) s Jedinstvenim dopunskim odredbama (DCU). Sastoji se od 6 listova (original teretnog lista, teretne karte, izvjea o prispijeu, duplikata teretnog lista, kopije teretnog lista, prijepisa kopije teretnog lista). On slui istodobno kao ugovor i isprava o prijevozu vagonskih . o o za svaki prijevoz kontejnera u reimu Intercontainera i Interfriga korisnik prijevoza (najee meunarodni pediter, ispunjava posebne obrasce tzv. PREDAJNI LISTU ( redovitu mu se dodaje Spisak kontejnera uz predajni listi) 3. cestovnom prometu U prijevozu robe cestovnim prometom kao prijevozna isprava slui se teretni list.( isto kao i kod eljeznikog). Razlikujemo dvije osnovne vrste teretnog lista: Teretni list u unutarnjem cestovnom prometu ispunjava ga cestovni poiljatelj i/ili prijevoznik. Meunarodni teretni listu u cestovnom prometu to je prijevozna isprava za prijevoz robe u meunarodnom cestovnom prometu. U tom se prometu primjenjuje o o Konvencija o ugovoru za meunarodni prijevoz robe cestom (CMR). Konvencijom CMR propisani su oblik i sadraj meunarodnog teretnog lista, a sastoji se od 8 istovjetnih listova.

4. rijenom prometu Isprava o prijevozu robe rijenim putem zove se teretni listu, slui kao potvrda da je teret ukrcan na brod rijenog brodarstva, a imatelju prava daje ovlast da disponira poiljkom dok se ova ne urui. Imamo dvije osnovne vrste: teretni listu za unutarnji (domai) rijeni prijevoz ( sastoji se od 6 dijelova (listova) s istovjetnim sadrajem) teretni list za meunarodni rijeni prijevoz sastoji se od 6 dijelova (originalnog teretnog lista, duplikata, kopije 1, 2, 3, i kopije 4 aviso). 5. zranom prometu Isprava o prijevozu robe u zranom prometu zove se Zrakoplovni tovarni listu. Ispunjava ga poiljatelj a prima ga i ovjerava zrakoplovni prijevoznik. Razlikujemo dvije osnovne vrste zrakoplovnog tovarnog lista: Zrakoplovni tovarni list za domai (unutarnji) promet neprenosiva isprava, ispunjen i potpisan predstavlja dokaz oda je ugovor o prijevozu zakljuen. Ima 8 istovjetnih listova (Original br. 1, 2, i 3 te Kopija br. 4, 5, 6, 7, i 8) Zrakoplovni tovarni list za meunarodni promet neprenosiva2[2] isprava slui: o o kao pismeni dokaz da je zakljuen ugovor o prijevozu o o kao potvrda primitka robe na prijevoz o o kao raun za vozarinu o o kao potvrda o izvrenom osiguranju, ako je poiljatelj zahtijevao da zrakoplovni prijevoznik izvri osiguranje o o kao isprava o postupku carinjenja robe o o kao vodi za osoblje prijevoznika u pogledu rukovanja, prijevoza i isporuke poiljke Punovanost ugovora o prijevozu robe u meunarodnom zranom prometu poine kada je zrakoplovni tovarni list potpisan od poiljatelja i prijevoznika, a istie kada se poiljka isporui primatelju koji je naznaen u tovarnom listu. Ima 12 istovjetnih listova (Original br. 1-3 i Kopije br. 4 12) Poiljatelj ispunjava zrakoplovni tovarni listu u skladu s: Varavskom konvencijom o izjednaavanju nekih pravila o meunarodnom zranom prijevozu iz 1929, (izmijenjena i dopunjena u Hagu 1955, Gvadalahari 1961 i Monteralu 1975. godine) Osim prijevoznih isprava koje meunarodni pediteri ispostavljaju (ispunjavaju) ili pribavljaju pri organiziranju otpreme, dopreme i provoza u meunarodnom i unutarnjem pomorskom, eljeznikom, cestovnom, rijenom i zranom prometu, vano je spomenuti i FIATA-teretnicu za multimodalni transport (FIATA Multimodal Transport Bill of Ladink skr. FBL) Tu teretnicu pediter moe upotrebljavati ne samo u meunarodnom multimodalnom transportu ve i u prijevozu robe unimodalnom prometu. Osim prijevoznih isprava oni ispostavljaju ili pribavljaju i druge broje isprave:
2[2]

Zrakoplovni prijevoznici koji su lanovi Meunarodnog udruenja za zrani prijevoz I.A.T.A. ne mogu izdati prenosivi ili po naredbi tovarni listu, jer je zrakoplovni tovarni list neprenosiva teretnica

 ispostavljaju: o o FIATA dokumente: peditersku potvrdu primitka (FCR), peditersku transportnu potvrdu (FCT), FIATA-skladinu potvrdu (FWR), i potvrdu poiljatelja o prijevozu opasne robe (SDT) pribavljaju: o o policu o osiguranju robe, certifikat o izvrenoj ugovorenoj kontroli, certifikat o izvrenom preuzimanju i predaji robe itd. 12. 12. obavljanje poslova u vezi sa carinjenjem robe Prema Zakonu o vanjskotrgovinskom poslovanju iz 1991. poslovima meunarodne pedicije smatraju se osobito zastupanje i obavljanje poslova u vezi sa carinjenjem robe Prema OUP meunarodnih otpremnika Hrvatske 1993. pediterovi poslovi su naroito davanje strunih savjeta i sudjelovanje u pregovorima radi zakljuivanja ugovora o meunarodnoj prodaji sa stajalita transporta, osiguranja, carinskih manipulacija..zastupanje i obavljanje u vezi sa carinjenjem stvari (carinsko zastupstvo) Bitno: Mora li nalogodavev nalog biti izriit ili moe biti i preutan? - Izriit Moe biti i preutan - prema ZOO i OU sa stajalita carinskog prava pediter mora imati pismeno ovlatenje, odnosno pismeni nalog carinskog obveznika (tj. nalogodavca) Dakle nalog za carinjenje ne moe biti preutan samim tim to pediter raspolae propisanim ispravama za carinjenje polazi se od osnovne pretpostavke da pediter ima nalog (preutan ili izriit) Kakav je pravni poloaj peditera u postupku obavljanja carinskih radnji? pediterski OU u postupku carinjena stvari pediter nastupa u ime i za raun nalogodavca status punomonika pediter se postupku carinjena robe redovito javlja u ulozi agenta, odnosno zastupnika tj. posrednika koji obavlja poslove u tue ime i za tui raun ( tj. po nalogu, u ime i za raun svog nalogodavca) N temelju kojih podataka i isprava pediter obavlja carinske radnje? na temelju podataka i isprava (dokumenta) nalogodavca ili njegovog poslovnog partnera sve posljedice koje mogu nastati zbog pogrenih podatak, neispravnosti dokumenta ili nepravodobno primljenih dokumenata snosi nalogodavac U kojim se mjestu obavljaju carinske radnje? mjesto carinjenja odreuje pediter ako ga nije odredio nalogodavac ili ako nije propisima odreeno. carinjenje se u pravilu vri kod carinarnica kojoj je roba prijavljena za carinjenje Carinska uprava posebnim pravilnikom utvruje mjesto i nadlenost pojedinih carinskih slubi u vezi s carinskim postupkom

Koje radnje pediter moe poduzimati u postupku carinjenja? odgovor na to pitanje daje Carinski zakon koji propisuje da podnositelj deklaracije, tj. osoba na koju glasi prijevozna isprava ili druge osobe ovlatene za podnoenje deklaracije, a to je redovito pediterov nalogodavac, moe ovlastiti peditera da u njegovi ime podnosi deklaraciju i obavlja sve radnje u postupku carinjenja robe (podnoenje deklaracije, prijema deklaracije, pregleda robe, svrstavanja robe po carinskoj tarifi i drugim tarifama, utvrivanje carinske osnovice, svote carine i dr. uvoznih pristojba te naknadno obraunavanje, naplata i povrat carine i dr. uvoznih pristojba). Da li pediter osim carinjena robe moe obavljati i druge radnje u vezi sa carinskim postupkom? prema Carinskom zakonu smo one radnje koje su vezane za carinjenje robe, a ne i druge radnje koje ulaze u sklop carinskog postupka. No ne bi trebalo doslovno shvatiti: carinjenje robe je najvanija faza u carinskom postupku, ali i to da su sve radnje prije ili poslije carinjenja u uem ili irem smislu posljedica samog carinjenja robe, za sve te radnje pediter je ovlaten da ih izvrava vilo kao punomonik carinskog obveznika (tj. svog nalogodavca) ili izravno kao carinski obveznik ( pediter je u prijevoznoj ispravi primatelj ili poiljatelj robe). Je li pediter obvezan platiti carinu i druge uvozne pristoje za raun nalogodavca? Da i ne dogovorno. ZOO pediter je obvezatan da isplati carinske pristojbe za raun nalogodavca, ako ugovorom nije drukije odreeno OU pediter nema obvezu da isplati carinske pristojbe za raun nalogodavca pediter, u veini sluajeva treba ugovorom iskljuiti svoju obvezu plaanja carina i dr. uvoznih pristojbi ili ZOO nalogodavac je duan na zahtjev peditera predujmiti mu potreban iznos sredstava za izvrenje naloga. pediterovi zadaci: u pripremi i provoenju carinjenja robe, i to: prikupljanje potrebnih podataka, sreivanje dokumentacije, podnoenje molbi i pribavljanje rjeenja, podnoenje deklaracija, ulaganje prigovora, izjavljivanje albi, plaanje carina i dr. pristojbi itd. pediterovo znanje: dobro poznavanje carinskih propisa, tehnika carinskog poslovanja, propisa o upravnom postupku, poreza na promet, upravnim pristojbama, i ostalih instrumenata koji se primjenjuju u radu carinskih organa. 13. 13. kontrola ispravnosti dokumenata i obrauna vozarine, carine i drugih pristojbi i trokova pediter ne odgovara za netono obraunate vozarine, carine, pristojbe i dr. trokove. Nije duan reklamirati vie naplaenu vozarinu i dr. trokove ukoliko to izriito nije odobrio nalogodavac. No iako nije obvezatan , pediter to redovito ini: da zatiti interese svojeg nalogodavatelja te da prisvoji dio pogreno naplaenih vozarina i trokova. Zadatak je peditera kao specijalista za organizaciju otpreme i dopreme i zatitnika nalogodavevih interesa, da kontrolira ispravnost svih dokumenata u vezi s otpremom i dopremom nalogodaveve robe kao i ispravnost obrauna prijevoznih trokova, carina i drugih pristojbi i trokova. pediter je duan obavijestiti svog nalogodavca

 na temelju upozorenja, nalogodavac je redovito naloiti pediteru da reklamira pogreno izvrene obraune i naplate odreenih vozarina, carina i dr. pristojbi i trokova. 14. 14. informiranje nalogodavatelja Obaveza je peditera da obavjetava svojeg nalogodavca o tijeku organizacije i izvrenja otpreme, dopreme i provoza robe. Proizlazi iz same pediterske djelatnosti, jer je to djelatnost povjerenja. S obzirom na redovite i izvanredne radnje i dogaaje koji se zbivaju s robom za vrijeme njezine otpreme dopreme i provoza, dunost je peditera da svog nalogodavca informira o svim injenicama, posebno o: kretanju robe o izvanrednim dogaajima (zajednika ili partikularna havarija, nemogunost ukrcaja ili iskrcaja, tj. utovara ili istovara, zbog trajka i dr. uzroka, povienja prijevoznih i drugih trokova u vezi s otpremom robe, kvarenja robe, zastojima u prijevozu itd. o konanom izvrenju naloga

Nabrojite specijalne pediterove poslove!

1. 1. sklapanje ugovora o pakiranju i signiranju i obavljanje tih poslova Kao poznavatelj propisa i obiaja o pakiranju, pediter je duan i u sluaju kada mu to nije izriito nareeno provjeriti ispravnost pakiranja i upozoriti svog nalogodavca na nedostatke u pakiranju (ZOO i OUP). pediter se moe pojaviti u dvostrukoj ulozi: da zakljuuje ugovora o pakiranju (vano za peditera: pojam i svrha pakiranja, vrste ambalae, izbor naina pakiranja, posebni naini pakiranja, meupakiranje i otprema nepakirane robe) da sam obavlja pakiranje predstavlja Zakljuivanje ugovora o signiranju i posao signiranja. Signiranje= obiljeavanje, oznaavanje, poiljaka 2. 2. sklapanje ugovora o vaganju i sortiranju i obavljanje tih poslova imamo dva ugora, jedan za vaganje i poslove vaganja a drugi za sortiranje i poslove sortiranja. Zakljuivanje ugovora o vaganju i posao vaganja: ako je nalogodaveva roba u odreenom skladitu tree osobe (javna ili luka), pediter je ovlaten da sa skladitem zakljui ugovor o vaganju, mjerenju ili brojanju. Odgovara samo za izbor izvritelja manipulacija, ali ne odgovara za njihov rad. ako je uskladitenja u pediterovom skladitu on moe i sam izvriti potrebne manipulacije. Tada ima prva, obveze i odgovornost kao i specijalizirano poduzee. Mora raspolagati potrebnim sredstvima za rad. sredstva za rad: suvremene vaga: s utezima ( robne do 300 kg, kolske do 10 tona i vagonske do 10 i vie tona ili automatske. Zakljuivanje ugovora o sortiranju i osao sortiranja: sortiranje razvrstavanje robe po vrstama i podvrstama u vezi s njenom otpremom dopremom i provozom pediter nema obvezu da organizira ili provodi sortiranje (samo ako je to izriito navedeno) nalogodavev nalog postupit e isto kao i kod vaganja

3. 3. izdavanje jamenih (garantnih) pisama Pod jamevnim ili garantnim pismima, razumijeva se svaka isprava koja sadri obvezu jamca (garanta) i uvjete za koje se jamstvo tj. garancija prua. Meunarodni pediteri posluju s javmevnim pismima naroito kada posluju u prekomorskom prijevozu. Tada se rabe najee tri vrste jamevnih pisama: jamevno pismo za raspolaganje poiljkom bez predoenja originalne teretnice sluaj kada isprave kojima je uvjetovano preuzimanje robe ne prispiju pravodobno tj. prije dolaska broda. Tada pediter moe preuzeti robu uz jamstvo brodaru ili njegovu agentu. jamevno pismo za izdavanje iste teretnice isprava kojom pediter (u svojstvu krcatelja) ili netko drugi za njega preuzima prema brodaru, odnosno njegovu agentu, jamstvo da e snositi sve tete koju bi broda bio duan isplatiti primatelju tereta zbog toga to je izdao istu teretnicu, tj. jamevno pismo za antidatiranje teretnice ispava kojom pediter ili netko drugi.jamstvo da e snositi svaku tetu koju bi brodar bio duan isplatiti vlasniku dotine poiljka zbog toga to je izda antidatiranu teretnicu, tj. teretnicu s datumom prije nego to je dotina poiljka bila stvarno ukrcana na brod prema ugovoru o prijevozu robe. (pri. neopozivi dokumentarni akreditiv do odreenog datuma treba bani predati ita originalna teretnica za naplatu protuvrijednosti izvezene robe) 4. 4. izdavanje pediterskih potvrda i drugih FIATA dokumenata To su zapravo isprave koje je izdala FIATA (Meunarodni savez pediterskih udruenja). pediter ih izdaje samo na izriit zahtjev nalogodavca, te odgovara za tonost podataka navedenih u tim ispravama. Te isprave jesu: pediterska potvrda primitaka FCR pediterska transportna potvrda (FCT) FIATA teretnica za multimodalni transport (FBL) FIATA-skladinu potvrdu (FWR) potvrdu poiljatelja o prijevozu opasne robe (SDT) 5. 5. uzorkovanje robe razumijeva se manja koliina robe uzeta iz vee kod rudaa, itarica, tekuina, pamuka itd., donosno mali dio veliko komada robe (pri. tkanina). Uzorak slui za opu karakterizaciju robe tj. za potvrdu odreenih svojstva robe koja je predmet kupoprodaje. Uzorak mora biti reprezentativan po svojim obiljejima mora biti identian osnovnom sklopu. Cilj: da bi se u vanjskotrgovinskom prometu mogli urediti (regulirati) odnosi izmeu prodavatelja i kupca.(kontradiktorno uzorkovanje) i druga vrsta vaenja uzorka je prosto uzorkovanje, tj. vaenje uzorka za podatke i dokumentaciju. pediter ne treba posebno registrirati poduzee za vaenje uzroka, za vaenje uzorka treba izriit nalogodavev nalog, vadi i otprema uzorke na temelju podataka i uputstava iz nalogodavevog naloga, trokove vaenja i otpreme uzoraka, naknadu pediteru snosi nalogodavac pediter je odgovoran samo za vaenje uzoraka iz partije stvari koja mu je naznaena 6. 6. zastupanje nalogodavatelja u regresnom postupku prema treim osobama pod regresom ili regresnim zahtjevima razumije se pravo pediterova nalogodavca da zahtijeva naknadu tete koju je pretrpio time to je poiljka stigla na odredite u oteenom ili manjkavom stanju, ili uope nije stigla na odredite. regressus = lat. vraanje. Pravo o meunarodnoj pediciji: pediter ne odgovara za tete nastale krivnjom vozara,

skladitara, slagaa i ostalih sudionika u vanjskotrgovinskom i prometnom sustavu no obvezatan je u sluaju takve tete poduzeti sve potrebne mjere radi osiguranja nalogodavevog prava na naknadu tete. Moemo ih sistematizirati u dvije skupine; Pripremne mjere i radnje (utvrditi stanje robe, sudjeluje u izradi zapisnika o nedostacima, i osiguranju isprava za ostvarenje regresnih prava) Voenje samog regresnog postupka 7. 7. zastupanje nalogodavca u sluaju zajednike (generalne) havarije - - u sluaju likvidacije tete pokrivene osiguranjem robe u pomorskom prijevozu, te uloga meunarodnog peditera u sluaju: zajednike havarije (zastupanja: u pravilu luki pediteri) posebne (partikularne) havarije 8. 8. ugovorna kontrola kvalitete i kvantitete robe u meunarodnome prometu znaenje: i prodavatelj i kupac imaju brojne koristi ugovorene kontrole: prodavatelj: u interesu da angaira kontrolu organizacije jer mu ona pregledom i miljenjem o tome da njegova sluajno ne odgovara uvjetima kupoprodajnog ugovora izbjegne sporove, na vrijeme zamijeni robu. on je tako zatien miljenjem kontrolne organizacije o kvaliteti i kvantiteti robe od nesavjesnih kupaca. kupac: tako smanjuje trokove poslovanja, trokovi da sam mora kontrolirati robu, nije struan u poznavanju svojstva robe koju kupuje kao ni propise i poslovne obiaje, sigurnost da e primiti robu ugovorene kvalitete Javnopravna i ugovorena kontrola robe: javnopravna kontrola robe je zakonska obveza radi zatite zdravlja stanovnitva, ekonomske zatite potroaa, zatite ugleda zemlje u poslovima izvoza i zatita domaih kupaca i potroaa u poslovima uvoza ugovorena kontrola osnova je slobodna volja ugovorenih stranka, tj. stranke slobodno odluuju da li e se kontrolirati kvaliteta i kvantiteta robe ili ne i koja e svojstva robe ispitati. Pojam ugovorene kontrole robe: ZOO Ugovorom o kontroli robe jedna ugovorena stranka (izvritelj kontrole) se obvezuje da struno i nepristrano obavi ugovorenu kontrolu robe i izda certifikat o tome, a druga strana (naruitelj kontrole) se obvezuje da za izvrenu kontrolu isplati ugovorenu naknadu. Kontrola robe moe se sastojati u utvrivanju identiteta, kvalitete, kvantitete i drugih svojstva robe. Osnovni i specijalni poslovi kontrolnih organizacija: osnovni oni poslovi bez kojih se ne moe zamisliti djelatnost ugovorene kontrole kvalitete i kvantitete robe u meunarodnom prometu a to su: kontrola kvalitete robe, kontrola kvantitete robe i kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe. specijalni (sporedni) obavljaju se povremeno kada pomou njih kompletiraju svoj paket usluga (kontrola pakiranja robe, otpreme, kontrola i nadzor ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja, prijevoza i slaganja robe u prijevozno sredstvo, kontrola skladinog prostora i naina uskladitenja, kontrola prijevoznih sredstava, laboratorijsko ispitivanje, uzorkovanje robe, ekspertiza, poslovi poduzetnitva, posao jamstva) Pravno reguliranje djelatnosti ugovorene kontrole: Pravni izvori: zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju iz 1991. godine i ZOO iz 1991. godine. Zakljuivanje ugovora o kontroli robe onaj koji se zakljuuje izmeu kupca robe i poduzea koje obavlja kontrolu po nalogu kupa, ali ne odreuje njegovu pravnu prirodu

 Obveza kontrolne organizacije da postupa s panjom dobrog privrednika, odnosno gospodarstvenika., da izvri ugovorene poslove, da uva robu i osigura je od zamjene i da uva uzorke, da izda certifikat, da obavjetava (pravodobno) nalogodavca i da uva njegove interese Prava kontrolne organizacije na naknadu za svoje usluge, na naknadu trokova, pravo zaloga( radi osiguranja naplate naknade), te ostala prava Odgovornost kontrolne organizacije o o za vlastite radnje i postupke: kada organizacije ne obavi ugovorenu kontrolu robe struno i nepristrano, odgovara za nastalu tetu po naelima ugovora o djelu (znai odgovara za kontrolu kvalitete, kvantitete pakiranja i otpreme robe), o o za preuzimanje robe: po naelima ugovora o punomostvu o o za druge osobe Isprava kontrole organizacije o izvrenom radu certifikat, pismena isprava koji izdaje kontrolna organizacija i u kojoj ona daje nalaz o kvaliteti robe kakva je postojala u vrijeme njezinog utvrivanja. Formalna isprava. Uloga meunarodnog peditera u obavljanu poslova ugovorene kontrole: posao se obavlja na temelju ugovora zakljuenog izmeu specijalizirane kontrolne organizacije (moe i pediterske organizacije) i nalogodavca tj. naruitelja kontrole. Uloga peditera: Za obavljanje poslova ugovorene kvalitete peditersko poduzee se treba posebno registrirati za te poslove. Posao ugovorene kontrole, obavlja na temelju izriitog nalogodavevog naloga. Kada peditersko poduzee obavlja i poslove ugovorene kontrole, ima iste obveze i odgovornosti kao i kontrolna organizacija. Je li ekonomski opravdano da pediterska poduzea obavljaju i poslove ugovorene kontrole? miljenja su razliita. Zelenika: ekonomski je opravdano (sastajalita nalogodavca, peditere i ukupnih manipulacijsko-posrednikih trokova) da pediterska poduzea obavljaju poslove ugovorene kontrole kvalitete i kvantitete robe samo za neke odreene vrste roba koje kontinuirano otpremaju i/ili dopremaju kao to su na primjer: pamuk koa, juta i sl. 9. 9. hranjenje i pojenje ivih ivotinja posebna pozornost se mora posvetiti: Uvjetima kojima moraju udovoljavati morske luke, rijena i zrakoplovna pristanita i eljezniki kolodvor za U/I/P ivih ivotinja: moraju imati stalne ili pokretne rampe za U/I/P ili kontejnere, moraju imati staje ili ograeni prosto za privremeno prihvaanje ivotinja, moraju imati u blizini gnojite, te odravanje i dezinfekcija staji, obora, rampi i kontejnera i putova kojima su se kretale ivotinje Uvjetima kojima moraju udovoljavati prijevozna sredstva za prijevoz ivih ivotinja: plovni objekti: moraju biti prostrani s podom koji ne proputa tekuinu, odvojeni ogradom koja e sprijeiti udaljavanje ivotinja, ukrcati se ih smije toliko ivotinja da sve mogu lei na pod eljezniki vagoni: vrata koja se dobro otvaraju i zatvaraju, ne proputaju tekuinu, neoteene bone strane bez otrih predmeta, ispravne prozore ( za kopitare i goveda), za sitne ivotinje u vagonima se nalaze korita za hranjenje i pojenje ivotinja kamioni: za prijevoz krupnih ivotinja imaju vrst i ispravan pod, a stranice karoserije moraju biti poviene daskama, ivotinje trebaju biti zatiene od utjecaja sunca, oborina i vjetra. zrakoplovi: moraju imati vrste boksove s podom koji ne proputa, a bone zidove tapecirane, da se izbjegne ozljeivanje ivotinja pri uzlijetanju i slijetanju.

Kao prostira moe se upotrijebiti: pijesak, pljeva pomijeana s pijeskom, slama itarica i sl. Nain dezinfekcije prijevoznih sredstava za prijevoz ivih ivotinja podrazumijeva se dezinfekcija i ienje samog prijevoznog sredstva te pribora za vezivanje, ienje, hranjenje, pojenje i istovar ivotinja koji se stalno nalaze u prijevoznom sredstvu. Obavlja se nakon posljednjeg iskrcaja ivih ivotinja i to moe biti obina i pojaana dezinfekcija. Nain ukrcaja i prekrcaja ivih ivotinja moe se obaviti samo u odreenim morskim lukama, rijenim i zrakoplovnim pristanitima, eljeznikim kolodvorima i sajmitima koji udovoljavaju propisanim uvjetima, moraju se obavljati brzo, struno i tako da se izbjegne muenje ivotinja, a i dodir s drugim ivotinjama. Hranjenje i pojenje ivih ivotinja u tijeku prijevoza - prije ukrcaja ivotinje se moraju nahraniti i napojiti ,osigurati vodu napajanje i sijena za naknadno hranjenje i pojenje (nakon svaka 24 sata), to se obavlja u prijevoznim sredstvima. 10. 10. doleivanje robe - doleivanje lakopokvarljive robe,(meso, voe, povre, mlijeni proizvodi) posebice u toplije doba godine na veim udaljenostima u meunarodnom eljeznikom prometu. Meunarodni pediteri : moraju prate, poznaju i uspjeno koriste sve hrvatske, multilateralne i bilateralne prometnopravne propise o prijevozu takve robe. Z a taj posao imaju pravo naknade. 11. 11. sajamski poslovi obavljanje usluga na meunarodnim sajmovima, samostalnim i specijalni izlobama i slini priredbama u zemlji inozemstvu., pediteri koju obavljaju sajamske pediterske poslove moraju raspolagati: razliitom mehanizacijom za ukrcaj i prekrcaj tereta (suvremena: autodizalice) prihvat i smjetaj sajamskih eksponata pakiranje i organiziranje otpreme sajamskih eksponata Svoje usluge sajamski pediter obraunava na temelju Tarife za pediterske usluge na meunarodnim sajmovima, samostalnim i specijaliziranim izlobama i slinim priredbama. 12. 12. lizing (leasing) poslovi posao zakupa (najma), Hrvatski meunarodni pediterinajee se pojavljuju u ulozi zakupoprimatelja (ili zakupca) prijevoznih sredstava, i to prije svega specijalnih vagona i kamiona radi prijevoza posebno tekih i volumeniziranih koleta. Mogu se pojaviti u ulozi zakupodavatelja prijevoznih sredstva za transport specijalnih i standardnih poiljaka. Lizing kontejnera: kao zakupac ( i ako komisionar i kao samostalni gospodarstvenik) zakupodavatelj kontejnera najvee svjetsko poduzee za lizing kontejnera je Genstar Container Sorporation 13. 13. konsignacijski poslovi da bi peditersko poduzee moglo obavljati konsignacijske poslove potrebno je da se i posebno registriraju za obavljanje poslova zastupanja stranih tvrtki. U reguliranju obveza prava i odgovornosti izmeu nalogodavca i zastupnika postoje zapravo tri pravna odnosa koji se reguliraju s tri ugovora: Ugovor o zastupanju Ugovorom o poslovima dranja konsignacijski skladita Ugovorom o poslovima obavljanja usluga 14. 14. meunarodni pomorski prometnoagencijski poslovi razumijevaju se poslovi zastupanja i posredovanja u prijevozu robe i putnika u meunarodnom pomorsko prometu te obavljanje propisanih ili uobiajenih sporednih poslova u vezi s tim prijevozom

Pomorski agent, je specijalizirani posrednik koji se nalazi na kopnu, uglavnom u nekoj morskoj luci a pomae brodaru, odnosno zapovjedniku broda u obavljanju brojnih poslova, a u vezi s brodom ili s teretom koji se prevozi. Mogu biti: luki agent, agent posrednika agent tereta i agent osiguratelja Obavlja osnovne i specijalne poslove: osnovni, redovno ( zastupanje te posredovanje i pomaganje) specijalni poslovi - obavljaju povremeno (upravljanje brodom za raun brodara) Izvor prava: Pomorski zakonik i ZOO, Zakon o VTP te OUP pomorskoprometnih agenata. Zakljuivanje ugovora o meunarodnim pomorskim agencijama, mora biti zakljuen u pismenom obliju Osnovne obveze meunarodnog pomorskog agenta: da istie svojstvo agenta (u ime i za raun nalogodavca) da postupa s panjom dobrog privrednika da postupa po uputama nalogodavca da osobno obavlja poslove (mora) da obavjetava nalogodavca i da uva njegove interese da polae raun nalogodavcu te ostale obveza pomorskog agenta Prava meunarodnog pomorskog agenta: na nagradu za svoje usluge na naknadu trokova i predujam zalono pravo pravo zadravanja (retencije) Odgovornosti meunarodnog pomorskoprometnog agenta: prema nalogodavcu, za neisticanje svojstva agenta, zbog nepostupanja po uputama nalogodavca, zbog osobnog neobavljanja poslova, neobavjetavanja nalogodavca i neuvanja njegovih interesa, zbog nepolaganja rauna nalogodavcu, te prema treim osobama. Uloga meunarodnih peditera u obavljaju meunarodnih pomorskih prometnoagencijskih poslova: treba posebno registrirati poduzee za obavljanje tih poslova te poslove obavlja samo na temelju izriitog nalogodavevog naloga peditersko poduzee kada obavlja i meunarodne pomorske prometnoagencijske poslove, iste obveze, prava i odgovornosti kao i pomorskopromenti agent? Da. da li je ekonomski opravdano da poduzee obavlja i me. pomorske. prometnoagencijske poslove? Ekonomski je opravdano samo kao dopunsku djelatnost a posebice kada se pediter pojavljuje u ulozi poduzetnika MTO i u ulozi zakupodavatelja ili zakupca kontejnera i specijalnih prijevoznih sredstava (lising poslovi) pruaju paket usluga, smanjuju se manipulacijsko-transportni trokovi, konkurentnost. 15. 15. kreditiranje nalogodavca ima tri osnovna naina pediterovog kreditiranja nalogodavca, i to: plaanjem njegovih trokova vlastitim sredstvima za njegov raun plaa nune trokove i korisne trokove, carine i carinske pristojbe nastale u vezi s organiziranjem otpreme, dopreme i provoza robe ustupanjem deviznih prva ustupa prava na koritenje ili prodaju deviznih sredstava ulaganjem vlastitih sredstava u njegove razvojne programe vlastita financijska sredstva ulau njegove razvojne programe

16. 16. otprema, doprema i provoz zbirnog prometa zbirni promet je suma komadnih (denanih) poiljaka jednog ili vie nalogodavaca, koje pediter, radi koritenja posebnih (povlatenih) tarifnih odredaba o prijevozu zbirne robe, otprema jednim prijevoznim sredstvom i na temelju jedne prijevozne isprave. Prednosti zbirnog prometa u odnosu na korisnika prijevoza: bri i kvalitetniji prijevozPrednosti zbirnog prometa u odnosu na vozara: racionalnije koritenje vagonskog prostora; bre i ekonominije rukovanje robom,: rastereuje stanina skladita, eliminira konkurenciju cestovnog prometa. Prednosti zbirnog prometa u odnosu na peditera koji ga organizira ekonominiji prijevoz robe ( nii ak za 30-60% u odnosu na druge tarife) . 17. 17. drugi propisani ili uobiajeni poslovi u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe pediterska kurirska sluba, poslovi nacionalne pedicije, pribavljanje tranzitnih dozvola i dr. isprava, osiguranje povlastica, beneficija. pediterska kurirska sluba - DHL Worldwide Express.

pediterovo pravo
to je pravo - openito? Pravo je skup djelotvornih drutvenih pravila koje je donijela ili priznala drava, a njihovu primjenu osigurava monopolom sile. Temeljni je cilj tih prava da ureuju odreene drutvene odnose i da utjeu na ponaanje ljudi radi odravanja odreenog drutvenog ureenja koje je u interesu vladajue drutvene skupine, ali i svih ljudi koji ive u dotinoj dravi. to je privredno, gospodarsko ili trgovako pravo? To je veoma znaajan i sloen sustav prava jer ga ini skup pravnih pravila kojima se regulira pravni poloaj privrednih odnosno gospodarskih subjekata i njihov privrednopravni odnosi u odnosu na drutvo (dravu) i izmeu njih. to je transportno pravo? Transportno ili prijevozno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju pravni odnosi (tj. obveze i prava, a iz njih proizlaze i odgovornosti) u transportu (prijevozu), prijenosu, premjetanju () stvari, tvari, materijalnih dobara, putnika, ivih ivotinja, energije () s jednog na drugo mjesto u nacionalnim i meunarodnim okvirima. Transportno pravo ine pravna pravila koja ureuju odnose izmeu stranaka iz ugovora o prijevozu stvari, odnosno odnose izmeu poiljatelja (ili krcatelja) i prijevoznika (vozara).

Koje su vrste transportnog prava? Vrste transportnog prava: Budui da transportni (prijevozni) sustav ine transportne grane, kao podsustavi tog sustava, sa svim svojim tehnikim, tehnolokim, organizacijskim,

ekonomskim i pravnim specifinostima, razumljivo je da svaka transportna grana ima osim onih zajednikih i specifina pravna pravila. Sukladno tome, moe se govoriti o posebnim, granskim transportnim pravima, primjerice: cestovno (transportno) pravo, eljezniko transportno pravo, zrano (transportno) pravo. to je to prometno pravo? Prometno pravo je sustav svih pravnih pravila kojima se ureuju odnosi ( tj. obveze i prava, a iz njih proizlaze i odgovornosti) izmeu aktivnih sudionika (tj. subjekata) u prometnome sustavu, a to znai i njegovim podsustavima, odnosno prometnim granama. U prometnom sustavu aktivno sudjeluju: prijevoznici, pediteri, agenti, operatori, skladitari, osiguravatelji, ambalaeri, terminali, robnotransportni centri, robnotrgovinski centri, logistiki centri, slobodne zone te drugi subjekti,; pri. carina, izvoznici i uvoznici, veterinarski, fitosanitarni i sanitarni inspektori, izvritelji ugovorne kontrole, kontrolori ukrcaja, iskrcaja i prekrcala ( utovara, istovara i pretovara), opskrbljivai brodova. U irem smislu: prometno pravo je sustav upravno-pravnih i imovinsko pravnih pravila kojima se ureuju drutveni odnosi svih sudionika dotinog prometnog sustava. Upravno-pravna pravila ine propisi o obavljanju javnog i privatnog prijevoza(i prometa), o organizaciji i djelatnosti terminala, kolodvora, o koritenju prometne infrastrukture, o pediterskoj djelatnosti, o agencijskoj djelatnosti () Imovinsko-pravna pravila ine propisi o ugovorima o prijevozu stvari , tvari, putnika, prtljage, ivih ivotinja, o kombiniranom i multimodalnom transportu, o odgovornosti prijevoznika, organizatora i operatora prijevoza o ispunjenju trabina iz ugora, zastari trabina i sl.

Koje su vrste prometnog prava? Vrste: Sustav prometnog prava ini vie ili manje samostalnih, posebnih, specifinih pravnih podsustava kao to su: 1. 1. pomorsko pravo 10. 10. pediterovo pravo 2. 2. eljezniko pravo 11. 11. agencijsko pravo (u vezi s 3. 3. cestovno pravo transportom, odnosno prometom) 4. 4. zrano pravo 12. 12. pravo multimodalnog transporta 5. 5. rijeno pravo 13. 13. skladino pravo 6. 6. potansko pravo 14. 14. osiguravateljevo pravo 7. 7. telekomunikacijsko pravo 15. 15. pravo robnotrasportnih centara 8. 8. cjevovodno pravo 16. 16. logistiko pravo ( u vezi s 9. 9. iarsko pravo transportnom i fizikom distribucijom) Prijevoz i transport su sinonimi. Dok je promet iri pojam od prijevoza.

Transport je specijalizirana djelatnost koja pomou prometne suprastrukture i prometne infrastrukture omoguuje proizvodnju prometne usluge. Prevozei robu (stvari, tvari) putnike ive ivotinje, energiju s jednog mjesta na drugo, transport organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti i razlike. Promet: u najirem smislu rijei znai odnose meu ljudima, pa se moe govoriti o drutvenom prometu, prometu meu ljudima u malo uem smislu rijei znai ekonomsku odnosno ekonomsko-financijsku kategoriju, pa se moe govoriti o robnom, nerobnom, turistikom, deviznom, trgovinskom, platnom, malograninom prometupojam promet obuhvaa i nekretnine kao npr. porez na promet nekretnina u uem smislu obuhvaa prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika (ljudi) te komunikacije. Predmet prometnog ili transportnog prava su zapravo obveze i prava aktivnih sudionika u prometu (transportu) koji nastaju i koji se uspostavljaju u procesu proizvodnje prometne (transportne) usluge, a regulirani su odreenim pravnim aktima. pediterovo pravo definicija: pediterovo pravo je skup pravnih pravila ( prisilnopravnih i autonomnopravnih) kojima se ureuju pravni odnosi izmeu peditera i njihovih nalogodavatelja (tj. izvoznika i uvoznika), ali i izmeu peditera i treih osoba koje pediteri angairaju u procesima opreme, dopreme i provoza nalogodavateljevih poiljka. pediterovo pravo u uem smislu: skup ravnih pravila kojima se ureuju odnosi ( tj. obveze i prava, a iz njih proizlaze i odgovornosti) izmeu peditera i njegovih nalogodavatelja. pediterovo pravo u irem smislu: skup pravnih pravila kojima se ureuju obveze i prava izmeu peditera i nalogodavatelja, te peditera i treih osoba koje on angaira u izvrenju propisanih i/ili ugovorenih s nalogodavateljem veoma znaajnih funkcija i poslova iz organizacije proizvodnje prometnih usluga, ali i meunarodne trgovine. S kojim treim osobama pediter najee stupa u pravne odnose? Najee s. prijevoznicima (vozarima) svih prometnih grana, sa skladitarima, sa stivadorima (tj. slagaima), s prometnim agentima, s osiguravateljima, s izvriteljima kontrole, s upravnim tijelima: carinama, veterinarskim inspektorom, sanitarnim i fitosanitarnim, s lizing kompanijama, s ambalaerima U MMT (meunarodni multimodalni transport) pediter ima status samostalnog gospodarstvenika, pa kao takav obavlja poslove operatora u svoje ime i za svoj raun, odnosno u vlastito ime i za vlastiti raun, tono prema pravilima Konvencije UN o meunarodnome multimodalnome transportu robe iz 1980. godine i pravilima ugovora o poslu multimodalnog transporta.

pediter kao MTO na njegove mnogobrojne odnose primjenjuju se brojna nacionalna i meunarodna prisilna i autonomna pravna pravila; osim prava peditera u uem i irem smislu, on ulazi u vie pravnih grana, posebno u: 1. 1. pravo meunarodne trgovine 4. 4. pravo osiguranja 2. 2. prometno pravo 5. 5. carinsko pravo. 3. 3. pravo multimodalnog transporta Predmet pediterovog prava u uem smislu: su obveze i prava (a iz njih proizlaze i o odgovornosti) peditera i njihovih nalogodavatelja ( tj. izvoznika i uvoznika) koji su regulirani odreenim pravnim aktima, odnosno pravnim pravilima. u irem smislu: su osim obveza i prava peditera i njihovih nalogodavatelja i obveza i prava peditera i brojnih aktivnosti sudionika procesa proizvodnje prometnih usluga koji su ureeni odreenim pravnim aktima odnosno pravnim pravilima Obrazloite predmet pediterovog prava? u konvencionalnom kombiniranom i multimodalnom transportu

U konvencionalnome transportu procesi proizvodnje prometne usluge su jednostavni, rutinski (u pravilu), a predmet pediterova prava po obuhvatu je relativno mali (to su, zapravo, obveze i prava peditera i nalogodavatelja, te obveza i prava peditera i malog broja treih osoba, primjerice prijevoznika, skladitara, osiguravatelja) U kombiniranome transportu procesi proizvodnje prometne usluge su poprilino sloeni ( a mogu biti i veoma sloeni i veoma zahtjevni), a predmet pediterova prava po obuhvatu je prilino irok i zahtjevan (za razliku od konvencionalnog transporta, u kombiniranome transportu, u pravilu sudjeluju vie prijevoznika, vie skladitara, vie stivadora, vie osiguravatelja, vie peditera i meupeditera, a to implicira brojnije i sloenije pravne odnose, odnosno meusobne obveze i prava). U multimodalnom transportu procesi proizvodnje prometne usluge su veoma sloeni i veoma zahtjevni, a predmet pediterova prava po obuhvatu je veoma irok i veoma zahtjevni, (mnogo iri, sloeniji i zahtjevniji od predmeta pediterova prava u kombiniranome transportu jer je meunarodni pediter nositelj, operater cjelokupnog multimodalnog transportnog pothvata MTO). Vrste pediterovog prava: S obzirom na obvezatnost primjene pravnih pravila: pediterova prisilno pravo to je skup prisilnih pravnih pravila kojima se ureuju odnosi izmeu peditera i njihovih nalogodavatelja, i peditera i treih osoba koje pediteri angairaju u procesima otpreme, dopreme i provoza nalogodavateljevih poiljaka - donesena od strane zakonodavatelja (ZOO)

pediterovo autonomno pravo to je skup autonomnih pravnih pravila koje stvaraju subjekti pediterova prava samostalna ali u okvirima koje im doputa zakonodavatelj primjenjuju se ako je ugovorena njihova primjena - OUP

Teorijski promatrano, pediterovo pravo ima i ove svoje vrste: nacionalno pravna pravila koja ureuju odnose stranaka u nacionalnome pediterskom poslovanju meunarodno pravna pravila koja ureuju odnose stranaka u meunarodnome pediterskom poslovanju Isto tako, pediterovo pravo moe biti: izvozno, uvozno i tranzitno. Izvori pediterovog prava: zakonski izvori ( 1. Zakon o obveznim odnosima, 2. Zakon o posebnim uvjetima za obavljanje poslova meunarodnog otpremnika u vezi s carinjenjem robe) podzakonski izvori (uredbe, naredbe, odluke, pravilnici, upute, rjeenja) autonomni izvori ( sastoje se od pravila ugovorenoga prava koja ne potjeu od zakonodavatelja uzance, trgovaki obiaji, opi uvjeti poslovanja, ugovorne klauzule i termini formulirani i jednoobrazno primjenjivani) OUP meunarodnih otpremnika Hrvatske 1993. godina Statusi peditera u hrvatskome pravnom sustavu: status komisionara u tom statusu pediter obavlja gotovo sve svoje osnovne i specijalne poslove status agenta obavlja: o o brojne, kompleksne, strune i odgovorne poslove i radnje u carinskome postupku (carinsko zastupanje) o o sklapa ugovore o transportnome osiguranju (o osiguranju stvari u ime, po nalogu i za raun nalogodavatelja) status samostalnog gospodarstvenika posrednik izmeu nalogodavatelja i brojnih aktivnih sudionika vanjskotrgovinskog i prometnog sustava, kao MTO radi u svoje ime i za svoj raun, sklapa Ugovor o multimodalnom transportu on tada djeluje kao nalogodavatelj. U kojim se sve funkcijama u meunarodnom multimodalnom transportu moe pojaviti meunarodni pediter? 1. 1. kao operator multimodalnog transporta - odgovornost za cjelokupno izvrenje prijevoznog procesa od vrata do vrata , u toj ulozi ima uveanu odgovornost jer odgovara i za izbor i za rad svih osoba to ih je angairao u izvrenju poslova iz ugovora o MMT, zadaci i otpreme i dopreme robe 2. 2. kao krcatelj (ili poiljatelj) robe predstavnik nalogodavatelja (prodavatelja, izvoznika) predaje robu operatoru multimodalnog prijevoza, (drugom pediteru ili prijevozniku) zadaci: obino oni koje se obavljaju u organizaciji otpreme robe u unimodalnome prijevozu. 3. 3. kao primatelj robe predstavnik nalogodavatelja (kupca, uvoznika), preuzima robu od operatora multimodalnog prijevoza, tj. kao primatelj robe. Zadaci: kao i u sluaju dopreme robe u unimodalnome prijevozu. Statusi peditera u europskome pravnom sustavu: osnovno obiljeje je da je pediter komisionar (u svoje ime i za tui raun).

Europski sustav ima dva podsustava: njemaki i francuski pravni sustav. Njemakom pravnom sustavu ili sustavu manje odgovornosti, pediter odgovara za izbor vozara i drugih osoba s kojima je u izvravanju nalogodavateljeve dispozicije sklopio ugovor, ali ne odgovora i za njihov rad. Francuski pravni sustav ili sustav vee odgovornosti, prema ovom sustavu pediter odgovara i iza izbor i za rad vozara i drugih osoba s kojima je u obavljanju otpreme, dopreme ili provoza robe sklopio ugovor. Statusi peditera u anglosaksonskome pravnom sustavu: pediter je agent, tj. posrednik, koji obavlja pediterske poslove u tue ime i za tui raun ( u ime, po nalogu i za raun svog nalogodavatelja). Po toj osnovi ima i odgovornosti i u anglosaksonskom pravu afirmiraju se MTO, tj. logistiki operatori. Bitni i nebitni elementi ugovora o pediciji: Ugovor o pediciji je dvostrani obvezni ugovor gospodarskog prava na temelju kojega se pediter obvezuje da e nalogodavatelju (komitentu) uiniti jedan ili vie pediterskih poslova, a nalogodavatelj (komitent) se obavezuje da e pediteru platiti odreenu naknadu za usluge, proviziju i naknadu trokova. Znaajke, ugovor o pediciji je: posao gospodarskog, odnosno trgovakog prava dvostrani ugovor neformalan ugovor ugovor o organizaciji otpreme i dopreme robe ubraja se u skupinu transportnih ugovora, ugovora o trgovinskim uslugama i ugovora o komisionu stvara trajan odnos, itd. Dva najvanija elementa ugovora o pediciji jesu: predmet cijena pediterskih usluga Predmet ugovora o pediciji jesu pediterski poslovi: osnovni i specijalni, koje pediter obavlja pri organiziranju otpreme, dopreme i provoza nalogodaveve robe, koristei usluge treih osoba tj. aktivne sudionike vanjskotrgovinskog i prometnog sustava. Cijena pediterskih usluga je drugi vaan element ugovora, a njezina visina odreuje se na dva naina: tarifom pediterskih poduzea ( i to u postotku od vrijednosti robe ili a ako nije eksplicitno odreena izraunat e se na osnovi prakse u mjestu izvrenja pediterskih usluga) posebnim ugovorom izmeu peditera i njihovih nalogodavatelja - - ako ta visina nije odreena na jedan od navedenih naina, tada je moe odrediti sud ili se odreuje prema mjesnom obiaju. Naini odreivanja visine naknada za pediterske usluge:

Sve pediterske tarife mogu biti: proporcionalne izvrenje pediterskih usluga obraunava se po istim osnovnim tarifnim stavovima bez obzira na opseg usluga (npr. po poiljci za svakih zapoetih 100 kg, po 90 novanih jedinica) degresivne - stimulira se vee koritenje pediterskih usluga, jer s porastom pediterske usluge cijene tih usluga proporcionalno se smanjuju progresivne manje se stimulira tim tarifama koritenje pediterskih usluga vrlo se rijetko primjenjuju u pediterskoj praksi preferencijalne izvjesne olakice korisnicima pediterskih usluga u odreenim sluajevima i pod odreenim okolnostima Za oblikovanje cijena pediterskih usluga znaajna su ova obiljeja: 1. 1. labilnost cijena, utjecaj trita cijena, relativna neovisnost cijena o vrijednosti robe neadekvatnost naknade stvarnoj vrijednosti usluga, heterogenost usluge za koje se oblikuje cijene i javnost i jednakost primjene tarife Ostali biti elementi ugovora o pediciji:
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

12. 13. 14. 15. 16. 17. 18.

19. 20.

koliina, teina i vrsta pakiranja robe trgovaki naziv robe na hrvatskome i odgovarajuem stanom jeziku 3. vrijednost robe u nacionalnoj valuti 4. uvjeti isporuke paritet (npr. CIF Incoterms 2000) 5. uvjeti plaanja 6. nain prijevoza 7. rok isporuke 8. transportno osiguranje, osigurani rizici i relacija osiguranja 9. kvalitativno i kvantitativno preuzimanje robe 10. obavljanje radnji u carinskom postupku i plaanje carina i carinskih pristojbi 11. zemlje isporuke, luka ukrcaja, terminal ili kolodvor utovara, odnosno ukrcaja ( za robu u uvozu) 12. zemlja isporuke, luka iskrcaja, odnosno iskrcaja (tj. odredina luka) 13. poiljatelj robe (adresa) 14. primatelj robe (adresa) 15. inozemni prodavatelj ( za robu u uvozu) 16. inozemni kupac ( za robu u izvozu) 17. naziv tvrtke peditera (koji sklapa ugovor o pediciji) 18. naziv tvrtke nalogodavatelja (uvoznika ili izvoznika, koji sklapa ugovor o pediciji) 19. naziv i nadlenost suda ili arbitrae ( u sluaju rjeavanja sporova) 20. izjava, priopenje da pediter posluje po OUP meunarodnih otpremnika Hrvatske 1993.
1. 2.

Nebiti elementi ugovora: 1. 1. broj i datum ugovora 2. 2. brojevi telefona i telefaksa peditera i nalogodavatelja 3. 3. imena i prezimena djelatnika koji e obavljati operativne poslove, kome se alju dokumenti i obrauni 4. 4. naznaka o kontrolu obrauna trokova i carine..

Oblik (forma) ugovora o pediciji: iako je prema hrvatskome prisilnom pravu ugovor o pediciji neformalan (ne trai se pismena forma, oblik) on je prema hrvatskom autonomnom pravu u pravilu formalan (treba se sklopiti u pismenom obliku). Naime, prema OUP nalog (dispozicija) u pravilu se daje pismeno, znai nalogodavatelj svoje dispozicije pismeno daje pediteru stalno, trajno, redovito, gotovo sve naloge, a iznimno, moda svaki stoti put ili jo rjee usmeno, telefonom ili brzojavom. U emu je bit tih dispozicija? Nalozi nalogodavatelja redovito sadre sve bitne elemente ugovora o pediciji, koji ako ih pediter prihvati zapravo znae i ugovor o pediciji. (90% sluaj u praksi). To je bitno i najvaniji razlog da su meunarodni pediteri za potrebe svojih nalogodavatelja pripremili potrebne obrasce tzv. dispozicije za izvoz i dispozicije za uvoz s dvadeseta i vie vanih elementa ugovora o pediciji. Nain sklapanja ugovora o pediciji:
1. 1.

telefonom radi se o sklapanju ugovora izmeu prisutnih osoba.

Kako odrediti da su pri klapanju ugovora o pediciji telefonom sudjelovale ovlatene osobe peditera i njegova nalogodavatelja? Taj se problem rjeava pravnom pretpostavkom (povjerenje pretpostavka da se na drugoj stani telefona nalazi ovlatenja osoba), minimizira se time da se sklapa izmeu poznatih poslovnih partnera tj. poznatih ovlatenih osoba. Tko snosi tetne posljedice koje zbog prekida ili nejasnoa tijekom telefonskog razgovora mogu nastati? u pravnoj doktrini prevladava rjeenje: teorija rizika, ponuditelj kao inicijator telefonskog sklapanja ugovora treba snositi tete posljedice uporabe takvog sredstva komuniciranja. Kako dokazati postojanje ugovora o pediciji sklopljenog telefonom? dokazujemo raznim dokaznim sredstvima, svjedocima, postojanjem dvojnih telefonskih aparata ili dvojnih telefonskih slualica, registriranjem telefonskog razgovora na magnetofonsku vrpcu, pismenim potvrivanjem telefonskog razgovora
2.

brzojavom je sklapanje ugovora izmeu odsutnih osoba. Za sadraj brzojava u naelu je mjerodavan tekst koji je primio adresat, ponuditelj snosi rizike eventualnih greaka u prijenosu izjave
2.

3.

teleprinterom - je sklapanje ugovora izmeu prisutnih osoba, ako su stanke bile osobnu u teleprinterskoj vezi.
3.

4.

telefaksom - takvi ugovori se smatraju kao pismeni ugovori sklopljeni izmeu prisutnih stranaka
4.

5.

elektroniko - pismeni ugovori sklopljeni izmeu prisutnih stranaka, dominantan u 21. stoljeu, minimalni rizici
5.

6.

preko punomonika rijetko, s obzirom na pravni poloaj tree osobe javit e se dva osnovna problema: problem legitimacije punomonika (dokaz o punomoi dovoljno da je uoljiv) i problem prekoraenja ovlatenja od stane punomonika (materijalno i vremensko). Materijalno kada prekorai granice koje su mu dane u tekstu punomoi (ovlatenja), a vremensko, kada radi na temelju punomoi ija je vanost prestala.
6.

7.

pristupanje (adhezijom) da odredbama tih ugovora jedna ekonomski superiornija strana diktira i namee svoje uvjete drugoj ekonomski podreenoj stranci, odredbe tih ugovora su jednostrane i priprema ih ekonomski monija stranka u svoje iskljuivom interesu i odredbe su nepromjenjive takvi se ugovori mogu prihvatiti ili ne. Vrlo esto se primjenjuju u pediterskoj praksi. Potpuni adhezijski ugovor kada ponueni prihvati sve uvjete ugovora, ne doputa nikakve modifikacije, ponueni ih moe u cjelini ili prihvatiti ili odbiti tipski (adhezijski) ugovor fleksibilniji, ponua pripremi nacrt ugovora koji obino rabi, ali doputa pregovore opi uvjeti poslovanja, kao adhezijski ugovor predstavljaju samo dio ugovorenih odredaba koje stranke ukljuuju u svoje ugovore bilo pozivanjem na njih i to u cjelini ili djelomino
7. 8.

8.

preutno i to samo u sluajevima: 1. 1. kada ponueni stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem u pogledu odreene robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu, ako je nije odmah ili u ostavljenom roku odbio 2. 2. osoba koja je ponudila drugome izvrenje svojih naloga za obavljanje odreenih poslova ili se izvravanje takvih naloga ubraja u njegovu osnovnu djelatnost, ona treba izvriti dobiveni nalog ako ga nije odmah odbila.

Stranke ugovora o pediciji: 1. 1. pediter 2. 2. nalogodavatelj (izvoznici i uvoznici)

Obaveza, prava i odgovornosti peditera iz ugovora o pediciji

Nabroji obveze peditera iz ugovora o pediciji?
1. 1. da postupa s panjom dobrog gospodarstvenika tj. privrednika, je temeljna dunost peditera prema pravilima koja vrijedi u pediterskoj struci i obiajima. I pravila struke i obiaji moraju se temeljiti na naelu savjesnosti i potenja. Odnosno panjom dobrog domaina, tj. u izvrenju svoje obveze i svoje profesionalne djelatnosti da postupa s poveanom panjom, (panjom dobrog strunjaka) odnosno s profesionalnom panjom. Pod panjom: struno i profesionalno obavljanje pediterovih poslova, te da dobar pediter usklauje svoje interese s interesima nacionalnog gospodarstva i drave. Ovlateni sud je ocijeniti da li je pediter u odreenom sluaju postupio s panjom dobrog gospodarstvenika, odnosno koja i kakva bi panja bila potrebna da bi se zatitio interes nalogodavatelja.

2. 2. da upozori nalogodavatelja na nedostatke naloga - duan ga je upozoriti na nedostatke u njegovu nalogu, posebice na one koji ga izlau veim trokovima i teti, poto je on struniji kada je u pitanju organizacija otpreme, dopreme robe. 3. 3. da postupa po uputama nalogodavatelja posebice uputa o pravcu puta, sredstvima i nainu prijevoza. Ako nije mogue postupiti po uputama, pediter je duan traiti nove upute, a ako nema za to vremena, duan je postupiti na nain kako to zahtijevaju interesi nalogodavatelja, savjesno, poteno i s panjom dobrog gospodarstvenika. O svakom odstupanju od naloga, pediter je duan bez odgaanja obavijesti nalogodavatelja.

da obavi instradaciju ako dispozicija nalogodavatelja ne sadri uputu o prijevoznome putu, sredstvu i nainu na koji treba otpremiti robu, pediter je ovlaten da je sam odabere, odnosno kombinira elemente koji e biti najpovoljniji za nalogodavatelja.
4. 4.

da prihvati (i preda) robu i upozori nalogodavatelja na nedostatke pakiranja, oteenja, ambalae, oteenja ili manjka sadraja imamo dva sluaja:
5. 5.

prihvat robe od nalogodavatelja obveza je peditera da robu preda vozaru u istom stanju u kojem ju je primio. Znai prilikom primitka treba robu kontrolirati: vanjsko stanje koleta, broj komada, oznaku koleta i eventualno teinu. Da li je odgovarajua ambalaa.. Kao organizator otpreme duan je kontrolirati podatke u vezi s radom broda, osobito obraun utroenog vremena kod stojnica i prekostojnica te odgovara za te podatke. Prihvat robe se smatra zavrenim pediter je robu primio kada je istu preuzeo radi otprem. Predaje robe se smatra zavrenom smatra se da je predajom prevozitelju izvrena predaja stvari. prihvat robe od treih osoba najei sluaj, ima iste obveze kao i da prihvaa robu izravno od nalogodavatelja. Osim tih zajednikih obveza pediter esto ima i obveze poduzimati odreene radnje i prema treim osobama, radi ouvanja nalogodavateljevog prava. Koje su to potrebne mjere i radnje zavisi prije svega od toga tko je trea osoba (vozar, agent, stivador, luka, dugi pediter i sl.) da obavi radnje u carinskome postupku i plati carinu smatra se da davanjem naloga pediteru za organiziranje otpreme ili dopreme roba izdan i nalog za izvrenje radnji u carinskome postupku, ako nije izriiti i pismeno drukije ugovoreno. Potrebne radnje u carinskome postupku pediter obavlja u ime i za raun nalogodavatelja (carinskog obveznika). pediteri u veini sluajeva trebaju ugovorom iskljuiti svoju obvezu plaanja carinskih pristojbi (ZOO je obavezan, a OUP nije). U carinskome postupku zahtijeva se poveana panja odnosno profesionalna panja prema pravilima obiajima i praksi pediterske struke: panja dobrog strunjaka. Obveza: da nalogodavatelju poalje dokumente, carinske dokumente u roku od 3 dana po njihovom primitku.
6. 6. 7. 7. da uva stvari - s panjom dobrog gospodarstvenika. Ovlaten je uskladititi robu uvijek kada smatra da to odgovora najboljoj zatiti nalogodavevih interesa (jedino ako mu izriito to ne zabrani). Obaveza: odabrati skladita i ako strunjak odrediti nain uvanja. 8. 8. da bira tree osobe duan je stupati u ugovorne odnos s treim osobama koje obavljaju odreene usluge oko otpreme, dopreme i provoza robe. Obveza: da ih bira vodei rauna o interesima nalogodavatelja.

9. 9. da sklapa potrebne ugovore obavezan je nakon izbora prijevoznog sredstva, puta i treih osoba, sklapati potrebne ugovore s treim osobama: ugovor o prijevozu robe, o ukrcaju, prekrcaju i iskrcaju, o transportnom osiguranju, o uskladitenju, pakiranju, sortiranju i vaganju robe Duan je kontrolirati samo formalnu stranu sklopljenih ugovora.

da osigura stvari samo u sluaju ako je tako ugovoreno, tj. kada se to od njega izriito zahtijeva. Ako ugovorom nisu odreeni koje rizike treba obuhvatiti, obvezan je osigurati stvari samo od uobiajenih rizika. Ugovore o transportnom osiguranu i pravilu sklapa u ime i za raun nalogodavatelja. Transporti rizici mogu se klasificirati na osnovne i dopunske. osnovni oni koji se mogu dogoditi svakom prijevoznom sredstva, ili predmetu prometovanja, rijetko se ostvaruju, ali tete su velike: prometne nezgode, elementarne nepogode, poar i eksplozije u prijevoznome sredstvu. Ti su rizici redovito pokriveni svakom policom dopunski: oni koji se ostvaruju samo na odreenim vrstama stvari ili prijevoznog sredstva, tete su ee ali manje. To su: kraa i neisporuka, manipulacijski rizici, ostali dopunski rizici. Samo na zahtjev osiguranika. Kraa i neisporuka, te manipulacijski rizici pokrivaju se u formulaciji svi rizici, dok ostali dopunski rizici moraju se izriito ugovoriti
10. 10. 11. 11. da odredi koliinu i vadi uzorke pediter preuzima komadnu robu samo po broju komada, a robu u rasutom stanju prema navodima nalogodavatelja ili prema prijevoznim dokumentima, bez odgovornosti za teinu, sadraj i druga svojstva robe, sako nije drukije ugovoreno. Ako je ugovoreno: vaganje, mjerenje i brojanje stvari u koletu, ili ako je oito oteenje i manjak robe uz naplatu trokova i dodatne naknade. Vadi uzorke samo ako je nalogodavatelj dispozicijom zahtijeva ( obavlja kontrolu kvalitete, kvantitete i druga svojstva robe). 12. 12. da obavjetava nalogodavatelja i uva njegove interese da postupa na nain kao to zahtijevaju interesi nalogodavatelja. Obveza da ga obavjetava proizlazi iz pediterske djelatnosti to je djelatnost povjerenja (nalogodavatelj povjerava pediteru svoju robu koja je u mnogo sluajeva iznimno velike vrijednosti) razumljiv njegov interes da se ga pravodobno i potpuno informira.

da polae rauna nalogdavatelju nakon zavrenog posla, odnosno nakon izvrenja nalogodavateljeve dispozicije, obveza je peditera da poloi raun nalogodavatelju (o svim uinjenim izdacima) bez odlaganja, i to na pregledan, uredan i dokumentiran nain.
13. 13.

Prava peditera iz ugovora o pediciji:

na naknadu za svoje izvrene usluge ako naknada nije odreena ugovorom, nalogodavatelj je obvezan platiti naknadu koja je odreena tarifom ili nekim drugim opim aktom peditera. ako ne sud. Da bi ostvario to pravo (naknadu) mora provesti (izvriti) svoje obveza iz ugovora o pediciji. Trenutak prava na naknadu: kada obavi i posljednju svoju obvezu iz ugovora o pediciji. ili ako je neizvrenje uslijedilo zbog odustanka nalogodavatelja od ugovora.
1. 1.

2. 2. na naknadu trokova i predujam trokova: koji su nastali u tijeku izvrenja naloga o otpremi, dopremi ili provozu robe. Koji se sve trokovi mogu smatrati potrebnim za izvrenje nalogodvateljeve dispozicije ne moe se openito odgovoriti. Pravo na naknadu trokova pediter ima pravo zahtijevati odmah poto ih je uinio. Treba mu platiti raun (nalogodavatelj) u roku od 8 dana po primitku. pediter nije obvezan kreditirati nalogodavatelja jer je on duan na zahtjev peditera predujmiti potreban iznos za trokove koje zahtijeva izvrenje naloga o otpremi robe, ima pravo traiti predujmove i u sluajevima kada to nije posebno ugovoreno. 3. 3. da ga nalogodavatelj pravodobno obavijesti o opasnim stvarima i dragocjenostima tj. o svojstvima robe kojom moe biti ugroena sigurnost osoba ili dobara ili nanesena teta. Opasne stvar prijevozom se takvih stvar mora zatiti ivot i zdravlje ljudi, ovjekova okolina, materijalna dobra i sigurnost prometa. Nalogodavatelj je obvezan propisano pakirati ili osigurati propisano pakiranje opasnih stvari, a koleta i prijevozna sredstva moraju biti posebno oznaena te je duan uz dokumente o prijevozu predati vozaru i posebnu uputu o sigurnosnim mjerama to se pri prijevozu moraju poduzimati. Pravo peditera je da ga nalogodavatelj pravodobno obavijesti o dragocjenostima, vrijednosnim papirima i dr. skupocjenim stvarima i o njihovoj vrijednosti - kako bi poduzeo potrebne mjere da se te svari za vrijeme otpreme i prijevoza sauvaju. 4. 4. pediterovo zalono pravo odnosno pravo zaloga, radi osiguranja naplate svojih potraivanja nastalih u vezi s ugovorom o pediciji, na robi predanoj radi otpreme i u vezi s otpremom sve dok je dri ili dok ima u rukama dokument pomou kojega moe tom robom raspolagati. to je zakonsko pravo peditera, a ne pravo iz ugovora o pediciji (Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima). Sastoji se od pediterovog prava da naplati svoja potraivanja iz ugovora o pediciji iz zaloene robe ( moe prodati zaloenu robu radi podmirenja svojih potraivanja). pediterovo se zakonsko zalono pravo odnosi samo na tzv. koneksne zahtjeve, tj. zahtjeve na potraivanja koje pediter ima iz odreenog ugovora o pediciji, iz kojega i ima zalono pravo. pediter ne moe svoje zalono pravo steeno na robi po jednom ugovoru o pediciji koristiti za naplatu svojih potraivanja iz nekog ranijeg ugovora.

Kako bi zakonsko pediterovo zalono pravo bilo konstituirano, potrebno je da se steknu oba dva uvjeta: prvo: da je odreen ugovor o pediciji pravovaljan da je pediter u posjedu objekta zalaganja na temelju nalogodavateljeve volje (posjed: efektivno (fiziki) ili simbolino) Izvrenje zalonog prava moe se provesti na tri naina: 1. 1. sudskom prodajom zalonog objekta koja se provodi na temelju presude donesene na osnovi tube zalonog vjerovnika 2. 2. sudskom prodajom zalonog objekta bez prethodne presude 3. 3. prodajom zalonog objekta bez posredovanja suda Prodaja mora biti javna, osim kada takav objekt ima burzovnu ili sajamsku vrijednost. Kada u organiziranju O/D/P robe sudjeluje vie osoba pravilno je da posljednja osoba ima obvezu uiniti zalona prava svojih prethodnika. Zalono pravo prestaje kada prestane cijela osigurana trabina i sve sporedne trabine kamata i trokova, tj. prestaje prestankom okolnosti zbog kojih je na osnovi Zakona osnovano.

5. 5. pediterovo zadrajno pravo (pravo retencije) ili pravo zadranja robe koja mu je povjerena radi otpreme (OUP meunarodnih otpremnika Hrvatske). Pod pravom zadranja (retencije) razumijeva se pravo vjerovnika da zadri stvari svojeg dunika do kojih je doao zakonskim putem radi naplate svojih potraivanja. Meutim ZOO to pediterovo pravo nije mu posebno priznato. No pediter se moe koristiti pravom zadranja (retencije) odreenim u odredbama l. 286-289 ZOO. pediter kao vjerovnik dospjelog potraivanja, koji posjeduje nalogodavateljevu stvar ima pravo zadrati tu stvar iz nekog ugovora o pediciji sve dok mu ne bude isplaeno potraivanje.

pediter nema pravo zadranja: kada njegov nalogodavatelj (kao dunik) zahtijeva da mu se stvar vrati koje je izala iz njegovoga posjeda protiv njegove volje kada nalogodavatelj zahtijeva da mu se vrati stvar koja je predana pediteru na uvanje pediter je obvezan vratiti stvar nalogodavatelju i prije ispunjenja obveze (tj. prije plaanja dospjelog potraivanja) ako mu on dade odgovarajue osiguranje njegova potraivanja (npr. bankovne garancije) pediter koji dri nalogodavateljevu stvar na osnovi zadrajnog prava ima pravo naplatiti svoja potraivanja iz vrijednosti dunikove stvari na isti nain kao zaloni vjerovnik, ali je duan prije nego to zapone s naplatom o svojoj namjeri pravodobno obavijestiti dunika. U pravnoj teoriji prevladava stajalite da pediter ima zadrajno pavo odnosno pravo zadranja (pravo retencije) robe. Ono se odnosi na sva pediterova potraivanja prema nalogodavatelju. Osnovna obiljeja pediterovog zadrajnog prava: 1. 1. ono djeluje samo izmeu peditera i nalogodavatelja 2. 2. nije bitno jesu li pediterova potraivanja koneksna 3. 3. pediterova potraivanja moraju biti dospjela 4. 4. nalogodavatelj mora biti vlasnik robe (u trenutku nastanka tog zadrajnog prava) 5. 5. nalogodavatelj mora svojom slobodnom voljom predati robu pediteru s odreenim ciljem koji mu je i priopio taj cilj mora biti u vez s otpremom, dopremom ili provozom robe, odnosno pedicijom, a nikako u vezi sa slinim poslovima koje pediteri mogu obavljati ( npr. prijevoz ili uskladitenje stvari) 6. 6. pediter ima pravo retencije dok efektivno ili simbolino posjeduje robu, imizgubi takov posjedovanje, izgubio je i pravo retencije 7. 7. pediter moe podmiriti svoja potraivanja i prodajom zadrane robe, ali uz uvjet da ima izvreni sudski nalog za naplatu svojih potraivanja od nalogodavatelja 8. 8. pediter je duan prihvatiti i druge naine osiguranja svojih potraivanja ako mu oni sigurno tite njegova prava U sluaju carinske robe? pediter ima pravo zadrati nalogodavateljevu neocarinjenu robu i na taj nain prisiliti ga da plati potraivanja. Postupak kao i kod zaloga. Kod zaloga pediter ne moe izravno zaloiti (prodati) carinsku robu, ve je mora ustupiti nadlenoj carinarnici radi prodaje. (najprije se podmiruju trokovi carina i carinske pristojbe, a ostatak stavlja na raspolaganje pediteru, ako neto ostane ostatak vrijednosti prodane carinske robe ide nalogodavatelju).

Odgovornosti peditera iz ugovora o pediciji:

1.

2.

za vlastite postupke openito: svaka osoba odgovara za svoje radnje i postupke. Krivnja se peditera dakle pretpostavlja. 2. za druge osobe openito: za izbor ali ne i za njihov rad.
1.

Incoterms 2000 u teoriji i praksi

to su to Incoterms termini? To su Meunarodna pravila za tumaenje trgovinskih termina, odnosno Pravila tumaenja trgovinskih termina Meunarodne trgovinske komore. - skup termina (klauzula, pravila, pojmova) koja se preporuuju za reguliranje samo odreenih odnosa izmeu prodavatelja i kupca. Postaju obvezatni ako ih strane iz kupoprodajnog ugovora prihvate, odnosno eksplicitno ugovore. Tko ih je donio, kada i zato? da bi se institucionirala ve postojea praksa u meunarodnoj robnoj razmjeni Meunarodna trgovinska komora ih je izdala jo 1936. godine, izmjene i dopune izvrila je: 1953. (9 osnovnih termina), 67., 80., 90. (13 termina, u 4 skupine), i 2000. godine (zbog prilagodbe promjenama u poslovnoj praksi). Porast trgovine, razvoj transportne tehnologije Temeljna je misija Incotermsa da svojim pravilima omogui prodavateljima (tj. izvoznicima) i kupcima (tj. uvoznicima) ureivanje pravnih i ekonomskih odnosa to se tiu prodane robe. Osnovna je svrha i cilj: osigurati prodavateljima i kupcima (izvoznicima i uvoznicima) u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora primjereno reguliranje pravnih i ekonomskih odnosa, kako bi tijekom nastanka svojih obveza, prava i odgovornosti potpuno iskljuili nesporazume, pogreno tumaenje odredaba kupoprodajnih ugovora, a time i tetne posljedice. Odnose kojih pravnih subjekata odreuju pravila Incotermsa? Incoterms-termini: pravna pravila direktno ureuju samo odreene odnose izmeu prodavatelja i kupca koji proizlaze iz ugovora o meunarodnoj kupoprodaji robe, te stvaraju pravni okvir za sklapanje ugovora i ureenje odnosa drugih aktivnih sudionika u sustavu meunarodne razmjene.

Direktno se ne primjenjuju na odnose drugih stanaka koje su aktivno ukljuene u meunarodnu razmjenu ( direktno se ne primjenjuju na odnose stranaka iz ugovora o prijevozu stvari, ugovora o pediciji, ugovore o transportnom osiguranju) Meutim oni daju pravni okvir za ugovaranje obveza i prava drugih aktivnih sudionika, za sklapanje odreenih ugovora i ureivanje poslovnih odnosa aktivnih sudionika (osim izvoznika i uvoznika) u sustavu meunarodne razmjene, kao to su: 1. 1. odnosi izvoznika, uvoznika i peditera 2. 2. odnosi peditera i prijevoznika 3. 3. odnosi peditera i skladitara 4. 4. odnosi peditera i davatelja usluga na terminalima, na robno-transportnim centrima, na robno-trgovinskim centrima, na robno-distribucijskim centrima, odnosi peditera i osiguravatelja.. U koju se skupinu pravnih izvora moe ubrojiti Incoterms? u skupinu autonomnih pravnih izvora (ne potjeu od zakonodavca)

Incoterms-termini 2000. godina:

Prva skupina obuhvaa E-termin: Prema tom terminu prodavatelj stavlja robu kupcu na raspolaganje u svojem prodajnom prostoru EXW-franko tvornica (imenovano mjesto) Druga skupina obuhvaa F-termine: prema tim terminima prodavatelj je duan isporuiti robu do prijevoznika kojega je odredio kupac, pri emu osnovni prijevoz nije plaen. FCA franko prijevoznik (naznaeno mjesto) FAS ranko uz bok broda (.naznaena ukrcajna luka) FOB franko brod (naznaena ukrcajna luka) Trea skupina obuhvaa C-termine: prema tim terminima prodavatelj je duan organizirati i ugovoriti prijevoz robe, ali bez preuzimanja rizika gubitka ili tete na robi ili dodatnih trokova nastalih zbog odgaanja nakon isporuke, odnosno otpreme, ukrcaja, utovara, pri emu je osnovni prijevoz plaen. CFR troak i vozarina ( ugovorena luka odredita) CIF troak, osiguranje i vozarina (ugovorena luka odredita) CPT vozarina plaena do (naznaeno mjesto odredita) CIP vozarina i osiguranje plaeni do (naznaeno mjesto odredita)

etvrta skupina obuhvaa D-termine: prema tim terminima prodavatelj snosi sve trokove (i premiju osiguranja) i rizike do drave primatelja robe, odnosno imenovanoga mjesta, imenovane luke odredita ili imenovanog mjesta odredita. DAF isporueno granica (naznaeno mjesto) DES isporueno franko brod (ugovorena luka odredita) DEQ isporueno franko obala (naznaeno mjesto odredita) DDU isporueno neocarinjeno (naznaeno mjesto odredita DDP isporueno ocarinjeno (naznaeno mjesto odredita)

EXW: EX WORKS (Franko tvornica) prodavatelj izvrava svoju obvezu:kada je stavio robu kupcu na raspolaganje u svojem prodajnom prostoru, ili drugom imenovanom mjestu, ali bez obveze utovara i obavljanja izvoznog carinjenja. FCA: FREE CARRIER (Franko prijevoznik) obveza prodavatelja je ispunjena: kada isporui robu do prijevoznika kojega je odredio kupac izvozno ocarinjenu, na mjestu koje je odredio kupac ako se isporuka obavlja u prostorijama prodavatelja (prodavatelj odgovoran za utovar) na nekom drugom mjestu prodavatelj nije odgovoran za istovar FAS: FREE ALONGSIDE SHIP ( franko uz bok broda) obveza prodavatelja je ispunjena: kada robu postavi uz bok broda u imenovanoj luci ukrcaja (otpreme) obveza prodavatelja da ocarini robu za izvoz (NOVO) FOB: FREE OD BORD ( Franko brod) prodavatelj ispunjava obvezu isporuke: kada isporui robu preko ograde broda u imenovanoj luci ukrcaja prodavatelj obavlja izvozno carinjenje robe Prema C terminima, karakteristike: prodavatelj je duan ugovoriti prijevoz robe pod uobiajenim uvjetima i na svoj troak ( nakon C termina napisati mjesto odredita do kojeg prodavatelj mora platiti manipulacijske i transportne trokove to je ugovor o otpremi, upotreba dokumentarnog akreditiva kao instrumenata plaanja rizik gubitka ili oteenja, kao i dodatne trokove snosi do zavretka odgovarajue isporuke robe (prijevozniku) vano: C termini sadre dvije kritine toke o o jednu koja ukazuje na toku do koje je prodavatelj duan organizirati i snositi trokove ugovora o prijevozu stvari o o drugu za podjelu rizika izmeu prodavatelja i kupca jasno su odreeni koje trokove plaa prodavatelj (svi trokovi vezani za robu do trenutka njezine isporuke) transporti dokument mora biti ist CIP i CIF sadre i klauzulu osiguranje no ograniavaju obvezu prodavatelja u vezi s osiguranjem samo na minimalno pokrie CFR: COST AND FREIGHT ( trokovi i vozarina) prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke: kada roba prijee ogradu broda u luci ukrcaja /otpreme ali on snosi trokove i vozarinu potrebnu da robu dopremi u imenovanu luku, te da obavi izvozno carinjenje robe

CIF: COST, INSURANCE AND FREIGHT ( trokovi, osiguranje i vozarina) prodavatelj ispunjava svoju obvezu: kada roba prijee ogradu broda u luci ukrcaja/otpreme, obavljaju izvozno carinjene broda, svi trokovi vezani do zavretka otpreme robe, te ugovaraju pomorsko osiguranje i plaaju premiju osigurana CPT: CARRIAGE PAID TO (vozarina plaena do) prodavatelj isporuuje robu prijevozniku kojeg je on imenova i plaa trokove prijevoza robe do imenovanog odredita ( moe birati mjesto na imenovanom odreditu koje mu najvie odgovara) CIP: CARRIAGE AND INSURANCE PEID TO (vozarina i osiguranje plaeni do) prodavatelj obavlja izvozno carinjenje robe isporuuje robu prijevoznicima koje su oni imenovali, plaa trokove ukrcaja na vozila, vozarinu do dogovorene toke u imenovanom mjestu odredita i sklapaju ugovore o osiguranje te plaaju premije osiguranja (minimalna pokria) snose rizike i gubitke do trenutka isporuke robe DAF: DELIVERED AT FRONTIER (isporueno granica) Prema tim terminima prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke: kada robu stavi na raspolaganje kupcu na prijevoznom sredstvu, neistovarenu, izvozno ocarinjenu ali neocarinjenu za uvoz na imenovanoj toki i na mjestu na granici, ali prije carinske crte susjedne drave. DES: DELIVERED EH SHIP (isporuenog franko brod) prodavatelji ispunjavaju svoje obveze isporuke robe kada robu stave na raspolaganje na brod, uvozno neocarinjenu, u imenovanoj odredinoj luci a snose sve trokove i rizike za dopremu robe do imenovane luke iskrcaja, ali bez trokova iskrcaja u toj luci DEQ: DELIVERED EH QUAY (isporueno franko obala) prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada robu stave na raspolaganje kupcima, uvozno neocarinjenu, na obalu u imenovanoj luci odredita (iskrcajnoj) trokove i rizike snose one koji nastaju dopremom robe do luke iskrcaja i iskrcajem robe na obalu. DDU: DELIVERED DUTY UNPAID (isporueno neocarinjeno) prodavatelj isporuuje robu kupcima uvozno neocarinjenu i neistovarenu s prijevoznog sredstva na imenovanom mjestu odredita snose sve trokove i rizike koji nastaju dopremom robe do imenovanog odredita DDP: DELIVERED DUTY PAID (isporueno ocarinjeno) prodavatelj isporuuje robu kupcima uvozno ocarinjenu, neistovarenu s prijevoznog sredstva na imenovanom mjestu odredita snosi trokove i rizike u vezi s dopremom do imenovanog mjesta, ukljuujui gdje je primjenjivao, pristojbe za uvoz robe u dravu odredita.

Revidirane Amerike vanjskotrgovinske definicije Revidirane Amerike

Osim Incotermsa u svjetskoj se trgovini vanjskotrgovinske definicije iz 1941. godine

primjenjuju

1985. godine Trgovinska komora SAD proglasila je R.A.F.T.D3[3]. zastarjelima i preporuila njihovu suspenziju. meutim njihova upotreba je dobrovoljna, prodavatelji i kupci ih mogu i dalje upotrebljavati u ureivanju svojih odnosa, to i u praksi ine ameriki izvoznici i uvoznici to zapravo znai poznavanje Incoterms-termina i Amerikih vanjskotrgovinskih definicija? To znai da menaderi i strunjaci koji ih primjenjuju trebaju znati za svaki termin, odnosno definiciju, sve pravne i ekonomske uinke i posljedice i to ne samo za prodavatelje i kupce nego i za druge aktivne sudionike vanjskotrgovinsko i prometnog sustava ( prijevoznike, peditere, morske luke, kolodvore) jer svaki termin i definicija ima svoje specifinosti koje treba ne samo teorijski poznavati nego i u praksi primjereno primjenjivati.

Prodavatelji i kupci tj.(izvoznici i uvoznici) kao i svi sudionici vanjskotrgovinskog i prometnog sustava moraju znati ope i osnovno pravilo: da robu treba prodavati i kupovati to dalje od mjesta vlastite tvrtke odnosno to dalje od proizvoaa i kupaca RH, da li izravni ili neizravno godinje izgubi od 10 milijuna USD samo zbog ugovaranja neadekvatnih paritetnih klauzula tj. Incoterms termina.

BITNO! Pri izvozu robe prodavatelji (izvoznici) bi uvijek trebali preferirati ove Incoterms termine: CIF, CFR, CPT, CIP, DES, DEQ, DUU Pri uvozu robe kupci (uvoznici) bi uvijek trebali preferirati ove Incoterms termine: EXW, FOB, FAS, FCA primjer: Prodavatelj (izvoz) iz RH ugovori prodaju robe prema Incoterms terminu CIF- luka Kobe:

3[3]

eng. Revised American Foreigen Trade Definition revidirane amerike vanjskotrgovinske definicije.

 tada je on duan organizirati prijevoz robe do luke Kobe te platiti trokove prijevoza i premiju osiguranja do luke iskrcaja, ali snosi rizik samo do trenutka predaje robe na prijevoz (tj. do trenutka kada roba prijee ogradu broda u luci ukrcaja) u tom sluaju prodavatelj moe angairati nacionalne prijevoznike i nacionalnog osiguravatelja, ugovoriti s njim prijevoz i osiguranje, a od kupca naplatiti u vrstoj valuti cijenu robe uveanu za trokove prijevoza i trokove osiguranja Kupac (uvoz) iz RH ugovori kupnju robe prema Incoterms terminu FOB luka Kobe tada je duan organizirati prijevoz robe od luke Kobe do odredinog mjesta (npr. luka Rijeka), te platiti trokove prijevoza i premiju osiguranja od luke ukrcaja do luke iskrcaja, ali snosi i rizike od trenutka kada roba prijee ogradu broda u luci Kobe u ovom sluaju kupac moe angairati nacionalne prijevoznike i nacionalnog osiguravatelja.

LOGISTIKA
Logistiki sustav: ostvarivanje njegovih zadaa zavisi prije svega od razvijenosti instrumentarija planiranja a posebice uporabi suvremene raunalne tehnike i tehnologije. Korijen rijei grki: logos - znanost o principima i oblicima pravilnog miljenja i prosuivanja logistikog vjetine, iskustva i znanja u ouvanju, procjeni, prosudbi svih relevantnih elemenata u prostoru i vremenu potrebnih u optimalnom rjeavanju stratekih i taktikih zadataka u svim podrujima ljudske aktivnosti. 1. 1. to je logistika kao znanost i kao aktivnost? LOGISTIKA KAO ZNANOST je skup interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja koja izuavaju i primjenjuju zakonitosti brojnih i sloenih aktivnosti (tj. funkcija, procesa, mjera, poslova, pravila, operacija, radnji) koje funkcionalno i djelotvorno povezuju sve djelomine procese svladavanja prostornih i vremenskih transformacija materijala, dobara, stvar, tvari, poluproizvoda, ivih ivotinja., u sigurne, brze i racionalne jedinstvene logistike procese, tokove i protoke materijala(), kapitala, znanja, informacija () od toke isporuke do toke primitka, ali s ciljem da se uz minimalne uloene resurse i potencijale (proizvodne, ljudske, financijske) maksimalno zadovolje zahtjevi trita temeljem nuenja tritu efikasnije i efektivnije, primjerenije i optimalnije solucije rjeavanja trinih zahtijeva u obliku konkretnih i primjerenih logistikih usluga unutar konkretnih i postojeih logistikih sustava. LOGISTIKA KAO AKTIVNOST oznaava skup planiranih, koordiniranih, reguliranih i kontroliranih nematerijalnih aktivnosti kojima se funkcionalno i djelotvorno povezuju svi djelomini procesi svladavanja prostornih i vremenskih transformacija materijal, dobara, stvari, tvari (polu)proizvoda, repromaterijal, ivih ivotinja, kapitala, znanja, ljudi, informacija () u sigurne brze i racionalne (tj. optimalne) jedinstvene logistike procese, tokove i protoke materijala (), kapitala, znanja, informacija () od poiljatelja (tj. toke isporuke.) do primatelja (tj. toke primitka.) s ciljem da se uz minimalne uloene resurse i potencijale maksimalno zadovolje zahtjevi trita temeljem nuenja tritu optimalne solucije rjeavanja trinih zahtjeva u obliku konkretnih i primjerenih logistikih aktivnosti: proizvodnja, prerada, obrada, dorada, odravanje, pakiranje, signiranje, slaganje, sortiranje, vaganje, mjerenje, ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, tramakanja, skladitenje, punjenje i pranjenje kontejnerapediciju, agenciju, osiguranje, pravnoekonosmkoreguliranje odnosa izmeu brojnih sudionika u logistikim procesima. toka isporuke: sirovinske baze, polu(proizvoaa), skladita, terminala, prodavatelja izvoznika..

toka primitka: polu(proizvoa), skladitara, terminala, kupaca, uvoznika, korisnika, potroaa 2. 2. to je distribucija a to distribucijski kanali? Temeljno znaenje distribucije: da se bez nje ak i superiorni proizvodi i usluge ne mogu na tritu razmijeniti u znaajnijem obujmu. Distribucijski kanali institucije koje sudjeluju na put kojim prolaze proizvodi i usluge od mjesta proizvodnje (proizvoaa) do mjesta prodaje i/ili potronje (potroaa). Posrednik, nain na koji se proizvodi isporuuju potencijalnim i stvarnim korisnicima i potroaima. Funkcije kanala distribucije: poslovi i aktivnosti kao to su: pregovori, narudbe, plaanja, sortiranja, transportiranje, skladitenje, oznaavanje, financiranje, promidba Distribucija u najirem smislu rijei: obuhvaa sveukupne tokove materijala () i sve pripadajue tokove informacija o ulazu, prolazu i izlazu iz jedinstvenog sustava. 3. 3. Fizika distribucija i logistika distribucija? Fizika distribucija (vanjska logistika) odnosi na fizike tokove sirovina, materijal i proizvoda (esto se poistovjeuje s pojmom logistike openito). Logistika distribucija vaan dio univerzalne logistike, tj. samo jedna vrsta logistike. 4. 4. to je to menadment logistika? Menadment logistika: cjeloviti sustav koji obuhvaa sve imbenike upravljanja materijalima (unutarnja logistika) i sve imbenike fizike distribucije (vanjska logistika). Upravljanje materijalima: 1. 1. dobavljai (sirovine, materijali, poluproizvodi) 2. 2. proizvodnja utemeljena na poluproizvodima te zalihe poluproizvoda i dijelova 3. 3. proizvodnja i rad u tijeku Fizika distribucija: 1. gotovi proizvod 2. distributeri, skladitari i poslovnice 3. korisnik (trite, proizvoa, maloprodaja) Logistiki operatori kao proizvoai logistikih usluga koordiniraju, organiziraju i/ili izvravaju sve aktivnosti u logistikim procesima, odnosno logistikim aktivnostima.

5. 5. Razlikovati pojmove mega, globalna, makro, mikro, meta, inter, intralogistika! Logistiki sustav razine (mega, globalna) po sektorima (primarna, sekundarna) a sve skupa u ravnotei sa logistikom odrivog razvoja. 1. 1. Mega logistika U uem smislu odnosi se na svjetske logistike fenomene, na logistike fenomene odreenog kontinenta, na fenomene velike ekonomske integracije i na logistike fenomene neke velike i razvijen drave U irem smislu ini svjetski, odnosno planetarni logistiki fenomen koji nastaju, razvijaju se, mijenjaju, usavravaju, transformiraju na prostorima odreenog planeta (pri. logistiki fenomen planeta Zemlje). Izjednaava se s globalnom logistikom (koji ine sve globalni logistiki fenomeni na planeti Zemlja(). U najirem smislu ine logistiki fenomeni koji nastaju ili e nastati, koji postoje ili e postati izmeu planeta sunevog sustava (pri. izmeu Zemlje i Mjeseca). Megalogistika je strateki konzistentan i koordiniran skup primjerenih logistikih aktivnosti i najvei skup logistikih znanja, zakonitosti, zakona, teorija () koji se odnose na logistike fenomene velikih planetarnih i meuplanetarnih prostornih i vremenskih dimenzija.
2. 2. Globalna

logistika

Zadaa globalne logistike: omoguiti tvrtkama kombiniranje domaih i meunarodnih logistikih aktivnosti na nain koji e omoguiti efikasno i efektivno odvijanje logistikih usluga unutar globalnog logistikog sustava. Koncept globalne logistike: proces fokusiranja logistikih umijea, resursa i potencijal na mogunosti koje nudi globalno trite, temeljem kombiniranja nacionalnih i meunarodnih logistikih aktivnosti, normizacije (ISO) i poslovanja iz baza u konkretnim zemljama putem zadovoljenja potreba i zahtijeva svakog konkretnog ili pojedinanog trita uz potivanje naela efikasnosti i efektivnosti ali bez obveze da svaka globalna logistika tvrtka bude nazona sa svakom tritu svijeta. Globalna logistika je sloeni, dinamiki i stohastiki sustav logistikih fenomena, oznaavajui skup koordiniranih, integriranih i kontroliranih globalnih logistikih aktivnosti i logistikih znanosti, koje osiguravaju istodobno i sinergijsko ostvarivanju strateki ciljeva i zadataka (u okviru pojedinih logistikih podsustava a i u okviru globalnog logistikog sustava, tj. planete Zemlje), uz kontinuirano razvijanje i odravanje globalnog strategijskog okvira, temeljem normizacije i adaptabilnosti, ispunjavajui temeljna naela efikasnosti i efektivnosti, ali s ciljem da kombiniranjem resursa i potencijal razliitih logistikih podsustava, maksimalno zadovolje zahtjevima svakog pojedinog i ukupnog globalnog trita.

3. 3. Makro-mikro-meta

logistika

Makrologistiki sustav ine dva ili vie mikrologistikih sustava, a u pravilu se odnose na logistike fenomene nacionalnog gospodarstva (prim. logistike fenomen robnog prometa RH. Makrologistika je usmjerena na prilagoavanje robnih i inih tokova, strukturi i znaajkama krajnjih korisnika roba i usluga unutar narodnog gospodarstva te obuhvaa logistike fenomene funkcionalnih granskih logistika (npr. proizvodne logistike, trgovinske, prometne) te se bavi i promatranjem utjecaja gospodarske, prometne, transportne, urbanistike politike drave na efikasnost i efektivnost logistikih tvrtki, odnosno efikasnost funkcioniranja makrologistikog sustava. Mikrologistika moe se promatrati i kao jedna od poslovnih (pod)funkcija unutar tvrtki, a odnosi se na logistike fenomene kojim se eli ostvariti ciljevi tvrtki glede efikasnog i efektivnog izvravanja logistikih aktivnosti (i to poevi o nabavke inputa, priprave i izvoenje procesa proizvodnje pa sve do opskrbljivanja autputa brojnim logistikim uslugama do trenutka njihova izdavanja finalnom potroau). Pri. logistika proizvodnje, logistika nabave, logistika distribucije, markentika logistika.ili s aspekta djelatnosti tvrtki: logistika trgovine, industrijska logistika, usluna logistika Metalogistika sredinje mjesto izmeu makro i mikro logistike. Oznaava interorganizacijske sustave koji nadilaze pravne i organizacijske granice pojedinih sudionika (tj. organizacija, institucija..) Metatalogistika znai iznad, kritiki, moe se definirati kao znanost i kao aktivnost koja stavlja naglasak na partnerstvo izmeu tvrtki i podjelu odgovornosti, ime se pred logistike menadere postavljaju zahtjevi za preispitivanjem postojeeg naina organiziranja logistikih aktivnosti, a naglaska stavlja na razvijanje dugoronih odnosa s kupcima, dobavljaima.i dr. logistikim tvrtkama koje imaju ili mogu imati znaajniji upliv na poveanje efikasnosti i efektivnosti poslovanja tvrtke. i intra logistika

4. 4. Inter

interkompanijski odnosi unutar logistikog sustava, tj. podsustava interlogistika aktivnost zahtjevna, jer je vrlo teko pronai optimalnu strategiju za sve sudionike u interlogistikim mreama, te se poloaj sudionika u kratkom roku moe promijenit kao posljedica pokuaja tvrtki da u kratkome roku odgovore na nove zahtjeve korisnika i potroaa. Cilj unutar jedne interlogistike mree zajedniki konkurentski nastup glede osiguranja superiornog proizvoda, po najniim logistikim trokovima, uz brojne i superiorne popratne logistike usluge koje se isporuuju konanim potroaima. Interlogistika - kao znanost i kao aktivnost afirmira se posebice poradi sve prisutnijih procesa internacionalizacije poslovanja, intenziviranja konkurencije, razvoja transportne infrastrukture i suprastruktue, razvoja telekomunikacijskih veza, razvoja stratekih saveza, a sukladno tome i sveukupne globalizacije.

Intralogistika - kao znanost i kao aktivnost temelji se na razvijanju logistikih procesa i logistikih fenomena znakovitih za efikasno i efektivno izvrenje iner i intra zadaa pojedinih poslovnih funkcija. Podruje intralogistike strogo je omeeno, logistiki fenomeni kojima se bavi mogu se svrstati u kategoriju fenomena koji se oslanjaju na vlastite interne resurse, potencijal i sposobnosti. Usredotoena je na tokove materijala, energije, novca, informacija i ljudi unutar tvrtke temeljem integracije i podoptimalizacije unutarnjih logistikih podsustava te drugih podsustava tj. poslovnih funkcija tvrtke pridonosi optimalizaciji poslovanja tvrtke. Intralogistika je kao koncepcija u svojoj biti orijentirana na dinamiku i ciljeve tvrtke kao cjeline, te sustavnom pristupu pridonosi ostvarenju sinergijskih djelova razliitih poslovnih funkcija uz istodobno smanjenje ukupnih trokova i efikasno upravljanje konfliktima i intra organizacijskim promjenama.
5. 5. Servisna

logistika

Servisna logistika, kao znanost i kao aktivnost, moe se definirati kao sustav logistikih fenomena koji imaju temeljno znaenje glede dizajniranja servisnih aktivnosti, na naelima efikasnosti i efektivnosti, oznaavajui skup koordiniranih, integriranih i kontroliranih logistikih aktivnosti, koje osiguravaju pruanje obeane kvalitete krajnjim korisnicima (jamstva, otklanjanje kvarova) integriranjem potroaevog probitka i oskudnih resursa s ciljem maksimalizacije dobiti i potroaevog probitka u dugoronom razdoblju.
6. 6. Informacijska

logistika

Informacijska logistika, se moe definirati kao sustav logistikih fenomena oznaavajui skup koordiniranih, integriranih i kontroliranih logistikih aktivnosti i logistikih znanosti, koje osiguravaju sustavno i efikasno prikupljanje brojnih primarnih i sekundarnih podataka i informacija, pospjeuju njihovu obradu, uporabu i razmjenu s drugim aktivnim sudionicima u logistikom lancu, potiui tvrtke da efikasno koriste potencijalne suvremene raunalne i telekomunikacijske tehnologije, tehnologije marketing informacijskog sustava, podravajui razvoj i efikasnu upotrebu sustava internog raunovodstva, odnosno sustava marketinga izvjeivanja, sustava istraivanja trita te temeljem usmjeravanja toka informacija u pravcu onih koji odluuju izgradnju sustava za podrku odluivanja logistikih menadera te drugih razina menadmenta.
7. 7. Menadment

logistika

Menadment logistika, se moe definirati kao sustav logistikih fenomena oznaavajui skup koordiniranih, integriranih i kontroliranih logistikih aktivnosti i logistikih znanosti, koje osiguravaju razvoj efikasnog sustava menadmenta tvrtke, temeljem koordinacije i kontrole zemljopisno disperziranih menadment aktivnosti, poveavajui efikasnost odluka menadmenta na svim razinama, istodobno osiguravajui potrebitu fleksibilnost glede prilagoavanja trinim uvjetima i promjenama u globalnom okruenju.

6. 6. to je bit primarne logistike, sekundarne logistike, kvartalne i kvintalne logistike? Primarna logistika, kao znanost i kao aktivnost oznaava koordinirani, konzistentni i kontrolirani skup logistikih aktivnosti i logistikih znanosti ija je zadaa pospjeivanje efikasnosti onih aktivnosti iji se predmet rada nalazi na zemlji ili pod zemljom, tj. odnos e na ekstraktivne grane proizvodnje (u funkciji svih sudionika koji su ukljueni u procesu proizvodnje primarnih proizvoda): poljoprivredu, umarstvo, ribarstvo, rudarstvo i vaenje

Sekundarna logistika, kao znanost i kao aktivnost, oznaava koordinirani, konzistentni i kontrolirani skup logistikih aktivnosti i logistikih znanosti ija je zadaa pospjeivanje efikasnosti aktivnosti preraivae djelatnost (preraivake industrije, opskrbe elektrinom energijom, plinom i vodom, graditeljstva), fokusirajui se na logistike fenomene lokacije pojedinih grana preraivake industrije, sirovina, radne snage, transporta, veliinu proizvodnih kapaciteta, opskrbu vodom i energijom.. Tercijarna logistika, kao znanost i kao aktivnost oznaava, koordinirani, konzistentni i kontrolirani skup logistikih aktivnosti i logistikih znanosti ija je zadaa pospjeivanje efikasnosti djelatnosti tercijarnog sektora, donosno onih djelatnosti koje se bave pruanjem tzv. klasinih i tradicionalnih gospodarskih usluga (trgovina na veliko i malo, hoteli i restorani, prijevoz, pedicija, skladitenje i veze) a koje se izravno vezane uz privreivanje, odnosno omoguavaju i olakavaju podjelu rada. Kvartalna logistika, kao znanost i kao aktivnost oznaava, koordinirani, konzistentni i kontrolirani skup logistikih aktivnosti i logistikih znanosti ija je zadaa poveanje efikasnosti djelatnost koje proizvode znanje ili razvijaju kvalitetu ljudskih imbenika (obrazovanje, zdravstvena zatita i socijalna skrb, te ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti). Zadaa: kreiranje to efikasnijih i efektivnijih logistikih usluga (koje proizvodi u tom sektoru) s ciljem da se to uinkovitije promijeni, oplemeni i unaprijedi: duhovno, kulturno, zdravstveno, intelektualno, sigurnosnoprimatelje usluga. Kvintarna logistika, kao znanost i kao aktivnost oznaava, koordinirani, konzistentni i kontrolirani skup logistikih aktivnosti i logistikih znanosti ija je zadaa pospjeivanje efikasnosti aktivnosti poslovnih usluga te poslova dravne uprave. (stvaranje neopipljivih roba) najznaajnije informacije. Brojne djelatnosti ovog sektora predstavljaju sastavni dio logistike infrastrukture, kao to su banke, osiguravajue tvrtke, i druge financijske tvrtke, promidbene agencije, agencije koje se bave istraivanjem trita, raunovodstvene tvrtke, tenta a car tvrtke ---

Nema na fotokopijama: 7. 7. to su transportni a to logistiki lanci? temeljni tokovi u logistikom lancu (proizvodi, informacija i novac) 8. 8. to su transportne a to logistike mree?