TEMELJNI POJMOVI TEORIJE TROKOVA

UTROAK: koliinski izraz utroenih elemenata proizvodnje TROAK: vrijednosno izraeni utroci elemenata proizvodnje IZDATAK: smanjenje novanih sredstava iz blagajne ili s rauna RASHOD: izdaci i utroci koji nisu uzrokovani ostvarenjem poslovnog uinka Primjer 1: Odredite o kojoj se od navedene etiri ekonomske kategorije u pojedinom sluaju radi:

OPIS Izdvojeno je 15.000,00 kn za amortizaciju Plaanje 5.000,00 kn za mineralno gnojivo Plaen je 1 ha poljoprivrednog zemljita Za 100 l mlijeka utroeno je 2 h rada

KATEGORIJA izdatak rashod izdatak troak izdatak rashod utroak utroak

150 kg sjemenske penice za 0,5 ha penice U proizvodnji jabuka utroeno je zatitnih sredstava za 4.500,00 kn utroak izdatak

POJAM PRIHODA , RASHODA I OSNOVNIH SREDSTAVA

Ukupni prihod ( UP ) je vrijednosno izraena koliina naplaenog novanog kapitala jedne tvrtke u odreenom vremenskom razdoblju. Izvori ukupnog prihoda su:
1. prihodi od sudjelujuih interesa i ostalih ulaganja

2. prihodi od prodaje proizvoda i usluga 3. prihodi od prodaje robe i trgovakih usluga 4. ostali poslovni prihodi 5. izvanredni neuobiajeni prihodi Rashod ukazuje na bespovratno izdavanje, na " troenje " novca i stvari. iri je pojam od trokova koji oznauje samo onaj dio rashoda koji moe biti ukalkuliran u cijenu kotanja proizvoda i usluga. Neposlovni nisu povezani s poslovanjem tvrtke ( doprinosi i obveze ) Poslovni uzrok im je poslovanje tvrtke i mogu se ukalkulirati u cijenu uinka Ukalkulirani rashodi trokovi nastali u tijeku proizvodnje Izvanredni rashodi nastali nakon zavretka proizvodnje ( otpis osnovnog sredstva )

Raspodjela ukupnog prihoda: 1. UKUPNI PRIHOD ILI BRUTO PRIHOD minus utroena sredstva = 2. BRUTO DOBIT minus gubitak = 3. DOBIT financijske godine prije oporezivanja minus porezi = 4. ISTA DOBIT ili PROFIT

OSNOVNA SREDSTVA: zemljite i ume ne podlijeu amortizaciji graevinski objekti viegodinji nasadi osnovno stado rudarski radovi patenti, licence i sl.

AMORTIZACIJA

Troenje osnovnih sredstva u procesu reprodukcije se prikazuje iznosima amortizacije. Amortizacija je dio vrijednosti osnovnih sredstava za koji se smatra da je u toku odreenog vremenskog razdoblja fiziki ili ekonomski potroen. Stope amortizacije su propisane posebnom uredbom, i utvrene su na temelju prosjenog trajanja osnovnog sredstva. Poduzea se mogu odluiti i za viu stopu amortizacije ali samo iznad propisane minimalne stope.

METODE OBRAUNA AMORTIZACIJE

1. PRAVOCRTNA ILI LINEARNA METODA troak amortizacije je isti za sve godine

- izraun amortizacijske stope: A% = amortizacijska stopa, u % NV = nabavna vrijednost L = likvidacijska vrijednost n = broj godina uporabe

A% =

N L V 1 0 0 n N V

- izraun godinjeg iznosa amortizacije: A = godinji iznos amortizacije A% = amortizacijska stopa, u % NV = nabavna vrijednost

A=
ili:

N A% V 100

A=

NV L n

2. METODA IZRAUNA AMORTIZACIJE OPADAJUOM OSNOVICOM - ista stopa amortizacije za sve godine - razliiti iznosi troka amortizacije za pojedine godine - troak amortizacije opada tijekom godina

- izraun amortizacijske stope: A% = amortizacijska stopa, u % A%L = amortizacijska stopa po linearnoj metodi, u % O = zadana opadajua osnovica

A% = A% L O

- izraun godinjeg iznosa amortizacije za i-tu godinu: At = godinja amortizacija u godini t t = oznaka godine (vremenskog razdoblja); t=1,2,3,,n n = broj godina predviene uporabe

At = (osnovica A( t 1) ) A%

- osnovica iz koje se izraunava troak amortizacije svake godine se umanjuje za iznos amortizacije prethodne godine - suma svih godinjih amortizacija je manja od osnovice za otpis - razlika do ukupne nabavne vrijednosti otpisuje se sa amortizacijom zadnje godine obrauna 3. METODA IZRAUNA AMORTIZACIJE TEMELJEM ZBROJA GODINA - razliita stopa amortizacije za pojedine godine - razliiti iznosi troka amortizacije za pojedine godine - izraun amortizacijske stope: - prvo se izrauna zbroj godina: ZG = koeficijent zbroj godina n = broj godina predviene uporabe

n + 1 ZG = n 2 za pojedinu godinu dobiva se: - stopa amortizacije

At% = stopa amortizacije u godini t t = oznaka godine; t=1,2,3,,n n = broj godina predviene uporabe

n (t 1) At % = - izraun godinjeg iznosa amortizacije: ZG

At = iznos amortizacije u godini t L = likvidacijska vrijednost At = ( NV L) At % - suma svih godinjih amortizacija iznosi (NV-L), odnosno jednaka je osnovici za otpis

Primjer 1: 1.a Koliki je godinji troak amortizacije pneumatske sijaice za kukuruz, ako su poznati podaci: - kupovna cijena sijaice - carina - PDV - teaj - vijek uporabe - likvidacijska vrijednost 4.000 1,2% 22% 1 = 7,5 kn 5 godina 500

Za izraun primijenite linearnu metodu! - kupovna cijena sijaice 4.000 * 7,5 kn = 30.000 kn - carina = 30.000 kn * 1,2 % = 360 kn - PDV = 30. 000 * 22% = 6.600 kn povrat poreza !! - NV = 30.360 kn - LV = 500 * 7,5 kn = 3.750 kn - osnovica za raunanje = 30.360 kn 3.750 kn = 26.610 kn NV L 26.610kn 30.360kn 3.750kn * 100 = * 100 = * 100 = 5 * 30.360 n * NV 151.800kn

A(%)= 17,53 %

A= A=

NV * A(%) 30.360kn * 17,53 = = 5.322,11 kn 100 100 NV L 30.360kn 3.750kn = = 5.322 kn n 5

1.b Izraunajte troak amortizacije po godinama za istu sijaicu primjenom metode zbroja godina i metode opadajue osnovice! NV = 30.360 kn LV = 3.750 kn n = 5 godina osnovica za raunanje = 30.360 kn 3.750 kn = 26.610 kn a) metoda opadajue osnovice O = 200 % A ( % ) L = 100 % / (100 *n) = 100 % / 100*5 godina = 0,2 % A ( % ) = A ( % ) L * O = 0,2 % * 200 % = 40 % A 1 = 26.610 kn * 40 % = 10.644 kn A 2 = ( 26.610 kn 10.644 kn ) * 40 % = 15.966 kn * 40 % = 6.386 kn A 3 = ( 15.966 kn 6.386 kn ) * 40 % = 9.579,60 kn * 40 % = 3.832 kn A 4 = ( 9.579,60 kn 3 .832 kn ) * 40 % =5.747,76 kn * 40 % = 2.299 kn A 5 = ( 5.747,76 kn 2.299 kn ) * 40 % = 3.449 kn * 40 % = 1.380 kn ukupno razlika 24.541 kn 2.069 kn

b) metoda zbroja godina NV = 30.360 kn LV = 3.750 kn n = 5 godina osnovica za raunanje = 30.360 kn 3.750 kn = 26.610 kn n +1 5 +1 )=5( ) = 15 2 2 5 (1 1) = 33 % 15
5 (2 1) = 27 % 15 5 (3 1) = 20 % 15 5 (4 1) = 13 % 15 5 (5 1) = 7% 15

ZG = n (

A1(%)= A2(%)= A3(%)= A4(%)= A5(%)=

A 1 = 26.610 kn * 33 % = 8.781 kn A 2 = 26.610 kn * 27 % = 7.185 kn A 3 = 26.610 kn * 20 % = 5.322 kn A 4 = 26.610 kn * 13 % = 3.459 kn A 5 = 26.610 * 7 % =1.863 kn

100 %

26.610 kn

C ) Kolika e biti stvarna (sadanja) vrijednost ove sijaice na kraju 2006. godine, ako je: - mjesec u kojem je sijaica nabavljena Primjenjuje se linearna amortizacija oujak 2003. - mjesec u kojem je sijaica stavljena u uporabu travanj 2003.

Kolika e biti stvarna (sadanja) vrijednost ove sijaice krajem 2006. godine? osnovica za amortizaciju = 4000 * 1,012 - 500 3548,00 ili godinja amortizacija 709,60 ili mjesena amortizacija = godinja / 12 = amortizacija za 2003. godinu = 8 * mj. amortizacija = otpis za 2004., 2005. i 2006. = 3 * godinja amortizacija vrijednost krajem 2006. godine = osnovica - otpis do kraja 2006. =

26610,00 5322,00 443,50 3548,00 15966,00 7096,00

kn kn kn kn kn kn

UKUPNI TROKOVI vs. PROSJENI TROAK TROKOVI su u novcu izraena koliina ivoga i opredmeenog rada, te uraunatih ugovorenih i zakonskih obveza, potrebnih za proizvodnju odreenih uinaka. UKUPNI TROKOVI su zbroj svih trokova odreenog razdoblja vezanih uz uinke tog razdoblja. PROSJENI TROAK je troak proizvodnje jedne jedinice uinka, a dobiva se dijeljenjem ukupnih trokova s koliinom uinaka. (Naziva se i troak po jedinici, prosjena cijena kotanja) Za razliite vrste trokova mogu se obraunavati ukupni trokovi i prosjeni troak odreenog razdoblja. Primjer 1: a) U proizvodnji mlijeka trokovi su iznosili kako slijedi: trokovi materijala trokovi usluga troak amortizacije plae porezi i doprinosi 100.000 kn 10.000 kn 20.000 kn 60.000 kn 10.000 kn

Ako je u promatranom razdoblju proizvedeno 70.000 litara mlijeka, koliko iznose ukupni trokovi, a koliko prosjeni troak? UT = 200. 000 kn ut = 200.000 kn / 70. 000 l = 2,86 kn / litri mlijeka

b) U slijedeem razdoblju proizvodnja je poveana za 10.000 litara. Zbog toga su trokovi poveani za 25.000 kn. Koliki su ukupni trokovi, a koliki je prosjeni troak dodatne proizvodnje UT = 225. 000 kn ut = 225.000 kn / 80.000 l = 2,81 kn / litri mlijeka

PODJELA TROKOVA Prema stupnju iskoritenja kapaciteta +Fiksni trokovi +Varijabilni trokovi =Ukupni trokovi FIKSNI TROKOVI (FT) trokovi koji se ne mijenjaju s promjenama stupnja iskoritenja kapaciteta, primjeri: vremenska amortizacija, investicijsko odravanje, premije osiguranja, zajamene plae radnika, najamnine i zakupnine, dio opih trokova ovise o veliini postojeih kapaciteta rastu s poveanjem mehaniziranosti i automatizacije proizvodnje razlikujemo: a) apsolutne fiksne trokove - FT postojeeg kapaciteta, b) relativne fiksne trokove nastaju s poveanjem kapaciteta. VARIJABILNI TROKOVI (VT) trokovi koji se mijenjaju prema stupnju iskoritenja kapaciteta primjeri: trokovi sirovina, troak sjemena, troak sezonske radne snage, troak goriva obzirom na kretanje VT u odnosu na iskoritenje kapaciteta, razlikujemo: a) progresivne b) proporcionalne c) i degresivne VT. Prema ukupnosti trokova 1. Ukupni trokovi ili Trokovi u masi - iznos trokova za odreeno razdoblje i za ukupnu koliinu proizvoda - razlikujemo ukupne, fiksne i varijabilne ukupne trokove 2. Prosjeni trokovi ili Trokovi po jedinici proizvoda - iznos trokova za jednu jedinicu proizvoda u nekom razdoblju - razlikujemo ukupne fiksne i varijabilne prosjene trokove - diferencijalni i marginalni troak ulaze u skupinu prosjenih trokova

DIFERENCIJALNI TROAK Analiza trokova koje uvjetuje odreeni kapacitet Prate se promjene trokova pri promjeni iz postojeeg u uveani stupanj iskoritenja kapaciteta. o Razlika izmeu postojeeg i uveanog %IK se naziva sloj ili zona. o Razlika izmeu postojeeg i smanjenog %IK se naziva sloj ili zona. Diferencijalni troak (T) = prosjeni troak koji se javlja u bilo kojem sloju promjene proizvodnje ili %IK.

T =

UT UT ili T = Q % IK

sloju

UT = UTi UTi-1 = promjena ukupnih trokova u sloju %IK = %IKi - %IKi-1 = promjena stupnja iskoritenja kapaciteta u
i= oznaka sloja ili zone Diferencijalni troak posljednjeg sloja = granini troak!

KOEFICIJENT REAGIBILNOSTI TROKOVA Reagibilnost trokova = osjetljivost, prilagodljivost ili elastinost trokova s obzirom na stupanj iskoritenja kapaciteta Osjetljivost ili reagibilnost trokova odreuje se prema vrijednosti koeficijenta reagibilnosti (Kr ili Ko)

Kr =

%UT %% IK

ili

Kr =

%UT % Q

%%IK = postotna promjena stupnja iskoritenja kapaciteta %UT = postotna promjena ukupnih trokova (u odnosu na poetno stanje %IK)

o Tumaenje koeficijenta reagibilnosti: Kr = 0 Kr = 1 Kr > 1 Kr < 1 fiksni trokovi proporcionalno varijabilni trokovi progresivno varijabilni trokovi degresivno varijabilni trokovi

Oznake za razliite vrste trokova Naziv Ukupni Prosjeni Ukupni troak UT ut Fiksni troak FT ft Varijabilni VT vt troak Diferencijalni dt troak Granini gt ili MT troak Ostale oznake %IK stupanj iskoritenja kapaciteta (u postocima) Q koliina proizvodnje Y proizvod X input oznaka promjene odreene veliine (npr. UT)

ZAKONITOSTI RAZLIITIH VRSTA TROKOVA FIKSNI TROKOVI (FT)

1. FT su stalni u masi, tj. u ukupnoj veliini: ne mijenjaju se s poveanjem

proizvodnje
2. ft degresivno padaju s porastom obujma proizvodnje 3.

T za fiksne trokove je jednak 0

4. Kr za fiksne trokove je jednak 0

PROPORCIONALNO VARIJABILNI TROKOVI (PPT)

1. PPT rastu u proporciji s porastom iskoritenja kapaciteta 2. ppt se ne mijenjaju s promjenom iskoritenja kapaciteta stalni su 3.

T za PPT su jednaki ppt

4. Kr za PPT je jednak 1

DEGRESIVNO VARIJABILNI TROKOVI (DGT)

1. DGT rastu po nioj stopi od stope porasta iskoritenja kapaciteta 2. dgt padaju s poveanjem proizvodnje 3.

T za DGT su uvijek manji od dgt

4. Kr za DGT je vei od 0 i manji od 1

PROGRESIVNO VARIJABILNI TROKOVI (PGT)

1. PGT rastu po vioj stopi od stope porasta iskoritenja kapaciteta 2. pgt rastu s poveanjem proizvodnje 3.

T za PGT su uvijek vei od pgt

4. Kr za PGT je vei od 1

Primjer 1: Izraunajte nedostajue veliine i odredite prirodu trokova s obzirom na varijabilnost (progresivni, degresivni, proporcionalni)! %IK 0 20 40 60 80 100 UT 0 40 80 115 144 200 ut 2,00 2,00 1,92 1,80 2,00

UT
40 40 35 29 56

%IK
20 20 20 20 20

T
2,00 2,00 1,75 1,45 2,80

%UT
-

% %IK
-

Kr -

100,00 43,75 25,22 38,89

100,00 50,00 33,33 25,00

1,00 0,88 0,76 1,56

Primjer 2: U nekoj tvrtci je u prvom tromjeseju proizvedeno 4000 komada proizvoda. Troak radne snage iznosio je 60.000 kn. U drugom tromjeseju proizvodnja je poveana za 15%, a trokovi radne snage iznosili su 68.400 kn. Koliko je iznosila proizvodnja u drugom tromjeseju i o kakvoj se vrsti varijabilnih trokova radi? Q ( kom ) 4000 4600 UT ( kn ) 60.000 68.400 ut 15 14,87 % dUT 14 %dQ 15 Kr 0,93

Radi se o degresivno varijabilnom troku.

POSLOVNI REZULTAT I FINANCIJSKI REZULTAT

STALNI ILI FIKSNI TROKOVI: vremenska amortizacija trokovi investicijskog odravanja sredstava za rad premije osiguranja zajamene (ugovorene) plae radnika najamnine i zakupnine vei dio opih trokova i dr. PROMJENLJIVI ILI VARIJABILNI TROKOVI: troak proizvodnih materijala i dijelova: - sjeme, gnojivo, zatitna sredstva, stona hrana, lijekovi, itd. troak energije i goriva plae po uinku funkcionalna amortizacija i dr. POSLOVNI REZULTAT Razlika ukupnih prihoda i ukupnih rashoda poduzea za odreeno obraunsko razdoblje. Obvezno izvjee u kojem se iskazuje poslovni rezultat naziva se raun dobiti ili gubitka (ili bilanca uspjeha). Dobitak ili gubitak u poslovanju treba razlikovati od dobitka ili gubitka iskazanog u kalkulacijama cijene kotanja.

Najjednostavniji nain utvrivanja poslovnog rezultata: poslovni rezultat = vrijednost prodaje - uloeni stvarni trokovi

Toniji je izraz: poslovni rezultat = ukupni prihodi - ukupni rashodi FINANCIJSKI REZULTAT

Predstavlja razliku izmeu prihoda i trokova pri odreenom volumenu proizvodnje.

Nije pokazatelj uspjeha cjelokupnog poslovanja! ili u prosjenim veliinama: fr = pc - ut

FR = UP - UT Primjer 1 :

Izraunajte CK t jema i FR proizvodnje za 1 ha i za 10 ha ako su podaci kako slijedi: ft = 0,28 kn / kg vt = 200 kn / t Pc = 0,65 kn / kg - prodajna cijena Q = 10 t / ha - prinos

ft = 0,28 kn / kg *1000 kg = 280 kn / t vt = 200 kn / t ut = 200 kn / t + 280 kn / t = 480 kn / t Pc = 0,65 kn / kg * 1000 kg = 650 kn / t Q 10 t / ha 100 t / 10 ha UT ( kn ) 4.800 48.000 UP ( kn ) 6.500 65.000 FR ( kn ) 1.700 17.000 CK ( t jema ) 480 kn 480 kn

STUPANJ ISKORITENJA KAPACITETA

% IK =
Q stvarno proizvedena koliina K tehnoloki mogua koliina Tehnoloki aspekt Najnii Obini Najvii Planirani

Q 100 K

%IK stupanj iskoritenja kapaciteta

Ekonomski aspekt Najnii Optimalni Planirani

Stupanj iskoritenja kapaciteta = ostvareni kapacitet / potencijalni kapacitet (%) Stupanj uposlenosti kapaciteta = planirani kapacitet / potencijalni kapacitet (%) Stupanj uinka = ostvareni kapacitet / planirani kapacitet (%) ili Stupanj iskoritenja kapaciteta = stupanj uposlenosti * stupanj uinka Stupanj uposlenosti kapaciteta = stupanj iskoritenja / stupanj uinka Stupanj uinka = stupanj iskoritenja / stupanj uposlenosti

Primjer 1:

Gospodarstvo za proizvodnju mlijeka posjeduje staju za 100 krava. Tijekom godine je gospodarstvo planiralo imati prosjeno 95 krava u staji. No, u godini se broj krava u staji mijenjao te je iznosio (prosjeno): 1. sijeanj - oujak 2. travanj - lipanj 3. srpanj - rujan 4. listopad - prosinac 2.a Ako se za jednu kravu jedan dan uzima kao hranidbeni dan, koliko iznosi potencijalni (najvii) kapacitet gospodarstva u broju hranidbenih dana? 2.b Koliko je planirani kapacitet gospodarstva u hranidbenim danima? 2.c Koliko iznose stupanj uposlenosti, stupanj iskoritenja i stupanj uinka kapaciteta? 2.d Ako gospodarstva u okolici navedenog gospodarstva postiu stupanj iskoritenja kapaciteta od 89%, je li ovo gospodarstvo ima primjereno iskoritenje kapaciteta? 85 90 91 95

Potencijalni kapacitet = 100 * 365 = 36.500 hranidbenih dana

Planirani kapacitet = 95 * 365 = 34.675 hranidbenih dana 1. tromjeseje 90 d * 85 krava = 7.650 2. tromjeseje 91 * 90 = 8.190 3. tromjeseje 92 * 91 = 8.372 4. tromjeseje 92 * 95 = 8.740 32.952 hranidbena dana 32.952 * 100 = 90,28 % 36.500 32.952 * 100 = 95,03 % 34.675 34.675 * 100 = 95 % 36.500

% IK =

%U=

% uposlenosti =

ODVAJANJE STALNIH I PROMJENLJIVIH TROKOVA IZ UKUPNIH TROKOVA ( STALNI I PROMJENJIVI = FIKSNI I VARIJABILNI )

Knjigovodstvena metoda: Temelji se na poznavanju pojedine vrste trokova Primjer 1: Pri proizvodnji od 24.000 t nekog proizvoda UT iznose 55.576.000 kn Pri tome su: stalni trokovi ( FT ) proporcionalno promjenjivi trokovi ( PPVT ) Kr neproporcionalnih trokova u sloju iznosi 1,136 1. Izraunajte prosjene trokove po navedenim vrstama trokova 2. Izraunajte ukupne fiksne, ukupne proporcionalno i ukupne neproporcionalno promjenjive trokove za proizvodnju od 30.000 t 3. Izraunajte prosjeni ukupni troak za proizvodnju od 30.000 t Kr = 1,136 Q 1 = 24.000 t Q 2 = 30.000 t d Q = 6.000 t 20.080.000 kn 24.000.000 kn

neproporcionalno promjenjivi trokovi ( PGVT ) 11.496.000 kn

1.Prosjeni trokovi poetne razine proizvodnje Q1:

ft 1 = FT1 / Q 1 836,67

ppvt 1 = PPVT 1 / Q 1 1.000,00

pgvt 1 = PGVT 1 / Q 1 479,00

2. FT 2, PPVT 2, PGVT 2: FT 2 = FT 1 20.080.000 PGVT 2 = pgvt 1 * ( Q 1 + dQ * Kr ) 14.760.864 ppvt1 = ppvt 2 PPVT 2 = ppvt 1 * Q 2 30.000.000

3. UT 2 i ut 2: UT 2 = FT 2 + PPVT 2 + PGVT 2 64.840.864 ut 2 = UT 2 / Q 2 2.161,36 ut 1 2.315,67

Metoda koeficijenta varijabilnosti

Temelji se na pretpostavci da su neproporcionalno promjenjivi trokovi svi degresivni. Primjer 2: U odreenoj tvrtci zabiljeeni su slijedei trokovi i Kr ( u kunama ) za 100 tisua kom. 200.000 100.000 20.000 10.000 10.000 8.000 6.000 22.000 34.000 410.000 Koef. st. komp. 0,0 0,1 1,0 0,2 0,3 0,7 0,4 0,5 0,8 Stalna i promj. komponenta FT VT 0 200.000 10.000 20.000 2.000 3.000 5.600 2.400 11.000 27.200 81.200 90.000 0 8.000 7.000 2.400 3.600 11.000 6.800 328.800

Troak Izravni materijal Izravne bruto plae Amortizacija Elektrina energija Tekue odravanje Investicijsko odravanje Usluge Opi troak proizvodnje Opi troak uprave i prometa Ukupno

Kr 1,0 0,9 0,0 0,8 0,7 0,3 0,6 0,5 0,2

Koeficijent stalne komponente = 1 Kr Stalna komponenta: FT = UT * koef. stalne komponente

Promjenjiva komponenta: VT = UT * koef. reagibilnosti

KALKULACIJE ( IZRAUNI )TROKOVA

Pod kalkulacijom se podrazumijeva raunski postupak pomou kojeg se po odreenim metodama obraunavaju trokovi koji ine cijenu kotanja ( CK ) odreenog uinka.

ELEMENTI KALKULACIJA
Kalkulacija prodajne cijene 1. neposredni trokovi materijala 2. neposredna amortizacija 3. neposredna bruto-plaa 4. ostali neposredni trokovi stvaranja uinaka 5. opi trokovi stvaranja uinaka 6. opi trokovi uprave i prometa I Cijena kotanja = zbroj elemenata od 1 do 6 7. dobitak ili gubitak II Prodajna cijena bez PDV-a 8. PDV III Prodajna cijena Kalkulacija prodajne cijene: ralamba prema stupnju iskoritenja kapaciteta 1. neposredni trokovi materijala 2. funkcionalna amortizacija 3. neposredne bruto-plae po uinku 4. ostali neposredni promjenljivi trokovi 5. promjenljivi dio opih trokova stvaranja uinaka 6. promjenljivi dio opih trokova uprave i prometa I Promjenljivi trokovi ukupno 7. stalni trokovi stvaranja uinaka 8. stalni dio opih trokova stvaranja uinaka 9. stalni dio opih trokova uprave i prometa II Cijena kotanja

10.dobitak ili gubitak II Prodajna cijena bez PDV-a 11.PDV III Prodajna cijena

METODE KALKULACIJA

KALKULACIJA CIJENE KOTANJA

KALKULACIJA DOPUNSKOG TROKA

KALKULACIJA CIJENE PROIZVODNJE

Djelidbene kalkulacije Jednostavna djelidbena Sloena djelidbena Kalkulacija ekvivalentnih brojeva Kalkulacija vezanih proizvoda

Dodatne kalkulacije

Mjeovite kalkulacije

Jednostavna djelidbena kalkulacija

Za tvrtke koje proizvode jednovrsne uinke (jedan proizvod /uslugu/ ili vie vrlo srodnih proizvoda /usluga/). ut = Ck = UT/Q Primjer: U jednoj tvrtci za proizvodnju sira proizvedeno je tijekom jednog mjeseca 5.000 kg sira. Trokovi za to razdoblje iznosili su 120.000 kn. Koliko iznosi cijena kotanja kilograma sira u promatranom mjesecu? Ck = 120.000 kn / 5.000 kg = 24 kn / kg

Sloena djelidbena kalkulacija

Za tvrtke koje proizvode jednovrsne uinke (jedan proizvod /uslugu/ ili vie vrlo srodnih proizvoda /usluga/). Trokovi se utvruju po fazama proizvodnje ili po mjestima nastanka uinka ili po elementima strukture cijene. esto se utvruju primarni trokovi i sekundarni (kumulativni) trokovi faze.

Primjer 1: U tovu junadi proizvedeno je 10 grla prosjene mase 500 kg po grlu. Ukupni trokovi tova iznosili su 50.000 kn. Tov se odvijao u 4 faze, a ukupni trokovi po fazama su iznosili kako je dano u tablici. Junad je prodana po cijeni od 13 kn/kg. Izraunajte cijenu kotanja, sekundarne trokove, prosjene trokove za obje veliine, vrijednost prodaje i dobit! Faza 1 2 3 4 Cijena kotanja Dobit Vrijednost prodaje Primarni trokovi UT ut kn kn/kg 5.000 1,0 14.000 2,8 15.000 3,0 16.000 3,2 50.000 10,0 15.000 3,0 65.000 13,0 Sekundarni trokovi UT ut kn kn/kg 5.000 1,0 19.000 3,8 34.000 6,8 50.000 10,0 50.000 10,0 15.000 3,0 65.000 13,0

(Primarni ut = primarni UT/Q ; Sekundarni UT= kumulativni niz primarnih UT ; Sekundarni ut = sekundarni UT/Q)

Primjer 2:

U tovu 10 junadi nastali su prosjeni trokovi kako je prikazano u tablici u 3. stupcu. Planirani prosjeni trokovi prikazani su u 4 stupcu. Prodajna cijena iznosi 13 kn/kg. Izraunajte ukupne stvarne trokove, cijenu kotanja, vrijednost prodaje, dobit i odstupanje prosjenih trokova od plana! Stvarni UT kn za 10 junadi 27.000 4.000 8.000 1.500 4.000 3.000 2.500 50.000 15.000 65.000 Prosjeni trokovi, kn/kg stvarni planirani odstupanje 5,40 0,80 1,60 0,30 0,80 0,60 0,50 10,00 3,00 13,00 5,35 0,85 1,50 0,40 0,50 0,70 0,50 9,80 3,20 13,00 0,05 -0,05 0,10 -0,10 0,30 -0,10 0,00 0,20 -0,20 0,00

Element strukuture Ck 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. I 8. II Trokovi materijala Amortizacija Troak rada Trokovi usluga izrade Ostali izravni trokovi Opi trokovi proizvodnje Opi trokovi uprave i prometa Cijena kotanja Dobitak Vrijednost prodaje

Stvarni UT = stvarni prosjeni troak * 5.000 kg ( 500 kg * 10 )

Kalkulacija ekvivalentnih brojeva

Kod proizvodnje vie srodnih proizvoda istim tehnolokim postupkom. Omoguava podjelu ukupnog troka na pojedine proizvode i izraun Temelj obrauna su ekvivalentni brojevi - izraunavaju se temeljem Postupak: 1. 2. 3.
4.

pojedinane cijene kotanja.

odabrane ekonomske veliine. odabire se ekonomska veliina za izraun ekvivalentnih brojeva: prodajna odreuje se proizvod s ekvivalentnim brojem 1,00: bazni proizvod Izrauna se ekvivalentni broj za svaki proizvod: vrijednost odabrane Izrauna se koliina proizvodnje u ekvivalentnom proizvodu (QEP) tako da Izrauna se vrijednost jednog ekvivalentnog proizvoda (koeficijent

cijena proizvoda, utroeni sati rada ili neto drugo.

ekonomske veliine za taj proizvod podijeli se s vrijednou za bazni proizvod. se stvarna koliina (Q) pomnoi s ekvivalentnim brojem 5. prijenosa) tako da se sveukupni troak podijeli sa sumom ekvivalentnih proizvoda 6. 7. Izrauna se ukupni troak za pojedinu vrstu proizvoda tako da se pomnoi Cijena kotanja jednaka je koliniku ukupnog troka izraunatog pod 6. i koliina ekvivalentnog proizvoda s njegovom jedininom vrijednou koliine (Q) pojedinog proizvoda.

Primjer Pomou ekvivalentnih brojeva izraunajte UT i cijenu kotanja pojedinog proizvoda. Proizvode se tri srodna proizvoda koje oznaavamo slovima A, B i C. Ukupni trokovi za sve proizvode iznose 50.000 kn. Polazna ekonomska veliina za izraun ekvivalentnih brojeva je prodajna cijena (Pc), a bazna je cijena proizvoda C (PcC). Koliine i cijene pojedinih proizvoda su dane u slijedeoj tablici. Proizvodi A B C Rjeenje: Q 1.000 1.500 2.000 Prodajna cijena, Pc, kn/jedinici 30 20 10

1 i 2.: Iz zadane ekonomske veliine prodajne cijene - izraunaju se ekvivalentni brojevi. Uz proizvod C je ekvivalentni broj = 1 (bazni proizvod). - za proizvod A ekvivalentni broj iznosi PcA / PcC, - za proizvod B ekvivalentni broj iznosi PcB / PcC. 3. Izrauna se koliina proizvodnje u ekvivalentnom proizvodu: - za proizvod A: - za proizvod B: - za proizvod C: QepA = Ekv. br.A x QA QepB = Ekv. br.B x QB QepC = Ekv. br.C x QC

Ukupna koliina u ekvivalentnom proizvodu: zbroj svih Qep. 4. Izrauna se vrijednost jednog ekvivalentnog proizvoda (koeficijent prijenosa): UT/Qep 5. Izrauna se ukupni troak za pojedinu vrstu proizvoda: UTA = QepA x koef. prijenosa UTB = QepB x koef. prijenosa UTC = QepC x koef. prijenosa 6. Iz pojedinanog ukupnog troka izrauna se cijena kotanja za svaki proizvod: CkA = UTA / QA;

CkB = UTB / QB; CkC = UTC / QC Rjeavanje se olakava izradom tablice za upis izraunatih veliina: Prodajna Koliina cijena Proizvod A B C Zbroj Q 1000 1500 2000 Pc 30,00 20,00 10,00 Ekv. broj 3,0 2,0 1,0 QEP 3000 3000 2000 8000 Koeficijent prijenosa 6,25 6,25 6,25 UT 18750 18750 12500 50000 Ck 18,75 12,50 6,25

KALKULACIJA VEZANIH PROIZVODA Proizvodnje u kojima po prirodi uz glavni proizvod nastaju i tzv. vezani proizvodi (nusproizvodi).

Odreivanje cijene kotanja glavnog proizvoda: 1. nain: CKgp= UTgp / Qgp UTgp= UT vrijednost nusproizvoda 2. nain: CKi = K Pci CKi = cijena kotanja i-tog proizvoda od vie proizvedenih u istom tehnolokom ciklusu K = koeficijent cijene kotanja K = UT / UP Zadatak: Kalkulacijom vezanih proizvoda (primjenom oba naina) procijenite cijenu kotanja mlijeka i teladi kao vezanih proizvoda, ako imate slijedee podatke: - proizvedena koliina mlijeka - prodano teladi - prodajna cijena mlijeka - prodajna cijena teladi - ukupni trokovi 50.000 litara 2 3,0 kn/lit 1.000 kn/grlu 80.000 kn

1)UT mlijeko = 80.000 kn ( 2 * 1.000 kn ) = 78.000 kn CK mlijeko = 78.000 kn / 50.000 l = 1,56 kn / l

2)K = 80.000 kn / ( 2 * 1.000 kn + 50.000 l * 3,0 kn / l ) K = 0,53 CK mlijeko = 0,53 * 3,0 kn / l = 1,59 kn / l CK tele = 0,53 * 1000 kn = 530 kn / teletu

KALKULACIJA CIJENE PROIZVODNJE (direct costing) - u trokove se ukljuuju samo varijabilni i relativno fiksni trokovi = trokovi uinka ili trokovi proizvoda - ne ukljuuje apsolutno fiksne trokove ili trokove kapaciteta Pc Ck = doprinos pokria (jo se naziva i doprinos uinka) - njime se pokrivaju apsolutno fiksni trokovi i eventualni dobitak poduzea ANALIZA DOPRINOSOM POKRIA ILI GROSS MARGIN ANALIZA - Pogodna za analizu uspjenosti pojedinane proizvodnje unutar gospodarstva. - Mogua je samo ako se vode podrobni podaci o poslovanju. - Mjeri djelotvornost pretvorbe varijabilnih trokova u uinke. - Obino se na stoarsko-ratarskoj farmi izrauna doprinos pokria po grlu stoke, zatim po hektaru za krmne kulture i za trne usjeve. - Dobiveni rezultati se usporeuju: o s rezultatima prijanjih razdoblja o sa standardnim vrijednostima (iz okoline gospodarstva) Koraci u izradi kalkulacija doprinosa pokria za gospodarstvo s vie proizvodnji: 1. odreivanje pojedinanih proizvodnji za koje e se raunati doprinos pokria 2. skupljanje i provjera raspoloivih podataka 3. odreivanje uinaka 4. odreivanje varijabilnih trokova 5. usporedba rezultata Za pravilnu analizu i tumaenje rezultata treba dobro poznavati koncept gross margina. Potrebno je imati na umu: - varijacije rezultata tijekom godina - ujednaenost primijenjene metodologije - potrebu za vrlo podrobnim poslovnim biljekama

Primjer: Penica Uinak Uskladiteno zrno Prodana slama Varijabilni trokovi Sjeme Gnojivo Zatita Ostalo Doprinos pokria ( 300 ha ) Doprinos pokria po ha (300)

kn 184.140 +9.000

kn 193.140

11.670 18.500 9.000 2.400 sum 41.570 151.570 505

Zadatak: Izraunajte doprinos pokria ako su trokovi za 100.000 kom proizvoda A: - neposredni trokovi materijala 40.000.000 kn - neposredni trokovi energije 5.000.000 kn - neposredne bruto plae 15.000.000 kn - relativno stalni trokovi pogona 3.000.000 kn - dio opih varijabilnih trokova uinka 9.000.000 kn - dio ostalih varijabilnih opih trokova 2.000.000 Prodajna cijena 1.200 kn/kom Kalkulacija cijene proizvodnje Elementi neposredni trokovi materijala neposredni trokovi energije neposredne bruto plae relativno stalni trokovi pogona dio opih varijabilnih trokova uinka dio ostalih varijabilnih opih trokova Cijena proizvodnje Gross margin = doprinos pokria Prodajna cijena / Vrijednost prodaje kn/kom 400 50 150 30 90 20 740 460 1200 za 100.000 kom 40000000 5000000 15000000 3000000 9000000 2000000 74000000 46000000 120000000