Nastanak obavjetajne djelatnosti

Tema ovog seminarskog rada je Centralna Obavjetajna Agencija (Central intelligence agency CIA). Meutim prije nego to ponem sa izlaganjem potrebno je rei neto o nastanku i razvoju obavjetajno sigurnosnog sistema u SAD. Sama pijunska aktivnost se spominje u 1776.g. kada su na prostoru Amerike poeli sukobi izmeu engleskih doseljenika i otcjepljenih amerikih kolonista. U tom periodu Artur Li je osnovao odbor za ratnu prepisku i izgradio prvu ameriku ifru. Ovo otkrie je veoma vano za razvoj kriptografije. Kao zaetnik organizovanog oblika obavjetajnog rada u SAD navodi se Nacionalna detektivska agencija koju je 1850.g. registrovao Alan Pikerton u ikagu. U rad njegove agencije bili su ukljueni struni kadrovi, koji su bili osposobljeni da obavljaju strune istrage kao i zatite vrijednosnih poiljki. Veoma vani detalji u formiranju obavjetajne djelatnosti je i formiranje Biroa pomorske obavjetajne slube kao i vojnog informativnog odsjeka na kopnu. Organizacioni tvorac na uspostavljanju obavjetajne slube u SAD je bio generalmajor Vilijam Dej Donovan. On je predloio Amerikom predsjedniku Ruzveltu osnivanje amerike obavjetajne slube. U julu 1941.g. osnovana je obavjetajna sluba pod nazivom Ured za koordinaciju obavjetajnih djelatnosti. Medjutim ona se nije pokazala spremnom u drugom sv.ratu, tako da je 1942.g. uspostavljen Ured za strategijska istraivanja (OSS) kao i Zajedniki obavjetajni komitet. Nakon dr.sv.rata pristupilo se pripremama za osnivanje centralne obavjetajne slube.Na 1 incijativu predsjednika Trumana 1947.g. kongres je donio Zakon o nacionalnoj sigurnosti. Tim zakonom je uspostavljena Centralna obavjetajna agencija (CIA) kao i savjet za nacionalnu sigurnost sa ciljem da predsjedniku SAD daju savjete o sigurnosti u unutranjoj i vanjskoj politici.Potrebno je naglasiti da danas u SAD imamo 15 obavjetajnosigurnosnih agencija, meu kojima je i CIA. Moemo naglasiti pojmove koji su veoma bitni za Centralno obavjetajnu agenciju a to su Nacionalna sigurnost i obavjetajna djelatnost, ali bilo bi potrebno naglasiti ta je i sama sigurnost. Sigurnost je stanje u kojem ne dolazi do naruavanja normalnog stanja stvari usljed razliitih ugroenosti i opasnosti tj. sigurnost je stanje pune ravnotee izmeu ovjeka i prirode i njihove interakcije koja ne dovodi do derogiranja prirode i kvaliteta ljudske zajednice. Obavjetajna djelatnost jespecifina drutvena djelatnost usmjerena prema spoljanjim i unutranjim protivnicima iji su predmeti interesovanja prvenstveno naj suptilnije i naj stroije uvane tajne stranih drava i drugih drutvenih subjekata, a koja se preduzima sa ciljem zatite vitalnih interesa drave. Nacionalna sigurnost je podrazumjeva unutranju i vanjsku sigurnost drave odnosno sigurnost drave u odnosu na unutranje i vanjske oblike opasnosti i ugroenosti.
1

Sigurnost je stanje u kojem ne dolazi do naruavanja normalnog stanja stvari usljed razliitih ugroenosti i opasnosti tj. sigurnost je stanje pune ravnotee izmeu ovjeka i prirode i njihove interakcije koja ne dovodi do derogiranja prirode i kvaliteta ljudske zajednice.(Drzavna Bezbjednost;Dr.Mirsad Abazovic 2002.g.)

Centralna obavjetajna agencija

Centralna obavjetajna agencija (CIA) formirana je u skladu sa Zakonom o nacionalnoj sigurnosti.Prema hijerarhijskom nivou imamo ured direktora koji je i ujedno i rukovodilac itave obavjetajne zajednice sa odborima, pod odborima i komitetima.Poto su sukobi rasli tako je i CIA dobijala sve vei znaaj,pa je zbog toga kongres novim dodatkom aktu o nacionalnoj sigurnosti centralno obavjetajnoj agenciji dao u nadlenost da se bavi i obavjetajnim aktivnostima. Tako je prvim zakonom dobila ulogu da kao glavna i vrhunska vladina agencija bude odgovorna za koordinaciju obavjetajnih djelatnosti ostalih obavjetajnih slubi i da dobivenim podatcima obavjetava predsjednika i druge relevantne linosti o pitanjima i saznanjima znaajnim za nacionalnu sigurnost.

Nadlenosti CIA-e su:

1.) Da savjetu za nacionalnu sigurnost daje potrebne savjete o obavjetajnim aktivnostima vladinih ureda i agencija, a koji su u funkciji nacionalne sigurnosti. 2.) Da oblikuje i dostavlja savjetu za nacionalnu sigurnost kljune preporuke na osnovu kojih se vri koordinacija obavjetajnih aktivnosti izmeu drugih institucija a koje se odnose na nacionalnu sigurnost. 3.) Da kao analitika sluba obrauje, sistematizira i analizira podatke obavjetajnog karaktera, prikupljenih iz svih izvora a odnose se na nacionalnu sigurnost, te viestruko ocjenjuje i provjerava njihovu pouzdanost i upotrebljivost, nakon ega se vri sintetiziranje i kao takvi dostavljaju se vladinim organima i institucijama. 4.) CIA je dobila obavezu da prua adekvatnu pomo u cilju razvijanja postojeih ostalih obavjetajnih agencija, na nain da pored svoje osnovne funkcije uspostavlja pomone slube preko kojih obavlja dodatne obavjetajne djelatnosti od zajednikog interesa. 5.) Da izvrava i druge dunosti i funkcije koje se odnose na nacionalnu sigurnost, a koje odredi Savjet za nacionalnu sigurnost. CIA nema policijska ovlatenja niti se moe baviti onim pitanjima i problemima koja se odnose na unutranju sigurnost SAD. CIA zasigurno ima glavnu funkciju u obavetajnom sistemu SAD ali potrebno je navesti da je lan 5 omoguio da odreene aktivnosti moe poduzimati bez znanja predsjednika sto je naruilo njen ugled u amerikom drutvu.

Poslovi i zadaci CIAe

CIA u skladu sa zakonom iz 1976.g. i drugim propisima i direktivama izvrava sledee poslove i zadatke: U cilju pruanja podrke predsjedniku SAD, vijeu nacionalne sigurnosti i drugim subjektima koji uestvuju u kreiranju i sprovoenju politike nacionalne sigurnosti, koritenjem integralne metode, analizira i distribuira blagovremene, tane i pouzdane podatke, prikupljene iz svih izvora obavjetajnih elemenata o stranim dravama koji su objedinjeni u vidu analitikih proizvoda, a koji su relevantni za nacionalnu sigurnost SAD. Podaci su politikog, ekonomskog, naunog, vojnog, komunikacijskog, informacijskog i drugog karaktera. U skladu sa direktivama Savjeta za nacionalnu sigurnost kreira program prikupljanja obavjetajnih podataka i brine se o njegovom provoenju, koji se odnosi na politike, ekonomske, geografske, informacijske, naune i druge informacije o stranim dravama, koje su znaajnije sa stanovita oblikovanja globalne politike strategije i nacionalne sigurnosti. Preko uspostavljenih multi discipliniranih centara prikuplja obavjetajne podatke s posebnim teitem na super tehnoloka dostignua (telekomunikacijska, informatika, svemirska) te transfer i njihovo krijumarenje i koritenje u obavjetajne svrhe. Sprovodi efikasne operativne programe kontra obavjetajnog karaktera prema stranim obavjetajnim slubama van teritorije SAD, dok unutar teritorije moe sprovoditi pomenute aktivnosti u saradnji sa FBI ali samo pod uslovom ako je odobrenje dao generalni javni tuilac. U skladu sa uputstvima predsjednika SAD ili savjeta za nacionalnu sigurnost ne izlazei izvan Zakonom dozvoljenih okvira, planira i sprovodi specijalne aktivnosti koje ujedno predstavljaju naj delikatniju i naj odgovorniju funkciju ove obavjetajne organizacije. U skladu sa direktivama Vijea nacionalne sigurnosti, direktor centralno obavjetajne agencije preduzima neophodne mjere koje su od zajednikog interesa za obavjetajnu zajednicu, odnosno unapreenja efikasnosti u njenom obavjetajnom istraivanju. U tom cilju putem svojih unutranjih organizacijskih jedinica prati radio stanice, tv programe i tampu, pribavlja i prevodi publikacije, vri itanje fotografija, prikuplja obavjetajne podatke o stranim dravljanima, zatim nauni, kompjuterski, ekonomski i drugi oblici pijunae. Preduzima potrebne mjere na ugovaranju istraivanja sa privatnim kompanijama i institucijama radi izvoenja povjerljivih istraivanja, pruanja analitikih i razvojnih usluga, pruanje specijalizirane strune pomoi, zatim nabavka, odravanje i transport komunikacija i obrada podataka, regrutovanje i obuka kadrova, pruanje personalnih, finansijskih i medicinskih usluga, sklapanje strunih aranmana sa visokokolskim institucijama ali samo pod uslovom da je sve ovo poznato nadzornim organima takvih akademskih institucija. Pored toga CIA je zaduena za sigurnost informacija i osoblja i izvrava provjeru podataka za kandidate koji su
2

Veoma vaan zakon za funkcionisanje CIAe je zakon iz 1949.g. Zakon o Centralno Obavjetajnoj Agenciji koji je ojaao poziciju rukovodnih organa.

iskazali interes sa rad u tim slubama ali i izvrava mjere sigurnosnog karaktera i za lica koja su u radnom odnosu.

Unutranja organizacija CIAe

Unutranja organizacija Centralne obavjetajne agencije predstavlja veoma sloen, specifian i raznorodan sistem sa nizom pod sistema koji saglasno usvojenim i verificiranim planovima obavjetajnog istraivanja i razvojnim programskim ciljevima i funkcijama izvravaju poslove i zadatke koji su precizirani Zakonom o nacionalnoj sigurnosti, Zakonom o CIA , direktivama, te drugim propisima koji se odnose na ovu oblast. A sve ovo je zbog ouvanja i zatite vitalnih i nacionalnih sigurnosnih interesa SAD kako na unutranjem tako i na vanjsko politikom planu. Na celu Centralne obavjetajne agencije nalazi se direktor (DCI) sa irokim spektrom ovlatenja. On u svom uredu ima zamjenika sa brojnim prateim slubama, kao sto su: U red glavnog inspektora. Ured glavnog savjetnika. Ured za kongresne poslove. tab za odnose sa javnou. tab za obavjetajnu kontrolu naoruanja. tab za izvjetavanje o agenciji. Izvrni direktor. Daljnja unutar organizacijska struktura je podjeljena na 4 direkcije odnosno Direktorate za koje se moe kazati da predstavljaju naunostruni, operativni i visoko profesionalni dio obavjetajne agencije a to su: 1.) 2.) 3.) 4.) Direktorat za obavjetajne poslove Direktorat za operacije Direktorat za nauku i tehnologiju Direktorat za administraciju.

Organizaciona struktura CIA je sloena i moe se podjeliti na dva elementa: kabinet direktora i etri direkcije. Kabinet ini rukovodeci vrh CIAe a ine ge DCIA i njegovo zamjenici, koje imenuje predsjednik uz odobrenje Senata. Drugi dio strukture CIAe ine: Direkcija za obavjetajne poslove, Dorekcija za nauku i tehnologiju, Nacionalna sluba za tajne obavjetajne operacije i akcije, Direkcija za podrku misija. ( pijunaa u 21.veku Mladen Bajagi).

Direktorat za obavjestajne poslove:

Organizacionu strukturu direktorijata ine: Operativni centar : je zaduen za priliv podataka u CIAu iz razliitih centara i izvora, u cilju praenja i kretanja svih sigurnosno znaajnih pitanja. tab predsjednika za analitiku podrku: Osnovni zadatak je da za predsjednika SAD ili druga nadlena vladina tijela i agencije dostavlja dostavlja podatke i analitike materijale koji se odnose na sigurnosnu situaciju u pojedinim regionima svijeta Kriminalistiki i narkotiki centar (CNC): Ovaj centar ima veliki znaaj u borbi protiv organizovanog kriminala. U centru rade kadrovi iz FBI, Ministarstva odbrane, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva finansija, CIAe, Agencije za nacionalnu sigurnost. Sam sastav centra pokazuje na vanost prikupljanja, analiziranja i praenja prometa narkotika. Centar za borbu protiv razvoja nuklearnog naoruanja: U ovom centru imamo oko 200 zaposlenih kadrova meu kojima su obavjetajni analitiari i tajni operativci. Osim osoblja CIAe u njemu rade i kadrovi iz drugih obavjetajnih agencija. Osnovni zadatak centra je da prati i nadgleda svjetski razvoj i dodatnu proizvodnju tehnologije, dizajna, komponenti ili cjelokupnog sistema na podruju nuklearnog, hemijskog i biolokog naoruanja kao i naprednog konvencionalnog naoruanja, te razvija strateske razvojne planove koji sluze kao odgovor vlade SAD na probleme razvoja nuklearnog naoruanja i prua podrku u otklanjanju nedostataka u razvoju naoruanja. Vijee za obavjetajna zanimanja: U nadlenosti Vijea su poslovi i zadaci koji se odnose na pruanje potrebne naunostrune i operativnoprofesionalne pomoi analitiarima koji imaju naglaenu odgovornost u izradi cjelovitih i preciznih obavjetajnih materijala. lanovi ovog Vijea su ukljueni u planiranju i provodjenju neophodnih edukativnih mjera kojima se obavjetajni analitiari kontinuirano osposobljavaju za izvravanje sve sloenih zadataka. tab za prikupljanje zahtjeva i evaluaciju: Ovaj tab prati itav proces obavjetajnih zahtjeva koji dolaze od Direktorata za obavjetajne poslove pa sve do Direktorata za operacije Nacionalne sigurnosne agencije, te ostalih agencija sa zajednikim obavjetajnim planovima. Snage za djelovanje na Balkanu: Osnovni razlog za formiranje pomenutih snaga je deavanje na prostoru bive Jugoslavije.

 Ured za trans nacionalna pitanja: Ured je nastao fuzijom ranije uspostavljenog Ureda za trans nacionalnu sigurnost i tehnoloka pitanja i Ureda za naoruanje i tehnologiju i razvoj nuklearnog naoruanja. Ured se bavi raznolikim aspektima razvoja i tehnikih karakteristika najsavremenijeg naoruanja stranih drava, s posebnim akcentom na ona oruja i projektile koji mogu uzrokovati politikosigurnosne probleme za regionalnu sigurnost, a tim i na raspored snaga, SAD. Osim toga prati i analizira sva kretanja koja se odnose na oblast finansija, trgovine i energije zatim pranje novca, krijumarenje oruja i ljudi, granini problemi razliitog karaktera. Centar za okolinu/okruenje: U njemu rade visoko iskusni kadrovi koji analiziraju sva kljuna pitanja koja tretiraju politikosigurnosnu problematiku, a utiu na sigurnost i nacionalne interese SAD (problem sirenja raznih bolesti, problemi sigurnosti na podruju biveg SSSRa, ekoloka pitanja, prisustvo organizovanog kriminaliteta, tete nanesene unitavanjem kuvajtskih naftnih kompanija itd.)

Direktorat za operacije
Direktorat za operacije je najkompleksniji i najsloeniji dio Centralne obavjetajne agencije, s obzirom da je zaduen za obavljanje veoma delikatnih zadataka, kao npr. tajno prikupljanje obavjestajnih podataka kao i izvoenje tajnih operacija u inostranstvu. Kod direktorata za operacije potrebno je navesti: tab za obavjetajne poslove u inostranstvu: Radi se o stvaranju svih neophodnih operativnih, komunikacijskih, obavjetajnopouzdanih, materijalnotehnikih, informacijskih i ostalih sigurnosnih pretpostavki za uspjeno provoenje tajnih obavjetajnih istraivanja saglasno ranije utvrenim i verifikovanim ciljevima na tom podruju. tab za tajne akcije:U okviru ovog taba se donose naj delikatni planovi koji impliciraju izvoenje tajnih operacija u inostranstvu. Da bi se aktivnosti odvijale planiranom dinamikom potrebna su odgovarajua materijalna, tehnika, finansijska i ostala sredstva. Tu odgovornost ima tab za upravljanje operacijama i sredstvima. Odjeljenje za nacionalna sredstva: U nadlenosti odjeljenja je da markira strana lica koja borave na prostoru SAD, a koja se eksponiraju sa nacionalistikih pozicija. Cilj je da se takva lica registruju kao obavjetajni izvori koji ce raditi za CIAu po povratku u matinu dravu. Na drugoj strani postoji Brana za nacionalno prikupljanje (NSB) u ijoj je nadlenosti da prikuplja obavjetajne podatke od ljudi koji putuju vani ukljuujui i osobe koji se vraaju sa stranih interesantnih lokacija. Odjeljenje za meunarodne aktivnosti: To je sluba ije su aktivnosti usmjerene na madjunarodnom planu odnosno raznim regionima i oblastima koja su predmet obavjetajnog interesovanja, sto je u zavisnosti od postavljenih planskih ciljeva obavjetajne agencije.

 Odjeljenje za borbu protiv razvoja nuklearnog naoruanja, te antiteroristiki centar(CTC) kao i kontraobavjetajni centar: Svi zajedno imaju odgovornost za prikupljanje podataka koji impliciraju praenje i neutralisanje pokuaja izrade i proliferacije nuklearnog naoruanja.

Direktorat za nauku i tehnologiju

Potrebu za formiranjem ovoga direktorata nalazimo u injenici da se efikasno zatite svi izvori, podaci i informacije koje su rezultat obavjetajnog istraivanja. Pored zamjenika direktora i pomonika, funkcionisanje se obezbjeuje putem est ureda i to za: 1.) Razvoj i ininjering. 2.) Napredne projekte. 3.) Napredna analitika sredstva. 4.) Tehnika prikupljanja. 5.) Tehnike slube. 6.) Ostvarena sredstva zajednice. Potrebno je navesti da ovde spadaju i tabovi za planiranje i sistemske analize. U okviru Direktorata je osnovana Sluba za prikupljanje informacija u inostranstvu. Ured za razvoj i innjering: U djelokrugu rada ovog Ureda su poslovi i zadaci koji se zasnivaju na naunoistraivakoj djelatnosti iji se kadrovi interdisciplinarnim pristupom i multidisciplinarnim metodama vre razna istraivanja iz egzaktnih naunih disciplina ija dostignua koriste za prikupljanje obavjetajnih podataka. Osim toga zadaci Ureda su da u istraivanjima svoje aktivnosti fokusira na laserske komunikacije, digitalno fotografsko procesuiranje, podruje elektrooptike itd. Ured za posebne projekte: Operativna podrka naj savremenim lociranim senzornim sistemima na raznim podrujima kojima se prikupljaju veoma vazne informacije, zatim obavjetajni signali, kao i podatke koji se odnose na oblast nuklearne tehnologije i oruja. Ured za napredne projekte: Odgovoran je za praenje svih dostignua i inovativnih rjeenja u oblasti tehnologija koje se koriste za obavjetajno prikupljanje podataka. Od Ureda se oekuje da ponudi najefikasniji, najprecizniji, najoperativniji i zatieni tehnoloki model obavjetajnog istraivanja u budunosti. Ured za napredna analitika sredstva: Ured je u obavezi da razvija takav automatski sistem za obradu podataka i informacija, koji ce olakati analitiarima daleko efikasniju i operativniju izradu posebnih analitikih materijala za potrebe direktorijata ali i ire. Ured za tehnike slube (OTS):Ured je nadlean da osigura metode tajnog pisanja, opremu, budetiranje i hemijsko fotografisanje, skrivene kamere, kodiranje i dekodiranje sredstava, video i foto unapreenje. . 7

Ured otvorenog programa za pomo zajednici: Ured je nadlean za potrebnu koordinaciju izmeu elemenata obavjetajne agencije. U tom cilju se preduzimaju odgovarajue mjere na pravovremenom obezbjeivanju sredstava koji ce doprinijeti efikasnijem planiranju i izvoenju obavjetajnih operacija. Informativna sluba za praenje stranih radio mrea(FBIS): U njenoj nadlenosti je da kroz kontinuirano praenje razvojnih mogunosti i upotrebu najsavremenije tehnologije i ostalih raspoloivih sistema (visoko frekventni prijemnici, satelitski kanali, literatura, novinske agencije, strane baze podataka itd.) precizno i detaljno prati, provodi i izvjetava o svim informacijama koje su prezentirane na stranim sredstvima masovnih komunikacija( radio, tv, tampa).

Direktorat za administraciju
Direktorat se sastoji iz 12 elemenata i to: Ured za komunikacije Ured za opremu i sigurnosne slube Ured za finansije i logistiku Ured za informacionu tehnologiju Ured za medicinske slube Ured za upravljanje ljudskim izvorima Ured za sigurnost osoblja Ured za obuku i edukaciju Ured za program vijea za pregled izvora sredstava Ured za transformaciju poslovnog procesa Centar za sigurnosne evaluacije Centar za koordinaciju i podrku

Zakljuak

Centralna obavjetajna agencija(CIA) je tajna sluba koja je od velikog znaaja za SAD. Ona je zaduena za nacionalnu sigurnost cijele drave i njenog stanovnitva, to podrazumjeva i zatitu teritorijalnog integriteta i suvereniteta drave. CIA u obavljanju svojih zadataka koristi visoko softificirane metode i sredstva ali osnov njenog djelovanja jeste tajna odnosno tajno djelovanje.CIA raspolae velikim brojem strunih kadrova sorom svijeta, ali osnova u njenom djelovanju jeste tajna odnosno tajno djelovanje. CIA u obavljanju svih zadataka je direktno odgovorna predsjedniku SAD sto naglaava njen znaaj. CIA ne djeluje samo na meunarodnom ve i na unutranjem nivou tako da SAD ne titi samo od meunarodnih ve i od unutranjih neprijatelja. U ovoj agenciji vlada strogo hijerarhijski nivo nadreenosti, sa veoma skladnim i funkcionalnim nainom djelovanja Za CIAu moemo rei da je jedna od naj znaajnih institucija u SAD upravo iz razloga sto je zaduena za Nacionalnu sigurnost a kao to znamo bez Nacionalne sigurnosti nema ni ekonomskog razvoja i bilo kojeg drugog prosperiteta drave to naglaava znaaj ove institucije.

Literatura
1.) TEORIJE I SISTEMI SIGURNOSTI ( Prof.dr. Ramo Maslea) 2.) pijunaa u 21, vekusavremeni obavjetajni sistem (Mladen Bajagi) 9

3.) Internet

Sadraj
1.) Nastanak obavjetajne djelatnosti 2.) Centralna obavjetajna agencija 1 2

10

3.) Nadlenosti CIA-e 4.) Poslovi i zadaci CIAe 5.) Unutranja organizacija CIAe 6.) Direktorat za obavjetajne poslove 7.) Direktorat za operacije 8.) Direktorat za nauku i tehnologiju 9.) Direktorat za administraciju 10.) Zakljuak 11.) Literatura

2 3,4 4 5,6 6,7 7,8 8 9 10

11