Srednja kola ''Vitez''

Vitez

POLITIKE STRANKE
Maturski rad

Mentor: Sreten Taraba

Uenik: Antoni Magerl

Vitez, 2015

POLITIKE STRANKE

POLITIKE STRANKE
Sadraj:
UVOD........................................................................................................................................4
1

NASTANAK POLITIKIH STRANAKA.........................................................................5

POLITIKE STRANKE....................................................................................................7

2.1

Funkcije u politikim strankama.................................................................................9

2.2

Struktura politikih stranaka........................................................................................9

2.3

Vrste politikih stranaka............................................................................................10

2.3.1

Liberalne i radikalne stranke..............................................................................10

2.3.2

Konzervativne stranke........................................................................................10

2.3.3

Kransko-demokratske stranke.........................................................................11

2.3.4

Socijaldemokratske stranke................................................................................12

2.3.5

Stranke zelenih...................................................................................................12

2.3.6

Regionalistike stranke......................................................................................12

2.3.7

Desnoradikalne stranke......................................................................................13

2.3.8

Komunistike partije..........................................................................................13

2.4

Nain osnivanja politikih stranaka...........................................................................13

2.5

Nain financiranja politikih stranaka.......................................................................14

ORGANIZACIJA POLITIKIH STRANAKA...............................................................16

3.1

elnitvo stranke.......................................................................................................17

3.2

lanstvo.....................................................................................................................17

3.3

Stranaki sustavi........................................................................................................18

3.4

Programi stranaka......................................................................................................18

3.4.1

Strateki ciljevi...................................................................................................19

3.4.2

Taktiki ciljevi....................................................................................................19

ZAKLJUAK..........................................................................................................................20
Literatura:.................................................................................................................................21

POLITIKE STRANKE
UVOD
Odabrana tema za izradu maturalnog rada na temu ''Politike stranke'' ima za svrhu objasniti
ciljeve i razloge zbog kojih se ljudi udruuju u vidu ovakvih organizacija. Rad ima za cilj
upoznavanje sa povijesti nastanka prvih politikih stranaka, njihovim programima, strukturi,
vrstama nekih politikih stranaka itd. Postoje razliiti modeli stranaka te ostalih vidova
udruenja s ciljem da graani to bolje unaprijede svoje drutveno okruenje. Kroz ovaj rad
takoer upoznat ete se i s unutarnjom strukturom politikih stranaka, s njihovim statutom,
programima, financiranju te samom nainu osnivanja neke stranke.
Pitanje o njihovom podrijetlu priziva razliite odgovore, ovisno o tomu promatramo li ih kao
vektor ideologija kojima je cilj usmjeravanje funkcija vlasti ili kao organizacije u ijem je
cilju osvajanje vlasti.
Posebno je naglaen osvrt na stranke u naoj zemlji, njihovim statutima, programima,
oblicima organiziranja itd. Koritena literatura ukljuuje i zakonske odredbe koje se odnose
na osnivanje i rad stranakih organizacija.
Osnivanje stranaka i udruivanje graana u politike organizacije see u daleku prolost, te je
kroz vrijeme, njihova svrha bila mijenjana, ovisno o ciljevima i klasama ljudi koje je
okupljala. Funkcije i rad stranaka, kakve poznajemo danas su postale kompleksan dio
drutvene zajednice, o kojima ovisi funkcioniranje drutva na lokalnom i globalnom nivou, te
su postale vaan segment razvoja jedne drave i njenog odnosa spram drugih drava.
Ovu temu izabrao sam jer smatram da kao budui pravnik trebam znati kako politike stranke
funkcioniraju, koja je njihova uloga u drutvu te kako one djeluju.

POLITIKE STRANKE
1

NASTANAK POLITIKIH STRANAKA

Povijest politikih stranaka vee se uz povijest demokracije novog vijeka i pojave opeg
birakog prava, barem tako tvrdi Max Weber. Meutim, povjesniari starog Rima pisali su o
''plebejskoj stranci''. Zabiljeili su da uz vanjsko-politike neprilike Rima, grad zahvaaju i
unutranji nemiri, poznatiji pod nazivom ''borba stalia''. Bijae to ve u prvoj polovici 5 st.
pr. n.e. Zabiljeeno je takoer da su nemiri nastali sve veim nezadovoljstvom plebejaca 1.
Oni u poetku zahtijevaju ''privatnopravnu jednakost i sudjelovanje u procesu donoenja
politikih odluka''. Plebejci kasnije organiziraju vlastitu organizaciju kako bi se zatitili od
samovolje Patricijskih inovnika.
U predmoderno doba javljaju se oblici udruivanja pojedinaca to su nalikovali na stranke
sekti, klanova, klika, kamarila, struja, frakcija poput Gvelfa i Gibelina u srednjovjekovnom
Rimu, Jakobinaca i irondinaca u Francuskoj, Vigovaca i Torijevaca u Engleskoj itd. Stranke
su proizvod modernizacije zapadnih drutava u XVIII. i XIX. Stoljeu.2 U srednjem vijeku
kao primjeri pretee stranaka spominju se stranke Gvelfa i Gibelina koje su egzistirale na
vjerskoj crti sukoba. Oni se sukobljavaju u Italiji, gdje Gibelini uvaju carevinsku misu i
vjernost Carstvu, a Gvelfi se otvaraju papinskom utjecaju. U Engleskoj se nakon revolucije
1688., javljaju prve stranke, zatim u Francuskoj (1789), u SAD (1787) itd.
Prve prave politike stranke nastaju nakon osnivanja predstavnikih drava, i to usporedo na
dva naina:
-

Prvo, njihova pojava je u vidu izbornih odbora koji se formiraju oko pojedinih
kandidata za poslanika mjesta. Njihova uloga bila je da na neki nain stvore odreeni
ugled, da kandidata predstave u to boljem svjetlu i da stvore odreena materijalna

sredstva potrebna za angairanje u izbornom procesu.

Drugo, poetke prvih politikih stranaka moemo gledati i na drugoj strani, u
skuptinama, gdje se poinju javljati odreene parlamentarne grupe koje povremeno
objedinjavaju delegate.

1 Plebejci (lat. plebeii, jedn. plebeius) bili su u antikom Rimu svi punopravni graani koji nisu
pripadali povlatenoj drutvenoj grupi patricija, te se u izvorima najee kolektivno oznaavaju
kao plebs (= "puk").
2 Izvor: Hrvatska enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49237 , preuzeto
03.03.2015.
5

POLITIKE STRANKE
Tri su glavne teorije o nastanku politikih stranaka: institucionalistike, povijesne i
modernizacijske. Institucionalisti dokazuju da su prve moderne stranke nastale unutar
politikih institucija. irenjem birakoga prava na mase, parlamentarne su elite shvatile da
ubudue mogu opstati samo ako pridobiju glasove biraa na izborima. Zato su se lanovi
parlamenta povezivali u posebne skupine, osnivali lokalne odbore za izbore i uspostavljali
trajne veze s njima. Tako su nastale prve moderne graanske stranke, poput Liberalne i
Konzervativne stranke u Velikoj Britaniji ili Demokratske i Republikanske stranke u SAD-u.
Politike stranke nastaju i unutar drutvenih institucija ili na njihov poticaj: sindikati potiu
nastanak socijalistikih, socijaldemokratskih i komunistikih stranaka, poljoprivredne
zadruge nastanak seljakih i agrarnih stranaka, crkve i vjerske organizacije nastanak
demokranskih, a udruenja slobodnih zidara3 nastanak liberalnih stranaka itd. Prema
povijesnim teorijama, stranke su nastale kao odgovor politikih elita na suoavanje s
ekonomskim, socijalnim, politikim, vojnim i upravnim problemima to su se pojavili
tijekom procesa nacionalnih integracija i uspostave modernih nacionalnih drava. Elite su
stvarale stranke kao institucije koje mogu pridonijeti nacionalnoj integraciji, osigurati
legitimnost nacionalne drave i politikog reima to je nastao s njom te udovoljiti
zahtjevima masa za poveanom politikom participacijom. Prema modernizacijskim
teorijama, stranke su proizvodi industrijalizacije i urbanizacije drutva, sekularizacije i
demokratizacije politike, centralizacije i profesionalizacije dravne uprave i ostalih oblika
drutvene i politike modernizacije.

3 Masoni, takoer nazivani i "slobodni zidari" (engl. free masonery, francuski franc-maonnerie) je
mistini, strogo hijerarhijski organiziran pokret koji je nastao u prilikama liberalnog prosvjetiteljstva.
6

POLITIKE STRANKE

POLITIKE STRANKE

Politika stranka je skupina ljudi koji se udruuju radi cjelovitog nastupa u drutvu. Politike
stranke imaju veliki znaaj u politikom odluivanju. One su takoer i organizirana grupa
ljudi koji vjeruju da se zemljom treba upravljati na neki nain.
Politike stranke na vlast dolaze putem izbora. Kao nosioci konstitucije i legaliteta vlasti ine
osnovu civilnog drutva. Stranke predstavljaju vezu izmeu vlade i javnog miljenja, imaju
ulogu reprezentacije i integracije. to se reprezentacije tie, politike stranke u viestranaju
pokuavaju predstavljati razliite politike interese drutvenih slojeva. Ciljevi politike
reprezentacije obino su istaknuti u programima. Integracijska uloga stranaka pokazuje se u
uvaavanju politike volje graana i njihova ukljuivanja i povezivanja u politiki sustav.
Pravo sudjelovanja u oblikovanju demokratske vlasti ima ona stranka koja je na izborima
dobila najvie glasova.
Razlikujemo stranke miljenja i stranke masa. Stranke takoer moemo podijeliti na (Bai,
1988)4:
1. Konzervativne (desne) zastupaju tradicionalni sustav
2. Liberalne (lijeve) prihvaaju nove ideje
3. Stranke centra (kombinacija lijeve i desne)
Prema tome, politike stranke predstavljaju najvanije subjekte politikog sistema.
Neke definicije pojma politike stranke glase (Seiler, 1999, str. 18):
Za filozofe i esejiste stranka je:
"Organizirana skupina ljudi ujedinjenih radi zajednikog djelovanja u nacionalnom
interesu, po posebnim naelima o kojima su se suglasili." (Edmund Burke)
"Skup ljudi koji ispovijedaju istu politiku doktrinu." (Benjamin Constant)
Za politiste i sociologe koji se vezuju uz stranke s obzirom na njihov program ili na njihovu
ideoloku narav:

4 Prema Salih Foo, Sociologija, Sarajevo 1999.

7

POLITIKE STRANKE
"Stranke su tvorevine koje okupljaju ljude istog miljenja kako bi im osigurale istinski
utjecaj na upravljanje javnim poslovima." (Hans Kelsen)
"Stranka je skupina organizirana da sudjeluje u politikom ivotu s ciljem djelominog ili
potpunog osvajanja vlasti i ostvarenja prevage ideja i interesa svojih lanova." (Franois
Goguel)
"Stranku ini svaka skupina pojedinaca koja se, propovijedajui iste politike ideje, trudi da
one prevladaju, istodobno vezujui uza se najvei mogui 19 broj graana i nastojei osvojiti
vlast ili, barem, utjecati na njezine odluke." (Georges Burdeau)
Za politiste i sociologe kojima je najvanija organizacija: "Stranka nije zajednica ve skupina
zajednica, skup malih grupa rasijanih diljem zemlje (sekcija, komiteta, lokalnih udruga, itd.)
koje povezuju koordinirajue institucije." (Maurice Duverger)
Stranku karakterizira: "(1) Kontinuitet u organizaciji, to jest organizacija iji vijek trajanja
ne ovisi o vijeku trenutnih rukovoditelja; (2) vidljiva i najvjerojatnije trajna organizacija na
lokalnoj razini, koja redovito komunicira na lokalnim i nacionalnim razinama; (3) svjesna
volja upravljaa da osvoje i sauvaju ovlast odluivanja, sami ili u koaliciji, i na lokalnoj
razini i na nacionalnoj, umjesto da samo utjeu na vrenje vlasti; i (4) briga organizacije da
zadobiva pristae, za vrijeme izbora ili drugih prigoda za osvajanje podrke u narodu."
(Joseph Lapalombara i Myron Weiner)
Za politiste i sociologe koji su vezani uz razliite vidove stranake stvarnosti:
Stranka znai "odnose udruivanja, pripadnost zasnovanu na slobodnom novaenju. Njezin
cilj je osigurati vlast svojim upravljaima unutar institucionalizirane grupe s ciljem
ostvarivanja nekog ideala ili zadobivanja materijalnih probitaka za svoje militante." (Max
Weber)
"Politike stranke su dobrovoljne skupine vie ili manje organizirane, koje u ime odreene
koncepcije zajednikog interesa i drutva, nastoje same ili u koaliciji preuzeti funkcije vlasti.
(Raymond Aron)

2.1

Funkcije u politikim strankama

U politikim strankama stvaraju se funkcioneri koji se uvode u politiku na sistematski i stalan

nain. Svaka velika stranka razrauje nain pripremanja kadrova, koji e kasnije biti spremni
preuzeti poslove drave. Deava se i da politiari godinama u politikim strankama obavljaju
8

POLITIKE STRANKE
odreene vrste politikih djelatnosti, da bi u sluaju izborne pobjede, takve funkcije uspjeno
prihvatili na globalnom politikom planu. tovie, mogue je saeti funkcije koje obavljaju
stranke na dvije; smjenu, tj. neprekinuto snadbjevanje upravljaa i legitimaciju, tj. uiniti da
taj nain dolaska na upravljake funkcije bude prihvatljiv onima kojima se upravlja. Politike
stranke omoguuju biraima da biraju svoje zakonodavce i upravljae, odreujui okvir i
glavnu orijentaciju politike za koju ele da se ostvaruje5.

2.2

Struktura politikih stranaka

Maurice Duverger kae da je jedno od bitnih obiljeja strukture stranaka heterogenost. Sastav
lanstva i njegovo obiljeje odreuje strukturu neke stranke. Primjerice stranke srednjih
slojeva, liberalne i konzervativne, imale su obiljeje kadrovskih stranaka. Socijalistike
stranke su bile stranke masovnog tipa s naglaenim stranakim inovnitvom i stranakim
institucijama. Komunistike i faistike stranke imale su masovni karakter, s centralistikom
stranakom organizacijom i s diktatorskim vodstvom.
Partija, samim tim to je organizacija, podlona je zakonu oligarhije koji znai da vlast
pripada, ne onom tijelu, kojem je ustavno, statutarno ili na drugi nain legalno odreena,
nego nekoj uoj grupi. Radi se, dakle, ne o statutarnoj nego realnoj situaciji distribucije vlasti,
koja je redovno u suprotnosti sa proklamovanim demokratskim naelima. To moe biti sluaj
sa pojedinim organima drave, dravom u cjelini, ali i partijama i svim drugim
organizacijama, ukljuujui tu naravno, i interesne i druge organizacije koje postoje u
suvremenom drutvu. "Organizacija je" - istie Michels, - "izvor iz kojeg se raa dominacija
izabranih nad biraima, mandatara nad mandatima, delegiranih nad onim koji su ih
delegirali". Ko kae organizacija, kae "oligarhija. (Najetovi, 2013, str. 41)

2.3

Vrste politikih stranaka

Ima vie razliitih vrsta politikih stranaka prema ideologijskom i svjetonazorskom naelu.
Njih moemo razvrstati u devet skupina: 1. liberalne i radikalne, 2. konzervativne, 3.

5 Izvod sa predavanja Suvremeni pravno-politiki sistemi, prof. Demal Najetovi, Fakultet

politikih nauka, Univerzitet u Sarajevu
9

POLITIKE STRANKE
socijalistike, 4. kransko-demokratske, 5. komunistike partije, 6. agrarne stranke, 7.
regionalne i etnike stranke, 8. radikalno desne i ekstremne i 9. ekoloke (Seiler, 1999).
U svrhu boljeg razumijevanja, neophodno je opisati svaku od navedenih.
2.3.1

Liberalne i radikalne stranke

Pod liberalizmom podrazumijevamo politiku filozofiju utemeljenu na ideji slobode i prava

pojedinca te tip politike prakse orijentirane prema liberalnoj demokraciji. Sloboda pojedinca
i drutvenih skupina najvii je filozofsko-politiki postulat liberalizma. Liberalne stranke
iznikle su iz pokreta graanstva kao treeg stalea. Doktrina liberalnih stranaka ima nekoliko
razina. Duhovni temelji liberalizma postavljeni su u humanizmu, racionalizmu, empirizmu i
prosvjetiteljskoj filozofiji, te u politikoj filozofiji. Temelj doktrine je ideja o ljudskim
pravima. Sloboda i ljudska prava zajamena su Ustavom. Politiki oblik vladavine je
liberalna demokracija. Liberalizam6, kao ekonomska doktrina polazi od ideje privatnog
vlasnitva, kao neotuivog prava, slobodne konkurencije i minimalne uloge drave u
gospodarskoj sferi.

2.3.2

Konzervativne stranke

Konzervatizam je oznaka za europsku struju politikoga miljenja i djelovanja koji se izvorno

povijesno javlja kao protupokret Francuskoj revoluciji. Oslanja se ponajvie na tradiciju,
iskustvo prethodnih generacija, protuprosvjetiteljski i protuliberalni pokret koji je stao u
obranu staroga poretka i monarhije. U velikom povijesnom sukobu tradicije i ideje napretka,
raskolu tradicije i modernizacije raale su se konzervativne stranke. Pojavljuju se u 20st.
diljem Europe, kao konkurencija i protutea liberalnim strankama i liberalizmu. Veliki uspjeh
doivljavaju u osamdesetim i poetkom devedesetih godina za vladavine politikog
neokonzervatizma. Konzervatizam valja promatrati kao reakciju na Francusku revoluciju.
Doktrina tradicionalnoga konzervatizma saeta je u Burkeovoj politikoj filozofiji. U
razmiljanjima o Francuskoj revoluciji Burke je skeptian spram promjena i novotarija. On
razvija ove ideje:
1. Ideju osvrtanja na iskustva prethodnih generacija,
2. Ideju nasljedstva,
6 liberalizam (franc. libralisme, od libral < lat. liberalis: slobodarski), slobodarstvo, politiko
nauavanje i ideologija prema kojoj je sloboda pojedinca temeljno polazite i kriterij vrjednovanja
svih drutvenih ustanova izvor: http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36345 , pristup
10.03.2015.
10

POLITIKE STRANKE
3.
4.
5.
6.
7.

Ideju politike koja se oblikuje po uzoru na prirodu,

Ideju politikoga sustava koji je u podudarnosti i simetriji s redom svijeta,
Ideju cjeline svijeta u stanju ''nepromjenjive trajnosti'',
Ideju prirode u oblikovanju i voenju drave,
Ideju predaka i nasljednosti.

U 19st. politika doktrina konzervatizma koncentrirala se iskljuivo oko ideje izgradnje

nacionalne drave, njezine dominacije i ekspanzije i pripreme za osvajanje svijeta.

2.3.3

Kransko-demokratske stranke

Kranska demokracija je oznaka za politiku doktrinu onih skupina i politikih stranaka koje
se u politikom djelovanju pokuavaju oslanjati na crkveno-socijalni nauk. Ona nastaje kao
rezultat radikalnog konflikta bezobzirnog liberalizma i komunizma kao izravna opreka
liberalizmu, komunizmu i socijaldemokraciji s obzirom na pojam osobe, slobode, obitelji,
drutva i drave s osloncem na socijalni nauk crkve i kransku etiku. Pojavljuju se u 19st.
roenjem crkveno-socijalnog nauka. Dva su temeljna cilja; stvaranje Europske unije i
udruivanje ljudi u stranke kransko-demokratske orijentacije.
Kransko-demokratske stranke oslanjaju se na naela crkveno-socijalnog nauka:
1. ovjek kao konkretna ljudska osoba i njegovo dostojanstvo koje se oituje kroz
2.
3.
4.
5.
6.
7.

obitelj,
Solidarnost,
Supsidijarnost,
Sudionitvo ili participacija,
Sveopa namjena dobara,
Poelo zajednikog dobra,
Politika kao djelatnost kranskog zalaganja radi slube drugima. Temeljne
vrijednosti kransko-demokratskih stranaka su sloboda, jednakopravnost, obitelj,
solidarnost.

2.3.4

Socijaldemokratske stranke

Socijaldemokracija je oznaka za stranke i pokrete upravljene prema socijalizmu i

demokraciji.

Ona

politike

ciljeve

eli

postii

politikim

reformama.

Prihvaa

parlamentarizam, demokratsku metodu politikog djelovanja i odbacuje klasnu metodu i

koncepciju

drutva.

socijaldemokracije.

Demokratski
Sastavnice

socijalizam

doktrine

su

je

doktrina

sloboda,

poslijeratne

jednakopravnost,

europske
solidarnost,

konstruktivni reformizam, parlamentarizam.

11

POLITIKE STRANKE

2.3.5

Stranke zelenih

Zeleni su oznaka za eko pokrete i politike stranke koje su se u Europi pojavile poetkom
sedamdesetih kao pokuaj artikulacije novih alternativnih politikih interesa globalnog
preivljavanja. Stranke zelenih izvode se iz pokreta novih ljevica poetkom ezdesetih
godina. Prve se pojavljuju u veim Europskim zemljama. S vremenom su se oblikovali
ekoloki pokreti. Teko je govoriti o njihovoj doktrini. Zeleni se u podruju politike
pojavljuju u spektru boja. Primjerice, kao eko liberali, eko konzervativci, eko socijalisti itd.
Njihova je doktrina obojena politikim prosvjednitvom, prije svega kritikom materijalistike
civilizacije zapada. Njihov se program moe svesti na nekoliko toaka: demokracija baze,
nenasilno djelovanje, decentralizacija, supsidijarnost, ekoloka svijest. Oni meu prvima
anticipiraju globalizaciju.

2.3.6

Regionalistike stranke

Regionalizam je onaj tip politikog djelovanja koji se moe razumjeti u konkurirajuem

odnosu dijela dravnog teritorija i dravnog teritorija kao nacionalne cjeline. Postoje tri
predodbe o regionalizmu:
1. Konzervativno-organicistiki dijelovi i cjelina nekog drutvenog poretka promatraju
se u analogiji s evolucijom i nastajanjem ustanova kao socijalnih organizama,
2. Racionalistiko-ugovorne predodbe,
3. Unitaristiko-republikanske predodbe.
Regionalistike stranke moemo pratiti od doba Francuske revolucije, moemo rei da je
regionalizam roen s Francuskom revolucijom. Izvorno, regionalistike stranke pripadaju
konzervatizmu. Godina roenja regionalizma (1789.) poklapa se s godinom roenja
europskog tradicionalnog konzervatizma.

2.3.7

Desnoradikalne stranke

Pod pojmom desni radikalizam podrazumijeva se metoda politikog djelovanja koja se

izraava

protuliberalnom

protudemokratskom

stavu

protuliberalnom

protukapitalistikom radikalnom nacionalizmu kao bitna oznaka starog i novog radikalizma.

Desni je radikalizam po svojoj politikoj formi i nainu djelovanja bitno populistiki. I ovaj
se pokret raa s Francuskom revolucijom.
12

POLITIKE STRANKE

2.3.8

Komunistike partije

Komunizam7 je oznaka za vie razliitih filozofsko-politikih i utopijskih uenja, te pokreta,

partija i skoro u cijelosti propalih reima. Na filozofskoj razini, komunizam se temelji na
razliitim utopijama, koji e se pokazati kao isti gubitak. Komunizam osniva utemeljenje
tzv. ''besklasnog drutva''. Komunizam i komunistike partije temelje se na ideji politike
revolucije, nasilju i diktaturi proletarijata. Komunistike partije nastaju kao rezultat velikog
sukoba izmeu rada i kapitala. Radniki i komunistiki pokreti raaju se s velikom
industrijskom revolucijom u 19st. one postaju simbol lijevih totalitarnih diktatura, kao to
faizam i faistike stranke postaju simbo desnih totalitarnih diktatura. Komunizam i faizam
moemo rei da su politika ''kuga'' 20st. Doktrina komunizma ima svoje ranoutopijske
teorijske prinose, zatim filozofsko-politike i ekonomske temelje u svome nauku. Rije je o
doktrini kojoj su bila puna usta humanizma, osloboenja ovjeka, koja se kasnije pretvorila u
istu praksu nasilja i neslobode. Reim doivljava planetarni slom, osim u komunistikoj
Kini i egzotinoj Kubi.

2.4

Nain osnivanja politikih stranaka

Politiku stranku moe osnovati najmanje 500 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana
BiH. Politika stranka takoer ima pravo osnivati i druge organizacione oblike poput
podrunica, ogranaka i sl. Ti organizacioni oblici nemaju svojstvo pravnog lica. lanom neke
politike stranke moe postati svaki punoljetan, poslovno sposoban dravljanin BiH.
Politika stranka, duna je voditi evidenciju o svojim lanovima koja obavezno sadri; ime i
prezime, prebivalite, JMBG graana, datum ulanjenja. Izjava o osnivanju politike stranke,
mora sadravati sljedee (Zakon o politikim strankama Bosne i Hercegovine, 2013):
a)
b)
c)
d)
e)
f)

ime i prezime osnivaa politike stranke

datum i mjesto roenja osnivaa politike stranke
prebivalite osnivaa politike stranke
jedinstveni matini broj osnivaa politike stranke
naziv politike stranke
statut politike stranke i program politike stranke

7 Komunizam (franc. communisme < engl. communism, od lat. communis: zajedniki, opi), ideja savrenoga,
besklasnoga drutva potpune jednakosti ljudi. Politika ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasnitva
i
na
uspostavi
zajednikoga
vlasnitva
nad
sredstvima
za
proizvodnju.
Izvor
http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32694, pristup: 12.03.2015.

13

POLITIKE STRANKE
g) datum potpisivanja izjave
h) potpis osnivaa politike stranke
Ova izjava ovjerava se kod nadlenog organa. Politika stranka osniva se na osnivakoj
skuptini donoenjem; odluke o osnivanju politike stranke, statuta i programa politike
stranke i izborom lica ovlatenog za zastupanje politike stranke. Odluka o osnivanju sadri;
naziv, skraeni naziv, sjedite i adresu politike stranke, osnovne ciljeve stranke.
Politiku stranku predstavlja i zastupa ovlateno lice, imenovan na nain propisan statutom
politike stranke. Naziv i skraeni naziv politike stranke upisuje se na jedan od jezika koji su
u slubenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. Politika stranka takoer mora imati simbole
vizualnog identiteta, kao to su npr. znak, logotip itd. Simboli ne smiju biti identini
simbolima druge politike stranke. Naziv politike stranke ne smije sadravati ime strane
drave.

2.5

Nain financiranja politikih stranaka

Nain financiranja politikih stranaka iznesen je u Zakonu o financiranju politikih stranaka.

Cilj Zakona8 jest da se urede naini i uslovi pod kojima politike stranke i lanovi politikih
stranaka osiguravaju sredstva za rad. Politika stranka moe osigurati sredstva samo iz:
1.
2.
3.
4.
5.

lanarina,
Priloga pravnih i fizikih lica,
Prihoda od imovine u vlasnitvu politike stranke,
Budeta BiH za financiranje parlamentarnih grupa,
Dobiti od poduzea koja su u vlasnitvu politike stranke.

Pravna i fizika lica mogu da daju priloge politikim strankama ili lanovima stranaka koji
djeluju u njihovo ime. Ukupan iznos svih priloga jednog fizikog lica u jednoj kalendarskoj
godini ne smije premaiti osam prosjenih netoplaa, a ukupan iznos svih priloga jednog
pravnog lica ne smije premaiti petnaest prosjenih neto-plaa. Politika stranka, duna je
voditi evidenciju o svim prilozima fizikih i pravnih lica, te izdati potvrdu fizikom ili
pravnom licu od kojeg je primila prilog. Zabranjen je bilo kakav politiki pritisak na pravna i
fizika lica u vezi sa prilozima za politike stranke. Financiranje parlamentarnih grupa
zastupljenih u Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine rasporeuje se na nain da se
30% sredstava rasporeuje jednako svim grupama, a 60% od ukupnog iznosa rasporeuje se

8 (Zakon o finaciranju politikih stranaka u BiH)

14

POLITIKE STRANKE
razmjerno broju poslanikih mjesta koje svaka parlamentarna grupa ima u trenutku
raspodjele.9

ORGANIZACIJA POLITIKIH STRANAKA

Organizacija jedne politike stranke proizlazi iz njenih neposrednih osnivaa, lanova i voa.
To je temelj ili minimum organizacije iz koje se nadziru odnosi moi, vladara i vladanih ili
onih kojima se vlada. Priroda organizacije stranke zavisi ponajprije od karaktera same drave,
9 Izvor: Slubeni glasnik br.95-2012, (Zakon o finaciranju politikih stranaka u BiH) lan br.7
15

POLITIKE STRANKE
njenog elementarnog ustavnog ureenja. Organizacija je bitna oznaka stranke, te njenog
politikog programa. Organizacije neke stranke ureuje se statutom stranke, a on propisuje
prirodu lanstva, strukturu, unutranje odnose, hijerarhiju i ulogu pojedinih organa, te
posebnu unutranju stranaku demokraciju. Ustavno ureenje je izborni sistem koji formira i
odvija se u aktivnosti jedne stranke.
Organizacija politikih stranaka stalno se mijenja. Pokazalo se da stranke koje u sve
sloenijim socijalnim uvjetima pretendiraju da vre vlast ili da se bore za njeno zadobivanje,
moraju ostvariti visoku stopu organizacije i jedinstvenost tako da sve vie podlijeu
gvozdenom zakonu oligarhije10 - R. Michels, prema (Pavlovi, 2011, str. 23), to znai
koncentracija ukupnih ovlatenja i politike moi. Organizacije je izvor iz kojeg se raa
dominacija izabranih nad biraima, mandatara nad mandatima, delegiranih na onima koji su
ih delegirali.
Sredinja uloga politike stranke jeste da osloncem na biraa i njegovu ulogu izvri utjecaj na
cjelinu drutvenog kolektiva. Organizacija politikih stranaka izgrauje se najee na tri
nivoa:
1. Lokalni nivo (komiteti, sekcije, elije, osnovne organizacije)
2. Centralni organi (bili oni koji odluuju ili oni izvrni)
3. Srednji razliiti oblici posredovanja izmeu lokalnih organa i centralni u
zavisnosti od strukture i organizacije drave.
Sve politike stranke imaju obavezno svoje organizacione oblike na lokalnom nivou, to
znai tamo gdje se nalaze izborna mjesta i praktino odravaju izbori. Njihovo angairanje
sastoji se u tome da se odaberu zahtjevi koji bi se nametnuli skuptini i linosti koji bi na
najbolji nain interpretirale te zahtjeve. U takvim organizacijama, rad je posve dobrovoljan i
vrlo esto nema stalno zaposlenih funkcionera.
3.1

elnitvo stranke

Tip stranke i njezina organizacija odreuju i nain izbora elnitva ili vodstva. Izbor lidera
jedno je od bitnih poglavlja studije o politikim strankama. Ono se moe birati demokratskim
izborima unutar stranaka, to vrijedi za demokratske stranke. Faistike i antifaistike

10 Sutina njegovog paradoksa lei u protivurenom odnosu izmeu demokratije i organizacije. to je vie
organizacije, to je vea uloga voa, na jednoj, i manji znaaj demokratije, na drugoj strani. Mihelsov uveni
gvozdeni zakon oligarhije je izraz navedenog paradoksa. Taj uveni i mnogo puta citirani zakon saeto glasi:
Ko kae organizacija, kae i tendencija ka oligarhiji.

16

POLITIKE STRANKE
stranke imaju poelo voe. Ideja voe izvodi se iz mistinih percepcija o voi kao izvoru
providnosti. (Seiler, 1999)

3.2

lanstvo

lanom stranke moemo odrediti osobu koja izravno pripada stranakoj organizaciji.
Politike stranke kao organizacija imaju svoje lanove koji zapravo ine osnovni sastav
politike stranke. Kao takvi, imaju propisana odreena prava i dunosti. Po pravilu, to su
pojedinci, dok mogu biti i neke organizacije (kolektivno lanstvo). Prema vrstini vezanosti
lanova prema stranci proizlazi i najpoznatija podjela na kadrovske i masovne stranke.
Kadrovske stranke ne oznaava samo relativno malo broj lanova nego i njihova nedovoljna
intenzivna povezanost unutar same stranke. Radi se uglavnom o buroaskim strankama i
nastale su kao organizacija uglednih bogatih graana, koji nisu bili profesionalni politiari, ali
su imali mo da izvre utjecaj na birae. Njihova uloga je da pridobiju to vie biraa na
osnovu politikog programa. Za kadrovske stranke vrijedi da je njihova itava aktivnost
orijentirana samo prema izborima i parlamentarnim kombinacijama.
Masovne stranke suprotnost su kadrovskim strankama. One imaju veliki broj lanova i
oznaene su relativno vrstom organizacijom i strukturom. Radi se o strankama, koje kako bi
mogle funkcionirati, su morale uvesti lanarinu. Upravo zato uz klasinu podjelu na
kadrovske i masovne stranke, mogue je masovne stranke dijeliti na vie tipova;
socijalistike, demokratske, laburistike.

3.3

Stranaki sustavi

U nedemokratskim sustavima postoji jednostranaki sustav tj. politiki monopol jedne

stranke. Obino se stranaki sustavi dijele na dvostranake i viestranake sustave. Stranaki
sustav se definira kao partikularni politiki odnos determiniran razliitim obiljejima.
Razliiti tipovi struktura odreuju i tip stranakog sustava. Stranaki sustavi proizvod su
mnogih kompleksnih i individualnih imbenika u nekoj zemlji. Prije svega to su tradicija,
povijest, socijalna i ekonomska struktura, religija, rasni sastav, nacionalna rivalstva itd. Na tip
stranakog sustava utjee i izborni sustav. Stranaki sustavi dviju zemalja razlikuju se prema
stranakim strukturama i njihovim razliitim organizacijama. Stranake sustave moemo
dovesti u vezu sa socijalnim klivaama prikazujui predmet glavnih klivaa koje su utjecale
17

POLITIKE STRANKE
na oblikovanje stranakog sustava. Viestranaje se pojavljuje onoga trenutka kada je legalno
zajamena politika konkurencija.
U razliitim stranakim sustavima primjerene su koalicije. Koliina politike moi i
trenutani odnos snaga u politici nadasve diktiraju motiv koalicije. U metodikom smislu
koalicija je prije svega interesni politiki savez razliitih politikih stranaka. Koalicije se u
politici mogu initi prije izbora, procjene li stranke da bi metodom politikog i interesnog
udruivanja mogle osvojiti vlast. Koalicije mogu biti parlamentarne, izvanparlamentarne,
kombinirane, oporbene. S obzirom na sustav vrijednosti koalicije mogu biti i privremeni
interesni savezi.

3.4

Programi stranaka

Program politike stranke predstavlja koncept, koherentan skup ciljeva koji se istiu u svrhe
pridobivanja povjerenja graana na izborima. Radi se o socijalnim i politikim ciljevima sa
kojima politike stranke ulaze u izbornu kompetenciju i koje predstavljaju biraima kao svoj
zakonodavni cilj koji e realizirati kada osvoje zadovoljavajue pozicije u zakonodavnom
tijelu. Ti ciljevi su zapravo obeana osnova za zakonodavstvo od politike partije, ukoliko
dobije odgovarajue mjesto u skuptini i vladi.
Svaka politika stranka pretpostavlja postojanje:

Izvjesnog ansambla ideja i principa, i ciljeva koji su u osnovi povezivanja njenog

lanstva u organizaciji, koja predstavlja smisao i osnovnu orijentaciju njenog ukupnog

angamana u njenoj izbornoj demokratiji.

Svakako pretpostavlja postojanje odreenih demokratskih metoda djelovanja, koji su
ne djeljivi od toga ukupnog finala politikih stranaka.

3.4.1

Strateki ciljevi

Svi ti ciljevi stranke koji kreiraju njeno postojanje i razlikovanje od drugih asocijacija koji se
istiu kroz politiki program a koji za to ini povezanu cjelinu tih ciljeva.

Relativno trajanje ciljeva koji su osnova orijentacije jedne stranke (strateki dio

politikog programa) to je najee znak njenog raspoznavanja i identiteta,

Tekui ciljevi koji izraavaju dati politiki trenutak i imaju taktiki karakter u
kontekstu dnevnog funkcioniranja stranaka.
18

POLITIKE STRANKE

3.4.2

Taktiki ciljevi

Suprotno tome ovaj dio programa stranaka ima vei znaaj. U okviru programa ciljevi se
moraju izloiti po hijerarhiji i uz to biti vie ili manje koherentni. Svaka stranka nastoji da
putem programa izrazi specifinost svoga vienja za tog drutvo i njegov razvoj, i u tome
nastojanju istie ciljeve politikog djelovanja:

Dati prema odreenoj hijerarhiji i redoslijedu, ostvarivanja i svakako oni su izloeni

nainu kojim se izraava.

Koherencija tih ciljeva to sve danas trai mnogo umijea. Isticanje i izbor ciljeva, te
njihova skladna povezanost zavise od pozicije stranke u datom trenutku prvenstveno
(da li je na vlasti ili opoziciji).

ZAKLJUAK
Politike stranke su jedan od oblika demokracije u kojima se miljenje, tenje i ciljevi
pojedinaca, kroz institucionalno djelovanje sprovodi u teoriji i praksi. Politike stranke za cilj
19

POLITIKE STRANKE
imaju kroz organizirani vid djelovanja privui to vei broj pojedinaca koji e imati iste ili
sline stavove o pitanjima koja su bitna za zajednicu.
U masovnoj demokraciji izborna volja graana ne odreuje vie to je to ope dobro kojemu
trebaju sluiti izabrane politike elite. Demokracija se poima prema uzoru na trinu
strukturu kao mjesto natjecanja politikih voa i stranaka, ime se znatno udaljuje program
politikih elita od narodne volje. Od sredine 20. stoljea, stranke preuzimaju vanu ulogu u
posrednika izmeu drutva i drave, ime utjeu na izgradnju demokratskog drutva. Stranke
posreduju politike stavove graana, tako to ih agregiraju, oblikuju i zastupaju u
predstavnikim tijelima, parlamentima itd.
Politikim strankama vlast je bitna iz razloga to predizborni, programski ciljevi se mogu
ispuniti samo u sluaju da stranka dobije povjerenje graana.
Sudjelovanje u politici nije samo izlazak na izbore, nego i rad u graanskim, socijalnim,
karitativnim udrugama i inicijativama, komunalnoj politici, forumima i openito angaman o
pitanjima od opeg interesa. Siromani graani nemaju ni vremena ni mogunosti baviti se
opim pitanjima politike zajednice bez odgovarajue potpore dravne riznice, te iz
navedenog razlika, neophodno je nai odgovarajue modele potpore graanima, kako bi oni
mogli aktivno sudjelovati u pitanjima koja e biti zaista od koristi cjelokupnom drutvu, a ne
samo vladajuim elitama, koji u konanici postaju jedino svrha sami sebi.

Literatura:
1. Bai, N. (1988). Politiki sistemi i evropska unija. Sarajevo.
20

POLITIKE STRANKE
2. urkovi, M. (2012). Konzervatizam i konzervativne stranke. Beograd: Slubeni
glasnik.
3. Najetovi, D. (2013). Savremeni pravno-politiki sistemi. Sarajevo: Fakultet politikih
nauka, Univerzitet u Sarajevu.
4. Pavlovi, V. (2011). Teorije elita u politikoj sociologiji klasine i savremene
koncepcije. Konstitucionalizam i vladavina prava u izgradnji nacionalne drave
sluaj Srbije. 5, str. 9-47. Beograd: Fakultet politikih nauka, Univerzitet u Beogradu.
5. Sadikovi, . (2004). Politiki sistem. Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u
Sarajevu.
6. Seiler, D.L. (1999). Politike stranke. (C. z. istraivanja, Ur.) Osijek, Zagreb, Split,
Hrvatska: Pan liber.
7. Zakon o finaciranju politikih stranaka u BiH. (n.d.). (22/00, 102/09, 54/10).
Sarajevo:
Slubeni
glasnik
BiH.
Dohvaeno
iz
http://izbori.ba/Documents/documents/ZAKONI/ZFPS-precisceni_tekst.pdf
8. Zakon o politikim strankama Bosne i Hercegovine. (2013). Sarajevo. Dohvaeno iz
http://www.mpr.gov.ba/aktuelnosti/propisi/konsultacije/Zakon%20o%20politickim
%20strankama.pdf

21

POLITIKE STRANKE
Datum predaje rada: ________________________
Datum obrane rada: ________________________
Komentar:

Ocjena:_________

22